Računovodstvo, revizija i financije 8/2006

U skladu s računovodstvenim standardima financijski izvještaji sastavljaju se na osnovi povijesnog troška i fakturiranih prihoda, uključujući ispravke vrijednosti i rezerviranja koja reduciraju vrijednost imovine na svotu za koju se procjenjuje da je realna. Fer vrijednost u tu je svrhu definirana kao svota za koju bi se imovina mogla razmijeniti ili s kojom bi se obveza mogla podmiriti između upućenih i zainteresiranih strana koje djeluju u svom najboljem interesu.

Odredbama Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. do 118/03.) i Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 146/05.) dana je važnost i veća uloga revizora koji daju stručno i neovisno mišljenje o istinitosti i objektivnosti predstavljenih financijskih izvještaja.

Najveći problem realnog bilanciranja je rizik objektivnog procjenjivanja gubitaka sadržanih u kratkoročnim potraživanjima. Priznati gubitak od otpisa potraživanja radi potrebe realnog i istinitog iskazivanja rezultata znači obaviti otpis nenaplativih potraživanja od kupaca.

To mogu biti rashodi ili prihodi koji se trebaju razgraničiti između više obračunskih razdoblja.

Postoje i računovodstveni događaji koje se odnose na neknjižene rashode i prihode nastale u obračunskom razdoblju.

U tim se slučajevima rashodi i prihodi evidentiraju kao stavke tranzitorne imovine ili stavke tranzitornih obveza, u praksi poznatije pod nazivom aktivna i pasivna vremenska razgraničenja.

1. Darovanje novca
2. Isplata troškova u vezi s putnim nalozima, što ih isplaćuje proračunski korisnik, ako on nema svoj poslovni račun

U nastavku ćemo podrobno prikazati rezultate rasprave o računovodstvenim standardima za mala i srednje velika poduzeća (dalje: SMEs), koja će se proširiti ekspozeom voditelja projekta računovodstvenih standarda za SMEs Paula Pactera, objavljenom u IASB-ovoj tiskovini Project update, IASB Insight, iz svibnja 2006.

Rješenje je naziv za upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili obvezi poreznog obveznika u poreznom postupku. To znači da se tim aktom utvrđuje porezna obveza za određenu pravnu ili fizičku osobu. Rješenje se donosi i kada se porezni obveznik oslobađa plaćanja poreza.

U ovom članku predstavljena je teorija i praksa paušalnog oporezivanja, rezultati istraživanja o troškovima ispunjavanja porezne obveze poreza na dohodak obrtnika i slobodnih zanimanja u Hrvatskoj.

U ovom se članku autor bavi područjem razvijanja politike, sa svrhom upoznavanja naše znanstvene i stručne javnosti, te naših gospodarskih subjekata s tom naprednom i u praksi uspješno primjenjivanom metodom, jer im ona može biti od značajne koristi u nastojanjima na stalnom unapređivanju njihova poslovanja, posebice danas kad se intenzivno pripremamo za punopravno članstvo u EU.

Rješenje o ispunjavanju propisanih minimalnih tehničkih uvjeta je condicio sine qua non za obavljanje djelatnosti trgovine, međutim trgovac je, unatoč tome što je ishodio navedeno rješenje, obvezan pratiti i usklađivati svoje poslovanje (s obzirom na dinamiku i promjene koje ga prate) s propisanim uvjetima. Naime, postojanje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta za obavljanje trgovine na veliko ne znači da trgovac može obavljati i trgovinu na malo ako se povremeno ukaže prilika za takvu djelatnost. Opširnije o tome pišemo u nastavku članka.

U nastavku dajemo cjelokupni tekst akata – uputa ovog Fonda koje se odnose na davanje obveznih podataka u vezi s ambalažnim otpadom.

S obzirom na to da je obrazac IU-T2 doživio bitne promjene, navijestili smo da ćemo o njemu pisati u jednom od idućih brojeva časopisa.

U ovom članku pojašnjavamo promjenu obrasca IU-T2 i upućujemo kako ga točno popuniti.

