Od 1. siječnja 2005. godine trebao bi stupiti na snagu novi Zakon o porezu na dohodak. O tome se već puno piše i govori u javnim medijima, a ono što će biti usvojeno i primjenjivo s početkom nadolazeće godine još uvijek ne znamo. Znamo što se predlaže a hoće li to u potpunosti biti usvojeno, ili možda još s nekim manjim izmjenama, to ćemo znati kada Zakon bude objavljen, što se očekuje do kraja ove godine. Ovim člankom želimo upoznati naše čitateljstvo s nekim, najbitnijim, predloženim odredbama novoga Zakona
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U svezi s najavljenom poreznom reformom koja nas očekuje početkom sljedeće godine, kod poduzetnika se javlja mnoštvo pitanja i dvojbi. Informacije koje dopiru do njih iz dnevnog tiska, informativnih emisija ali i stručnih časopisa ponekad su kontradiktorne. Razlog tome su svakako i stalne dopune i izmjene prijedloga pojedinih dijelova Zakona o porezu na dobitak i Zakona o porezu na dohodak od strane predstavnika predlagatelja (MF) i stručnjaka uključenih u radne skupine o kojima se raspravlja u stručnim krugovima i za "okruglim stolovima". Iako još ništa nije konačno i iako se sve još temelji na konačnim prijedlozima, u najkraćim crtama osvrnut ćemo se na očekivane novosti u Zakonu o porezu na dobitak koje bi trebale stupiti na snagu 1. I. 2005.
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
S obzirom na globalizacijske procese, propast energetskog diva Enrona i druge računovodstvene skandale, a radi vraćanja povjerenja investitora i uspostavljanja uspješnog i ekonomičnog rada financijskog tržišta, Europska unija je donijela mjere kojima je napravila velike promjene u području računovodstva. Tako je bitno osuvremenila Direktivu (smjernicu) 78/660/ EGS (Četvrta direktiva o godišnjim financijskim izvještajima pojedinih vrsta društava kao temeljna smjernica koja u EU uređuje područje računovodstva), Direktivu 83/349/EGS (Sedma direktiva o konsolidiranim financijskim izvještajima) i Direktivu 86/635/EGS (smjernica o financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija). EU je prihvatila i Uredbu br. 1606/ 2002 o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS). Više o tome u nastavku članka.
Tražbine od kupaca su značajan dio imovine trgovačkog društva. Nenaplaćene tražbine poslije proteka rokova dospijeća, poslije naknadno ugovorenih rokova, opomena i tužbi postaju dvojbene imovinske stavke s kojima treba nešto učiniti. Propisi o oporezivanju dobitka koji još vrijede za 2004. nisu u funkciji zaštite vjerovnika. Otpisi ili vrijednosna usklađenja, odnosno ovi imovinski gubitci u nekim su slučajevima privremeno porezno priznati rashodi, u drugim slučajevima moraju se naknadno uračunati u poreznu osnovicu, u trećem slučaju se pak prema zadanim procedurama moraju utužiti, prijaviti u stečaj i dr. kako bi bili porezno priznati rashod. Što je moguće učiniti da se preduhitre neke od poreznih - bilančnih "tortura", pišemo u nastavku.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Ako ste tijekom poslovne godine knjižili poslovne doga đaje s ciljem da postignete ažurnost a s nakanom da kasnije provjerite ispravnost, ako želite provjeriti jesu li vaše računovodstvene postavke sukladne usvojenoj praksi i propisima, u ovom se članku daju podsjetnici i naputci koji mogu pomoći u dvojbi ili ako su nastali neki propusti. Pritom se polazi od toga da su poslovne promjene evidentirane u glavnoj knjizi prema datumu nastanka, a u analitičkim računima prema vrsti imovine, ročnosti obveza i prirodi troškova. Mogućnost nastanka pogreške nije isključena, no i naknadni događaji mogu ponekad odrediti drukčije računovodstveno obuhvaćanje nego što je prikazano, pa stoga preporučujemo da još prije izrade zaključne (godišnje) Bilance i Računa dobitka i gubitka za 2004. promotrite je li sve odgovara zahtjevima struke, računovodstvenim standardima i propisima.
Redoslijed izloženih pitanja i prijedloga nekih rješenja utemeljen je na redoslijedu u RRiF-ovom Računskom planu, IV. naklada iz 2003., i nadamo se da će vam pomoći u nastojanjima da što pravilnije dođete do kvalitetnih temeljnih godišnjih financijskih izvješća za 2004. godinu.
