U članku se obrađuju neki pogledi na kalkulaciju troškova u uslužnom poduzeću. Određivanje troškovnog objekta ključno je za razumijevanje razlika. Utvrđivanje troškova uvijek ima svoju svrhu te je troškovni objekt samo tehnički naziv za potrebe mjerenja troškova. Mjesta troškova i nositelji troškova upotrebljavaju se za: financijsko računovodstveno izvješćivanje, analiziranje profitabilnosti i određivanje cijena. Mjesta odgovornosti za troškove upotrebljavaju se za mjerenje troškova kojima upravljaju odgovorni menadžeri.
Zadatak je suvremenog računovodstva razviti i usvojiti u financijskoj teoriji i praksi već poznate i priznate metode vrednovanja, postaviti kriterije za njihovo priznavanje i postaviti tehnike za njihovo uključivanje u elemente financijskih izvještaja. Pritom, svakako, treba uvažavati odredbe postojećih IFRS-a, ali i američkih FASB-ova koji uređuju područje financijskih instrumenata, a na koje se IFRS-i oslanjaju i temeljem kojih su se i razvili.
U aplikativnom dijelu rasprave ilustrativnim primjerima prikazat će se računovodstveni tretman forward ugovora, a posebno će se predložiti njihov računovodstveni tretman koji je različit, ovisno o tome je li forward ugovor u funkciji zaštite fer vrijednosti, zaštite novčanog tijeka ili zaštite inozemnih ulaganja, ili je pak samo korektor u trgovačkoj transakciji.
Autori: Prof. dr. sc. Josipa MRŠA Mr. sc. Sanjin STANKOVIĆ
U novije vrijeme financijsko računovodstvo utemeljeno na načelu nastanka događaja i povijesnim troškovima često ne odražava stvarni financijski položaj subjekata i ostvarene financijske rezultate. Raskorak između povijesnih troškova i stvarnog položaja na tržištu MSFI pokušavaju riješiti uvođenjem fer vrijednosti u vrednovanje imovine, obveza i transakcija.
Na taj se način financijsko računovodstvo nastoji približiti tržišnom računovodstvu. Potpuno izjednačavanje financijskog računovodstva i tržišnog računovodstva zasad nije moguće jer financijsko računovodstvo još uvijek nije u stanju obuhvatiti intelektualnu imovinu i intelektualni kapital jer bi njihov obuhvat bio u suprotnosti s osnovnim načelima financijskog računovodstva. Zbog toga potpuno tržišno računovodstvo i dalje ostaje u domeni menadžerskog računovodstva.
U djelatnosti gospodarskog ribolova na moru, kao posebnom obliku gospodarenja javljaju se i posebna računovodstvena pitanja za tu djelatnost. Tako osobe koje se žele time baviti moraju ispuniti određene uvjete - moraju imati odgovarajuću opremu, zaposliti djelatnike koji su osposobljeni za taj ribolov te pribaviti povlastice (dopusnice) od mjerodavnih tijela.
Ovaj članak bavi se računovodstvenim pitanjima iskazivanja troškova za obavljanje ribolovne djelatnosti na moru te knjiženja i iskazivanja ulova ribe i drugih morskih organizama u poslovnim knjigama odnosno financijskim izvješćima polazeći od zadanog normativnog okvira, tj. Međunarodnih računovodstvenih standarda odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja kao i pozitivne prakse u toj djelatnosti.
S obzirom na to da je materijalno stanje imovine i obveza podložno stalnim promjenama tijekom poslovnog procesa, s jedne strane, te da evidentiranje poslovnih događaja u knjigovodstvu tijekom godine zbog različitih razloga nije uvijek u potpunosti točno u formalnom i materijalnom smislu, ili pak ne obuhvaća sve poslovne promjene, kako bi se uskladilo stvarno i knjigovodstveno stanje imovine i obveza, zakonom je propisana godišnja obveza provedbe inventure. Provedbom inventure, odnosno popisa imovine i obveza, osigurava se točnost, tj. istinitost podataka iskazanih u poslovnim knjigama i financijskim izvješćima. Svrha je inventure da kao kontrolni mahanizam osigura pouzdanost računovodsvenih informacija namijenjenih eksternim i internim korisnicima, te se stoga mora vrlo ozbiljno pristupiti njezinoj pripremi i provedbi, o čemu potanje pišemo u nastavku članka.
