Računovodstvo, revizija i financije 12/2007

Predbožićno vrijeme je već tradicionalno, a sve više postaje komercijalno vrijeme darivanja, vrijeme iskaza znakova pažnje i zahvalnosti poslovnim partnerima i zaposlenicima u poslovnom životu pravnih i fizičkih osoba, kao i bližnjima u privatnom životu svakog pojedinca. U zakonodavnoj praksi postoji i mogućnost prigodne neoporezive isplate koja zaposlenicima povećava mogućnost primitka, a poslodavcima često povećava mozaik kombinatorike. U ovom članku obrađujemo česta pitanja o porezno prihvatljivim darovanjima, promidžbi, reprezentaciji i načinu njihova bilježenja u računovodstvu poduzetnika.

1. Uvod
2. Darovanje i sponzorstvo
3. Razgraničenje promidžbe i reprezentacije
4. Troškovi promicanja tvrtke i njezinih dobara i usluga
5. Reprezentacija
6. Porezne evidencije i obveza izdavanja računa
7. Zaključak

Prema poreznim propisima poslodavac može svojim radnicima neoporezivo (pod određenim uvjetima) isplatiti nadoknadu troškova prijevoza na posao i s posla. Ako se ne ispune uvjeti prema kojima se nadoknada spomenutih troškova može obaviti neoporezivo, isplaćena svota predstavlja dohodak od nesamostalnog rada. Na što poslodavac mora obratiti pozornost pri isplati troškova radnika za dolazak i odlazak s posla pročitajte u nastavku ovog članka.

1. Pravo radnika na nadoknadu prijevoznih troškova
2. Neoporeziva nadoknada troškova prijevoza na posao i s posla
3. Neoporeziva nadoknada troškova prijevoza na posao i s posla kod obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti
4. Vjerodostojne isprave za priznavanje troškova prijevoza na posao i s posla
5. Troškovi prijevoza na posao i s posla u slučaju kada radnik nije radio cijeli mjesec
6. Ima li radnik pravo na nadoknadu troškova prijevoza na posao i s posla u slučaju kada koristi službeni automobil za privatne potrebe?
7. Radnik koji radi kod dvaju ili više poslodavaca
8. Vlastiti prijevoz poslodavaca za prijevoz radnika na posao i s posla

Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina revalorizira se prema zahtjevima MRS-a 16 i MRS-a 38 na temelju računovodstvenih politika koje je uprava usvojila u cilju objektivnog, stvarnog prikaza imovine, obveza i glavnice trgovačkog društva. Glede tih računovodstvenih postupaka pozornost stručne javnosti privlači pitanje treba li i kada revalorizaciju imovine iskazati u poreznoj osnovici i u kojem omjeru. U ovom se članku izlaže pitanje potrebe revalorizacije materijalne i nematerijalne imovine te način njezina uključivanja u osnovicu poreza na dobitak sukladno odredbama Zakon o porezu na dobit.

1. Uvod
2. Provedba revalorizacije
3. Učinak revalorizacije
4. Metode revalorizacije
5. uporaba revalorizacijske pričuve
6. Porezno motrište revalorizacije dugotrajne imovine
7. Povećanje temeljnog kapitala iz revalorizacijskih pričuva
8. Zaključak

U ovom se članku obrađuje računovodstvo proizvodnje kravljeg mlijeka u poljoprivrednim gospodarstvima koja vode poslovne knjige prema dvostavnom knjigovodstvu odnosno za prave osobe i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su obveznici poreza na dobitak. Ta poljoprivredna gospodarstva mogu voditi poslovne knjige prema nerevidiranim MRS-ovima ili prema MSFI-ima (revidiranim MRS-ovima) sukladno Zakonu o računovodstvu odnosno prema vlastitim odlukama. Temeljna razlika između tih dvaju računovodstava je primjena MRS-a 41 - Poljoprivreda, koji donosi znatna odstupanja u prihodima i rashodima tih gospodarstava.

