Obračuni troškova su prema zahtjevima MRS-a i MSFI-a obvezni pri iskazivanju pozicija zaliha, rashoda i prihoda u službenim financijskim izvješćima uprave društva za javnost. Međutim, takvi obračuni troškova ne osiguravaju potrebne informacije za upravu i donošenje poslovnih odluka te nadzora nad izvođenjem poslovnih aktivnosti. Zato se uprave odlučuju za dodatne interne obračune troškova uz primjenu nekog drugog sustava obračuna. U ovom je članku podrobno opisan sustav obračuna po potpunim stvarnim troškovima na primjeru iz poslovanja hotela.
Koncepcija obračuna po potpunim stvarnim troškovima
Metodološka osnovica obračuna po potpunim stvarnim troškovima
U RRiF-u br. 4/07. objavljen je članak o određenjima koja proizlaze iz MSFI-a glede definiranja računovodstvenih politika trgovačkih društava, a kao nastavak obrade te (za računovodstvo svakog društva) teme u ovom članku donosimo kratki primjer mogućeg sadržaja Odluke o računovodstvenim politikama trgovačkog društva. Članak se temelji na revidiranim Međunarodnim računovodstvenim standardima (odnosno MSFI-ma). U Odluci su dane brojene alternative te društva pri donošenju svojih odluka moraju razmotriti mogućnosti koje standardi pružaju.
Obračun dnevnica i nadoknada troškova nastalih na službenim putovanjima zaposlenika u zemlji, s osvrtom na računovodstveni, porezni i radnopravni položaj često je pitanje u našoj praksi. Porezni propisi poslodavcima određuju uvjete pod kojima se dnevnice i drugi troškovi nastali na službenom putu mogu zaposlenicima isplatiti neoporezivo. Što poslodavci trebaju učiniti te koju vjerodostojnu dokumentaciju trebaju prikupiti da bi isplatili spomenute troškove nastale na službenom putu, pročitajte u nastavku ovog članka.
Pravo radnika na dnevnicu i troškove službenog puta
Troškovi službenih putovanja prema poreznim propisima
Obračun troškova nastalih na službenom putu
Obračun i isplata dnevnice
Nadoknada troškova noćenja na službenom putu
Nadoknada troškova prijevoza nastalih na službenom putu
Ostali troškovi službenog puta
Isplata dnevnica zaposlenicima na školovanju i stručnom usavršavanju, seminarima i savjetovanjima
Izvješća vezana za isplate troškova nastalih na službenom putu
U članku se obrađuje poslovanje zadruga osnovanih u poljoprivredi. Računovodstvena evidencija poslovnih događaja temeljni je problem u odnosima zadruge i zadrugara. U tom su smislu prikazani tipični poslovni događaji u zadružnom poslovanju kada ona obavlja poslove u svoje ime i za svoj račun, u ime i za račun zadrugara te drugi. Posebno je prikazan problem proizvodnje koju organizira zadruga, a obavljaju zadrugari (kooperacija). Prikazano je usporedno knjiženje u knjigovodstvu zadruge i zadrugara. Zaključak je da se računovodstvo zadruge može ustrojiti na način sličan onome na koji bi bilo ustrojeno računovodstvo trgovačkog društva koje se bavi tom djelatnošću, poštujući posebnosti članskih ulaganja, podjele dobitka i drugih posebnosti.
Računovođe i poduzetnici susreću se s problemom određivanja dopuštenog trenutka za uništenje poslovne i računovodstvene dokumentacije, poslovnih knjiga, financijskih izvješća. S obzirom na to da je poslovna dokumentacija često i knjigovodstvena isprava, računovođe postaju čuvari poslovne dokumentacije. Tako se pred njih stavlja problem usklađenja obveznih rokova čuvanja dokumentacije (dalje: poslovna dokumentacija). Odgovor na pitanje koji je krajnji rok čuvanja poslovne dokumentacije nije jednoznačan. On ne ovisi samo o računovodstvenom sustavu koji pravne osobe koriste pri evidentiranju poslovnih događaja, već i o nizu posebnih propisa kojima se na njima svojstven način uređuje rok čuvanja poslovne dokumentacije. Pri određivanju pravovaljanog roka čuvanja svakako treba upozoriti na propise kojima se uređuje arhivsko gradivo. Pri određivanju dana do kojeg se mora čuvati poslovna dokumentacija, uključujući i računovodstvenu dokumentaciju, osobito je potrebno obratiti pozornost na točno određivanje dana od kojeg se ona počinje čuvati. Nije teško samo utvrditi rok čuvanja poslovne odnosno knjigovodstvene dokumentacije, nego je i umijeće njezino isključivanje zbog uništenja ako se za različitu dokumentaciju utvrde različiti rokovi njezina čuvanja.
