Osim bezgotovinskim i gotovinskim plaćanjima, poduzetnici mogu svoje obveze podmiriti odnosno potraživanja naplatiti i obračunskim putem. Pritom se najčešće koristi prijeboj (kompenzacija) ali postoje i drugi načini obračunskih plaćanja: putem cesije, asignacije ili preuzimanja duga.
U ovom članku autorica je pojasnila specifičnosti kompenzacije, cesije, asignacije i preuzimanja duga s oglednim primjercima ugovora, načinu njihova knjiženja i uvjetima koji trebaju biti zadovoljeni s motrišta Zakona o obveznim odnosima i Zakona o platnom prometu.
Najvažnije je već u uvodu istaknuti kako se obračunska plaćanja NE smiju obavljati ako na računu za redovno poslovanje postoje evidentirane nenamirene dospjele obveze ako je račun "blokiran"!
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
U modernoj "ekonomiji kupca" mijenjaju se parametri utvrđivanja vrijednosti tvrtke. Brojne tvrtke iz tercijarnog i kvartarnog sektora svoju vrijednost temelje na kupcu, odnosno klijentu. U nadolazećoj budućnosti većina tvrtki će biti vrednovana izravno proporcionalno veličini i razvijenosti odnosa s kupcima kao "glavne" imovine. U novijoj računovodstvenoj teoriji u tom smislu se sve više govori o vrijednosti kupca, odnosno vrijednosti životnog vijeka kupca (Customer Lifetime Value - CLV), odnosima s kupcima kao kapitalu (Customer Relationship Capital - CRC), marketingu baziranom na vrijednosti (Value Based Marketing - VBM) itd. Više o tome u nastavku članka.
Računovodstvene informacije postaju sve značajnije u suvremenim uvjetima poslovanja i djelovanja slobodnog tržišta. Vrhovni menadžment zainteresiran je za informacije sadržane u temeljnim financijskim izvješćima.
Na temelju računovodstvenih informacija donose se strategijske, taktičke i operativne odluke zavisno o razini menadžmenta. Razvrstavanje računovodstvenih informacija prema vrstama odluka veoma je osjetljivo. Vrhovni menadžment treba u pravilu prema strukturi odluka donositi najviše strategijske odluke koje osiguravaju rast i razvoj trgovačkog društva. Uporaba informacijske tehnologije doprinosi novoj kvaliteti računovodstvenih informacija koje su potpora menadžmentu u njihovom djelovanju.
Prilikom planiranja proračuna za 2004. zdravstvene ustanove bile su oslobođene od primjene odredaba Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 96/03.) u dijelu izrade financijskih planova. Ove su godine, međutim, uključene u sustav planiranja prema Zakonu o proračunu. Kako zbog svoga specifičnog načina financiranja nisu u mogućnosti u potpunosti primijeniti sve elemente financijskog plana propisane Zakonom o proračunu, za njih su izrađene posebne Upute za izradu financijskih planova za razdoblje 2005. - 2007.
Bilanca kao financijski izvještaj jedina nam omogućava sustavno i vrijednosno praćenje obveza proračuna i proračunskih korisnika na određeni dan. Korisnici su obvezni dostaviti Bilancu samo na kraju fiskalne godine što se u ovako informacijski zahtjevnom sustavu pokazalo kao nedostatak. Podatci koje nam daje Bilanca često puta su potrebni u kraćim vremenskim razdobljima stoga je Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE nezamjenjiv izvor informacija.
Revizija uvijek ima svrhu i cilj. Postoje poslovne situacije kad propisi nalažu reviziju sa svrhom da se za- štite sudionici statusnih promjena ili pak poslovna javnost, a i sudbena vlast radi ispunjenja cilja vjerodostojne primjene Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. do 118/03. - dalje: ZTD). Osobito poslije izmjena i dopuna ZTD je odredio vrste revizija koje nastaju u svezi sa statusnim pitanjima kapitalnih trgovačkih društava i odnosa vlasnika udjela, odnosno članova uprave i nadzornog odbora.
