Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja koje trebaju primjenjivati veliki poduzetnici kao i oni čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzama te Međunarodni računovodstveni standardi koje primjenjuju mali i srednji poduzetnici zahtijevaju odabir metoda iskazivanja imovine, obveza i kapitala, prihoda, rashoda i dobitka koje će cjelovito, realno i objektivno prikazati stanje i poslovanje društva. Računovodstvene politike valja primjenjivati sustavno, dosljedno i dugoročno. Kad se promijene okolnosti, kada to zahtijevaju standardi, propisi ili menadžment zaključi da neke druge metode u danim okolnostima bolje odražavaju stanje i poslovanje društva, računovodstvene politike valja promijeniti. U nas su sada na snazi dva sustava spomenutih računovodstvenih standarda koje primjenjuju različiti poduzetnici. Ti standardi uređuju uglavnom ista pitanja i u mnogočemu na jednak način. Postoje, međutim, bitne razlike među njima koje označavaju granice i karakteriziraju ta dva sustava. U ovom članku dajemo skraćeni prikaz samo nekih od mogućih računovodstvenih politika trgovačkih društava naglašavajući razlike između velikih i malih odnosno srednjih. Cilj članka je dati informaciju o postojanju potrebe usvajanja računovodstvenih politika, ali ne i potpunog sagledavanja njihove provedbe.
Uvod
Objavljivanje računovodstvenih politika
Izbor metoda za procjenu imovine, obveza i kapitala
Metode utvrđivanja prihoda
Metode utvrđivanja rashoda
Temeljne pogreške, promjene računovodstvenih procjena
Likvidacija društva je jedan od načina prestanka društva. Odluku o likvidaciji mogu donijeti i članovi društva odnosno dioničari (skupština). U razdoblju likvidacije trgovačkog društva računovođa mora primjenjivati računovodstvene i porezne propise, ali i odredbe Zakona o trgovačkim društvima. Članak opisuje koje se osobitosti pojavljuju u razdoblju likvidacije te koje su pri tom obveze računovodstva.
U svim objektima koji obavljaju poslovnu aktivnost u okviru ugostiteljske djelatnosti obvezno je utvrditi normative utrošaka namirnica, pića i napitaka. U ovome radu autor piše o propisima koji uređuju obvezu utvrđivanja normativa utrošaka, sam postupak utvrđivanja pojedinih normativa utrošaka, knjiženje nabave i obračun utrošaka sa knjiženjem.Primjeri se temelje na hotelijerskoj praksi i oni su podrobno razrađeni, što može poslužiti kao model praktičarima za njihove potrebe.
Pristupne napomene
Praćenje nabave pića, hrane i drugog materijala (zaliha)
Načini razduženja namirnica, pića i napitaka u hotelijerstvu
Razduženje hrane i pića na temelju normativa
Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma
U ovom članku autor obrađuje glavne zahtjeve revidiranog MRS-a 21 Učinci promjene tečaja stranih valuta s naglaskom na transakcijama u stranoj valuti. Transakcije u stranoj valuti prikazuju se kroz nekoliko praktičnih primjera knjiženja poslovnih događaja nastalih u vezi s nabavom monetarne i nemonetarne imovine. S odgovarajućom pozornošću članak mogu primijeniti i društva koja su donijela odluku o prihvaćanju dosadašnjih MRS-ova (nerevidiranih).
Uvod
Glavne odredbe revidiranog MRS-A 21
Primjena MRS-A 21 kod transakcija u stranoj valuti
Račun troškova za poduzetnike temelj je za utvrđivanje troškova i praćenje kretanja troškova te za ispravnu kalkulaciju kojom se dobiva prodajna cijena. To je iznimno bitno za poduzetnike graditeljske djelatnosti zbog toga što u načelu bilančno razdoblje i računovodstveno obuhvaćanje graditeljske djelatnosti nisu istovjetni. Autor se u ovom referatu usmjerio na načelo postupka izračunavanja prodajne cijene radnog sata.
Račun troškova za poduzetnike temelj je za utvrđivanje troškova i praćenje kretanja troškova te za ispravnu kalkulaciju kojom se dobiva prodajna cijena. To je iznimno bitno za poduzetnike graditeljske djelatnosti zbog toga što u načelu bilančno razdoblje i računovodstveno obuhvaćanje graditeljske djelatnosti nisu istovjetni. Autor se u ovom članku usmjerio na načelo postupka izračunavanja prodajne cijene radnog sata.
