Trgovačka društva imaju obvezu dostave statističkih izvješća za svako tromjesečje, uključujući i polugodište. Brokerska društva, investicijski fondovi i društva, javna dionička društva i mirovinska društva imaju obvezu izvješćivati tijekom godine Povjerenstvo za vrijednosne papire. Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS 34) preporučuje se izvješćivanje tijekom godine barem polugodišnje. O tome pišemo u posebnom članku u ovom broju časopisa. U članku obrađujemo temeljne informacije o propisanim financijskim izvješćima, kao i o potrebi i mogućnosti sastavljanja izvješća za potrebe upravljanja trgovačkim društvima.
Obvezna financijska izvješća trgovačkih društava
Polugodišnja statistička izvješća
Financijska izvješća poduzetnika za razdoblja tijekom godine prema MRS-ima
Izvješća za potrebe upravljanja i nadzora
Plaćanje propisanih obveza tijekom godine
Financijska i poslovna izvješća prema posebnim propisima
Boravišnu pristojbu plaćaju umjesto svojih gostiju sve vrste smještajnih objekata i ova obveza je izravno povezana s obavljanjem turističke, odnosno ugostiteljske djelatnosti. No, visina, obveze, rokovi i način plaćanja su propisani ovisno o poreznom položaju poduzetnika koji pruža uslugu smještaja, o čemu pišemo u nastavku članka, sukladno najnovijim Izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj pristojbi (Nar. nov. br. 65/07.) koja je sutpila na snagu 29. lipnja 2007.
Pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobitak i dohodak) koji obavljaju usluge noćenja u smještajnom objektu
Građani - obveznici poreza na dohodak koji obavljaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu
Korisnici u luci nautičkog turizma
Vlasnici kuće ili stana za odmor
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Osim sastavljanja statističkog izvješća za polugodišnje razdoblje na obrascu TSI-POD koji se treba dostaviti FINA-i do 20. srpnja 2007., a koji uz statističke podatke sadržava i Račun dobitka i gubitka i Bilancu, poduzetnici sastavljaju financijska izvješća i za potrebe članova uprave društva odnosno skupštine društva i nadzornih tijela. Pritom se oslanjaju na provedbu MRS-a 34 - Financijsko izvješćivanje u tijeku godine koji za razdoblje tijekom godine preporučuje sastavljanje izvješća barem za prvo polugodište. U svrhu poštenog izvješćivanja potrebno je raspolagati pouzdanim i istinitim računovodstvenim podatcima koji se temelje na stvarno nastalim poslovnim događajima. Potaknuti time, u nastavku ćemo se zadržati na nekim od zanimljivijih primjera događaja iz poslovne prakse – pojasnivši ih s računovodstvenog i poreznog motrišta, pri čemu ćemo se pozvati i na neka od stajališta Ministarstva financija.
Uvod
Račun dobitka i gubitka za razdoblje od 1. siječnja do 31. lipnja 2007.
Bilanca na dan 30. lipnja 2007.
Umjesto zaključka
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Tromjesečno statističko istraživanje o poslovanju poduzetnika uključujući banke, štedionice i društva za osiguranje, te o poslovanju neprofitnih organizacija utvrđeno je četverogodišnjim Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2004.-2007. godine (Nar. nov., br. 28/05.) te Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2007. godinu (Nar. nov., br. 117/06.). Obveznici sastavljaju izvješća i podnose ih na pripadajućim obrascima i to: poduzetnici svih veličina (osim banaka, štedionica i društava za osiguranje) na obrascu TSI-POD, banke i štedionice na obrascu TSI-BAN, društva za osiguranje na obrascu TSI-OS-RE te neprofitne organizacije na obrascu TSI-N. Rok za dostavu je 20. srpnja 2007.