U ovom članku će se izložiti postupci revizije osnivanja, slučajevi posebnih revizija, revizija poduzetničkih ugovora, spajanja i podjele, te financijskih izvješća u dijelu koji se odnosi na ispunjenje zahtjeva koji proizlaze iz ZTD-a.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
U ovom članku autor prikazuje jednostavan način praćenja, ocjenjivanja i kategorizacije dobavljača, koji se može sustavno i kontinuirano voditi u svakom trgovačkom društvu kao segment analize nabave ili točnije - analize tržišta nabave. Praktičan primjer koji se navodi rezultat je u praksi primijenjenih zahtjeva ISO standarda, a njegovim uvođenjem dobivaju se višestruke koristi. Dobiveni rezultati analize omogućuju menadžmentu društva odluku o selekciji i izboru najkvalitetnijih dobavljača, a to utječe na kvalitetu nabave i pojednostavljuje cjelokupni proces.
Bankarski svijet se uvelike priprema za Bazel II., konzultanti ga proučavaju, poduzeća prikupljaju informacije o toj temi. Polazišta su pritom različita, kao i konzekvencije. Mnogi poduzetnici i poduzeća su pred izazovom ne samo dobivanja dobrog rejtinga, već i da time postanu jačima. Sa stajališta poduzeća se Bazel II. može interpretirati i kao osiguranje vlastite budućnosti. U tom kontekstu se ne radi toliko o konceptima rejtinga i Bazela II. već o njihovu utjecaju na poslovnu praksu.
Plan predstavlja konkretizaciju predviđenog cilja za određeno razdoblje, osigurava racionalan način postizanja izabranih ciljeva, a zacrtani cilj izražava u brojkama i vremenskim jedinicama. Loše postavljen cilj, znači i loš plan, zbog čega sve ostale funkcije menadžmenta koje slijede neće biti efikasne. Važno je planirati "pravu stvar" i to izvršiti "na pravi način". Planirati znači mijenjati sadašnjost i poboljšavati budućnost.
U većini poduzeća javljaju se u suvremenim uvjetima konkurencije i borbe za mjesto na tržištu slični problemi: Kako zadovoljiti rast razine zahtjeva kupaca u svezi kakvoćom, cijenom te asortimana proizvoda i usluga? Kako povećati fleksibilnost poslovanja? Kako skratiti vrijeme razvoja i uvođenja novih proizvoda na tržište (engl. Time to Market), da bi se postigla prednost pred konkurentima? Kako smanjiti troškove poslovanja? Kako ostvariti operativne ciljeve povećanja dobitka, a da se ne ugrozi sigurnost i egzistencija poduzeća? U tu se svrhu koriste razne koncepcije menadžmenta, među kojima su organizacija i kontroling djelatnosti koje mogu bitno utjecati na poslovne odluke značajne za uspješnost poslovanja.
U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, tj. poslova koji su važećim zakonima i propisima donesenim na temelju zakona stavljeni u nadležnost Porezne uprave kao poreznog tijela, Porezna uprava prema čl. 19. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00., 86/ 01. - ispravak i 150/02.) između ostalog, ima pravo i na naplatu kamata.
Obračunavanje i plaćanje zatezne kamate bilo je uređeno Zakonom o zateznim kamatama (Nar. nov., br. 28/96.) koji je bio na snazi od 20. travnja 1996. do 19. srpnja 2004. Od 20. srpnja 2004. na snazi je novi Zakon o kamatama (Nar. nov., br. 94/04.). O načinima obračuna i postupanju Porezne uprave pišemo u nastavku članka.
Inspektor prilikom vođenja poreznog nadzora i donošenja rješenja mora biti objektivan (nepristran). To znači da mora utvrditi sve činjenice i izvesti sve dokaze bez obzira na to idu li te činjenice i ti dokazi u prilog ili na štetu poreznog obveznika.
Stručnost, službenička etika i poštivanje zakona opći su preduvjeti da bi inspektor poreznog tijela mogao službene radnje obavljati pravilno, nepristrano i zakonito. Ispunjavanje tih preduvjeta ne osigurava, međutim, nepristrano postupanje u svakom slučaju. Povezanost inspektora s poreznim obveznikom ili predmetom postupka može biti tolika da opravdano može pobuditi sumnju u njegovu nepristranost.
U pravu postoje ne samo podjele na one vječno aktualne i one samo trenutačno aktualne teme, nego i podjela na teme i probleme koji više ili manje ugrožavaju pravni sustav, pri čemu sami kriteriji ugroze mogu biti različiti. Porez na dodanu vrijednost je za hrvatsko pravo razmjerno novi propis. Uz velike rasprave oko visine i broja stopa toga poreza postoji nažalost još niz ne samo nerazjašnjenih nego čak i još uvijek neotvorenih pitanja koja su toliko značajna da bi nepravilno rješenje moglo uzrokovati ozbiljne štetne učinke po pravni sustav u cijelosti, u prvom redu glede moguće povrede načela vladavine prava i pravne sigurnosti, odnosno kredibiliteta pravnog sustava uopće. To je dostatan poticaj da se pristupi istraživanju pojedinih mogućih problematičnih žarišta, ne samo uz prosudbu pozitivnog prava nego i postavljanje prijedloga de lege ferenda.