1. Uvod
2. Priznavanje ulaganja, rashoda i prihoda od državnih potpora
3. Raspored troškova i obračun proizvodnje
4. Zaključak

U prošlom broju (RRiF, br. 11/07., str. 17.) pisali smo o obvezi provedbe godišnjeg popisa imovine i obveza, te smo samo dotaknuli pitanje popisa tražbina i obveza. Stoga će se u ovom članku detaljnije opisati koja je uloga računovođa pri popisu, odnosno procjeni i usklađenju tražbina i obveza te koje sve radnje treba obaviti.

1. Uvodne napomene
2. Ciljevi usklađenja tražbina i obveza
3. Provedba usklađenja tražbina i obveza
4. Zaključak

Rezerviranja troškova koji se odnose na sadašnje učinke u knjigama se provode kao rashod tekućeg razdoblja samo ako zadovoljavaju definiciju predviđenu MRS-om 37. Osim MRS-a 37 i drugih standarda rezerviranja uređuje i Zakon o porezu na dobit koji je propisao uvjete priznavanja određenih vrsta rezerviranja. Svi drugi oblici rezerviranja nisu porezno prihvatljivi. O računovodstvenim evidencijama rezerviranja i poreznom priznavanju tih troškova pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina
3. Rezerviranja s računovodstvenog motrišta
4. Objave u bilješkama uz financijska izvješća
5. Rezerviranja s poreznog motrišta
6. Zaključak

Ako ste tijekom poslovne godine knjižili poslovne događaje kako biste postigli ažurnost, s nakanom da kasnije provjerite ispravnost, ako želite provjeriti jesu li vaše računovodstvene postavke sukladne usvojenoj praksi i propisima, u ovom se članku daju podsjetnici i naputci koji mogu pomoći u dvojbi ili ako su nastali neki propusti. Pritom se polazi od toga da su poslovne promjene evidentirane u glavnoj knjizi prema datumu nastanka, a u analitičkim računima prema vrsti imovine, ročnosti obveza i prirodi troškova. Mogućnost nastanka pogreške nije isključena, no i naknadni događaji mogu ponekad odrediti drukčije računovodstveno obuhvaćanje nego što je prikazano, pa stoga preporučujemo da još prije izrade zaključne (godišnje) Bilance i Računa dobiti i gubitka za 2007. promotrite odgovara li sve zahtjevima struke, računovodstvenim standardima i propisima. Redoslijed izloženih pitanja i prijedloga nekih rješenja temelji se na redoslijedu u RRiF-ovu računskom planu, XI. izdanje iz 2006., i nadamo se da će vam pomoći u nastojanjima da što pravilnije dođete do kvalitetnih temeljnih godišnjih financijskih izvješća za 2007. godinu.

1. Kontrolno-analitički postupci na računima Razreda 0
2. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja - Razred 1
3. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima obveza, rezerviranja i odgođenih prihoda - Razred 2
4. Provjera stanja i postupaka na računima kratkotrajne imovine - zalihe - Razred 3
5. Podsjetnik za kontrolu troškova prije izrade računa dobitka i gubitka - Razred 4
6. Provjera na računima proizvodnje, zaliha poluproizvoda, gotovih proizvoda i robe - Razred 6
7. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima rashoda (70-73)
8. Provjera knjigovodstvenog stanja na računima prihoda (74-77)

Članak daje primjere računovodstva neprofitnih organizacija. Prikazano je evidentiranje dobivene financijske pomoći iz proračuna (budžeta), koja se koristi za otplatu kredita udruge. Također je dan primjer evidentiranja financijske pomoći koja se ne otplaćuje.

1. Otplata zajma koja se financira iz proračunskog novca ako je neprofitnom računovodstvu prethodilo proračunsko računovodstvo

Prava radnika na prigodni dar mogu ali i ne moraju biti uređena nekim od propisa iz radnog prava. Zakonom o radu (Nar. nov., br. 137/04. - proč. tekst i 68/05.) to pravo nije izričito utvrđeno, ali zato taj Zakon upućuje na to da se sva prava urede drugim propisima iz radnog prava kao što su kolektivni ugovori, pravilnici o radu, ugovori o radu ili jednostavno odlukom poslodavca. Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06. i 68/07.) određeno je do koje svote se radnicima mogu dati prigodni darovi bez oporezivanja. Budući da su dani darivanja pred nama, podsjećamo poslodavce i na te lijepe trenutke.

