Čini se da bi poslije usvajanja i početka primjene od 1. siječnja 2006. novog Zakona o računovodstvu i novog Zakona o reviziji mogli biti zadovoljni jedino revizori. Revizija se snažno institucionalizira, profesija strogo definira a obveznici primjene proširuju pa revizija poprima oblike sveopćeg nadzornog tijela. Strukovna javnost brzo se složila oko konačnog prijedloga Zakona o reviziji jer su dobro upućene osobe izradile dobar nacrt zakona.
Računovodstveni zakon vjerojatno mnoge neće ostaviti ravnodušnima a tek neke zadovoljnima. Neslaganja s koncepcijom i sadržajem već su se mogla naslutiti od prvog ljetošnjeg sastanka povjerenstva za računovodstvo koje je pri Ministarstvu financija trebalo odrediti smjernice za izradu novog zakona. Jedni su smatrali da zakon uopće ne treba, drugi da mora biti takav koji neće sputavati razvoj računovodstva koje postaje sve više globalno, dok je gotovo usamljen ostao pokušaj ovoga autora da zakon bude po sadržaju kao što su ga uredile zemlje EU iz kontinentalne Europe. Globalisti su dobili prednost u Ministarstvu financija pa proizlazi da se moramo više vezivati na regulativu računovodstvenih standarda nego na smjernice (direktive) i uredbe EU. Kao i u mnogim drugim slučajevima vrijeme će pokazati koliko je zakon dobar, kao što se to može reći za Zakon o računovodstvu iz 1992. koji se uz neznatno usklađenje mogao i dalje primjenjivati, što dokazuje da su osobe koje su tada pisale zakon to sjajno obavile. Ne preostaje mi drugo nego pokušati opisati što je moglo biti drukčije.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Donošenjem novog Pravilnika o porezu na dobit u srpnju ove godine, ponovo su postala aktualna pitanja u vezi s kamatama na zajmove između pravnih osoba - i to posebno kad je riječ o povezanim društvima. U časopisu RRiF br. 4/05. pisali smo o kamatama na zajmove koje trgovačka društva daju svojim zaposlenicima. U ovom članku podrobnije ćemo obraditi porezni položaj kamata na zajmove koje trgovačka društva odobravaju drugim trgovačkim društvima i to s motrišta njihova utjecaja na osnovicu poreza na dobitak, PDV-a i poreza po odbitku. Osvrnut ćemo se i na zatezne kamate između povezanih osoba koje su od ove godine postale porezno nepriznati rashod.
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Ove godine posebnu pozornost treba obratiti na odredbe Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.) koje uređuju obvezu poslodavca sastaviti konačni obračun poreza iz plaće kod zadnje isplate u godini. Obveza je određena za radnike koji su cijelo porezno razdoblje bili kod njega zaposleni, radili su, nisu mijenjali prebivalište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza, a plaće im nisu redovito mjesečno isplaćivane, što je dovelo do većeg poreznog opterećenja. No, poslodavac u određenim slučajevima i pod određenim uvjetima može sastaviti konačni obračun plaće za navedene radnike i kada su plaće redovito isplaćivane, što može biti od koristi radniku jer u slučaju podnošenja porezne prijave, kada ju radnik nije obvezan podnijeti, može doći do većeg poreznog opterećenja. Ovo naglašavamo zbog toga što su Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05.) izmijenjene odredbe glede obveze podnošenja godišnje porezne prijave, a i kaznene odredbe su izravno određene Zakonom o porezu na dohodak. Na to posebno upozoravamo iz više razloga o čemu pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U članku se na primjerima obrađuju računovodstveni postupci u poljoprivrednoj proizvodnji pšenice kod malog poljoprivrednog proizvođača. Posebno se naglašava priznavanje prihoda i utvrđivanje rashoda proizvodnje. Autor ističe da je kod malih proizvođača prikladnije i najčešće jeftinije odrediti ključeve za raspored neizravnih troškova koji se mogu uključiti u vrijednost proizvodnje. Kada se pri utvrđivanju troškova proizvodnje zaključi da je nabavna (proizvodna) cijena veća od tržišne vrijednosti razliku troškova treba prenijeti na rashode toga razdoblja.
