Na računovodstvo troškova znatan utjecaj imaju i porezni propisi. Za porezno dopuštene i porezno nedopuštene troškove, naime, bez obzira na to jesu li stavke računovodstvenog obuhvaćanja, treba predvidjeti posebne račune (ili analitičke račune), kako bismo imali odabrane podatke nužne za sastavljanje godišnje prijave poreza na dobitak.
Novi Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. - dalje: ZoPD-a), uveo je nekoliko posebnosti što su novost u našoj porezno-bilančnoj praksi. Neke smo objasnili u prvome broju našeg časopisa (RRiF br. 1/05., str. 35. do 42.), dok za neke to činimo u ovom članku.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Od 1. siječnja 2005. u primjeni je novi Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu a dohodak koji na novi način uređuju porezni položaj stipendija za redovito školovanje i zarade posrestvom učeničkih i studentskih udruga. Stipendije, kao pomoć pri školovanju su prema novim poreznim propisima neoporezive do 1.600,00 kn mjesečno, a oporezivanju podliježe isplaćena razlika iznad neoporezive svote. Međutim oporezivanje se obavlja na potpuno drukčiji način u odnosu na dosadašnje propise. Zarade posredstvom studentskih udruga ne podliježu oporezivanju do 50.000,00 kn isplaćenih u godini a razlika iznad te svote podliježe oporezivanju. O tome pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Obveznici poreza na dobitak i ove godine trebaju dostaviti svoj godišnji financijski izvještaj za 2004. u Registar koji vodi FINA. Obveza za to proizlazi iz Zakona o registru godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 47/03.) i Pravilnika o Registru godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 49/03.). Rok za predaju je 31. ožujak 2005.
Poduzetnici podnose godišnji financijski izvještaj na obrascu GFI-POD i u nastavku ovog članka dajemo detaljnije upute za njegovo popunjavanje.
Godišnji financijski izvještaj do 31. ožujka predaju banke i društva za osiguranje (na obrascu GFI-BAN, tj. GFI-OS-RE).
Poduzetnike podsjećamo da do 20. travnja 2005. trebaju FINA-i predati tromjesečni statistički izvještaj na obrascu SI-POD s podatcima za razdoblje siječanj - ožujak 2005.
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Izvješće o novčanim tijekovima je izvješće iz skupine temeljnih financijskih izvješća koja su trgovačka društva dužna sastavljati prema računovodstvenim propisima. Predočena je indirektna metoda sastavljanja izvješća o novčanim tijekovima za trgovačka društva koja nisu financijske institucije. U RRiF-u, br. 2/05. opisano je sastavljanje Računa dobitka i gubitka, Bilance i bilježaka uz te izvještaje.
U svezi s obavljanjem cjelokupne poslovne aktivnosti, u trgovačkim poduzećima tijekom obračunskog razdoblja javljale su se različite vrste troškova. S motrišta njihova knjiženja i utjecaja na rezultat poslovanja obračunskog razdoblja u kojemu su nastali, ukupne troškove treba podijeliti na troškove zaliha ("uskladištive troškove") i troškove razdoblja.
Troškovi zaliha koji se oblikuju pri nabavi odnosno uskladištenju trgovačke robe povećavaju vrijednost kratkotrajne imovine trgovačkog društva i prikazuju se kao bilančna čest, za razliku od troškova razdoblja koji nastaju u svezi s cjelokupnim gospodarskim aktivnostima poduzetnika.
O pojedinim prirodnim vrstama troškova bilo je riječi o prethodna tri broja našeg časopisa, pri čemu posebno izdvajamo članak o kontrolno-analitičkim postupcima u pripremi financijskih izvješća za 2004. godinu koji je objavljen u RRiF-u br. 12/04.
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Sastavljanje godišnjih temeljnih financijskih izvješća obveznih za sva trgovačka društva, uvjetovano je izradom brojnih računovodstvenih obračuna što ovise o pojedinim čimbenicima i među njima bitne razlike proizlaze iz gospodarske djelatnosti u kojoj se obračune primjenjuje. Računovodstveni obračuni u proizvodnim djelatnostima idu u red složenijih poslova, jer njih na jednoj strani obilježavaju osobitosti unutar proizvodne djelatnosti, zatim propisi, računovodstveni standardi, računovodstvene politike, zahtjevi uprave za informacijama i drugo.
Računovođa pri ustroju računovodstva početkom poslovne godine mora imati jasnu koncepciju godišnjeg obračuna proizvodnje, napose koji će sustav obračuna primijeniti (po radnom nalogu ili liniji proizvoda) u toj poslovnoj godini. Primjena sustava obračuna zahtijeva određene podatke što osiguravaju računovodstvene evidencije, a to prikupljanje podataka provodi se kontinuirano, u tijeku cijele godine. Značajna je i primjena propisa i zahtjeva računovodstvenih standarda glede iskazivanja zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda u bilanci, te rashoda u računu dobitka i gubitka.
O specifičnostima godišnjeg obračuna proizvodnje, te iz tog proizišlih zaliha i rashoda u financijskim izvješćima čitajte u nastavku članka.