Uvod
Opće napomene u vezi s ispunjavanjem izvješća
Statističko izvješće poduzetnika
Statistička izvješća banaka i štedionica (obrazac TSI-BAN) društava za osiguranje (obrazac TSI-OS-RE)
Statističko izvješće neprofitnih organizacija
Vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu
Društva koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom, kao i ostala trgovačka društva, obvezna su u skladu sa Zakonom o računovodstvu primjenjivati Međunarodne standarde financijskog izvješćivanja, ako su prema kriterijima toga Zakona velika društva ili im vrijednosni papiri kotiraju na burzi, odnosno ako su sama donijela odluku o primjeni MSFI-a. Druga, mala i srednja društva, koja nisu donijela takvu odluku i dalje primjenjuju Međunarodne računovodstvene standarde koji su se primjenjivali do 1. siječnja 2006. Ta društva ne mogu primjenjivati MRS 41. U ovom se članku razmatra primjena MRS-a 41 na primjeru svinjogojske farme, koji, dakle, mogu primjenjivati samo društva koja prema odredbama Zakona o računovodstvu ili prema vlastitoj odluci primjenjuju MSFI-a.
Uvod
Priznavanje i mjerenje vrijednosti imovine u poljoprivredi
Obveza i način održavanja suvlasničkih dijelova stambene zgrade uređeni su Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te Uredbom o održavanju zgrada, kao i drugim provedbenim propisima. Odgovore na pitanja koje su sve obveze suvlasnika i upravitelja zgrade, te kako se knjigovodstveno može pratiti priljev i odljev sredstava zajedničkih pričuva pročitajte u nastavku članka.
Uvod
Poslovi upravljanja suvlasničkim dijelovima stambenih zgrada
Sredstva zajedničke pričuve
Knjigovodstveno praćenje
Sustavi kontrole
Iskorištenje slobodnih novčanih sredstava
Udio fiksnih troškova u sredstvima zajedničke pričuve
U nedostatku zakonskog uređenja načina predaje izvješća o stanju sredstava zajedničke pričuve upravitelji su tijekom godina sami pronašli odgovarajući oblik izvješćivanja kojim redovito izvješćuju suvlasnike i ovlaštene predstavnike stambenih zgrada. Pokazalo se da je najprihvatljivije vođenje jednostavnog knjigovodstva jer su takva izvješća jednostavnija i razumljivija suvlasnicima. S vremenom se također pokazalo da osim čisto knjigovodstvenih podataka, na istim izvješćima korisnici usluga upravitelja stambenim zgradama traže i neke tehničke podatke, kao i druge obavijesti koje zajedno s knjigovodstvenim podatcima čine potpunu sliku o trenutačnom stanju stambene zgrade. U članku će biti prikazani najčešće korišteni modeli izvješćivanja koji uz mogućnost kombiniranja pojedinih elemenata tih izvješća omogućuju upraviteljima pružanje prave i kvalitetne informacije korisnicima.
Financijska rekapitulacija
Prihodi i troškovi zgrade po vrstama
Zaduženja i uplate suvlasnika/svih kupaca na zgradi
Financijsko i statističko izvješće dostavljaju samo one organizacije koje vode dvostavno (dvojno) neprofitno knjigovodstvo. Takvu obvezu nemaju one organizacije koje vode jednostavno neprofitno knjigovodstvo. Ne postoje promjene u računovodstvu neprofitnih organizacija i u financijskom izvješćivanju za polugodište 2007. u odnosu na 2006. I statistička izvješća su nepromijenjena. Stoga navedene neprofitne organizacije za razdoblje siječanj lipanj 2007. trebaju knjižiti, sastaviti financijsko i statističko izvješće na jednak način kao što su to napravile i za razdoblje siječanj lipanj 2006. Financijsko izvješće (račun prihoda i rashoda) predaje se do 30. srpnja 2007. Državnom uredu za reviziju, a statističko izvješće do 20. srpnja FINA-i.
Uvod
Propisi i obveznici primjene računovodstva neprofitnih organizacija
Izvještaji, da ili ne?
Dugotrajna imovina
Treba li utvrditi višak/manjak?
O saldu fonda
Pokriće manjka prihoda odnosno negativnog salda fonda
Oporezivanje neprofitnih organizacija
Oporezivanje dohodaka
Darovanja i sponzorstva
Povrat poreza na dodanu vrijednost iz proračuna
Treba li udruga izdati račun i ako nije porezni obveznik?