Kad je Hrvatska dobila novi Zakon o računovodstvu, kojim su pred Hrvatski odbor za računovodstvo i računovodstvene standarde postavljeni brojni i nimalo laki zadatci prijevoda, objave i tumačenja MSFI/MRS-ova, definiranja oblika financijskih izvještaja, te rješavanja otvorenih pitanja čini se prikladnim skrenuti pozornost na posebnosti pojedinih djelatnosti i postojanje standarda za te djelatnosti koji ne moraju imati zakonsku snagu, ali su i bez te prisile široko prihvaćeni. Držimo da bi i sada ovlašteni odbor za računovodstvo i računovodstvene standarde trebao imati na umu posebnosti pojedinih djelatnosti pri utvrđivanju oblika i sadržaja financijskog izvješćivanja.
U ovom članku autorica piše o specifičnom standardu financijskog izvješćivanja za hotelijerstvo koji je u svijetu općeprihvaćen.
U ovlasti je Odbora za standarde financijskog izvještavanja (dalje: Odbor) da donese oblik i sadržaj financijskih izvještaja, što proizlazi iz čl. 19. st. 9. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 146/05.). To je Odbor i učinio 30. listopada 2006. te se očekuje objava u Narodnim novinama početkom studenoga 2006.
S obzirom na sadržaj financijskih izvještaja može se izreći bitna konstatacija: zadržava se identični oblik i sadržaj kakav je bio u primjeni do kraja 2005. Što su tome razlozi i koji su problemi našeg institucionalnog određenja financijskog izvješćivanja, pišemo u ovom članku.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Športskom djelatnosti se, uz fizičke osobe, mogu baviti i pravne osobe. Pravne osobe koje se bave športskom djelatnosti mogu statusno biti organizirane kao udruge, trgovačka društva i ustanove. U ovom članku daje se sažetak materijalno-financijskog poslovanja udruga.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) na svojoj je redovitoj sjednici, održanoj 18. do 22. rujna 2006. raspravljao je o osiguranju, poslovnim kombinacijama II., računovodstvenim standardima za mala poduzeća, MRS-u 37, Okviru, konsolidiranim izvještajima poduzeća posebne namjene, priznavanju prihoda, izvještajima po segmentima poslovanja, financijskim instrumentima, predstavljanju financijskih izvještaja, aktivnostima IFRIC-a (Odbora za tumačenje standarda), MRS-u 24, mjerenju fer vrijednosti i amandmanu na MRS 1. U nastavku će se podrobnije prikazati tijek rasprave o računovodstvenim standardima za mala poduzeća.
Platni sustavi su mjesta na kojima se obrađuju transakcije platnog prometa te transakcije trgovanja vrijednosnim papirima. Pomoću platnih sustava odvija se međubankarski platni promet, odnosno provedba naloga za plaćanje između računa u jednoj banci i nekog drugog računa u drugoj banci.
Platni sustavi najčešće se dijele na sustave velikih plaćanja, sustave malih plaćanja te na sustave za namiru trgovanja vrijednosnicama. Više o tome u nastavku.
Rizik pranja novca, poglavito kod djelatnosti koje posluju s gotovim novcem, sve je veći. Stoga je potrebno ukazati na značenje regulatornih i nadzornih mjera uređenih propisima o sprječavanju pranja novca. U aktivnosti u vezi sa sprječavanjem pranja novca načelno su uključeni svi poslovni subjekti, no neki od njih imaju veće, a neki manje obveze.
Česta je pojava da poduzetnici - pravne i fizičke osobe (obrtnici, samostalna zanimanja) zbog održavanja likvidnosti daju zajam trgovačkom društvu ili obrtu, ili pak pozajmljuju novac od drugih fizičkih osoba - građana. Pritom se postavljaju razna pitanja kao npr. može li član društva ili građanin pozajmiti određenu svotu novca pravnoj osobi ili obrtniku, mora li se ugovoriti kamata, kakav je porezni položaj ugovorenih kamata, postoji li najniža ili najviša kamata i tome slično. Tu je i pitanje odricanja od kamata u korist zajmoprimca. Više o navedenoj problematici pročitajte u nastavku članka.