U ovom članku ćemo se baviti (ne)mogućnošću traženja ispravka pretporeza od strane Porezne uprave kada jedno trgovačko društvo koje je u sustavu PDV-a biva pripojeno drugom koje nije u tom sustavu kao jednom od (prema našem mišljenju) kriznih pitanja poreznog sustava odnosno onog dijela koji se odnosi na PDV. Pritom ćemo pokušati napraviti jasnu razliku izme đu lošeg zakonskog rješenja prema kriteriju biti od lošeg zakonskog rješenja prema kriteriju forme.
Razumijevanje poreza može biti vrlo teško ako se ne sagleda sva kompleksnost problema. Pritom treba poći od temeljnih pretpostavki smisla i obuhvata pojedinog poreznog davanja. Tako ćemo se već u prvom pitanju susresti s bićem zakonskih normi glede svrhe (predmeta) oporezivanja, da bismo razotkrili kako nije bila intencija zakonodavca da jednu vrstu rashoda podvrgne oporezivanju. Pročitajte o čemu se radi.
Rashod neamortizirane vrijednosti prodanog osobnog automobila nije osnovica za 30% PDV-a
Najam stanova je oslobođen PDV-a, mo pretporez iz nabave stana nije moguće koristiti, odnosno zbog prenamjene treba ga obračunati
Pretporez iz računa za radove na adaptaciji ili rekonstrukciji stare nekretnine može se odbiti. Novom nekretninom postaje samo ako je pri tim radovima trebala građevinska dozvola
Ograničenje osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće radnika odnosi se samo na plaću ostvarenu za rad u određenom mjesecu
Ne trebaju svi rezidenti izvješćivati o promjenama vlasničke strukture koju imaju kod nerezidenata
Autori: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U članku se daje cjeloviti pregled poslovnih događaja, s poreznog i knjigovodstvenog motrišta, koji nastaju u slučaju prestanka poslovanja samostalne obrtničke djelatnosti. Obrt može prestati poslovati iz različitih razloga, a prema slobodnoj odluci obrtnika, te po sili zakona, ako nisu zadovoljeni uvjeti određeni propisima. Obrt prestaje također poslovati prodajom, a u određenim slučajevima može se raditi o nastavku poslovanja. Opširnije o svemu pročitajte u nastavku članka.
Poslovne prostorije, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina moraju u prodajnim objektima trgovine na veliko i malo i trgovačkog posredovanja udovoljavati minimalnim tehničkim, sanitarnim, zdravstvenim i drugim propisanim uvjetima s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine.
U ovom članku objašnjava se postupak za utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta te propisani uvjeti za obavljanje trgovine na veliko i malo i izmijenjeni uvjeti utvrđivanja tih uvjeta u trgovačkim društvima nakon stupanja na snagu novele Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 118/03.).
Pravne i fizičke osobe koje proizvode kemikalije, odnosno s njima prometuju ili ih uporabljuju moraju osigurati zaštitu ljudskog zdravlja, imovine i okoliša od štetnog djelovanja kemikalija, a sve u skladu sa Zakonom o kemikalijama (Nar. nov., br. 173/03. - dalje: Zakon)) koji je stupio na snagu 8. 11. 2003. s primjenom od 1. 1. 2005. Postojeće pravne i fizičke osobe koje proizvode i stavljaju u promet kemikalije dužne su uskladiti svoj rad s odredbama čl. 45., 47. i 49. ovoga Zakona najkasnije u roku od tri mjeseca od dana primjene. Do stupanja na snagu provedbenih propisa koji se donose na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se provedbeni propisi doneseni do dana primjene ovoga Zakona.
U ožujku 2004. donesen je Zakon o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište koji je stupio na snagu 1. srpnja 2004. s ciljem da doprinese sređivanju stanja na tržištu brašna. Opširnije o tome koje obveze su imali obveznici u trenutku primjene ovog propisa, provo đenju odredbi kao i kaznenim mjerama, pišemo u nastavku članka.
