Računovodstvo, revizija i financije 9/2006

Poreznim propisima određuje se u paušalnom dijelu njihovo nepriznavanje. Osnovni smisao je da se ne vode iscrpne knjigovodstvene evidencije o stvarnoj uporabi nego je porezni propis pretpostavio razumnu granicu od 30% kao prosječnu razinu tzv. "vlastite – privatne potrošnje" za koju se drži da se osobni automobil i dr. ne koristi uvijek u potpunosti za poslovnu svrhu. Podjela troškova na porezno priznate i porezno nepriznate troškove veže obvezu poreza na dobitak i podjelu pretporeza (PDV-a).

Bitno je napomenuti da pojava porezno nepriznatih troškova uporabe osobnog automobila automatski ne znači da ih ne može biti, odnosno da se á priori mora utvrđivati plaća u naravi s osnove uporabe osobnog automobila koji je imovina društva ili se za njega plaća najam, ako se koristi i za privatne svrhe.

U ovom članku želimo predočiti minimum postupaka s troškovima i porezima koji nastaju u vezi s osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz kad ih zaposlenici rabe za poslovne potrebe. Druge aspekte ove problematike možete pročitati u našoj knjizi: AUTOMOBILI I BRODOVI U POREZNOM I POSLOVNOM SUSTAVU PODUZETNIKA, koju možete naručiti na našoj adresi.

Procjena i upravljanje vrijednošću poduzeća nije samo povremena potreba a nema uvijek ni uzrok u poslovnoj ili drugoj transakciji povezanoj s vlasništvom poduzeća, već štoviše to je stalna zadaća vrhovnog poslovodstva i onih koji provode djelatnost kontrolinga. Poslovne koristi od rasta vrijednosti poduzeća očekuju ne samo vlasnici, nego i voditelji poslova i ostali sudionici u poslovanju poduzeća.

Pristupni dio ovoj problematici objavljen je u našem časopisu, br. 7/06., str. 31. a ovim člankom daje se cjelovita obrada ove teme.

Promatramo li te proizvode, vidimo da među njima postoje velike razlike s obzirom na količinu nabave, jedinične cijene, koeficijent obrtaja, učestalost prodaje, rizike nabave, maržu i dr. Stoga nije ekonomično koristiti iste postupke nabave i upravljanja zalihama za sve proizvode. U ovom članku objašnjavaju se i drugi kriteriji s pomoću kojih možemo povećati učinkovitost poslovanja trgovine, ali i proizvođačkog trgovačkog društva.

1. Prodaja udjela
2. Osiguranja

U II. dijelu članka autor piše o ciljevima revizije povezanih stranaka, kriterijima za reviziju povezanih stranaka, najčešćim motivima za prijevaru utvrđenu u reviziji, te daje primjer revizije povezanih stranaka i zaključak.

U članku se obrađuje usporedna analiza izvora financiranja malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj (RH) i novim članicama Europske unije (EU). Poseban je naglasak dan vanjskim izvorima financiranja i njihovoj strukturi. Ukazat će se na razlike u strukturi financiranja između poduzeća različitih veličina u RH u odnosu na nove članice EU. Analiza je provedena prema podatcima istraživanja Svjetske banke Investment Climate Survey (ICS) za 2005.

Institut zastare u Njemačkoj uređen je Općim poreznim zakonom (Abgabenordnung, AO), donesenim 16. ožujka 1976., zadnji put mijenjanom i nadopunjavanom 28. travnja 2006. Zastari podliježu svi zahtjevi iz poreznodužničkog odnosa (§ 37. st. 1. AO-a). Pod tim se razumijevaju porezni zahtjevi, zahtjevi za naknadu poreza, jamstveni zahtjevi, zahtjevi za vraćanjem preplaćenog poreza i zahtjevi za sporednim poreznim uslugama. Prema tome, ne zastarijevaju samo zahtjevi države upućeni prema poreznim obveznicima, nego i zahtjevi poreznih obveznika prema državi. Ovo vrlo zanimljivo područje razmatramo na važećoj praksi u Njemačkoj. Podsjetimo, i naš Opći porezni zakon donesen je prema njemačkom uzoru.

Podsjećamo da smo tijekom ove godine u proteklim brojevima časopisa dali odgovore na ova pitanja:

RRiF, br. 4/06., str. 109.

1. Topli obrok (prehrana radnika) koji poslodavac osigurava, odnosno plaća svojim radnicima, je dohodak od nesamostalnog rada u naravi.
2. Troškovi prehrane koje poslodavac podmiri za radnika na terenu su plaća u naravi, osim ako ih nadoknađuje iz terenskog dodatka.
3. Pri otpisivanju obveze prema dobavljaču po R-2 računu, pretporez je potrebno proknjižiti na trošak.

1. Ako je umirovljenik određen za člana uprave, njegova se mirovina obustavlja.
2. Usluge smještaja – polupansiona – oporezive su PDV-om po stopi od 10%.
3. Iskazivanje goodwilla iz kupnje poslovnog udjela nije dopušteno sve do poslovnog spajanja.
4. Knjigovodstveno stanje imovine potvrđuje se popisom a ne može se samo uskladiti prema dokumentaciji.
5. U razdoblju u kojem se na pozajmice ne obračunavaju kamate, potrebno je obračunati porez na dodanu vrijednost, a primatelju pozajmice je potrebno obračunati porez na dohodak.
6. Ispravak nedopuštenog otpisa iz prijašnjih godina može se knjižiti kao usklađenje zadržanog dobitka.