Adrese područnih ureda državne revizije
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Pravo radnika na naknadu za godišnji odmor, regres (a još uvijek ga neki koji se sjećaju prošlih vremena ponekad zovu i K-15), uređeno je kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, ugovorima o radu ili odlukama poslodavaca odnosno nadležnih tijela. Kada je pravo utvrđeno, tek tada primjenjujemo i odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/5. i 96/06.), da bismo utvrdili koji dio svote koja se isplaćuje po toj osnovi ne podliježe oporezivanju. Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br.95/05. i 96/06.) određene su svote odnosno vrijednosti koje se mogu neoporezivo pokloniti radniku ukupno godišnje, a kojom prigodom će se pokloniti ovisi o odredbama kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu ili odlukama poslodavca ili nadležnih tijela. Više o tome možete pročitati u ovom članku.
Kako je utvrđeno pravo na regres prema kolektivnim ugovorima
Porezni položaj regresa
Obračun poreza na dohodak i doprinosa u slučaju da se regres isplaćuje u svoti iznad neoporezive ili se oporezuje u cijelosti
Regres u propisanim evidencijama
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U skladu s programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2004.-2007. godine (Nar. nov., br. 28/05.) te Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2007. godinu (Nar. nov., br. 117/06.), utvrđena su pojedina statistička istraživanja prema nositeljima poslova državne statistike utvrđenima Zakonom o državnoj statistici (Nar. nov., br. 103/03.). Jedno od bitnih područja statističkog istraživanja koje je predviđeno tim programom je statističko istraživanje o isplatama plaća i materijalnih prava radnika u razdoblju 2004.-2007. godine, a koje, kao i dosad, provodi Financijska agencija prema Uputi o provođenju dijela Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske koji se odnosi na plaće i materijalna prava. Ovim člankom podsjećamo da su poslodavci pravne osobe i dalje obvezni sastavljati Statistički izvještaj o isplatama plaća na obrascu SPL te Statistički izvještaj o isplatama materijalnih prava radnika na obrascu TMP.
Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja pri utvrđivanju vrijednosti imovine sve više zahtijevaju primjenu pravila o fer vrijednosti. Članak se bavi pitanjima definicije fer vrijednosti, revidiranja fer vrijednosti, kriterijima revizije fer vrijednosti te problemima s kojima se revizori mogu susresti u postupku revizije elemenata financijskih izvješća mjerenih i objavljenih po fer vrijednosti. Zbog opsega članak smo podijelili na dva dijela. U ovom (prvom) dijelu objavljujemo definiranje i revidiranje fer vrijednosti jednog dijela imovine, a u drugom članku preostali dio imovine i obveza.
Na redovitoj sjednici, održanoj od 15. do 18. svibnja 2007., Odbor je raspravljao o obvezama za mirovine, prezentiranju financijskih izvješća, Okviru standarda, MRS-u 37, financijskim instrumentima, aktivnostima Odbora za tumačenje standarda, procesu usklađivanja standarda, najmovima i IFRS-u 2, plaćanjima na temelju dionica. U nastavku se detaljnije prikazuje tijek rasprave i zaključci doneseni u vezi s prezentiranjem financijskih izvješća i konceptualnog okvira standarda.
U časopisu RRiF, br. 4/07. pisali smo o radu Međunarodne trgovačke komore na izmjeni pravila za poslovanje s dokumentiranim akreditivima. U ovom članku dajemo osvrt na nova pravila sadržana u dokumentu »UCP 600«, čije odredbe stupaju na snagu 1. srpnja 2007. Pritom dajemo detaljnije pojašnjenje pojmova i procedura vezanih za dokumentarni akreditiv, odnosno njegovu ulogu u međunarodnim plaćanjima.
U članku se obrađuje koncept skladišnice kao kolaterala za kreditiranje te relevantna problematika ovlaštenog skladištara. Cilj je dati rješenje za financiranje poljoprivredne proizvodnje po uzoru na druge europske zemlje – poljoprivredne proizvođače i tako potaknuti javnost na donošenje odgovarajućeg zakonskog okvira.