Uvod
Čuvanje prema računovodstvenim propisima
Porezni propisi i čuvanje poslovne dokumentacije
Neki posebni zakoni i propisi
Organizacija i upravljanje dokumentacijom sukladno arhivskim propisima
Na redovitoj sjednici, održanoj od 20. do 22. ožujka 2007., IASB je raspravljao o prezentiranju financijskih izvješća, poslovnim kombinacijama II, napredovanju procesa usklađivanja standarda, konceptualnom okviru standarda, najmovima, financijskim instrumentima, obvezama za mirovine, MRS-u 37 i MRS-u 33. U nastavku se pobliže prikazuju zaključci doneseni po prvoj točki rasprave, prezentiranje financijskih izvješća.
Prezentiranje promjena imovine i obveza
Prezentiranje izvješća o svim priznatim dobitcima i gubitcima
U gospodarskoj praksi mjenica je i dalje zadržala svoju ulogu instrumenta osiguranja plaćanja. Naime, između dvojbe treba li za osiguranje plaćanja od kupca tražiti bjanko zadužnicu ili mjenicu, nemali broj poduzetnika odlučuje se upravo za bjanko mjenicu. Razlozi za to su različiti. Ponekad je to već i sama jednostavnost izdavanja mjenice, koja za razliku od bjanko zadužnice ne traži ovjeru potpisa potpisnika na mjenici kod javnog bilježnika. No, osim uloge instrumenta osiguranja plaćanja, mjenica može poslužiti i kao sredstvo kreditiranja i kao sredstvo negotovinskog plaćanja. U ovom članku dajemo praktične primjere popunjavanja mjenice, mjenično očitovanje te postupke naplate, indosiranja i eskontiranja mjenice.
Uvod
Trasirana mjenica
Vlastita mjenica
Bjanko mjenica
Mjenično očitovanje
Indosiranje mjenice
Eskontiranje mjenice
Naplata mjenice
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
U časopisu Pravo i porezi, br. 3/07., str. 18. do 22. objavili smo članak o nekim pitanjima vezanim za zadužnicu. U ovome broju našega časopisa slijedi nastavak objave te bitne teme razmatranjem pitanja vezanih za izdavanje, naplatu i prijenos zadužnice, iznoseći pritom ogledne primjere relevantnih akata. Napominjemo da se zadužnica najjednostavnije određuje kao obligacijski vrijednosni papir. Vrste zadužnice su obična i bjanko zadužnica, a propis koji ovaj institut uređuje jest Ovršni zakon (Nar. nov., br. 57/96. do 88/05. - čl. 183. Zapljena računa na temelju zadužnice i čl. 183.a – Zapljena na temelju bjanko zadužnice, dalje: OZ).
Što su to dionice i kako ih vrednovati, kako se njima trguje na domaćoj burzi, koje procedure i pravila pritom treba poznavati, koje su informacije važne za utvrđivanje cijene dionice, kako razlikovati dobre od loših dionica – na ta i druga pitanja odgovaramo u nastavku članka.
Odabir i implementacija informacijskog sustava sigurno je jedna od najvažnijih odluka koje poslovni subjekt može donijeti. U članku nastojimo uputiti čitatelja u osnove današnjih poslovnih informacijskih sustava (tzv. ERP-ova) dajući kratki prikaz tržišta i upute za kvalitetan odabir i provedbu uspješne implementacije ERP sustava.
Rok za podnošenje prijave poreza na dobitak za 2006. na propisanom PD obrascu istekao je krajem travanja, nakon čega su porezni obveznici dužni plaćati nove svote mjesečnih predujmova poreza. Nova visina mjesečnog predujma poreza na dobitak za 2007. godinu utvrđuje se razmjerno visini jedne dvanaestine porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu. Ispostava Porezne uprave može rješenjem utvrditi nove svote mjesečnih predujmova ili odrediti drugo razdoblje plaćanja predujmova. U nastavku članka pročitajte koje elemente treba sadržavati zahtjev poreznog obveznika kojim se traži izmjena visine predujma poreza na dobitak.
Uvod
Kako se plaćaju predujmovi poreza na dobitak u godini 2007.
Plaćanje predujmova ako je po poreznoj prijavi za 2006. ostvarena preplata poreza na dobitak
Podnošenje zahtjeva za promjenu visine predujma poreza na dobitak tijekom 2007.
Utvrđivanje visine mjesečnog predujma za nove porezne obveznike
Utvrđivanje predujmova u slučaju poreznog gubitka, prestanka rada te likvidacije i stečaja društva
Utvrđivanja predujmova fizičkih osoba koje su od 1. siječnja 2007. postale obveznicima poreza na dobitak
Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
U praksi se često pojavljuju pitanja može li se društvo osnovati unosom nekretnina, može li se nekretninom povećati kapital društva, mora li se to provesti kroz sudski registar te kakav je porezni položaj ulagača - članova društva. Odgovore na navedena pitanja, kao i kritički osvrt na navedenu problematiku, možete pročitati u nastavku ovog članka.