1. Kako je pravo radnika na darove uređeno kolektivnim ugovorima prava
2. Porezni položaj prigodnog dara
3. Porezni položaj dara u naravi u vrijednosti do 400,00 kn
4. Porezni položaj darova djeci
5. Iskazivanje podataka o prigodnim nagradama na obrascu SPL i TMP

Od 1. siječnja 2008. povećat će se svote rodiljinih nadoknada koje se isplaćuju za vrijeme trajanja obveznoga rodiljinog dopusta do šestog mjeseca života djeteta. Vlada RH procjenjuje da će donošenje navedenih izmjena jačati materijalnu sigurnost za oko 5.200 korisnica. Navedene promjene se odnose na majke koje su po osnovi svog rada u sustavu obveznog osiguranja.

1. Uvod
2. Prava u vezi s rodiljnim dopustom osoba u radnom odnosu
3. Pravo na rodiljni dopust majke koja obavlja samostalnu djelatnost
4. Utvrđivanje nadoknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta osiguranih osoba u radnom odnosu
5. Uvjet za ostvarivanje prava na nadoknadu plaće i visina nadoknade plaće
6. Primjer utvrđivanja nadoknade plaće
7. Utvrđivanje nadoknade za rodiljni dopust izaslanih radnika, članova uprave i osiguranika po osnovi samostalne djelatnosti
8. Slučajevi zatečeni promjenama

Političke stranke su pravne osobe koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenima programom i statutom. One u načelu djeluju javno. S obzirom na javnost njihova djelovanja razumljiv je i interes javnosti za način njihova djelovanja, osobito u vezi s njihovim financiranjem. Javnost želi znati posluju li one u skladu sa svim našim pozitivnim propisima. Dio nadzora nad radom političkih stranaka obavlja i Državni ured za reviziju. U nastavku pročitajte o tome na što one u svome radu moraju obratiti pozornost kako bi osigurale bezuvjetno mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju političke stranke.

1. Uvod
2. Zakonsko uređenje
3. Kako se obavlja revizija financijskog poslovanja političkih stranaka?
4. Što političke stranke trebaju provjeriti prije početka revizije?
5. Zaključak

U okviru procesa liberalizacije postojećih restrikcija, približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i otvaranjem domaćeg tržišta povećava se robna razmjena s inozemstvom, uvode se novi financijski proizvodi te dolazi do sve većega vlasničkog povezivanja domaćih i inozemnih trgovačkih društava. U svakodnevnom poslovanju s inozemstvom rezidenti sve češće obavljaju transakcije u kojima obveze i potraživanja izmiruju nekim od oblika obračunskih načina plaćanja. Pravnu osnovu za provedbu obračunskih plaćanja tj. promjena u obveznim odnosima nalazimo u Zakonu o obveznim odnosima. Tim je Zakonom uređena pravna priroda obračunskih oblika plaćanja, ali ne i njihova provedivost s aspekta režimskih propisa. S obzirom na to da u praksi rezidenti sve češće koriste obračunske načine plaćanja i suočavaju se s brojnim dvojbama vezanima za uvjete i način njihova provođenja, u nastavku članka donosimo pregled zakonskih propisa koje treba uzeti u obzir pri izvršavanju takvih transakcija. U jednom od sljedećih brojeva časopisa, nastavno na ovaj članak, navest ćemo konkretne slučajeve iz prakse kako bi čitateljima uklonili moguće dvojbe u svjetlu poslovanja s deviznim nerezidentima.

1. Zakonska osnova
2. Utjecaj ostalih propisa na obračunska plaćanja

Sve veća liberalizacija kapitalnih transakcija dovela je do postupnog otvaranja inozemnih tržišta i intenziviranja trgovanja inozemnim vrijednosnim papirima. Zbog pojednostavljenja trgovanja sve su češće transakcije rezidenata s vrijednosnim papirima inozemnih izdavatelja, što stvara potrebu za detaljnijim objašnjenjem mehanizma prijavljivanja takvih transakcija Direkciji za statistiku Hrvatske narodne banke (dalje: HNB). U ovom članku pročitajte kada i kako izvijestiti HNB o tim transakcijama.