Skladišnica kao kolateral
Koncept skladišnice
Skladištenje
Robna burza
Razine sigurnosti
Kako koncept funkcionira
Utjecaj koncepta na gospodarstvo
Zakonodavni okvir
Zaključak
Autor: Mr. sc. Dario DUNKOVIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Opcije su neizostavan instrument na razvijenim financijskim tržištima. Njihova je uloga bitna jer s jedne strane pružaju mogućnost zaštite od različitih poslovnih rizika, dok s druge strane uz pomoć mehanizma poluge nude mogućnost špekulantima da ostvare značajne zarade. Što su to opcije, kako se njima trguje i kakva je perspektiva razvoja tržišta opcija u Hrvatskoj, obrazložiti ćemo u nastavku članka.
Uvod
Vrste opcija
Vrijeme izvršenja opcije
Trgovanje opcijama
Odnos tržišne i izvršne cijene opcije
Način izvršenja opcijskih ugovora
Trgovanje opcijama u Hrvatskoj i mogućnost njihove primjene
Postojeći zakonodavno-uredbeni okvir za trgovanje opcijskim ugovorima
Kojim bi se opcijskim ugovorima moglo trgovati u Hrvatskoj?
Rasprave o nužnosti promjene poreznog sustava dio su hrvatske predizborne tradicije. U njima političke stranke često ističu ocjene poduzetnika kako su u Republici Hrvatskoj izloženi visokoj poreznoj presiji koja, uz razne druge čimbenike, narušava konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Međutim, visina poreznog opterećenja trgovačkih društva nije tema kojom se bave samo političari i poduzetnici, već i Europska komisija koja se zalaže za suzbijanje nelojalne porezne konkurencije među zemljama članicama Europske unije, pri čemu je važno da svi oni radi međusobne usporedbe primjenjuju standardni način mjerenja visine poreznog opterećenja. Ovaj rad opisuje mjere opterećenja trgovačkih društava porezom na dobitak koje dopuštaju međunarodnu usporedbu poreznog opterećenja. Također ocjenjuje visinu opterećenja porezom na dobitak u RH, te je uspoređuje s poreznim opterećenjem društava u većem broju odabranih zemalja.
Uvod
Mjerenje poreznog opterećenja trgovačkih društava
Efektivno porezno opterećenje u RH i odabranim zemljama
Popunjavajući naloge za uplatu prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, sudionici u platnom prometu često griješe usmjeravajući sredstva na pogrešan račun proračuna, koristeći pogrešnu brojčanu oznaku vrste prihoda ili uplatom više sredstava nego što je propisana obveza. Stoga kod mnogih poslovnih subjekata u poreznim evidencijama koje prati Porezna uprava nisu pravodobno evidentirane uplate, iako su obveze plaćene. Kako bi se na vrijeme otkrile pogrešne uplate koje uzrokuju pogrešnu raspodjelu uplaćenih sredstava za one vrste poreza, doprinosa i drugih javnih prihoda o kojima analitičku evidenciju vodi Porezna uprava te utvrdilo je li neki porez preplaćen u odnosu na zakonsku obvezu, porezni obveznici su obvezni kontinuirano usklađivati svoja knjigovodstvena stanja s evidencijama Porezne uprave. Kako sudionici u platnom prometu mogu ostvariti povrat više plaćenog poreza i doprinosa za obvezna osiguranja, te kojim ustanovama se podnose zahtjevi za preknjiženje pogrešno uplaćenih sredstava, pročitajte u nastavku.