Kontrolno-analitički postupci na računima Razreda 0
Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja (Razred 1)
Provjera knjigovodstvenih stanja na računima obveza, rezerviranja i odgođenih prihoda (Razred 2)
Provjera na računima kratkotrajne imovine - Razred 3
Podsjetnik za kontrolu troškova prije izrade računa dobitka i gubitka (Razred 4)
Provjera na računima proizvodnje, zaliha poluproizvoda, gotovih proizvoda i robe (Razred 6)
Provjera knjigovodstvenih stanja na računima rashoda
Provjera knjigovodstvenog stanja na računima prihoda
Provjera na računima kapitala (skupina računa 90 - 95)
Autori: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
U prethodnom broju časopisa pojašnjeno je osnivanje, rad i financiranje dječjih vrtića.
U knjigovodstvenom dijelu članka dana su za dječje vrtiće koji se smatraju, u smislu Zakona o proračunu, ustanovama, knjiženja nekih poslovnih događaja u sustavu proračunskog računovodstva.
U ovom broju, uz knjigovodstveni prikaz još nekih poslovnih događaja, pojašnjeno je poslovanje dječjih vrtića u poreznom okruženju.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Provjera podataka iskazanih na knjigovodstvenim računima jedan je od oblika priprema za utvrđivanje rezultata poslovanja.
Osobe koje su poslovne događaje trebale knjižiti u sustavu proračunskog računovodstva provjeru podataka (prometa i stanja) iskazanih na računima trebaju obaviti što prije. Naime, rokovi za predaju njihovih brojnih i opsežnih financijskih izvještaja su kratki.
Uz provođenje popisa i, u svezi s tim knjiženja odgovarajućih usklađenja, pozornost se treba obratiti i na provođenje odgovarajućih pravila knjiženja koja su utvrđena računovodstvenim propisima. Odstupanja od pravila knjiženja su također sastavni dio kontrole koja se provodi.
Prema našem odabiru, ukazujemo na neka pravila knjiženja i njima pripadajuća odstupanja te pojašnjavamo sadržaj nekih računa.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Konačnoj provjeri točnost iskazivanja poslovnih događaja pristupa se posredno, pomoću popisa imovine i obveza (inventurom). Nakon obavljenog popisa uspoređuju se knjigovodstveni podatci sa stvarnim podatcima, dakle onima što su utvrđeni popisom.
O tome kako nadoknaditi manjak, odnosno kako postupati s viškom, odlučuju u pravnim osobama, osobe, odnosno tijela koja imaju za to ovlasti. Knjigovodstvo samo iskazuje razlike i način njihova likvidiranja.
Računovodstveni propisi samo su postavili neka posebna pravila popisa i uvjetuju način iskazivnja popisnih razlika u poslovnim knjigama.
Autori: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Josip MECNER, dipl. oec.
Svjedoci smo intenzivnog povećanja poslovnih kombinacija u Republici Hrvatskoj. Poslovne kombinacije se najčešće pojavljuju kao kupovanja, spajanja i pripajanja trgovačkih društava. Neposredno prije provedbe poslovnih kombinacija u praksi obavlja se proces interdisciplinarnog ispitivanja društava koja su predmet poslovnih kombinacija. Proces interdisciplinarnog ispitivanja društava koji prethodi poslovnim kombinacijama naziva se due diligence. Proces due diligence provodi se interdisciplinarno prema područjima koja ispituju različiti stručnjaci (financijski, porezni, tehnički, pravni, informatički, komercijalni, ekološki i drugi stručnjaci).
U članku se prikazuju i analiziraju novi propisi o kamatama, u prvom redu Uredba o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa i Uredba o visini stope zateznih kamata, u kontekstu također nedavno donesenog Zakona o kamatama, ali i u svjetlu važećih odredaba Zakona o obveznim odnosima, kao i projekcije budućih kamatnih rješenja iz prijedloga novog Zakona o obveznim odnosima. Na kraju se zaključno, uz blagu kritiku, daje pregled sadašnjih kamatnih rješenja u pogledu stopa ugovornih i zateznih kamata, kamatne metodologije, kamata na stranu valutu i drugog.
U ovih posljednjih mjesec dana tekuće godine poduzetnici su sve više zaokupljeni brigom koliko će iznositi porez na ostvareni dobitak i u svezi s tim razmišlja se jesu li tijekom godine iskorištene sve porezne pogodnosti, poticaji i olakšice koje bi mogle utjecati na smanjenje osnovice poreza na dobitak. Razlog tome je to veći ako "u grubo" izračunani računovodstveni dobitak ukazuje na činjenicu kako u odnosu na ostvarene prihode "nedostaje" troškova. I to naravno onih porezno priznatih!
