U nastavku ćemo se više zadržati na pojedinim poslovnim događajima, podsjetivši pritom i na neka od stajališta Ministarstva financija.
U ovom članku autor iznosi vlastito objašnjenje o tome zašto vjeruje da BSC metoda može popraviti uspješnost poslovanja. Ne ulazi u dubokoumne rasprave o BSC metodi, o njima je bolje čitati iz knjiga osnivača toga pojma g. Roberta Kaplana, nego iznosi vlastito iskustvo primjene BSC metode kao prezentacije za razvijanje svijesti o situaciji u određenom poduzeću.
Napominjemo da su neke teme iz navedenog područja već obrađene u časopisu RRiF, br. 6/06., npr. paušalno oporezivanje djelatnosti iznajmljivanja kreveta i organiziranja kampova te plaćanje boravišne pristojbe, na str. 88. i 105., a u nastavku se daje cjeloviti prikaz oporezivanja turističkih usluga s posebnim naglaskom na usluge smještaja bilo da se obavljaju izravno gostu ili posredovanjem turističke agencije.
U nastavku članka pročitajte kakve elemente treba sadržavati zahtjev kojim se traži izmjena visine predujma poreza na dobitak, koji se financijski izvještaji prilažu u svrhu dokazivanja opravdanosti zahtjeva, te kako se više plaćeni predujmovi tijekom godine mogu preusmjeriti za plaćanje drugih poreza o kojima analitičku evidenciju vodi Porezna uprava ili vratiti na žiro-račun poreznom obvezniku.
Napominjemo da su novi porezni obveznici, koji su počeli obavljati samostalnu djelatnost tijekom 2006. oslobođeni plaćanja predujmova poreza na dohodak sve do podnošenja prve godišnje porezne prijave.
Te financijske instrumente temeljem određenih primjera autor razmatra s pomoću danih okvirnih smjernica za računovodstvena postupanja u takvim slučajevima što proizlaze iz MRS-a 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje odnosno Kontnog plana za banke. Na kraju se razmatraju prednosti i nedostatci kamatnog swapa kao i mogućnosti uporabe i preporuka za hrvatsku praksu. U sljedećem broju nastavit ćemo s knjigovodstvenom obradom ove teme.
Zbog nedovoljnog životnog iskustva kao i prije navedene nedovoljne zrelosti, one se moraju nalaziti pod neposrednom brigom i skrbi ne samo obitelji, nego i društva odnosno države, kako bi se zaštitila njihova prava i interesi.
I međunarodna zajednica, svjesna važnosti brige za ovu kategoriju ljudi, pridaje tome problemu dužnu pozornost što je došlo do izražaja kroz međunarodne pravne akte (konvencije, povelje i sl.) kojima se uređuju temeljna pitanja skrbi za malodobne osobe (uključivši i skrb za zaposlene malodobnike) i time ujednačava pravna regulativa u tom području u velikom broju država – članica međunarodne zajednice.
Pod kojima uvjetima pravne i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost to mogu učiniti, pišemo u nastavku ovoga članka.
Kad je pravo utvrđeno tada primjenjujemo i odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05.), kako bismo utvrdili koliko od svote koja se isplaćuje, po toj osnovi ne podliježe oporezivanju. Pritom treba imati na umu da je svota do 2.000,00 kn neoporeziva, dodavši tome i mogućnost davanja dara u naravi, u dobru ili usluzi neoporezivo do vrijednosti 400,00 kn. To su svote odnosno vrijednosti koje se mogu radniku dati neoporezivo ukupno godišnje, a kojom prigodom, opet ovisi o odredbama kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu ili odlukama poslodavca ili mjerodavnih tijela.
Više o tome možete pročitati u ovom članku.
Savjetovanje je bilo namijenjeno financijskim i računovodstvenim stručnjacima, menadžerima, ali i poduzetnicima sa svrhom postizanja inicijative za što učinkovitijom obradom računovodstvenih informacija za potrebe upravljanja. Zato i sadržaj savjetovanja nosi poruku članovima uprave: "Radimo zato da bismo zaradili". Organiziranjem ovoga savjetovanja Udruga je članovima uprave, voditeljima pojedinih poslova i izvršiteljima poslova pružila priliku aktualizacije znanja iz područja upravljačkog sustava informiranja i korištenja informacija u obavljanju poslova upravljačke funkcije. Naime, za učinkovito djelovanje, poglavito za odlučivanje, menadžmentu je potrebna podrška računovođa, planera, analitičara i kontrolora koji mogu pripremiti informacije o ostvarenim rezultatima.
Ovim putem zahvaljujem na prigodi da nazočnošću sada već tradicionalno dobro organiziranoj godišnjoj konferenciji Udruge "Hrvatski računovođa" steknem nova znanja, konceptualiziram postojeća, prikupim i razmijenim korisne informacije. Tema "Računovodstvo i kontroling" te lista predavača, od kojih su neki već zaista legendarni i predstavljaju jake snage za prepoznatljivost naše struke i udruge, natjerali su me na dobru pripremu za pomno slušanje i bilježenje. I sada, tjedan dana nakon konferencije, vidim da je za to bilo opravdanih razloga.
U ovom tekstu želio bih ponuditi promišljanja o tome kako vidim kompetentnog računovođu, te obveze udruge u svrhu njege računovodstva kao važne poslovne discipline i pozicioniranju udruge kao društveno odgovorne institucije. Postavimo to odmah u kontekst hrvatskog gospodarstva koristeći podatke iz RGFI. U registar pri FINA-i za 2005. predano je 73.000 GFI od kojih 900 velikih, 2.400 srednjih i 70.000 malih poduzetnika. Od ukupnog broja, njih 21.000 je na dan 31. prosinca 2005. bilo insolventno, narodski rečeno "blokirano".