Zakonom o računovodstvu propisan je obvezan godišnji popis imovine i obveza za pravne i fizičke osobe koje vode poslovne knjige prema tom Zakonu. Općim poreznim zakonom utvrđena je obveza godišnjega popisa za sve porezne obveznike. Način popisa nije posebno propisan te se obveznici trebaju sami organizirati sukladno internim aktima. Svrha potpunog godišnjeg popisa je utvrđivanje stvarnog stanja imovine i obveza kako bi se stanje u poslovnim knjigama iskazalo realno i objektivno, a u financijskim izvješćima utvrdile istinite informacije o rezultatu poslovanja.
U ovom članku autor razmatra pripreme i izvedbu potpunog godišnjeg popisa imovine i obveza dajući primjere nekih internih akata i odluka.
Trgovačka društva, poljoprivredne zadruge i fizičke osobe s registriranim obrtom za poljoprivrednu djelatnost ako su obveznici poreza na dobitak (dalje: društva) poslovne knjige vode sukladno Zakonu o računovodstvu. Njihova financijska izvješća trebaju pošteno i istinito pokazati imovinsko stanje, obveze i rezultate poslovanja. Popis imovine i obveza kojim se provjerava njihovo postojanje bitan je uvjet za njihovo istinito i pošteno iskazivanje.
U popisivanju imovine u poljoprivredi postoje neke osobitosti u odnosu na druge djelatnosti. Uvjetovane su biološkim proizvodnim procesom zbog čega postojanje imovine treba utvrđivati posebnim postupcima u kojima značajnu ulogu imaju procjene.
U kolovozu ove godine Odbor za međunarodne standarde objavio je amandman na MRS 1 - Prezentiranje financijskih izvješća - Objava kapitala. Ovaj će se amandman primjenjivati od 1. siječnja 2007., a društva se potiču na njegovu raniju primjenu.
Primjena elektroničkog novca u poslovnoj praksi nije dostigla željeni obujam, što je više rezultat trgovačkih zapreka nego pravnih. Izgradnja odgovarajuće pravne regulative za elektroničko plaćanje i elektronički novac proširit će njihovu primjenu i time povećati obujam i elektroničke trgovine u svjetskoj razmjeni. Prednosti elektroničkog medija u brzini i manjim troškovima što su usmjerile subjekte elektroničke trgovine na takav način zaključivanja posla trebaju utjecati i na dio plaćanja. Ako se u elektroničkoj trgovini plaćanje obavlja konzervativno, gubi se njezine prednosti. Transakcija, naime, u izravnoj elektroničkoj trgovini što se u cijelosti ostvaruje on-line, zahtijeva da se nakon nabave i isporuke robe odnosno usluge, i plaćanje obavi posredstvom elektroničkog medija. Pravnu sigurnost takve transakcije povećava se donošenjem odgovarajućih pravnih propisa i sukladno tome povećava se i njihov udjel u svjetskoj razmjeni.
Autori: Prof. dr. sc. Ljiljana MAUROVIĆ Prof. dr. sc. Vinko KANDŽIJA
Akreditiv s odgođenim plaćanjem dokument je u kojega obveza banke spram korisnika ne dospijeva odmah nakon podnošenja urednih dokumenata, već na budući datum dospijeća naveden u uvjetima akreditiva. Na drugoj strani, pak, omogućuje kupcu da dođe u posjed robe i njezinom prodajom do dana dospijeća akreditiva osigura pokriće vlastite obveze prema banci.