Uvod
Vrste prihoda prema naredbi o uplatnim računima
Plaćanje poreza i drugih javnih davanja
Koje su najčešće pogreške pri plaćanju poreznih obveza i drugih javnih davanja
Način na koji porezni obveznik može ostvariti povrat i preknjiženje uplaćenih sredstava
KOME se podnose zahtjevi za povrat i preknjiženje sredstava
Povrati više uplaćenih sredstava
Povrat doprinosa za obvezna osiguranja
Preknjiženja pogrešno uplaćenih javnih davanja
Pogreške nastale u jedinicama FINA-e
Interna preknjiženja
Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
U sustavu PDV-a usluge su oporezive prema mjestu obavljanja te se upravo iz tog razloga pojavljuje problem određivanja mjesta oporezivanja usluga u poslovanju s inozemstvom, odnosno kod tzv. "izvoznih i uvoznih" usluga. Upravo zbog toga mjesto obavljanja treba shvatiti uvjetno, jer to prema odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u najčešće i nije fizički mjesto gdje je usluga stvarno obavljena. Treba napomenuti da inozemne usluge koje ne podliježu oporezivanju nikako ne smijemo poistovjetiti s uslugama koje su oslobođene PDV-a jer u nekoj drugoj poreznoj situaciji, ovisno o mjestu oporezivanja, ista usluga može biti oporeziva PDV-om. Zato i na računu treba uvijek navesti napomenu da usluga ne podliježe oporezivanju PDV-om s pozivom na članak zakona iz kojeg to proizlazi. O tome i ostalim posebnostima pri oporezivanju inozemnih usluga može se pročitati u nastavku članka.
Uvod
Tko je poduzetnik – obveznik obračunavanja PDV-a na "inozemne usluge"
U hrvatskom trošarinskom zakonodavstvu i dalje se primjenjuje Zakon o posebnom porezu na luksuzne proizvode (Nar. nov., br. 105/099. i 114/01. - dalje: Zakon) te Pravilnik o posebnom porezu na luksuzne proizvode (Nar. nov., br. 112/99. i 119/01. - dalje: Pravilnik), koji propisuje plaćanje posebnog poreza na promet luksuznih proizvoda koji se proizvode i prodaju na carinskom području RH ili se uvoze na to područje. Detaljnije o tom porezu pročitajte u nastavku članka.
Predmet oporezivanja
Porezni obveznik
Porezna osnovica i visina poreza
Nastanak porezne obveze
Dospijeće plaćanja poreza
Porezna oslobođenja
Obračunavanje posebnoga poreza na luksuzne proizvode iz popisa zaliha zatečenih na dan 31. listopada 1999.
Ako fizičke osobe ostvaruju dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, kao i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke, dužne su u utvrđenoj visini i u propisanom roku plaćati mjesečne svote predujmova poreza na dohodak i prireza. Visinu predujma poreza na dohodak utvrđuje rješenjem ispostava Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, neovisno o području gdje se obavlja djelatnost. Rješenje o predujmu vrijedi sve do izmjene odnosno do utvrđivanja novog predujma, a isti se plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Međutim, utvrđena svota mjesečnog predujma može se na temelju zahtjeva poreznog obveznika promijeniti. Kako su u ispostavama Porezne uprave upravo u tijeku obrade godišnjih poreznih prijava obrtnika za prošlu godinu, u nastavku članka pročitajte na koji se način donose izmijenjena rješenja postojećih predujmova na temelju obrade godišnje porezne prijave i podnesenih zahtjeva poreznih obveznika.
Uvod
Nadležnost Porezne uprave za utvrđivanje predujma od samostalne djelatnosti
Utvrđivanje visine mjesečnog predujma
Rokovi za plaćanje predujmova
Povrat više plaćenih predujmova nakon obrade porezne prijave
Izmjena visine mjesečnog predujma
Oslobođenje novih poreznih obveznika od plaćanja predujma
Utvrđivanje predujma za obveznike koji su postali obveznicima plaćanja poreza na dobitak
Utvrđivanje predujma za obrtnike koji se "vraćaju" s obveznika poreza na dobitak na obveznike poreza na dohodak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Hrvatski sabor usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu na sjednici održanoj 15. lipnja 2007., a do dovršavanja ovog broja časopisa RRiF, tekst izmjena i dopuna još nije bio objavljen u Narodnim novinama. Od donošenja Zakona o obrtu 1993. ovo su pete izmjene i dopune kojima se, uz nekoliko većih novosti, ovaj Zakon i terminološki uskladio s promjenama o ustroju državne uprave koje su uslijedile nakon parlamentarnih izbora 2003. Opširnije o najvažnijim izmjenama pročitajte u nastavku.
