Franšiza u današnjem smislu riječi - poslovna franšiza, svoj je uzlet doživjela kasnih 60-ih godina u SAD-u kada su franšize koristile imena poznatih sportaša, posebice u industriji brze hrane, za stvaranje imidža koji im je omogućavao brzo širenje na tržištu. Danas se u svijetu 45% ukupne svjetske maloprodaje ostvaruje u franšiznim lokacijama. Vrijednost te prodaje mjeri se u stotinama milijardi dolara.1 O poslovnoj franšizi, još relativno nepoznatoj na našim prostorima, koju obrađuje MRS 18 Prihodi, pišemo u nastavku. O pravnim aspektima franšiznog poslovanja također pišemo u ovom broju.
U članku se objašnjavaju metode procjene koje mogu biti značajne kad se čine promjene u svezi s kapitalom, stjecanjem udjela, prodajom udjela ili cijelog društva te u drugim poslovnim situacijama. Procjena je bitna i radi iskazivanja realnog poslovnog rezultata s obzirom na troškove amortizacije, što može biti razlog za ponovnu procjenu. Više o tome u nastavku članka.
Stjecanje i prodaja vlastitih dionica i udjela, između ostalog, koristi se za povezivanje, pripajanje ili podjelu trgovačkih društava, pri čemu je to dio tih postupaka. Stoga bi oporezivanje transakcija s vlastitim dionicama i udjelima bilo neopravdano oporezivanje budući da bi to bilo oporezivanje ulaganja kapitala. Naime, ulaganje kapitala u trgovačko društvo nije oporezivo porezom na dobitak i stoga bi stjecanje i prodaja vlastitih dionica i udjela trebalo imati neutralni učinak na poreznu obvezu, jer na temelju ovih transakcija ne nastaju dobitci ili gubitci u poslovanju već promjene - alokacije uloženog kapitala. Potanje o tome u nastavku članka.
U časopisu Računovodstvo, revizija i financije broj 5/04. objavili smo I. dio članka na stranicama 20. do 26. U ovome broju slijedi nastavak i završetak članka.
Kod izrade zakonskih i podzakonskih akata koji čine okvir našeg sustava proračuna, uvijek je najsloženije definirati veze i odnose između subjekata unutar tog sustava. Pod tim se razumiju pitanja nadležnosti nad pojedinim korisnikom, doznaka sredstava između dvaju proračuna, proračuna i korisnika proračuna te njihove evidencije, kao i problematika opravdanosti međufakturiranja korisnika istog proračuna. U nastavku teksta nastojat ćemo razjasniti neki od navedenih odnosa s posebnim naglaskom na primjenu odredaba čl. 50. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu.
Posljednjeg dana travnja Hrvatski je sabor dao autentično tumačenje odredbe Zakona o zateznim kamatama koja uređuje način kamatnog obračuna u kraćem obračunskom razdoblju od nazivnoga (jednogodišnjeg). Iako ta zakonska odredba uopće ne uređuje kamatni obračun za dulje razdoblje od jednogodišnjeg, makar se taj Zakon uopće ne opredjeljuje za jednostavan ili složen način kamatnog obračuna, tumačenjem je određena primjena "proporcionalnog načina obračuna" za razdoblja preko godine dana.
Članak se osvrće na postupak donošenja tumačenja, prikazuje njegov prijedlog i konačan tekst, te ga analizira i kritički komentira, kako sa stajališta pravnih propisa, tako i sa stajališta gospodarsko-matematičkih standarda koje ovaj segment prava obuhvaća. Konačno, upućuje na moguće načine vraćanja preplaćenoga i moguće probleme u vezi s tim. Pred Ustavnim sudom inicirano je pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti ovoga tumačenja. Ako ono ne bude ukinuto ili poništeno, autor već sada ukazuje na potrebu tumačenja tumačenja.
Temeljni cilj poslovanja svake tvrtke je stjecanje dobitka koji se ostvaruje poslujući na tržištu. S partnerima ugovaramo poslovne angažmane s kojima preuzimamo obveze ali i prava - koristi. Poslovanje na tržištu povezano je s neizvjesnošću i rizikom koji proizlazi iz stupnja pouzdanosti partnera u izvršavanju ugovorenih obveza, što za nas znači rizik ostvarivanja prava. Kao mjera ublažavanja rizika u poslovnom odnosu s partnerima analizira se njihovo poslovanje s ciljem ocjene boniteta. Temeljem boniteta selektiramo partnere s kojima ćemo sigurnije poslovati. O modelima ocjene boniteta poslovnog partnera čitajte u nastavku članka.
Javnost i tajnost kao način postupanja se u javnoj nabavi isprepliću kako na razini načela tako i na području primjene i konkretnih odredaba. Svaki od ova dva načela postupanja štiti različita zaštitna dobra. Prividna proturječnost sadržaja ovih pojmova mora biti harmonizirana u postupku kako bi se njime osigurali drukčiji ciljevi provedbe.