1. Uvod
2. Prijava inozemnog vlasničkog ulaganja (obrazac IU-IP)
3. Mjesečno izvješće o ulaganjima rezidenata u dužničke vrijednosne papire koje su izdali nerezidenti

Poduzetnici koji su u 2007. započeli obavljati djelatnost a nisu odmah ušli u sustav PDV-a, trebaju do kraja 2007. donijeti odluku o poreznom položaju, odnosno žele li i trebaju li biti obveznici PDV-a. Ista obveza se odnosi i na ostale poduzetnike koji nisu bili u sustavu PDV-a u 2007., a koji su prešli graničnu svotu prometa od 85.000,00 kn te također trebaju od 1. siječnja 2008. ući u sustav PDV-a. Tako i obveznici PDV-a koji su u tijeku 2007. ostvarili promet ispod navedene svote mogu donijeti odluku o izlasku iz sustava PDV-a. Prosinac, odnosno kraj poslovne godine najčešće je razdoblje u kojem poduzetnici donose odluku o promjeni poreznog statusa, neovisno o tome je li riječ o ulasku u sustav PDV-a ili o izlasku. O čemu pritom treba voditi brigu, pišemo opširnije u nastavku članka.

1. Uvod
2. Tko može/ne može biti obveznik PDV-a
3. Način ulaska u registar obveznika PDV-a
4. Postupci s ulaznim i izlaznim računima i predujmovima koji su primljeni prije ulaska u sustav PDV-a
5. Izlazak poduzetnika iz sustava PDV-a
6. Obvezan ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu pri izlasku - mogućnost ispravka pri ulasku
7. Zaključak

Promjenom Zakona o porezu na dobit glede školovanja i stručnog usavršavanja prestala je mogućnost dvostrukog priznavanja troškova obveznika poreza na dobitak za te namjene. Mogućnost poreznih povlastica za obrazovanje i izobrazbu otvorena je tek objavom Zakona o državnim potporama za obrazovanje i izobrazbu. Odredbe toga Zakona, koji polazi od potpuno drukčijih postavki od dosadašnje prakse, mogu se primijeniti i na tekuću (2007.) godinu ako društvo može osigurati dokumentaciju o nastalim troškovima za opće ili posebno obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje.

1. Uvod
2. Troškovi obrazovanja, izobrazbe i naukovanja
3. Državne potpore
4. Zaključak

Davanje poreznog savjeta je uvijek povezano s rizikom moguće pogreške. Čak i kad se pritom "oslanjamo" na stajalište Porezne uprave ne možemo biti posve sigurni hoće li porezni nadzor ili sud jednako tako shvatiti porezni problem za koji smo bili uvjereni da ne dovodi od nastanka porezne obveze, a ipak može biti drukčije. To se dogodilo s deset godina starim tumačenjem o nastanku porezne obveze u graditeljstvu, koje se primjenjivalo u odnosima izvođača radova i investitora. Presuda Upravnog suda je još jedanput razotkrila svu pravnu nesigurnost kad su u pitanju porezi.

1. Praksa koja je vrijedila 10 godina
2. Nastanak porezne obveze za PDV prema stajalištu MF - Porezne uprave
3. Nastanak porezne obveze po obračunskoj situaciji - sudska praksa Upravnog suda
4. Što je pouzdano - promjena prakse

Republika Hrvatska je ove jeseni ušla u snažnu dinamiku pregovora s Europskom unijom, a to znači intenziviranje procesa pripreme za ulazak u EU na svim područjima, pa i na području oporezivanja. S obzirom na to da je u službenim dokumentima 2009. godina programski zacrtana kao planska godina pristupanja u EU, neovisno o stvarnom datumu ulaska RH u EU, treba obaviti sve potrebne pripreme za uključivanje RH u jedinstveno tržište EU. Što nas sve očekuje, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zakonsko uređenje vezano za PDV, administrativnu suradnju i međusobnu razmjenu podataka u skladu sa zahtjevima EU
3. Razlike u sustavu oporezivanja PDV-om
4. VIES sustav
5. Identifikacijski PDV broj
6. Zbirna prijava

U RRiF-u br. 11/07. objavili smo članak o državnim potporama za istraživačko- razvojne projekte. U ovom članku, koji je nastavak iste teme, riječ je o primjeni Pravilnika o državnim potpora istraživanju i razvoju (Nar. nov., br. 116/07.). Pravilnikom se utvrđuje postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za ostvarivanje prava na dodatno smanjenje osnovice poreza na dobitak za opravdane troškove projekta znanstvenih i razvojnih istraživanja, ali i o nekim drugim pitanjima iz toga područja.