Uvod
Koje promjene donose izmjene i dopune Zakona o obrtu
Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06. – dalje: ZUD), koji je stupio na snagu 28. prosinca 2006., unio je niz novosti koje na drukčiji način uređuju obavljanje ugostiteljske djelatnosti. U nastavku članka upoznajemo čitatelje s nekim aktualnim problemima vezanima za primjenu ZUD-a.
Posluživanje bezalkoholnih pića
Osiguranje gosta od posljedica nesretnog slučaja
Pružanje ugostiteljskih usluga u objektima zatvorenog tipa
U ovome se članku razmatraju pitanja vezna za uporabu pečata u poslovnoj praksi. Pritom se postavlja pitanje postoji li obveza njegove uporabe za poslovne subjekte koji su privatnopravna zajednica, dakle nisu tijelo državne vlasti, osoba s javnopravnim ovlastima i sl.
Uspješno poslovanje poduzeća nije imuno na krizu; poslovna kriza se događa neovisno o veličini poduzeća, djelatnosti poduzeća, uspješnosti poslovanja, drukčije rečeno, sva poduzeća prolaze kroz krizne faze. Ono što razlikuje uspješna poduzeća od neuspješnih je način na koji se upravlja krizom: uspješna poduzeća koriste instrumente pravodobnog prepoznavanja kriznog razvoja, ona svladavaju krizu tako da krizna faza traje kraće, a posljedice su manje opasne za poslovanje. Neuspješna poduzeća su iznenađena kriznim razvojem, negiraju probleme i tako gube dragocjeno vrijeme i energiju potrebnu za prevladavanje krize.
Uvod
Mala i srednja poduzeća – obilježja i važnost
Poslovna kriza u malim i srednjim poduzećima
Instrumenti sprječavanja/dijagnosti¬ciranja krize u malim i srednjim poduzećima
Zaključak
Autori: Prof. dr. sc. Nidžara OSMANAGIĆ-BEDENIK Nikola MAROHNIĆ, dipl. oec.
Poslovni rizik je rizik ostvarivanja bruto financijskog rezultata poduzeća. Očituje se u opasnosti da se raznim poslovnim aktivnostima ne ostvari očekivano i željeno te da stoga nastupi nešto nepredviđeno, što negativno utječe na poslovanje. To nešto može biti uzrokovano nepredvidivim i neponovljivim događajem, kadrovskim promašajem, pogrešnom odlukom i sl. Uzroci neponovljivih ili nepredvidivih nepoželjnih događaja mogu biti u samome radu i poslovanju poduzeća, posljedica prijašnjih i sadašnjih odluka ili njihova lošega izvršavanja te negativnih utjecaja vanjskih čimbenika iz okruženja, njihova previđanja ili loših prosudbi o njihovoj važnosti.
Uvod
Mjerenje i tehnike mjerenja izloženosti riziku
Upravljanje rizicima ulaganja u proširenje poslovanja poduzeća
Ulaganja u Bosnu i Hercegovinu postaju sve zanimljivija i hrvatskim poduzetnicima zbog blizine tržišta, već postojećih veza, povijesnih razloga i sl. O tome kakvo poslovno okruženje čeka inozemne ulagače u toj zemlji pročitajte ovom članku. Autor naglašava slobodu inozemnih ulaganja, carinska oslobođenja i nesmetan transfer ostvarenog dobitka. U članku su detaljnije obrađena pitanja oblika organiziranja trgovačkih društava u entitetima, kao i sustav izravnih i neizravnih poreza budući da ih jedni propisuju na razini Bosne i Hercegovine, a drugi na razini entiteta.
Izravna strana ulaganja
Osnivanje gospodarskih društava u Bosni i Hercegovini
Organizacijski ustroj fiskalnog sustava u BiH
Porez na dodanu vrijednost
Trošarine u Bosni i Hercegovini
Porez na dobitak u Federaciji Bosne i Hercegovine
Porez na dobitak u Republici Srpskoj
Porezi i doprinosi u Federaciji Bosne i Hercegovine