Posebnosti u računovodstvu poljoprivrede u usporedbi s drugim djelatnostima uvjetovane su proizvodnim procesom, a odnose se na osobito vrjednovanje biološke imovine i priznavanje prihoda, pri čemu se ne primjenjuje pravila kakva vrijede u drugim djelatnostima. U poljoprivredi je veća neizvjesnost u postizanju koristi od ulaganja nego u drugih djelatnosti. Razlozi su takvog rizika moguća smanjenja prinosa prouzročena lošim klimatskim prilikama te što se u nekim vrstama proizvodnje ne može provjeravati stanja mjerenjem već procjenom. Postoje i različiti oblici suradnje u proizvodnji, poput kooperantskih odnosa, a tu je poljoprivreda kao korisnik državnih potpora i sl.
Pri izradi godišnjeg obračuna u hotelijerskoj djelatnosti koja daje usluge smještaja na jednoj strani, i ugostiteljstva kao djelatnosti što obavlja usluge prehrane i pića na drugoj strani, treba voditi prvenstveno računa o posebnostima ove djelatnosti koja je uređena Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 48/95., 20/97., 46/97. - proč. tekst, 68/98., 45/99., 92/01., 117/01., 4/02., 49/03. - proč. tekst i 117/03.). Zakon propisuje način i uvjete pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost, a Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (Nar. nov., br. 57/95. 106/04.) uređuje razvrstavanje ugostiteljskih objekata i minimalne uvjete koje moraju ispunjavati ugostiteljski objekti, vrste ugostiteljskih objekata za smještaj koje se kategorizira, kategorije, elemente i mjerila za kategorizaciju, te način kategorizacije ugostiteljskih objekata.
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Dinamičnost graditeljske djelatnosti osjećali su i računovođe. Poslovne ideje trebalo je "smjestiti" u poslovne knjige, a najviše glavobolje zadavali su ugovorni aranžmani tipa "zajednička ulaganja i ortaštvo". Pitanje nastanka porezne obveze ovjerenih situacija (računa) je bilo dvojbeno, no posljednje informacije i stajališta Porezne uprave - Središnji ured idu u prilog dobre dosadašnje prakse.
Uračunavanje prihoda kao poslovnog događaja kojeg se utvrđuje prema računovodstvenim pravilima donosi dvojbe kada dokumentacija (obračuni) nose datume iz 2004. a ovjere - prihvaćanje u 2005. Izrazit ćemo naše mišljenje za moguće postupanje, te u okolnosti kad je manji dio radova dovršen početkom 2005.
RRiF je u listopadu 2004. organizirao seminar o građenju i nekretninama u prometu te je u povodu toga objavio i knjigu jednakog naziva.
U ovom članku govorimo o naznačenoj problematici što obilježuje posebnost ove djelatnosti. Ostali naputci u vezi sastavljanja temeljnih financijskih i poreznih izvješća koji su zajednički za sve poduzetnike dani su u našem časopisu br. 1/05. i 2/05.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Završetak poslovne godine redovito je povod, i obveza, za analiziranje poslovanja poduzeća u prethodnom razdoblju. Postavlja se pitanje što je učinjeno, što je propušteno, te ono najvažnije: Što i kako dalje? Analizom poslovanja dolazimo do odgovora na naznačena pitanja, ona je preduvjet dijagnoze i terapije - spleta odluka i mjera za poboljšanje poslovanja poduzeća.
Poslovna analiza je neizostavna u strategijskom i operativnom vrjednovanju potencijala poduzeća, budući da pojašnjava odgovore na pitanja: 1. Gdje smo? 2. Kamo želimo? 3. Što su razlozi za ili protiv da krenemo nekim putem? Za odgovor na prvo pitanje nužno je provesti analizu i vrjednovati snagu i slabosti poduzeća, tj. internih činitelja, te analizu i vrjednovanje prilika i opasnosti okoline, tj. eksternih činitelja. Odgovor na drugo pitanje temelji se na dinamičkom sučeljavanju obiju navedenih analiza: poduzeće je često pred nekoliko mogućnosti razvoja što ih se može prepoznati kao šanse i rizike. Odgovorom na treće pitanje povećavamo transparentnost mogućnosti te odabiremo i oblikujemo odgovore o našim izborima.
U članku se prikazuje računski postupak izračunavanja efektivnog postotka cijene kredita, koji pokazuje odnos koristi ugovorene za vjerovnika prema onome što je dužniku stvarno dao. Efektivni godišnji postotak cijene kredita ima svojstvo sintetičkog pokazatelja, jer objedinjuje proporciju trošak/korist s prosječnim likvidnim plasmanom kredita. Također je obuhvaćeno i izračunavanje efektivnog godišnjeg kamatnjaka iz proporcije cijene kredita prema ugovorenoj glavnici. Postupak je izveden iz osnovne relacije kamatnog računa, a polazi od gledišta da je cijena kredita ukupnu svotu svih izdataka dužnika u svezi s odobrenjem, uporabom i otplatom kredita. Struktura i oblikovanje postupka omogućuju njegovu primjenu u svim slučajevima usporedbe i ocjene ponuda za kreditiranje.