U prethodnom broju RRiF-a, br. 9/04., str. 109. do 116. opisan je pojednostavnjeni provozni postupak koji se može koristiti pri uvozu robe - tzv. status ovlaštenog primatelja. Međutim, pojednostavnjeni provozni postupak može se koristiti i u slučaju kada se roba izvozi, te tada govorimo o statusu OVLAŠTENOG POŠILJATELJA.
Provoz pojednostavnjuje izvoz robe i u velikoj mjeri smanjuje troškove izvoznika koji nastaju pri carinjenju robe. Također kod ovog pojednostavnjenja smanjuje se vrijeme potrebno za provedbu postupka izvoza robe i nema nepotrebnog zadržavanja izvozne robe ni čekanja na carinskoj ispostavi radi provedbe postupka carinjenja.
U određenim, Zakonom o deviznom poslovanju utvrđenim okolnostima, rezidenti i nerezidenti mogu unositi i iznositi stranu i domaću gotovinu te čekove i materijalizirane vrijednosne papire (imovinu).
Prijenosi imovine mogu biti jednostrani. Oni mogu imati obilježje osobnog ili fizičkog prijenosa imovine. Odgovore na pitanja kako treba postupati pri prijenosu gotovine i imovine a da on ima obilježje legalnog prijenosa, daje ovaj članak.
U srpnju 2004. Hrvatska udruga banaka objavila je još jedan standardizirani obrazac s namjenom pojednostavljenja podnošenja čekova na naplatu bankama za remitente. Riječ je o obrascu HUB 2 koji je objavljen u Uputi o obliku, sadržaju i upotrebi obrasca Specifikacije čekova za naplatu (Nar. nov., br. 15/04.). Ovaj obrazac prihvatile su banke članice Hrvatske udruge banaka. Za pretpostaviti je kako će i ostali sudionici u platnom prometu koji sada koriste "stari" obrazac Specifikacija čekova po tekućim računima građana, ubrzo prihvatiti novi obrazac HUB 2.
U nastavku detaljnije obrađujemo specifičnosti u svezi s obrascem HUB 2.
U posljednje vrijeme postavljaju se brojna pitanja kako provesti zaštitu na radu, kako u svezi s time obrazovati zaposlenika, odnosno kako osigurati ovlaštenika koji će se brinuti o zaštiti na radu. Uz ovaj članak zainteresirane upućujemo i na RRiF br. 5/04. i 7/04., str. 122. u kojem je dan primjer pravilnika o zaštiti na radu.
U ovom članku autor iscrpno analizira način na koji je pitanje prijelaza rizika s prodavatelja na kupca riješeno u našem zakonodavstvu. U tom smislu izvodi zaključak kako je pojam isporuka prikladniji potrebama trgovačke prakse nego pojam predaja stvari koji se koristi u našem Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 53/91. do 112/99. - dalje: ZOO). Zbog toga se ugovornim stranama sugerira da se pri uređivanju međusobnih odnosa više oslanjaju na potrebe trgovačke prakse nego na postojeću koncepciju pravne logike.
Rok za usklađenje s odredbama izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima je do 31. prosinca 2004. Naše čitatelje želimo upoznati s time da ne moraju pristupiti usklađenju svih trgovačkih društva registriranih u nas do navedenoga datuma, već samo onih koja u sudskom registru imaju određene stavke kapitala upisane u nekunskoj, odnosno stranoj valuti.
Od 13. do 17. rujna 2004. održan je referendum o prihvaćanju Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.
Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 92/04.) je ugovor koji treba zamijeniti istoimeni kolektivni ugovor, a potpisan je 2. srpnja 2004. između Vlade Republike Hrvatske (RH) i sindikata državnih službi (Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Sindikata policije Hrvatske, Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a, Sindikata vojnih službenika i namještenika i Carinskog sindikata Hrvatske).
Iako se u trenutku pisanja ovog članka raspolaže samo s privremenim rezultatima referenduma o prihvaćanju Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, izvjesno je da je Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike prihvaćen.
Temeljem Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Nar. nov., br. 71/99.) radnici koji rade na radnim mjestima štetnim za zdravlje i radnu sposobnost, osiguranici kojima nakon određenih godina života zbog naravi i težine posla funkcije organizma opadaju te osiguranici s određenim oblicima invalidnosti određeni ovim Zakonom, ostvaruju pravo na beneficirani staž, odnosno staž osiguranja s povećanim trajanjem. Za te osiguranike postoji obveza plaćanja dodatnih doprinosa na način i po stopama određenim Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02. i 175/03. - Uredba). O tome pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