1. Tko se smatra osnivačem podnositelja zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova, u skladu sa čl. 4. st. 2. odluke o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove (Nar. nov., br. 18/06.)?
2. Mora li se uz zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova dostaviti izvornik ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova, sklopljen s ugovornom bankom, te izvornik ugovora o kupnji/korištenju zaštićenoga računalnog programa?
3. Mora li rezident koji se bavi mjenjačkim poslovanjem u svojoj registraciji imati upisanu djelatnost "mjenjački poslovi" ili može za obavljanje mjenjačkih poslova imati upisanu djelatnost, npr. "pomoćne djelatnosti u financijskom posredovanju"?
4. Osnivamo turističku agenciju koja će se baviti i mjenjačkim poslovima. Na temelju koje dokumentacije se izdaje odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova, ako turistička agencija još nije registrirana kod mjerodavnog tijela?
5. Je li se moguće registrirati za obavljanje mjenjačkih poslova, a da se ta djelatnost ne aktivira odmah?
6. Ako su osnivači podnositelja zahtjeva jedinica lokalne samouprave i jedinica regionalne samouprave, je li za njih potrebno dostaviti dokument kojim se identificiraju i koji?
7. Što treba dostaviti podnositelj zahtjeva ako ugovor o uporabi zaštićenoga računalnog programa nije sklopio s njegovim proizvođačem, već s distributerom toga proizvođača?
8. Što obvezno mora sadržavati popis vlasnika udjela, odnosno dionica podnositelja zahtjeva pravne osobe, te popis vlasnika udjela odnosno dionica njegova osnivača pravne osobe?
9. Može li izvadak iz sudskog registra, koji podnositelj pravna osoba treba priložiti Hrvatskoj narodnoj banci uz zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova, izdati javni bilježnik?
10. Je li potrebno, nakon dobivanja odobrenja od Hrvatske narodne banke, za svako mjenjačko mjesto tražiti novi licencirani program ili se može rabiti postojeći?
11. Može li ovlašteni mjenjač za nova mjenjačka mjesta u okviru obrta, koji je dobio odobrenje za rad od hnb, imati ugovore s drugim bankama, odnosno za svako mjenjačko mjesto s drugom bankom?
12. Je li donesen zakon po kojemu mjenjačko mjesto mora biti fizički odvojeno neprobojnim staklom od ostaloga dijela prostorije?
13. Ako je podnositelj zahtjeva pravna osoba, koja ima više članova uprave, treba li za svakog člana uprave dostaviti izjavu o nekažnjavanju ili je dovoljno da to bude za samo jednog člana uprave?
14. Izdaje li Hrvatska narodna banka odobrenje za svako mjenjačko mjesto ovlaštenog mjenjača te je li potrebno zatražiti odobrenje za mjenjačka mjesta koja će biti otvorena nakon dobivanja odobrenja?
15. Koliko traje postupak izdavanja odobrenja?

Ovim financijskim instrumentom nastoji se korisnicima kredita što im ga banka plasira uz aktivnu kamatnu stopu, koju temelji na pasivnoj kamatnoj stopi, omogućiti povoljnije kreditiranje.

Nastavno na uvodni članak iz prošloga broja, u ovom članku daju se primjeri knjiženja i objašnjenja za pojedini kamatni swap.

Asocijacija kod velike većine ljudi na pojam direktor (a to je ono što je danas predsjednik ili član uprave) je da se radi o nečemu što je iznimno dobro (posebno po velikim ovlastima i velikim primanjima, ponekad desetak i više puta većim od prosječnih, u pravilu s tzv. menadžerskim ugovorima, službeni mobitel, poslovnu karticu uz veliku slobodu za troškove reprezentacije…) što praktično nema niti jednu manu ili su mane toliko beznačajne da nisu vrijedne spomena u usporedbi s golemim koristima koje ta osoba ima. Ove predodžbe se ni do danas nisu bitno mijenjale u općoj percepciji tih osoba.

Prav(n)o je pitanje je li ta percepcija točna i što su danas crne točke direktorskog posla i je li stvarno još uvijek stanje takvo da je riječ o velikim prednostima a malim ili nikakvim nedostatcima. U ovom članku ćemo pokušati prikazati neke (naravno ne sve, ali barem one osnovne) slučajeve odgovornosti članova uprave koji u bitnom (barem prema našem mišljenju) relativiziraju prednosti direktorskog položaja.

Novim Zakonom o predmetima opće uporabe nastoji se unaprijediti postojeći sustav nadzora zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe kao i inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe.

Izdvajamo i Novelu Stečajnog zakona kojoj je namjera funkcionalizacijom, ubrzanjem i pojeftinjenjem stečajnog postupka unaprijediti opći sustav ostvarivanja stečajno-pravne zaštite.

Pregled naknada, potpora i nagrada, plaća, osobnih odbitaka, stopa poreza i prireza na dohodak i uplatnih računa u 2006.
• Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza
• Plaće – osnovice, stope doprinosa, poreza i prireza i uplatni računi
• Oporezivanje drugih dohodaka
• Porez na dohodak od kapitala
• Podsjetnik za zakonska plaćanja i obveze u kolovozu 2006.
• Blagdani u kolovozu 2006.
• Pregled srednjih tečajeva kuna za neke valute prema tečajnici HNB od 24. 6. 2006. do 15. 7. 2006.
• Pregled kamatnih stopa EURIBOR I ZIBOR od 14. 6. 2006. do 13. 7. 2006.
• Pregled kamatnih stopa LIBOR od 14. 6. 2006. do 13. 7. 2006.
• Dobro je znati
• Obavijest ovlaštenim revizorima

Gospodarska kretanja
• Zaposlenost
• Potrošačke cijene
• Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima
• Likvidnost i solventnost
• Vanjskotrgovačka razmjena
• Plaće
• Trgovina na malo
• Turizam

Vajda d.d., Čakovec
• Vodogradnja Osijek d.d., Osijek
• Transadria d.d., Rijeka
• Trans Ri d.o.o., Rijeka