1. Uvod
2. Obuhvat potpora za istraživačko-razvojne projekte
3. Troškovi koji se uzimaju u obzir za smanjenje porezne osnovice
4. Način ostvarenja prava na poreznu olakšicu - potporu
5. Primjeri izračuna visine potpora
6. Zaključak

U ovom se članku ukazuje na osobitosti, kako s poreznog tako i "knjigovodstvenog" motrišta na dopuštene i prekomjerne gubitke - manjkove na robi i zalihama koji se utvrđuju u godišnjem popisu samostalnih obrtničkih djelatnosti te ostalih koji vode poslovne knjige sukladno propisima o dohotku. Godišnji popis je jedna od važnih pripremnih radnji pri izradi godišnjeg obračuna radi utvrđivanja stvarnog stanja pozicija imovine u odnosu na stanje iskazano u poslovnim knjigama. Da bi se utvrdio dohodak poreznog razdoblja, odnosno porezna osnovica, fizičke osobe koje vode poslovne knjige trebaju prethodno provesti godišnji popis - inventuru, što je i njihova zakonska obveza, čiji rezultat na temelju iskazanih popisnih razlika može bitno utjecati na ostvareni dohodak. Opširnije o osobitostima provođenja godišnjeg popisa fizičkih osoba pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Posebnosti provođenja inventure kod obrtničke djelatnosti
3. Za koje djelatnosti je Hrvatska obrtnička komora donijela odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma
4. Kako treba utvrditi i evidentirati viškove i manjkove u poslovnim knjigama i evidencijama fizičkih osoba
5. Kako se i na temelju kojih evidencija može utvrditi dopušteni prekomjerni manjak
6. Zaključak

Prema Zakonu o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.) obrtnici su u pravilu obveznici poreza na dohodak. Oni mogu po vlastitoj želji postati obveznici poreza na dobitak, a ako premaše barem jedan od pokazatelja poslovanja propisanih čl. 2. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/05., 90/05. i 57/06.), tada su obvezni promijeniti način plaćanja poreza, odnosno umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak. Način oporezivanja, po sili zakona ili dragovoljno, može se promijeniti samo na početku poreznog razdoblja (kalendarske godine) koja slijedi nakon godine u kojoj su plaćali porez na dohodak a na temelju zahtjeva dostavljenog nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku 15 dana po isteku godine. Budući da se približava kraj poslovne godine, ovim člankom želimo obrtnicima skrenuti pozornost na određene radnje koje treba obaviti i ako mijenjaju način oporezivanja dragovoljno i ako ga mijenjaju obvezno.

1. Koje fizičke osobe su od 1. siječnja 2008. obvezne plaćati porez na dobitak umjesto poreza na dohodak
2. Kako utvrditi jesu li ostvareni zadani uvjeti za promjenu načina oporezivanja
3. Podnošenje zahtjeva poreznoj upravi za prelazak na plaćanje poreza na dobitak
4. Sastavljanje početne bilance
5. Korekcija dobitka na kraju prve godine primjenjivanja metode oporezivanja dobitka
6. Početna bilanca u slučaju kada je imovina manja od obveza
7. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza a dohodak na porez na dobitak
8. Obveza plaćanja doprinosa

U prethodnom su članku pojašnjeni kriteriji za obvezan prelazak obrtnika dohodaša u sustav dvostavnog knjigovodstva, sastavljanje početne bilance te plaćanje poreza na dobitak. Za neke dobitaše će navedene odredbe - pravila računovodstvenog i poreznog ponašanja – biti znatna promjena u odnosu na sustav jednostavnog knjigovodstva, a svakako je najbitnija nemogućnost primjene tzv. načela blagajne. No, uz primjenu jedinstvene porezne stope poreza na dobitak od 20%, koja će se odnositi na novoosnovane dobitaše od 1. siječnja 2008., a koja je za te porezne obveznike u odnosnu na prošlogodišnji porezni status zapravo stimulativna, smatramo da se mogu naći još neke pogodnosti. U ovom članku daju se najvažnije napomene, obveze i posljedice prijelaza dohodaša u dobitaša s motrišta poreza na dodanu vrijednost.