Uvod
Evidentiranje unesene nekretnine u trgovačkom društvu
Kako su pripreme za turističku sezonu su već u punom jeku, potrebno je podsjetiti i na porezni položaj turističkih usluga koje će domaći poduzetnici pružati domaćim i stranim gostima. Osim kvalitete pružene ugostiteljske i turističke usluge, jednako tako je važno odrediti porezni položaj turističke usluge neovisno o tome pruža li se usluga izravno gostu ili preko turističke agencije - posrednika. Za početak treba znati da se turističkim uslugama, koje se oporezuju stopom PDV-a od 10% smatraju samo usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata pružene domaćim ili stranim gostima. Opširnije o određivanju poreznog položaja turističkih usluga pročitajte u nastavku članka, a u sljedećem broju časopisa RRiF bit će objavljen članak u vezi s pružanjem turističkih usluga putem agencije.
Uvod
Turističke usluge pružene u komercijalnim ugostiteljskim objektima
Porezni položaj ostalih turističkih usluga
Zaključne napomene
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Smisao svih poreznih akata i poreznih prijava je da oni budu provedeni tj. da se izvrše onako kako je to propisano zakonom koji određuje način prijavljivanja i plaćanja pojedine vrste poreza, i to u prvom redu dragovoljno, a ako se isti ne izvrše dragovoljno, onda putem prisilne naplate, onako kako to odredi porezno tijelo. Više o tome u nastavku.
Uvod
Dragovoljno izvršenje
Prisilno izvršenje
Izvršnost poreznog akta i obračunske prijave
Odgoda izvršenja poreznog rješenja po zakonu o upravnim sporovima
Povrat sredstava nakon što je porezno rješenje poništeno ili izmijenjeno, nakon što je izvršeno
U prošlom broju ovog časopisa započeli smo s objavom sadržaja i komentara Šeste smjernice EU od čl. 1. do 3. U ovom članku nastavljamo s objavom pojedinih odredaba Šeste smjernice i komentarom tih određenja. Komentar daju stručnjaci iz Austrije koji kao konzultanti našeg Ministarstva financija – Porezne uprave pripremaju novi Zakon o PDV-u koji će biti usklađen s propisima EU.
Tekst 4. članka Šeste smjernice EU
Komentar članka 4. Šeste smjernice EU
Odabir presuda suda EZ-a
Autori: Doc. dr. sc. Marian-Raimund WAKOUNIG Mr. sc. Ivica MLADINEO, dipl. oec. Johanes Petar STIPSITS
Tema ovoga članka je porezni aspekt unosa imovine u društvo od strane fizičkih osoba, uključujući i nositelja obrta. U našoj poduzetničkoj praksi često poduzetnik obavlja djelatnost kao obrtnik osnivač i jedini član društva s ograničenom odgovornošću. Čak su i djelatnosti obrta i društva iste. Razlozi za takvo ponašanje nisu posebno istraženi i analizirani. Prema anketama se može zaključiti da je riječ o „prilagodbi zahtjevima poslovanja“. Za ozbiljne poslove, za poslove koji se dobivaju natječajem, za bankarske kredite i druge oblike financiranja djelatnosti, društvo ima povoljniji status. Ali za jednostavnije raspolaganje gotovim novcem, plaćanje PDV-a po načelu blagajne, pa i za odgodu plaćanja poreza na dohodak obrt „daje veće mogućnosti“. O prijenosu imovine s obrta u d.o.o. pišemo u nastavku članka.
Uvod
Unos imovine u trgovačko društvo i porez na dobitak
Promjene koje se događaju iz dana u dan u poslovnom svijetu postale su već toliko normalne i razumljive da se malo tko uopće osvrće na njih. Paradoksalno je što, s jedne strane, ljudi vrlo brzo prihvaćaju nove proizvode i usluge, dok s velikim otporom dočekuju svaki zahtjev za izmjenama njihovih radnih navika i načina na koji obavljaju poslove. Upravo taj problem pokušaja mijenjanja radnih navika i načina obavljanja poslova osnovna je zadaća svih koji se bave restrukturiranjem, tj. upravljanjem promjenama. Na tom poslu rijetke tvrtke uspiju, a mnoge pokleknu. Sigurno glavni razlog toj teškoj prilagodbi leži u činjenici da oni koji su za nju zaduženi, provode restrukturiranje bez plana i modela, po svojem slobodnom nahođenju i procjeni.