Od 1. siječnja 2001. primjenjuje se stopa od 0% propisana odredbom čl. 10.a. toč. h) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 48/04. - u nastavku: ZPDV) za određene turističke usluge odnosno usluge organiziranog boravka stranih gostiju. Na koje se sve usluge primjenjuje stopa od 0% i koji uvjeti pritom moraju biti ispunjeni propisano je u čl. 57., st. 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96. do 55/04. - u nastavku: PPDV). O poreznom postupanju s ovim turističkim uslugama pišemo u nastavku članka.
Sudionici u platnom prometu - pravne i fizičke osobe te građani koji podmiruju zakonom propisane obveze često griješe pri popunjavanju naloga za plaćanje, usmjeravajući sredstva na pogrešan račun proračuna, pogrešnu brojčanu oznaku vrste prihoda ili uplatom više sredstava nego što je propisana obveza, čime je porez ili drugi javni prihod preplaćen. Stoga kod mnogih poreznih obveznika u poreznim evidencijama nisu pravovremeno evidentirane uplate, iako su obveze plaćene.
Da bi se na vrijeme otkrile pogrešne uplate za one vrste poreza i drugih javnih prihoda o kojima analitičku evidenciju vodi Porezna uprava, te da li je neki porez preplaćen u odnosu na zakonsku obvezu, porezni obveznici su dužni kontinuirano usklađivati svoje knjigovodstvene evidencije s evidencijama Porezne uprave.
Na koji način sudionici u platnom prometu mogu ostvariti povrat više uplaćenog poreza te kome se podnose zahtjevi za preknjiženje pogrešno uplaćenih sredstava, pročitajte u nastavku.
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Sve većom globalizacijom prijenosne (transferne, op. prev.) cijene, po kojima se vrednuju transakcije izme đu povezanih poduzeća, postaju jedno od glavnih područja s kojim će se u sljedećim godinama baviti međunarodna poduzeća i porezne uprave. Bit određivanja transfernih cijena je naći pravu vrijednost transferne cijene uz optimalni opseg proizvodnje, s kojim će se maksimalizirati dobitak skupine poduzeća kao cjeline a ne pojedinog poduzeća ili njegovog dijela. U ostvarivanju tog cilja povezana se poduzeća susreću s poreznim zakonodavstvom koje uređuje transferne cijene.
U časopisu RRiF br. 6/2003. godine pisali smo o poslovanju profesionalnih športaša. Budući da postoje određene razlike u oporezivanju profesionalnih športa- ša u odnosu na športaše amatere kojima športska djelatnost nije jedina djelatnost već ju obavljaju uz radni odnos ili neku drugu samostalnu djelatnost ili su to učenici ili studenti koji se bave športom i primaju stipendiju, u ovome članku pišemo o položaju tih športaša amatera u poreznom sustavu i sustavu obveznih osiguranja.
Višemjesečnu polemiku vezanu za provedbu jednog od niza zakona donesenih u Hrvatskom saboru tijekom 2003. godine, razriješio je Ustavni sud Republike Hrvatske, Odlukom broj U-I-3824/2003, U-I-4092/2003 i U-I-418/2003, koja je objavljena u Nar. nov., br. 55/04. Navedenom Odlukom ukinut je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 170/03.), a u primjeni je ponovno odredba čl. 26. Zakona o trgovini, kao i Pravilnik o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (Nar. nov., br. 80/01.).
Zaštita potrošača u Republici Hrvatskoj uređena je Zakonom o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 96/03.) kao temeljnim zakonom, koji je u primjeni od 8. rujna 2003. Taj zakon na sustavan način uređuje zaštitu prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu, a u svrhe koje nisu namijenjene njihovoj poslovnoj ili poduzetničkoj djelatnosti. O tome koja prava i obveze proizlaze iz jamstvenog lista, opširnije pišemo u nastavku članka.
Pružanjem ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu bavi se oko 35.000 domaćinstava, čiji smještajni kapaciteti iznose više od 300.000 postelja (što je dvostruko više nego hotelskog smještaja), te čine vrlo značajan element naše ugostiteljske ponude.
Pružatelji ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu, tzv. iznajmljivači, bave se pružanjem usluga smještaja gostiju u domaćinstvu najćešće svojim osobnim dopunskim radom, pri čemu im mogu pomagati članovi njihova domaćinstva, nije propisan uvjet stručnosti, ne mogu zapošljavati ni sebe ni druge osobe i uglavnom posluju sezonski.
U nastavku teksta upoznat ćemo tzv. iznajmljivače s njihovim pravima, ali i obvezama, jer će gospodarski inspektori tijekom cijelog ljeta opetovano obavljati kontrole i u njihovim objektima.