Autori: Mr. sc. Radovan KIRCHBAUM Vlasta Santo OLĐA, dipl. oec.
Potkraj 2004. godine Vlada RH donijela je nove garancijske programe Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG), kojima se, na bitno različit način od dosadašnje prakse, daje podršku kreditnom financiranju maloga i srednjeg poduzetništva. Programi su objavljeni u Nar. nov., br. 182/04. i na web-stranici hamag. hr.
Za pojedine oblike lokalnih poreza, što ih svojim odlukama mogu propisati općine ili gradovi kao jedan od vlastitih izvora sredstava, pravne i fizičke osobe obvezne su nadležnomu poreznom tijelu dostaviti podatke o vlasništvu i zakupu nad određenom imovinom - kućama za odmor, neobrađenom obradivom poljoprivrednom zemljištu, nerabljenima poduzetničkim nekretninama te nesagrađenom građevinskom zemljištu.
Poreznu prijavu predaje se do kraja ožujka 2005. nadležnoj ispostavi Porezne uprave na području koje je nekretnina, a obvezni su je podnijeti svi porezni obveznici u kojih je, u odnosu na postojeće evidencije s kojima raspolaže Porezna uprava, došlo do promjene stanja glede podataka važećih za utvrđivanje poreza (promjena broja četvornih metara korisne površine, promjena adrese i sl.), te pravne i fizičke osobe koje su postale novi obveznici poreza.
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Jedan od carinskih postupaka s gospodarskim učinkom je i postupak unutarnje proizvodnje. Ovaj postupak se može odobriti određenim osobama, mora se provoditi prema propisanoj proceduri i mora se završiti u odgovarajućem roku.
U skladu s novim, usklađenim carinskim propisima, koji glede provedbe carinskih postupaka s gospodarskim učinkom, imaju naglasak na daljnjem pojednostavnjenju deklariranja i provedbe postupaka, te pripremi jedinstvenih obrazaca zahtjeva i odobrenja za sve carinske postupke, Carinska uprava Republike Hrvatske donijela je Naputak br. 18/04, kojim se postupak privremenog uvoza i izvoza ambalaže i paleta dodatno pojednostavnjuje. Sveobuhvatno o postupku privremenog uvoza i izvoza robe pisano je u RRiF-u, br. 11/04.
Slobodne zone izdvojen su dio određenog prostora neke države u kojemu se primjenjuje povoljnije uvjete privređivanja prema carinskima, poreznim i drugim olakšicama te druge propise i drukčiji način poslovanja, negoli u ostalom području države. Nakana je slobodnih zona omogućiti na jednoj strani jeftiniji način poslovanja za korisnike zone, a na drugoj, veće zapošljavanje i rast stranih ulaganja, što je interes države i lokalne zajednice gdje posluje zona. U nastavku autor piše o osobitostima u deviznom poslovanju za korisnika zone s naglaskom na evidencije, ograničenja i olakšice u platnom prometu s inozemstvom. Treba reći da nema zaokružena pravna sustava za poslovanje u slobodnim zonama, nego upravo suprotno, zakonski su uvjeti nedostatni i nedorečeni te često izazivaju određene nedoumice. S motrišta deviznog poslovanja autor je nastojao nedoumice svesti u najmanje razmjere, bez nakane posve ih otkloniti, jer je to nemoguće, kako bi olakšao poslovanje korisnicima zone i njihovim suradnicima.
Nakon više od godine dana primjene, izmijenjena je i dopunjena Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja.
Uz ostale promjene što su njome uvedene jest i ona što se odnosi na proširenje praćenja izravnih ulaganja.
Razvitkom internih modela za praćenje izloženosti riziku banaka promoviranim od strane Basela II., uvodi se novi pojam "ekonomskog kapitala", koji se pojavljuje kao alternativa uz tradicionalne pojmove računovodstvenog (dioničkog) i jamstvenog kapitala. Značenje ekonomskog kapitala nije vezano uz kategorije bilančnih stavaka, nego čini kategoriju specifičnu za područje upravljanja rizicima i za suvremeni pristup nadzoru banaka. Ekonomski kapital se pojednostavnjeno može definirati kao jedinstvena mjera izloženosti banaka riziku, odnosno ukupna svota kapitala koji banka mora alocirati za izloženost svim rizicima u svojem poslovanju - tržišnim, operativnim i kreditnim rizicima. Uvriježeni način izračuna ekonomskog kapitala je na bazi Value-at-Risk modela, tako da se VaR za tržišni, operativni i kreditni rizik sve više koristi kao sinonim ekonomskog kapitala u suvremenim financijama.
U prvome kolu biblioteke Hrvatska ekonomska misao koju izdaje Ekonomski fakultet u Zagrebu u suradnji s izdavačem Dom i svijet, izišlo je potkraj 2004. godine 6 knjiga, napisanih od 6 autora u vremenskom dijapazonu od 150 godina (1796-1945).