Promjena nije samo borba protiv konkurenata
Modeli - osnova za restrukturiranje
Kotterov model upravljanja promjenama
GE model - zajednički nazivnik uspješnih restrukturiranja
Hrana koja je stavljena na tržište RH treba imati deklaraciju na hrvatskom jeziku i na latiničnom pismu te obvezno treba sadržavati opće podatke propisane Zakonom o hrani (Nar. nov., br. 117/03., 130/03. i 48/04. - dalje: ZOH) i Pravilnikom o općem deklariranju ili označavanju hrane (Nar. nov., br. 114/04., 128/04. i 34/05. - dalje: Pravilnik) kao i dodatne podatke propisane posebnim propisima. Opširnije o deklariranju hrane pročitajte u nastavku članka.
Uvod
Što se smatra hranom
Što je deklariranje ili označavanje
Propisi o deklariranju
Ostvarivanje zaštite potrošača
Odgovornost za deklariranje hrane
Način deklariranja ili označavanja hrane
Opći zahtjevi deklariranja hrane
Posebne odredbe o pojedinim elementima deklaracije
U članku se navode obveze proizvođača otpada uređene Pravilnikom o gospodarenju otpadom objavljenom krajem veljače ove godine. Pravilnikom se propisuju postupci s otpadom kao i obveze u vezi s evidencijama koje obveznik mora voditi i izvješćima koje treba dostavljati mjerodavnim službama. Zaštita okoliša svakim danom postaje sve složenijom za obveznike koji vode propisane evidencije i sastavljaju određena izvješća te sve skuplja budući da se za očuvanje okoliša barem na postojećoj razini mora ulagati sve više novca.
Novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06. - dalje: ZUD), koji je stupio na snagu 28. prosinca 2006. jedinstveno je uređeno radno vrijeme ugostiteljskih objekata za cijelu državu, a predstavničkim tijelima je dana mogućnost da donesu propise na temelju određenih ovlaštenja iz Zakona u roku dva mjeseca od dana kad je Zakon stupio na snagu. Kako je prijašnjim Zakonom uređivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata bilo u nadležnosti pred-stavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno njihovih poglavarstava za pojedine objekte, a isto je dovelo do različitih pristupa lokalne samouprave potrebama turizma, te s obzirom na već poznate posljedice nepridržavanja radnog vremena, u ovom se članku daje pregled zakonskog uređenja radnog vremena u ugostiteljstvu. Dalje, ukazuje se na značenje pridržavanja tih propisa kao i na posljedice nepridržavanja propisa i na usklađenje rada i poslovanja sa zakonom, a sa svrhom sprečavanja kršenja zakona i propisa na tom području.
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata propisano ZUD-om
Odluka o radnom vremenu ugostiteljskih objekata u gradu Zagrebu
Kada se može odrediti drukčiji raspored, početak i završetak radnog vremena
Kreditni posao s inozemstvom u sustavu deviznoga poslovanja puno je širi od samo kredita prema odredbama Zakona o obveznim odnosima. Sadržaj toga pojma u sustavu deviznoga poslovanja obuhvaća širi krug poslova. Kreditni poslovi s inozemstvom za potrebe devizne statistike dugo se prate. S obzirom na to da je obuhvat statističkog praćenja kreditnih poslova s inozemstvom velik, svi rezidenti trebaju izvješćivati HNB o sklapanju i izvršavanju kreditnih poslova s inozemstvom. Kada i kako treba izvijestiti HNB pojasnila je autorica članka.
Uvod
Kreditni poslovi s inozemstvom
Vrste kreditnih poslova s inozemstvom
Osnovne postavke praćenja kreditnih poslova s inozemstvom
Tko su obveznici evidentiranja u HNB-u i kako ga napraviti
Radi kontrole deviznog poslovanja i praćenja ostvarenja projekcije naše platne bilance rezidenti su obvezni dostavljati HNB-u određene podatke. Dostavljanje tih podataka uređeno je posebnom odlukom. Riječ je o Odluci o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja. Pete, posljednje promjene stupile su na snagu 12. travnja 2007.
Na dužnu pozornost i odgovornost članova nadzornog odbora za štetu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. do 118/03. dalje: Zakon) koje se odnose na članove uprave, tj. odredbe čl. 252. Zakona (čl. 272.). Budući da je riječ o odgovarajućoj primjeni propisa, valja ih primijeniti u mjeri u kojoj je to po naravi stvari moguće. To, primjerice, znači da će se pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika ocijeniti kao pozornost urednog i savjesnog člana nadzornog odbora. Moguća odgovornost za štetu za koju mogu odgovarati članovi nadzornog odbora tema je o kojoj pišemo u ovom članku.
Uvod
Sadržaj odgovornosti članova nadzornog odbora
Zahtjev za naknadu štete od članova nadzornog odbora