1. Uvod
2. Koje obveze s motrišta PDV-a imaju "dohodaši" pri prijelazu na "dobitaše"
3. Računi i pravila priznavanja pretporeza "dobitaša" u odnosu na "dohodaša"
4. Kako trebaju sastaviti konačni obračun PDV-a na obrascu PDV-K obrtnici "dohodaši" koji su prešli u "dobitaše"
5. Zaključne napomene

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja obvezni su utvrđivati dohodak kao osnovicu za oporezivanje na temelju propisanih poslovnih knjiga i evidencija, sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak te njegova provedbenog propisa Pravilnika o porezu na dohodak. Dohodak koji se oporezuje utvrđuje se kao razlika između naplaćenih primitaka te plaćenih porezno dopustivih izdataka ostvarenih tijekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja. No, fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta u skladu s propisima o obrtu te samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, mogu uz zadovoljenje propisanih uvjeta izabrati plaćanje paušalnog poreza na dohodak i prireza, te su obvezni podnijeti i prijavu u registar poreznih obveznika na obrascu RPO. Za 2008., kao sljedeće porezno razdoblje, prijava se podnosi do 31. prosinca 2007., a najkasnije do 15. siječnja 2008. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Paušalno oporezivanje samostane djelatnosti
3. Rok za podnošenje prijave u registar poreznih obveznika
4. Utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza na dohodak
5. Prestanak uvjeta za paušalno oporezivanje i radni postupci u poreznoj upravi
6. Koje poslovne knjige i evidencije moraju voditi porezni obveznici ako plaćaju paušalni porez na dohodak
7. Zaključak

Najčešće kontakte putnici ostvaruju u turističkim agencijama, kojih u Hrvatskoj ima oko 900. Brojni putnici uplaćuju turističke paket-aranžmane, organizaciju izleta ili vrše rezervaciju smještaja i drugih usluga za destinacije u zemlji i inozemstvu tijekom cijele godine. Može se pretpostaviti da svi ti putnici ne će koristiti navedene uplaćene usluge turističke agencije jer će neki odustati od putovanja (zbog vlastite bolesti ili bolesti člana obitelji, zbog poslovnih obveza itd.), ili će im turistička agencija izmijeniti program putovanja, povećati cijenu putovanja, nekome će biti izgubljena prtljaga, ne će biti pružene usluge utvrđene u ugovoru ili ne će biti pružene na kvalitetan način ili će putnik zbog ozljeda morati prekinuti boravak itd. Naravno, sve su to realne životne situacije, koje se mogu dogoditi svakom putniku, a onda se zbog nekog nepredviđenog događaja nezadovoljni putnici obraćaju svim nadležnim, ali i nenadležnim institucijama radi rješavanja tih problema. Razlozi zbog kojih se putnici žale su različiti, a najčešće se žale zbog: nepružanja usluga utvrđenih u ugovoru ili nekvalitetnog pružanja usluga, povrata novca zbog pravodobnog ili nepravodobnog raskida ugovora od strane putnika, povrata novca zbog raskida ugovora od strane turističke agencije kao organizatora putovanja, izmjene programa putovanja, prebukiranja, zamjene ugovorenog smještaja itd. Stoga je i cilj da se putnici upoznaju sa svojim pravima, ali i obvezama, kako bi broj žalbi putnika, a time i nezadovoljstvo putnika bilo što manje, te da se u što većoj mjeri spriječe nepravilnosti između putnika i organizatora putovanja.