Dioničari su najutjecajnija skupina u kompaniji i oni preuzimaju vodeću ulogu. Ovo proizlazi iz činjenice da su oni nositelji rizika, pa prema tome utječu na odlučivanje kako bi one bile kvalitetne. Želja je dioničara zaštititi svoje uloge i stalno uvećavati njihovu vrijednost. To dioničare prisiljava na ulaganje kapitala u investicije kako bi osigurali održivi razvitak. O odnosima interesnih skupina i utjecaju na upravljanje čitajte u nastavku članka.

Pravilnikom je uređeno akcijsko skupljanje rabljenih otpadnih guma s divljih deponija te od uslužno-servisnih radionica (vulkanizeri, autoprijevoznici, servisi i dr.).

U ovom članku pobliže ćemo objasniti navedene postupke.

Članak je, radi usporedbe s hrvatskim propisima, zanimljiv i za one koji nisu investitori i ne namjeravaju ulagati u Crnu Goru te vam preporučujemo da ga pročitate.

Ova je pojava rezultat ignorantskog stajališta o tome kako ne treba poznavati materiju o kojoj se piše i/ili govori, a dobrim dijelom zbog senzacionalističkog načina izvješćivanja dijela naših tiskovina i elektroničkih medija.

Svrha je ovoga članka skrenuti pozornost na obilježja i razloge postojanja u nas i u usporednom pravu zakonom uređenog ugovora o tajnom društvu, kojeg zbog možebitne zloporabe pojedinaca ne treba anatemizirati.

U članku se opisuju i drugi zakoniti načini stjecanja nekretnina koje mogu realizirati stranci, naputci koje treba imati na umu kad se sklopi kupoprodajni ugovor i dr. Širi pristup ovoj problematici daje se u knjizi GRAĐENJE I NEKRETNINE U PROMETU, III. naklada, koja u listopadu izlazi iz tiska.

Pregled naknada, potpora i nagrada, plaća, osobnih odbitaka, stopa poreza i prireza na dohodak i uplatnih računa u 2006.
• Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza
• Plaće – osnovice, stope doprinosa, poreza i prireza i uplatni računi
• Oporezivanje drugih dohodaka
• Porez na dohodak od kapitala
• Dvostruko oporezivanje
• Statistika – prosjeci plaća
• Otpremnina prema Zakonu o radu
• Povrat PDV-a strancima – fizičkim osobama
• Podsjetnik za zakonska plaćanja i obveze u rujnu 2006
• Financijska izvješća za 2005. više se ne predaju Trgovačkom sudu
• Pregled srednjih tečajeva kuna za neke valute prema tečajnici HNB
• Pregled kamatnih stopa EURIBOR I ZIBOR
• Pregled kamatnih stopa LIBOR

Istracommerce d.d., Pazin
• Vodoprivreda Vinkovci d.d., Vinkovci

Nalozi platnog prometa s inozemstvom
• Popunjavanje obrazaca platnog prometa s inozemstvom
• Posebnosti pri popunjavanju naloga platnog prometa s inozemstvom u vezi s kreditnim poslovima s inozemstvom
• Naplata i plaćanje kod povrata i storna

Temeljni zakon koji propisuje poslovanje s vrijednosnim papirima i rad ovlaštenih društava je Zakon o tržištu vrijednosnih papira (Nar. nov., br. 84/02). Poslovanje investicijskih fondova uređeno je novim Zakonom o investicijskim fondovima (Nar. nov., br. 150/05.). Zakonsku osnovu za propisivanje načina i uvjeta pod kojima rezidenti mogu kupovati i prodavati strane vrijednosne papire i udjele u stranim investicijskim fondovima u sklopu deviznog poslovanja nalazimo u čl. 22. Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03. i 140/05. – dalje: Zakon). Ovim je člankom Zakona propisano da rezidenti pravne osobe upisuju, uplaćuju, odnosno kupuju i prodaju vrijednosne papire u inozemstvu preko ovlaštenog društva ili preko sudionika na inozemnoj burzi i uređenom javnom tržištu, a rezidenti fizičke osobe i poduzetnici pojedinci upisuju, uplaćuju, odnosno kupuju i prodaju vrijednosne papire u inozemstvu samo preko ovlaštenog društva. Banke, investicijski fondovi, društva za osiguranje, mirovinski fondovi i ostale financijske institucije, čije je poslovanje uređeno posebnim zakonima, mogu u inozemstvu kupovati vrijednosne papire u skladu s tim zakonima.

Stavkom 4. istoga članka Zakona, Hrvatskoj narodnoj banci je povjerena zakonska ovlast za propisivanje načina i uvjeta obavljanja poslova kupoprodaje stranih vrijednosnih papira i udjela u stranim investicijskim fondovima u inozemstvu. Ovo diskrecijsko pravo je Hrvatska narodna banka počela primjenjivati u rujnu 2003. godine.