Postupak izvješćivanja o međunarodnim transakcijama povezanim s osiguranjem propisan je Odlukom o prikupljanju podataka o međunarodnim transakcijama povezanim s osiguranjem (Nar. nov., br. 150/03.). Zbog učestalih pitanja o točnom načinu popunjavanja propisanih obrazaca i utvrđenih propusta prilikom nadzora osiguravajućih društava i ostalih poslovnih subjekata koji su obveznici dostavljanja obrazaca u svezi s izvješćivanjem o transakcijama povezanim s osiguranjem, u članku navodimo postupak njihova popunjavanja.
Obveza statističkog istraživanja po toj Odluci obuhvaća gotovo cijeli sektor osiguranja, društva za posredovanje u osiguranju, domaće brodare i zračne prijevoznike te domaća brodogradilišta. Utvrđene kazne za neispunjavanje tih obveza, novim su Zakonom o deviznom poslovanju udvostručene.
Uvjeti poslovanja banaka sve su složeniji: rastuća konkurentnost okruženja, visok stupanj specijalizacije, tehnološki napredak, visoki standardi kvalitete usluga koju postavljaju komitenti, sastavni su dio okruženja poslovanja banaka danas. U vremenu brzih promjena i kompleksnog poslovnog okruženja pravodobna i cjelovita informacija omogućuje menadžmentu donošenje optimalnih odluka i postaje "kapital" banke. Stoga ne začuđuju sve češći zahtjevi menadžmenta za izgradnjom cjelovitog procesa informiranja i izvješćivanja koji će omogućiti strukturiranje podataka u relevantnu i učinkovitu informaciju te osigurati njenu dostavu pravoj osobi u pravo vrijeme. Rastuća važnost procesa informiranja i izvješćivanja menadžmenta u uvjetima suvremenog poslovnog okruženja u kojima djeluju banke danas, te nedostatak spoznaja i činjenica o njegovoj razini i tijeku, predstavljala je poticaj za provođenje istraživanja1 u bankama u Hrvatskoj, čiji se rezultati prikazuju u nastavku.
U članku se daje pregled vrijedećih sporazuma i ugovora u kojima je naša Država uredila vanjskotrgovačke odnose s pojedinim ekonomskim grupacijama odnosno zemljama. Prikazuju se i učinci te vanjskotrgovačke razmjene, ali i neiskorištene mogućnosti. Cilj je potaknuti veću trgovinu s okruženjem.
Kao profitabilan i racionalan sustav distribucije roba i organiziranja uslužnih djelatnosti franšiza (franchise) se od 60-ih godina uspješno primjenjuje u svjetskoj poslovnoj praksi a najpoznatiji primjeri su lanci ugostiteljskih radnji kao što su: McDonald’s, Wendy, Nordsee, Pizza Hut, hotela: Hilton, Intercontinental, Holliday Inn, trgovačkih radnji: Benetton, Mothercare, Rodier, Palmers ili najraznovrsnijih usluga: frizera, salona za uljepšavanje, medicinskih usluga i dr.
Nakon 90-ih franšiza se širi i u Hrvatskoj. Prvi su tradicionalni veliki strani davatelji franšize, a slijede ih i domaći trgovci i ugostiteljske djelatnosti. Štoviše, ona postaje svojevrsna moda.
Godišnji odmor je jedno od temeljnih prava radnika u radnom odnosu zajamčenih Ustavom RH i međunarodnim aktima koji obvezuju Republiku Hrvatsku. Zakon o radu detaljno uređuje pravo na godišnji odmor - uvjete za stjecanje te način korištenja - o čemu autor piše u ovom članku.
U okviru ove podrubrike objavljujemo našu sudsku praksu iz radno-pravnih sporova. Prikaz je vrlo poučan jer upućuje na mogući ishod spora u kojem smo možda i mi sudionici, odnosno pomaže rješavanju tekućih problema u radnim odnosima.
Vrijeme je planiranja i rasporeda korištenja godi- šnjih odmora pa time i isplata nadoknada radnicima prigodom korištenja godišnjeg odmora. Pri određivanju prava radnika na isplatu regresa i visine isplate regresa treba poštivati odredbe propisa s područja radnog prava i porezne propise. Propisima s područja radnog prava se uređuje pravo radnika na regres a poreznim propisima koliko se od određene svote regresa koji je određen za isplatu, ne oporezuje. Pravo radnika na isplatu regresa je utvrđeno različito po pojedinim granama djelatnosti a svota koja može biti oslobođena od oporezivanja iznosi 1.600,00 kn godišnje ukupno za sve prigode, od kojih jedna može biti isplata regresa, ako već ta mogućnost nije u prethodnom razdoblju ove godine iskorištena ili se možda čuva za neku drugu prigodu. Isplate po tim osnovama koje prelaze 1.600,00 kn godišnje smatraju se plaćom. Neoporezivoj svoti se može dodati dar u naravi (u dobrima ili uslugama) koji se može dati radnicima u vrijednosti do 400,00 kn godišnje. O tome kako je uređeno pravo radnika na regres u nas i kako treba obračunati porez i doprinose ako isplaćena svota prelazi neoporezivi dio regresa, pišemo u ovom članku.
Autori: Mr. sc. Desanka ŠEGIĆ Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