Materijalna i financijska evidencija proizvodnje namještaja
Izdavanje materijala u proizvodnju
Zaliha proizvodnog ciklusa – nedovršena proizvodnja i poluproizvodi na zalihi
Evidencijske raspodjele procesa
Zaključak
Autor: Mr. sc. Dario DUNKOVIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
U skladu s propisima domicilnih zemalja tuzemni poslovni subjekti u inozemstvu mogu poslovati, što uključuje i obavljanje djelatnosti, u inozemstvu. Djelatnost u inozemstvu se načelno može obavljati osnivanjem pravne osobe, obrtničkom djelatnošću ili osnivanjem podružnice. U članku se osvrćemo na trgovačke, devizne, računovodstvene i porezne propise koji uređuju poslovanje tuzemnih osoba u inozemstvu.
Trgovački propisi
Devizno poslovanje
Porez na dodanu vrijednost
Porez na dohodak
Obvezna osiguranja
Porez na dobitak
Računovodstveni propisi
Zakoni i njihovi provedbeni propisi
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Kao i u prošloj godini tako i u 2007. postoji obveza Financijskoj agenciji predavati statističke izvještaje zarazdoblje siječanj – ožujak, siječanj – lipanj i siječanj – rujan 2007. Statistički izvještaji za prvo tromjesečje ove godine predaju se na jednakim obrascima (poduzetnici na obrascu TSI-POD, neprofitne organizacije na TSI-N, banke i štedionice na TSI-BAN, a društva za osiguranje na TSI-OSRE) kao i prethodne godine.
Sa završetkom financijskih i poreznih izvješća kompletira se dokumentacija radi arhiviranja. Problem čuvanja je troškovne naravi pa je zato bitno znati koliko dugo treba čuvati dokumentaciju. Novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 146/05. - dalje: ZOR) odredio je nove, duže rokove čuvanja dokumentacije na osnovi kojih se obavlja knjiženje, dok je za financijska izvješća ukinuo trajno čuvanje. Više o potankostima u nastavku članka.
Novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06. - dalje: ZUD) koji je stupio na snagu 28. prosinca 2006., propisane su bitne značajke koje se odražavaju, između ostalog, i na rad udruga pri obavljanju ugostiteljske djelatnosti. Kako prijašnjim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., od br. 48/95. do 42/05.) nije udrugama dana mogućnost obavljanja ugostiteljskih djelatnosti, ovim je zakonom to ispravljeno te je proširen broj subje kata koji mogu pod uvjetima propisanim ZUD-a obavljati ugostiteljsku djelatnost.
Koje udruge mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost
Svaki revizor će se susretati s kompjuteriziranim računovodstvenim sustavima, od kojih će neki biti vrlo složeni. Revizori moraju razumjeti alternativne mogućnosti i pristupe za prikupljanje dokaza o učinkovitosti kompjuterske obrade podataka i pouzdanosti podataka u računalnim datotekama. Ovaj članak govori o računalnim revizijskim metodama koje su osmišljene radi ispitivanja učinkovitosti računalne obrade i računalnih kontrola, i analiziranja točnosti pojedinih detalja zapisanih u stanjima računa. Više o tome u nastavku.
Pregled sveobuhvatnog pristupa za ispitivanje računalne obrade
Metode ispitivanja računalne obrade
Metoda paralelnog ispitivanja računalne obrade
Metoda ispitivanja računalne obrade pomoću ugrađenih revizijskih modula
U veljači 2007. godine IASB je, nakon mnogo godina priprema i rasprava, objavio prijedlog Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja za mala i srednje velika poduzeća, kao cjelovite standarde financijskog izvješćivanja, koji bi alternativno punoj rimjeni IFRS-a primjenjivala poduzeća koja ispunjavaju kriterije za mala i srednje velika poduzeća.