1. Uvod
2. Pružanje usluga u turizmu
3. Ugovor o organiziranju putovanja
4. Obveze putnika
5. Posebna prava i obveze ugovornih stranaka
6. Usluge turističkog vodiča i turističkog pratitelja
7. Ostale turističke usluge i turističke usluge koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti
8. Postupanje putnika koji nije zadovoljan uslugom

Dana 1. listopada 2007. stupio je na snagu Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07. - dalje: Zakon), kojim su između ostalog nastupile i određene promijene glede uporabe građevina. S obzirom na dosadašnju praksu, razlika je u tome da uporabna dozvola nije jedini dokument kojim bi bila omogućena uporaba građevine te da se rješenje o obavljanju djelatnosti može dobiti i ako građevina nema uporabnu dozvolu. Izmjene koje su nastupile pogoduju velikom broju gospodarstvenika koji obavljaju svoju djelatnost u prostoru za koji nije ishođena uporabna dozvola te koji su se morali uskladiti u određenom roku s odredbama posebnih propisa. Također je navedenim izmjenama smanjen opseg i broj građevina za koje se izdaje uporabna dozvola. U ovom ćemo članku pojasniti pravni status građevina glede njihove uporabe i izdavanja rješenja za obavljanje djelatnosti.

1. Pregled dosadašnjeg zakonskog uređenja
2. Prikaz važećeg zakonskog uređenja glede uporabe građevina
3. Uvjerenje za uporabu - novo rješenje
4. Uporabna dozvola i tehnički pregled građevina
5. Rješenje za obavljanje djelatnosti
6. Zaključak

Stupanjem na snagu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 85/06. do 111/07.) prestala je važiti odredba čl. 71. st. 3. dotad važećeg Zakona o zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 94/01. do 90/05. - dalje: Zakon), kojom je bilo utvrđeno pravo obveznika na povrat dijela sredstava od uplaćenoga posebnog doprinosa za slučaj ozljede i profesionalne bolesti. No, prestankom važenja tih propisa nije prestalo i pravo pravnih subjekata da potražuju povrat dijela doprinosa uplaćenog za ozljede na radu i profesionalne bolesti za razdoblje od 1. siječnja do 2. kolovoza 2006., kao i za godine ranije, pod uvjetom da nije nastupila zastara potraživanja u smislu čl. 82. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02., 175/03. i 177/04). Stoga svi obveznici plaćanja navedenog doprinosa koji zadovoljavaju propisane uvjete za povrat dijela plaćenog doprinosa mogu podnijeti zahtjev nadležnom područnom uredu Zavoda.

Raznolikost životnih situacija u radnim odnosima odražava se i kroz sudsku praksu u tom pravnom području. U drugostupanjskoj presudi Županijskog suda u Varaždinu donesenoj po žalbi iznosi se stajalište o utjecaju rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad na prestanak radnog odnosa. Vrhovni sud Republike Hrvatske (dalje: VSRH) u svojoj revizijskoj odluci zauzima pravno stajalište u situaciji u kojoj je sklopljen sporazum o prestanku ugovora o radu, a poslodavac nakon toga otkaže radni odnos. Postavlja se pitanje na koji je način radni odnos prestao: sporazumom ili otkazom (koji je oglašen nedopuštenim). VSRH zauzima stajalište da je u toj situaciji ugovor o radu prestao sporazumom. Pitanje je važno s obzirom na različite pravne posljedice vezane za način prestanka ugovora o radu. VSRH u drugoj revizijskoj odluci razmatra pitanje razloga i postupka otkaza ugovora o radu. O svemu tome podrobnije u nastavku.

1. Dostava pravomoćnog rješenja o mirovini zbog nesposobnosti za rad
2. Prestanak ugovora o radu - sporazum radnika i poslodavca
3. Redoviti otkaz - kad poslodavac redovito zapošljava 20 radnika ili manje

Usklađenje (engl. compliance) u poslovnom svijetu je sposobnost pridržavanja određenih pravila i rada u skladu s definiranim smjernicama sa svrhom ispunjenja zakonskih odredaba i ostvarenja kvalitete koja osigurava konkurentnost na tržištu. Poznati sustavi, zakoni i norme koji zahtijevaju "usklađenost", poput Sarbanes-Oxley Acta, Basela II, Solvencya II, Corporate governancea ili ISO norme, podrazumijevaju i traže zajedničke korake kao što je definiranje i eliminiranje rizika, zajamčenost ispunjavanja zakonskih zahtjeva te jamstvo da sustav internih kontrola omogućuje reviziju.

1. Sarbanes Oxley Act
2. Metodologija SOX-a
3. Praktična implementacija akta SOX i njezini stadiji
4. Zaključak