Pravi je, međutim, razlog prihvaćanja takve vrste akreditiva u međunarodnoj poslovnoj praksi što omogućuje financiranje izvoznika, tj. prodavatelja robe i istodobno korisnika akreditiva. Takvo se financiranje izvoznika naziva forfaitingom. Akreditiv s odgođenim plaćanjem, dakle, moguć je oblik financiranja izvoznika, čime se pomaže izvoznicima u obavljanju vanjskotrgovinskog posla i povećava konkurentsku prednost izvoznicima koji, djelujući na tržištu kupaca, moraju te kupce i kreditirati.
Poslije uvođenja administrativne pristojbe u zdravstvu otvorilo se više pitanja u vezi s postupanjem u praksi i knjigovodstvenim evidentiranjem. U ovom članku daje se prikaz Naputka HZZO-a u vezi s plaćanjem pristojbe i knjigovodstvena rješenja za privatne i društvene ustanove iz područja zdravstva.
Autori: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Mr. sc. Šime GUZIĆ, dipl. oec.
U ovom članku razmatramo pitanja oporezivanja naknada koje domaće pravne osobe plaćaju inozemnim osobama za korištenje softvera (software). U uvjetima sve većih veza među državama, razmjene dobara i usluga, transfera kapitala, tehnologije i radne snage, dvostruko oporezivanje je velika kočnica tome razvitku. U okviru razvitka informatičke i komunikacijske tehnologije, softver se sigurno razvija najjačom brzinom. Stoga je transfer softvera od velike ekonomske važnosti i sa značajnim poreznim reperkusijama. Jedna od najznačajnijih dvojbi kod transakcija softvera je kako klasificirati naknade koje se plaćaju za softver s obzirom na različite vrste dohodaka koje nalazimo u ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
U ovom su članku obrađeni posebni slučajevi isporuke dobara i usluga. Navedeni slučajevi posve su različiti i nemaju ništa zajedničko, osim što su po nekim značajkama drukčiji od uobičajenih isporuka dobara i usluga, pa se često računovođe nađu u nedoumici postupaju li ispravno. Upravo zbog toga se u članku nalaze i mišljenja Ministarstva financija koja potvrđuju i zornije objašnjavaju takve probleme u praksi.
Računovodstvo - Porezi: Ako je stanje zaliha u knjigovodstvu u minusu, zalihe treba popisati i iskazati kao višak
Računovodstvo - Porez na dodanu vrijednost: PDV plaćen pri uvozu može se odbiti (priznati) tek po podnošenju PDV prijave za obračunsko razdoblje u kojem je PDV pri uvozu plaćen
Računovodstvo - Porez na dohodak: Ako su na Obrascu PK iskazani netočni podatci i ako radnik unatoč obavijesti poslodavca na ukazane nepravilnosti to ne promijeni, poslodavac je obvezan o uočenim nepravilnostima izvijestiti Poreznu upravu
Računovodstvo - Porez na dohodak: Primatelju ostvarenog autorskog honorara ne priznaju se porezno priznati izdatci prilikom predaje godišnje porezne prijave, ako nisu bili priznavani pri redovitom obračunu autorskog honorara
Računovodstvo - Porez na dohodak: Kod istog poslodavca, radnik zaposlen na ugovor o radu može ostvarivati i primitke koji proizlaze iz ugovora o autorskom honoraru
Računovodstvo - Porez na dohodak: Jubilarna nagrada se može isplatiti i u naravi, a ako je svota nagrade veća od porezno dopustive, preostali dio će se oporezivati jednako kao i dohodak od nesamostalnog rada
Autori: Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. Anja BOŽINA, dipl. oec.
Usmjerenost na kvalitetu trajna je odrednica koja se tijekom vremena sama po sebi pretvara u način življenja, odnosno praktično ponašanje, koje prihvaća isključivost neprekidnog poboljšavanja radnih procesa. Zbog toga mnogi danas rabe izraz kultura kvalitete.
Vjeruje se da je ozbiljnost upravljanja temeljni razlog neprekidnom unapređenju i opadanju kvalitete. Naime, jedan od sekularnih ciljeva upravljanja treba biti zadržavanje dostignute razine obilježja proizvoda i istodobno težiti unapređenju te razine. Zvuči jednostavno, no usklađivati rad ljudi i time osiguravati zadovoljstvo korisnika nije lak posao, s obzirom na to da traži dugotrajni samoprijegor.