Rad na Reviziji 600 započeo je kao tehničko uređivanje teksta Revizije 500, ali je ubrzo prerastao u temeljito preuređenje čitava teksta. Gotovo svi članci UOP 500 su doživjeli određene promjene, iako bitnih izmjena ima relativno malo. Najveće su promjene izvršene u pregrupiranju pojedinih odredaba u logičnije cjeline, u uvođenju nekih novih termina te u ponovnom jasnom naglašavanju konačne i neopozive obveze akreditivne i potvrđujuće banke da izvrše namirenje u skladu s uvjetima iz akreditiva. U članku je predočen sadržaj promjena i početak primjene Novih pravila za dokumentarne akreditive.
Uvod
Razlozi za novu reviziju
Revizija 600
Pravni značaj UOP-a i odnos prema nacionalnim zakonodavstvima
Krajem travnja ističe rok prema kojem su obveznici poreza na dobitak dužni napraviti godišnji obračun poslovanja za 2006. i dostaviti ga ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu ili uobičajenom boravištu. Prijava poreza na dobitak se predaje na propisanom obrascu PD. Tko je obvezan podnijeti prijavu poreza na dobitak za 2006., kome se ista predaje te kako se provodi usklađenje stanja poreznih evidencija prije podnošenja PD obrasca, pročitajte u nastavku članka. Napominjemo, detaljni naputci o popunjavanju PD obrasca dani su u našem časopisu RRiF, br. 1/07. str. 97. i dalje.
Uvod
Obveznici podnošenja prijave poreza na dobitak - obrazac PD
Zaprimanje i obrada prijave poreza na dobitak za 2006.
Postupak s podnesenim PD obrascima izvan roka
Usklađenje stanja poreznih evidencija s podatcima poreznog obveznika
Verifikacija pd obrasca te plaćanje utvrđene razlike za uplatu
Plaćanje predujmova poreza na dobitak za tekuće porezno razdoblje
Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Mogućnost priznavanja pretporeza još uvijek je aktualno pitanje i nakon devetogodišnje primjene sustava PDV-a. Može se sa sigurnošću reći da je za obveznike PDV-a porez u osnovi "neutralan", no pritom treba zadovoljiti niz poreznih pravila te ih ispravno primijeniti. Na poduzetničkoj razini prometi se neutraliziraju zbog mogućnosti prebijanja obveze za PDV s jedne strane i pretporeza s druge, a upravo zbog toga poduzetnička potrošnja dobara i usluga u konačnici nije opterećena PDV-om. Međutim, ne može se uvijek svaki zaračunani PDV koji je "došao" s u laznim računom priznati kao pretporez u obračunskom razdoblju. Opširnije o posebnostima priznavanja pretporeza kod obrtnika dohodaša pročitajte u zasebnom članku u rubrici Obrtništvo i slobodna zanimanja. O čemu sve treba voditi brigu kod priznavanja pretporeza pročitajte opširnije u nastavku članka.
Uvod
Temeljna pravila priznavanja pretporeza
Primjeri evidentiranja pretporeza u knjigovodstvenim i poreznim evidencijama
Zaključak
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Općim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 127/00. i 150/02., dalje: OPZ) propisan je postupak kojim se utvrđuju određena prava i obveze vezane za plaćanje poreza i drugih javnih davanja. Taj je porezni postupak upravni postupak, pa tako čl. 4. OPZ –a propisuje da se, ako njime nije drukčije propisano, na postupak poreznih tijela u primjeni poreznih propisa primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91., i 103/96., dalje: ZUP). Činjenice na temelju kojih se donosi porezni akt u poreznom postupku utvrđuju se dokazima.
Uvod
Pojam slobodne ocjene dokaza
Slobodna ocjena dokaza u postupku nadzora
Slobodna ocjena dokaza kod odgode ovrhe po članku 134. OPZ-a
Slobodna procjena dokaza kod odgode ovrhe po članku 17. Zakona o upravnim sporovima
Slobodna ocjena dokaza kod procjene tržišne vrijednosti nekretnine
Slobodna ocjena pri donošenju rješenja po članku 83. OPZ-a
Strani poduzetnici, neovisno o tome jesu li iz Hrvatske ili neke druge strane zemlje, a koji investiraju u BiH imaju svakako puno pitanja vezanih za porezne propise koji se primjenjuju u toj zemlji. Za početak je važno znati kako registrirati društvo, podružnicu ili poslovnu jedinicu, a kasnije, koje su porezne obveze i mogu li se neki od plaćenih poreza vratiti. I građani u putničkom prometu također imaju određene povlastice. O svemu tome u nastavku piše naš suradnik iz BiH.