Cilj EU je uspostaviti zajednički sustav PDV-a u sklopu kojega bi se u trgovini između država članica ukinulo oporezivanje pri uvozu s istodobnim poreznim oslobođenjem pri izvozu. U sklopu priprema za pridruživanje EU predstoji i u našim propisima o PDV-u uspostaviti naćela jedinstvenog - unutarnjeg tržišta. U toj zadaći pomažu nam stručnjaci iz Austrije, koji su isti posao radili i u susjednoj Sloveniji.
U ovom članku započinjemo s objavom serije članaka u kojima će cijenjeni autori iznositi na praktičnim primjerima nove elemente u oporezivanju prometa koji će postati stvarnost s našim ulaskom u EU. Na kraju članka daju se biografije autora s njihovom bogatom bibliografijom radova.
Autori: Doc. dr. sc. Marian-Raimund WAKOUNIG Mr. sc. Ivica MLADINEO, dipl. oec. Johanes Peter STIPSITS
Primamljiva ideja pokretanja obrta nerijetko već na sljedećem koraku pada u vodu zbog visokih troškova najma poslovnih prostorija, neodgovarajućeg poslovnog prostora, troškova uređenja, nepoznavanja uvjeta poslovanja na tržištu, ali i zbog nepoznavanja uvjeta minimalnog - tehničkog uređenja poslovnog prostora. Tako ideja i motivacija, kao najsnažniji element poduzetničkog procesa osamostaljivanja, često ostane neostvarena i zaboravljena. Bitno olakšanje u početku poduzetničke karijere omogućuje se otvaranjem obrta u stanu. To znači da se jednostavnim uređenjem ili samo montažnom pregradnjom dijela stambene površine, u vrlo kratkom vremenu može riješiti temeljni preduvjet poslovanja, za veći dio djelatnosti, odgovarajući poslovni prostor. Tako se vrlo jednostavno već na početku svladava bitna zapreka i uz minimum početnih troškova može pokrenuti posao. Opširnije o tome pročitajte u nastavku.
U smislu Zakona o morskom ribarstvu, ribolov jest gospodarski ribolov, mali ribolov, športski ribolov i rekreacijski ribolov. Za razliku od ostalih vrsta ribolova, gospodarski ribolov jest djelatnost lova i sakupljanja riba i drugih morskih organizama zbog stjecanja dobitka. Sukladno čl. 6.a ZOMR-a u promet se mogu stavljati samo ribe i drugi morski organizmi koji potječu iz gospodarskog ribolova, uzgoja ili uvoza.
U malom ribolovu, ulov riba i drugih morskih organizama koristi se samo za osobne potrebe, dok se lov u športskom/rekreacijskom ribolovu obavlja u svrhu športa, odnosno rekreacije. Kako početi obavljati djelatnost gospodarskog ribolova na moru, pročitajte u nastavku.
Maloprodaju ribe i proizvoda od ribe mogu obavljati pravne ili fizičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti vezanih uz poslovanje s hranom. Osim obveze registriranja, trgovac mora ishoditi i rješenje od nadležnog upravnog tijela da prostor i oprema u kojem se obavlja maloprodaja ispunjava sve propisane uvjete za obavljanje trgovine na malo tom vrstom proizvoda. Obveza trgovca je isticanje tvrtke na prodajnom mjestu.
Nakon što se ishodi statusna dokumentacija, trgovac mora u prometu osigurati dokumentaciju o nabavi robe, robu mora deklarirati i naravno, mora istaknuti cijenu za robu, a kako će odrediti cijenu, koje podatke će upisati na deklaraciju i kako mora istaknuti cijenu, pojašnjavamo u ovom članku.
U trenutku carinjenja deklarant treba robu ispravno deklarirati za određeni carinski postupak. Međutim, u određenim slučajevima, zbog neznanja deklaranta ili zbog okolnosti na koje nije mogao utjecati, postoji potreba da se prvotno ispostavljena carinska deklaracija pravilno ispravi. Pritom, postupanje s carinskim deklaracijama, kako bi se ispravno obračunao carinski dug, može imati za posljedicu ispravak, poništavanje ili ukidanje carinske deklaracije. Koji će se institut primijeniti ovisi o trenutku kada se ustanovi pogreška u ispostavljenoj deklaraciji te načinu kako se ispravlja. Neovisno o tome primjenjuju li se ti instituti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, oni će uvijek imati za posljedicu pokretanje prekršajnog postupka ako je prvotno bio prijavljen - deklariran carinski dug u manjoj svoti.