Autori: Prof. dr. sc. Ivan MENCER Mr. sc. Lara JELENC
U svijetu je već godinama u poslovanju velikog broja gospodarskih subjekata vrlo raširena primjena različitih financijskih instrumenata, pa tako i derivatnih financijskih instrumenata.
Uporaba derivatnih financijskih instrumenata u subjekata u Hrvatskoj tek je u začecima, ponajprije zbog velike složenosti poslovanja derivatima, nerazvijenosti financijskog tržiša u RH, nedostatka (nedorečenosti) zakonskih propisa u ovom području, te nedostatka znanja i iskustva u poslovanju derivatima. Radi nedostatne praktične primjene, u hrvatskoj je stručnoj literaturi dosad malo napisano o derivatnim financijskim instrumentima s motrišta računovodstva.
Prisilna naplata tražbina iz kupoprodaja, kreditnih i zajmovnih odnosa koristi se kad se iscrpe redoviti postupci, odnosno kad dužnik ne ispuni svoju obvezu u ugovorenim rokovima ili poslije opetovanih poziva da to učini.
Ovoga ljeta donesene su značajne izmjene i dopune Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 88/05.) koje su uvele novosti i u postupcima naplate, ali i u obuhvatu subjekata prisilne naplate. Uloga javnog bilježnika u tome je značajna, no o tome smo pisali u našem časopisu "Pravo i porezi", br. 10/05.
U ovom članku objašnjava se ovrha na novčanim računima dužnika.
Osobama, kojima zdravstveno stanje uzrokuje trajne posljedice za život i rad, HZMO na njihov zahtjev utvrđuje svojstvo invalidne osobe rješenjem. Na temelju rješenja te osobe ostvaruju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem i to 15 mjeseci za 12 mjeseci, temeljem Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Nar. nov., br. 71/99.). Rješenje o utvrđenom svojstvu invalidne osobe HZMO dostavlja poslodavcu koji je obvezan za tu osobu ispostavljati određena izvješća. O tome pišemo u ovom članku.
Poslodavci su obvezni za 2005. godinu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti podatke o plaćama (osnovicama za plaćanje doprinosa za radnike) i podatke o broju radnika kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i broju radnika koji su primali nadoknade od HZZO-a i CSS na tiskanicama propisanim Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o kontroli podataka o stažu osiguranja, osnovicama za obračun doprinosa i o uplaćenim doprinosima za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja (Nar. nov., br. 98/05.). O prijavi podataka o plaćama i plaćenim doprinosima za 2003. i 2004. pisali smo u časopisu RRIF br. 2/05. na str. 220. Kako treba iskazati podatke na propisanim tiskanicama za 2005. pišemo u ovom članku.
Volonteri su osobe čiji položaj uređuju brojni zakoni.
Ugovor o volonterskom radu može se sklopiti samo ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili drugim propisom, kao uvjet za obavljanje poslova određenoga zanimanja.
Volonteri, u pravilu, za obavljanje poslova u vezi s volonterskim ugovorom, nemaju primitaka. Ako ih ostvare, treba obračunati doprinose i porez na dohodak.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Prema Pravilniku o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05.), u slučaju isplate plaća za protekla porezna razdoblja po sudskoj presudi, iznimno se porez na dohodak može obračunati sukladno propisima koji su se primjenjivali u vrijeme kad su te plaće trebale biti isplaćene ali pod uvjetom da su plaće utužene u bruto-svoti. U slučaju isplate plaća po sudskoj presudi koje su utužene u neto-svoti, porez se obračunava po propisima koji su na snazi u trenutku isplate zbog čega dolazi do povećanih obveza za doprinose, porez na dohodak i možebitni prirez i povećanog ukupnog troška poslodavca po osnovi plaća. O tome pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