Uvod
Registracija poreznih opunomoćenika
Povrat PDV-a poreznim obveznicima registriranim u inozemstvu
Povrat PDV-a vezanog za izvoz od strane putnika
Oslobađanja od PDV-a na temelju carinskih oslobađanja
Ovo je treći dio članka u kojem nam stručnjaci iz Austrije obrazlažu oporezivanje prometa PDV-om u EU, a u sklopu priprema za pridruživanjem Hrvatske EU. Prvi dio članka objavljen je u časopisu RRiF, br. 11/06., str. 104. u kojem su dane i biografije autora te pregled objavljenih radova. Drugi dio članka objavljen je u časopisu RRiF, br. 3/07., str. 117. u kojem su dani opći podatci o EU s posebnim naglaskom na važnost Uredbi, Smjernica i Odluka kao mjera Europske zajednice. Primjena VI smjernice o PDV-u.
Autori: Doc. dr. sc. Marian-Raimund WAKOUNIG Mr. sc. Ivica MLADINEO, dipl. oec. Johanes Petar STIPSITS
U ovom je broju časopisa RRiF u rubrici Porezi opširno pisano o priznavanju pretporeza kod trgo vačkih društava i obrtnika dobitaša koji u prometu dobara i usluga kao obveznici PDV-a izdaju račune s oznakom R-1. Kako se temeljna pravila u vezi s priznavanjem pretporeza u pravilu odnose na dohodaše i dobitaše (osim načela blagajne), u ovom će se članku obraditi posebnosti i dati primjeri koji se prvenstveno odnose na obveznike dohodaše koje u sustavu PDV-a prepoznajemo kao obveznike PDV-a koji izdaju račune s oznakom R-2.
Uvod
Uvjeti za priznavanje pretporeza kod obrtnika dohodaša
Ustroj poreznih evidencija za utvrđivanje porezne obveze ili više plaćenog PDV-a kod fizičkih osoba
Specifični primjeri priznavanja pretporeza kod dohodaša
Zaključne napomene
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Još uvijek postoji određena nejasnoća u primjeni Pravilnika glede evidentiranja u knjigu KEUB gubitaka brašna s osnova tehnološkog manj ka, kala i rasipa. Neka rješenja iznosimo u nastavku članka.
Osnovna svrha privremenog uvoza robe je uporaba strane robe u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) koja je namijenjena ponovnom izvozu u nepromijenjenom stanju. Privremeni uvoz će se odobriti samo za robu koja će biti ponovno izvezena u istom stanju u kojem je i privremeno uvezena. Takva se odredba razlikuje od ranije važećeg Carinskog zakona, koji je predviđao i mogućnost privremenog uvoza na oplemenjivanje. Međutim, kada se sa stranom robom namjerava obavljati određena aktivnost odnosno dorada, obrada ili proizvodnja se također odobravaju kroz druge carinske postupke, odnosno postupak unutarnje proizvodnje ili postupak preradbe pod carinskim nadzorom, a ne kroz postupak privremenog uvoza.
Uvod
Konvencija o privremenom uvozu
Carinski zakon i provedbeni propisi
Roba za koju se može odobriti postupak privremenog uvoza
Manjak financijskih sredstava za izgradnju većih infrastrukturalnih objekata u državama čiji su proračuni nedostatni za ostvarenje javnih potreba građana u pravilu dovode do zaostajanja takvih država od razvijenijih. No i u bogatijim državama sve se više u izgradnju infrastrukture uključuju ne samo subjekti javnog već i subjekti privatnog prava. U tom smislu privatni investitori ugovorima s javnim (državnim) tijelima uz financiranje preuzimaju i organizaciju izgradnje, uporabe, održavanje i upravljanje izgrađenih objekata te ih nakon isteka ugovorenog razdoblja predaju javnim tije lima na dalju uporabu. Uz klasične oblike ugovora kojima se u svrhe izgradnje namiču materijalna i financijska sredstva (zajam, kredit, bankovne garancije, jamstva, koncesija, licenca, leasing, ortaštvo itd.), u navedene svrhe, sve češće se sklapaju ugovori – zapravo osuvremenjeni "stari" odjenuti u nova ruha – pod raznim nazivima (BOT – Build Operate Transfer – izgradi, upravljaj, prenesi; PPP - Private Public Partnership – privatno javno ortaštvo).