Nadzorne knjige su poslovne knjige koje se vode već niz godina. Nadzorne knjige na sadašnji način se vode od početka 2004. Njima se prati devizno poslovanje.
Bez obzira na to što se jednako vode gotovo tri godine, u vezi s njihovim vođenjem ima još neriješenih pitanja. Na njih ukazujemo i dajemo rješenja.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Ovlašteni mjenjači trebaju podnijeti zahtjev za dobivanje odobrenja Hrvatske narodne banke za obavljanje mjenjačkih poslova. Oni ovlašteni mjenjači koji su 6. prosinca 2005. obavljali mjenjačke poslove trebaju do 6. prosinca 2006. zatražiti ovo odobrenje od Hrvatske narodne banke.
U situaciji kada je cost-cutting u najvećim bankama u Hrvatskoj praktički dosegnuo svoj maksimum a konkurencija je iz dana u dan sve oštrija i oštrija, banke povećanje profitabilnosti mogu ostvariti ili dodatnim rezanjem ionako niskih operativnih troškova poslovanja (pitanje je dana kada će im cost-income ratio pasti ispod 50%), dodatnim povećanjem tržišnog udjela preuzimanjem manjih regionalnih i/ili lokalnih banaka, značajnijim povećanjem opsega odobrenih kredita (što implicira smanjenje kamatnih stopa na dane kredite tj. još više sužavanje kamatne marže) ili pribavljenjem novih i jeftinijih izvora sredstava od trenutno dostupnih.
O pravnom položaju tijela stečajnog postupka pisali smo u prošlom broju našeg časopisa (RRIF br. 10/06. str. 156. do 164.). U ovom članku nastavljamo komentirati Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona1 (Novela 2006.) u dijelu uređenja pravnoga položaja svih kategorija vjerovnika stečajnoga dužnika, dakle i stečajnih vjerovnika i izlučnih vjerovnika, i razlučnih vjerovnika i vjerovnika stečajne mase. Te su intervencije obavljene iz različitih motiva, s različitim intenzitetom i s različitim uspjehom. Neke su od njih u osnovi samo redakcijskoga karaktera, npr. promjena naslova iznad čl. 68.2, drugima se radikalno mijenjaju instituti na koje se odnose, npr. odredbe o isplatnim redovima stečajnih vjerovnika (nov. 71.), o fiducijarnim vjerovnicima (nov. 81.a), treće bi trebale pridonijeti funkcionaliziranju procedure, npr. odredbe o načinu namirenja obveza stečajne mase (nov. 85.). Neke su od njih, međutim, takve da bi ih prigodom sljedećih revizija stečajnoga prava valjalo ozbiljno preispitati. Štoviše, čini se da bi od nekih trebalo odustati i zamijeniti ih prijašnjim rješenjima.
U članku se obrađuje problem ovrhe na plaći, što uređuje Ovršni zakon kada je u pitanju uzdržavanje i naknad a određenih šteta, dug po kreditima i drugim obvezama te Opći porezni zakon, kad je u pitanju porezna obveza.
Redoslijed ovrhe na plaći, koji se sve češće postavlja kao problem, propisi posebno ne uređuju kada se radi o "zapljeni po pristanku ovršenika".
Posebno se razmatra problem ovrhe kada se ovrha na plaći provodi temeljem rješenja suda, ovjerovljene isprave o suglasnosti radnika i ovrhe temeljem poreznog rješenja odnosno vjerodostojne isprave o stanju poreznog duga s obzirom na redoslijed ovrhe kao i propisanu svotu do koje se ovrha može provesti.
Zakon o radu (Nar. nov., br. 137/04. – proč. tekst i 68/05.) sadrži određeni broj postupovnih odredaba, koje se moraju primijeniti prije otkazivanja ugovora o radu radniku. Nekima od njih propisana su prava i obveze sindikalnoga povjerenika i sindikata u postupku otkazivanja ugovora o radu. Nepoštivanje tih odredaba (najčešće) ima za posljedicu ništetnost otkaza.
U nastavku navodimo tri odluke Vrhovnoga suda Republike Hrvatske (VSRH) u kojima dolazi do izražaja (na konkretnim slučajevima) kako VSRH tumači i primjenjuje neke od tih odredaba Zakona o radu, što je putokaz poslodavcima kako u sličnim slučajevima treba postupiti.