Zato ćemo u nastavku u obliku kratkih napomena podsjetiti na neke vrste porezno priznatih troškova za koje se poduzetnici još mogu "odlučiti" u ovih nekoliko tjedana do kraja godine.
Visina ostvarenog prometa od prodaje dobara i obavljenih usluga kao kriterij ulaska ili izlaska iz sustava PDV-a ni ove se godine nije promijenio. To je svota u visini od 85.000,00 kn, i to u oba slučaja, dakle i pri ulasku i pri izlasku se primjenjuje isti kriterij tzv. "neto ostvarenog prometa" bez PDV-a, ali ostvarenog na godišnjoj razini. Kraj poslovne godine je u pravilu vrijeme donošenja odluke o poreznom statusu jer se u registar obveznika PDV-a najčešće ulazi ili izlazi s 1. siječnja sljedeće kalendarske godine od kada se ostvari granični promet, ako poduzetnik nije donio odluku o ulasku u sustav PDV-a već s početkom obavljanja djelatnosti.
Stoga je razdoblje mjeseca prosinca upravo vrijeme u kojemu poduzetnici trebaju odlučiti o svojem poreznom statusu te o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave, a o čemu sve treba pritom voditi računa, pročitajte u nastavku članka.
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Oporezivanje imovine u stanovitim oblicima imamo i u Hrvatskoj. Smatra se da porez na imovinu spada u vrlo rigidne i nepravedne poreze jer su stjecanju imovine prethodili svi drugi porezi. S obzirom na to da se i u nas s vremena na vrijeme ožive ideje o uvođenju takvog poreza, u članku se iznose rješenja kako su to uredile druge države.
U ovim odgovorima bavimo se pitanjima iz računovodstva i poreza. Nadamo se da će problem koji opisujemo kao odgovor na konkretni slučaj iz prakse biti rješenje i za neki vaš slučaj. Upućujemo na korisne i već objavljene odgovore u našem časopisu br. 5/04., str. 88., br. 8/04., str. 67., br. 10/04., str. 97. i br. 11/04., str. 106.
Računovodstvo - Nastavak investiranja na starom objektu i razgraničenje od izgradnje parkirališta i od vrijednosti zemljišta
Porez na dobitak - Dioničko društvo je prodalo društvo kćer uz kapitalni dobitak koji mora iskazati kao prihod poreznog razdoblja. obveze i tražbine od tog društva preknjižavaju se na odnose s nepovezanim društvima
Porez na dohodak - Na novčani višak sredstava iz likvidacije stečajnog dužnika koji pripadne članovima društva - fizičkim osobama, ne plaća se porez na dohodak od kapitala
Porez na dohodak - Test vozila je primjerenije voditi u okviru dugotrajne materijalne imovine nego kao robu, iako se u svakom slučaju porezno priznaju troškovi uporabe u 100%-tnoj svoti
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
S početkom godine 2005. očekuje se primjena novih poreznih zakona, posebice Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit. Prema sadašnjem Zakonu o porezu na dohodak, a isto se očekuje i u novom Zakonu, obrtnici, fizičke osobe koje obavljaju slobodna zanimanja i poljoprivrednici su, u pravilu, obveznici poreza na dohodak, a prema vlastitoj želji mogu plaćati porez na dobitak umjesto poreza na dohodak. Novi Zakon o porezu na dobit donosi bitne promjene u svezi s promjenom načina oporezivanja ovih poreznih obveznika. Naime, ovi porezni obveznici će biti obvezni plaćati porez na dobitak kada premaše Zakonom određenu svotu ukupnog primitka, ili dohotka, ili vrijednosti dugotrajne imovine ili određeni broj zaposlenih. Promijeniti način oporezivanja znači promijeniti načela utvrđivanja dohotka odnosno dobitka pa stoga već na samom početku poreznog razdoblja treba sustavno obaviti određene radnje, o čemu pišemo u ovom članku.