Pri kraju smo prijelaznog razdoblja u kojem su osobe mogle ostvarivati mirovinu po nešto povoljnijim uvjetima glede navršenih godina života i mirovinskog staža. Godina 2007. je posljednja godina u kojoj muški osiguranici mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu ako u toj godini navrše 64 godine i 6 mjeseci života i 15 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža ili 59 godina i 6 mjeseci života i 40 godina mirovinskog staža. Žene pak u 2007. godini ostvaruju pravo na starosnu mirovinu kada navrše 59 godina i 6 mjeseci života i 15 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža ili 54 godine i 6 mjeseci života i 35 godina mirovinskog staža. Od sljedeće se godine životna granica pomiče za 6 mjeseci i tako ostaje i ubuduće a za 15 godina mirovinskog staža. Ostaje i dalje mogućnost ostvarivanja prijevremene mirovine za ostvareni staž osiguranja za ženu 30 godina i 55 godina života odnosno za muškarca 35 godina mirovinskog staža i 60 godina života. Neki umirovljenici, koji su se ponovno zaposlili te im je mirovina mirovala mogu zatražiti preračunavanje mirovine na temelju naknadno ostvarenog staža. O svemu rečenom i o načinu određivanja mirovine pišemo u ovom članku.
Uvjeti za stjecanje prava na mirovinu
Određivanje mirovine
Izračunavanje starosne mirovine u 2007.
Izračunavanje invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad
Poduzetničku plaću mogu isplaćivati samo obrtnici, slobodna zanimanja, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva te ostale fizičke osobe koje su u načelu obveznici poreza na dohodak a prema vlastitoj želji ili po sili zakona plaćaju porez na dobitak umjesto poreza na dohodak. To se ne odnosi i na osobe koje ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava bez obzira plaćaju li porez na dohodak ili porez na dobit. Oni nisu ni obvezni osiguranici prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98. do 92/05.) niti prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 85/06. i 118/06.) pa nisu ni obveznici plaćanja doprinosa prema Zakonu doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/2. i 177/04.) te za njih nije ni dana mogućnost isplate poduzetničke plaće. Obrtnici i ostala navedena zanimanja koja su obveznici poreza na dohodak ne mogu utvrđivati poduzetničku plaću jer im se ne priznaje u izdatke, a ako tu djelatnost obavljaju uz radni odnos kod nekog drugog poslodavca, plaćaju doprinose i po osnovi obrta ili slobodnog zanimanja po isteku godine po rješenju Porezne uprave.
Moraju li dobitaši isplaćivati poduzetničku plaću ili mogu plaćati samo doprinose na propisanu osnovicu?
obračunavanje i plaćanje obveznih doprinosa kada obrtnik i ostala slobodna zanimanja, "dobitaš", ne isplaćuje poduzetničku plaću
Laćanje doprinosa i poreza na dohodak u slučaju isplate poduzetničke plaće
Isplata poduzetničke plaće u slučaju mirovanja obveze plaćanja doprinosa
Kako doprinose plaćaju obrtnici i slobodna zanimanja kada obavljaju djelatnost uz radni odnos
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju imaju pravo na dopust za njegu te raditi polovicu punog radnog vremena. Iako pravo na dopust, odnosno pravo na rad s polovicom punog radnog vremena proizlazi iz radnog odnosa, prava na naknadu se ostvaruju u sustavu socijalne skrbi. Za vrijeme kada roditelj koristi navedena prava ostvaruje pravo na naknadu plaće koja se isplaćuje na teret centra za socijalnu skrb. U nastavku članka pročitajte što treba učiniti poslodavac pri zaprimanju rješenja centra za socijalnu skrb na temelju kojeg radnik može koristiti neko od navedenih prava.
Uvodne pripomene
Uvjeti za ostvarivanje prava
Isplata naknade na teret centra za socijalnu skrb
Iskazivanje podataka na potvrdi koja se dostavlja centru za socijalnu skrb
Obračun doprinosa i poreza na naknade na teret centra za socijalnu skrb
Naknade roditeljima samostalnim obveznicima plaćanja doprinosa (obrtnicima i slobodnim zanimanjima)