Da porezni sustav, posebno dio koji se odnosi na oporezivanje dohodaka, još nije u potpunosti saživio u praksi, dokazuju posljedice koje se najjasnije mogu vidjeti kod utvrđivanja prava iz mirovinskog osiguranja, koja se temelje na plaćama radnika. Naime, sustav oporezivanja dohodaka koji se u nas primjenjuje od 1994, bitno je izmijenio sadržaj plaće. Porez na dohodak i doprinos za mirovinsko osiguranje postaju isključiva obveza radnika pa su te obveze uključene u plaću radnika koje se pri isplati plaće oduzimaju i uplaćuju na određene proračunske račune a razlika čija visina ovisi o obiteljskom statusu radnika se isplaćuje radniku kao neto plaća. Prema tome plaćom se smatra bruto plaća. Međutim, prema većini pravnih propisa plaćom se smatrala, sve do nedavno, neto svota plaće što je potpuno u suprotnosti s načinom oporezivanja plaća propisima iz mirovinskog osiguranja te propisima o plaćanju doprinosa, prema kojima se kao osnovica za plaćanje doprinosa a time i za utvrđivanje mirovinske osnovice uzima bruto plaća. To nesuglasje je posebno došlo do izražaja kada se za mirovinsku osnovicu uzimaju plaće isplaćene po sudskim presudama koje su utužene u neto svoti a poslodavcu se naređuje preračunavanje te svote u bruto svotu pri čemu je matematika pokazala da radnici koji su vodili spor ostvaruju na temelju tih plaća tri puta veću mirovinsku osnovicu nego radnici koji su radili a poslodavcu su troškovi tih plaća ponekad i trostruko porasli. O tome, kako sada riješiti taj problem pišemo u ovom članku.
Približavamo se kraju 2006. godine kada je potrebno podsjetiti poslodavce na obvezu sastavljanja konačnog obračuna plaće kod zadnje isplate u godini. Poslodavac je obvezan sastaviti konačni obračun plaće za radnike koji su cijelo porezno razdoblje bili kod njega zaposleni i radili, a i nisu mijenjali prebivalište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza, a plaće im nisu isplaćivane redovito svaki mjesec. Razlog tome je što kod neredovito isplaćivanih plaća radnicima nije moguće iskoristiti sve pripadajuće osobne odbitke u poreznom razdoblju, što je dovelo do većeg poreznog opterećenja. Osim toga poslodavac može sastaviti konačni obračun plaća radnika i u slučaju ako su plaće redovito isplaćivane ali u nejednakim svotama, što je također dovelo do većeg poreznog opterećenja, a i u slučajevima kada radnik želi vratiti porez po osnovi plaćenih premija osiguranja a ne odgovara mu podnijeti poreznu prijavu zbog obveze prijave svih ostvarenih primitaka.
Sve o obvezi, razlozima i načinu sastavljanja konačnog obračuna plaća pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Budući da su odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 52/00.) ukinute odredbe čl. 2., 7. i 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 34/99.) koje su propisivale obvezu zapošljavanja barem jednog člana uprave, poduzetnicima je omogućeno članstvo u upravi obavljati bez zasnovanog radnog odnosa. Stoga se naknade za rad članovima uprave oporezuju u skladu s njihovim statusom u tom društvu, odnosno ovisno o uređenom radnom odnosu u društvu ili izvan društva.
Također, ovisno o načinu pripadnosti sustavu obveznog osiguranja članovi uprave obvezni su plaćati doprinose. Što je član uprave obvezan učiniti kada nije u sustavu obvezno osiguranih osoba (nezaposlen), te kakve obveze ima kada je nerezident, možete pročitati u nastavku ovoga članka.
Godišnja skupština Udruge "Hrvatski računovođa" održana je ove godine 20. listopada u hotelu Westin u Zagrebu. Kako je 17. listopada i Dan Udruge, održavanjem skupštine obilježen je i Dan Udruge, i ujedno je proslavljena i obilježena trinaesta godišnjica aktivnog rada i djelovanja Udruge.
Skupštinu je otvorio predsjednik Udruge, prof. dr. sc. Marijan Cingula. U postupku otvaranja jednoglasno je izabrano radno predsjedništvo Skupštine te je prihvaćen predloženi dnevni red koji je u cijelosti objavljen u časopisu RRiF br. 10/06., str. 167.