Autori: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Vrijeme mjeseca prosinca je za "dohodaše" - obrtnike i slobodna zanimanja koji vode poslovne knjige temeljem evidentiranih primitaka i izdataka - vrijeme kada utvrđuju dohodak poslovne godine, odnosno razdoblje priprema za izradu godišnje porezne prijave. To je pogotovo važno za njih iz razloga što navedena skupina poreznih obveznika iskazuje primitke i izdatke prema načelu blagajne, a to znači da će samo poslovni događaji koji su plaćeni i naplaćeni zaključno sa 31. XII. 2004. biti evidentirani u poslovnim knjigama, te mogu biti predmet godišnje porezne prijave na Obrascu DOH, odnosno DOH-Z za 2004. Također je godišnji popis - inventura jedna od važnih pripremnih radnji pri izradi godišnjeg obračuna, a radi utvrđivanja stvarnog stanja pozicija imovine u odnosu na stanje iskazano u poslovnim knjigama jer iskazane razlike mogu značajno utjecati na dohodak fizičkih osoba.
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Od 1. siječnja 2005. poduzetnici koji proizvode i prodaju hranu trebaju u prometu primjenjivati nove zahtjeve u svezi s načinom deklariranja ili označavanja zapakirane i nezapakirane hrane. Stupanjem na snagu novih odredaba prestaju vrijediti odredbe kojima se propisuje sadržaj deklaracije hrane određen u propisima - pravilnicima koji se odnose na različite vrste hrane, a koji su u cijelosti navedeni u prijelaznim i završnim odredbama novog propisa.
Nitko niti jednom poslodavcu ne daje za pravo da obavlja bilo koju djelatnost i da pritom ostvaruje profit na račun ugrožavanja nečijeg života ili zdravlja. Svaki poslodavac je prema tehnologiji rada te vrstama i opsegu opasnosti, štetnosti i napora, dužan osigurati mjere zaštite na radu kojima će svojim radnicima omogućiti sigurne uvjete rada. Pravni temelj za to je Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 59/96. i 114/03.). Pročišćeni tekst tog Zakona je dan kao prilog uz naš časopis PRAVO i POREZI br. 11/04., a u nastavku objašnjavamo što sve treba činiti u svezi sa zaštitom na radu.
S novim Zakonom o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03. - u nastavku: ZDP) ukinut je Zakon o kreditnim poslovima s inozemstvom iz 1996., kojim su prije bili uređeni kreditni poslovi s inozemstvom, a sada su uključeni u novi ZDP kao oblik kapitalnih poslova.
U svezi s kreditnim poslovima obavlja se i platni promet s inozemstvom i o njima se izvješćuje Hrvatska narodna banka.
Kako obavljati platni promet, s posebnim osvrtom na točno upisivanje šifara osnova plaćanja odnosno naplate, i kako izvijestiti HNB, piše u ovom članku.
Carinski postupak provoza je prema čl. 96. Carinskog zakona (Nar. nov., br. 78/99., 94/99., 117/99., 73/ 00., 92/01. i 47/03.) carinski postupak s odgodom (od plaćanja uvoznog duga). U carinske postupke s odgodom, osim provoza, spadaju i carinsko skladištenje, unutarnja proizvodnja u sustavu odgode, prerada pod carinskim nadzorom i privremeni uvoz.
Hrvatske carinske odredbe za provozni postupak u pravilu su usklađene s propisima EU, izuzevši odredbe za NCTS (New Computerised Transit System). NCTS je kompjutorizirani provozni postupak koji se primjenjuje unutar zemalja Europske Unije i EFTA-e, a koji će i Hrvatska morati primijeniti ulaskom u EU.
U članku se iznosi stjecanje vlastitih dionica dioničkog društva, razlozi i uvjeti u kojima je ono dopušteno. Obrađuju se uvjeti za valjano stjecanje vlastitih dionica prema Zakonu o trgovačkim društvima i njegovim izmjenama i dopunama, kao i propisana ograničenja. Komentar rješenja smjernice EU o kapitalu ukazuje na stupanj usklađenosti hrvatske regulative s tom smjernicom. Posebno je obrađeno stjecanje vlastitih dionica s ciljem otklanjanja nastupa štete za društvo. Radi utvrđivanja razine usklađenosti propisa u zemljama EU predočen je usporednopravni prikaz rješenja iz pojedinih zemalja kao i smjernice EU.
Ni poklon radniku se ne može dati a da pritom nemamo na umu propise o porezima i doprinosima. Istina je da su isplate radnicima do određene visine kao i pokloni u naravi do određene vrijednosti oslobođeni od oporezivanja ali te svote i te vrijednosti su ograničene na godišnjoj razini za sve moguće prigode u godini a prigoda je puno. Kako ih rasporediti i što učiniti ako te vrijednosti premaše neoporezive vrijednosti pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
