Pred novim smo izborima koji će se održati ove jeseni. Za svoju promidžbu političke će stranke, nezavisne liste i kandidati trebati golemu količinu novca koju će početi prikupljati od svojih članova i simpatizera. Trgovačka društva su osobe koje će najviše biti uključene u financijsko podupiranje stranaka i kandidata pa se već sada nameću pitanja je li to dopušteno i do koje svote, tko o tome donosi odluku, kakav porezni položaj ima dana financijska potpora, kako se to knjiži u poslovnim knjigama i sl. U ovom ćemo članku dati odgovore u skladu s vrijedećim propisima.
Zakonsko uređenje
Uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se dar mogao dati
Troškovi poslovanja poduzetnika i darovi (potpore) političkim strankama
Primjeri darovanja dragovoljnih priloga
Umjesto zaključka
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Najam (leasing) u nas posljednjih nekoliko godina postaje sve bitniji financijski instrument. Najviše je zastupljen kod osobnih automobila, brodova i poslovnog prostora. Leasing je specifičan posao koji, ovisno o ugovornim odredbama, može imati obilježje običnog najma (operativni leasing) ili pak kupoprodaje (financijski leasing). Koja su obilježja i razlike između pojedinih kategorija leasinga, kako u knjigovodstvu evidentirati određenu vrstu leasinga te kakav je porezni položaj leasinga pročitajte u nastavku članka.
Najam (leasing) s aspekta Zakona o leasingu
Najam (leasing) prema Međunarodnom računovodstvenom standardu 17 - najmovi
Počinje nova školska odnosno akademska godina, a kao potpore za školovanje se prema poreznim propisima mogu dobiti neoporezivo određene svote. Te svote mogu dobiti studenti i učenici, a isplaćuju se kao pomoć za studiranje te se nazivaju stipendijama. Postoji nekoliko vrsta stipendija, a u nastavku članka pročitajte koje uvjete trebaju ispuniti isplatitelji pri isplati neoporezive stipendije. Kada se može platiti školarina (za srednje ili visoke škole i fakultete) također obrađujemo u ovom članku.
Uvod
Troškovi stipendija i/ili troškovi školovanja
Isplata neoporezive stipendije studentima i učenicima
Kako treba postupiti kada se isplata stipendije obavlja u svotama iznad neoporezivih?
Međusobno (ne) isključivanje prava na stipendiju
Isplata stipendija za više mjeseci
Obveza isplate na žiro-račun
Izvješća koja isplatitelji predaju u slučaju isplate stipendije u svotama iznad neoporezivih
Utjecaj primljene stipendije na priznavanje osobnog odbitka
Godišnja prijava poreza na dohodak studenata i učenika
U članku se obrađuje problem knjigovodstvene evidencije skladištenja pšenice u tuđim silosima odnosno skladištenja tuđe pšenice. To pitanje osobito dolazi do izražaja kada se usluge skladištenja naplaćuju pšenicom odnosno kad se do novca dolazi prodajom pšenice u komisiji. Autor se posebno bavi i pitanjem zamjene pšenice za brašno i knjigovodstvenim promjenama vezanima za te poslovne događaje.
Skladištenje tuđe pšenice
Skladištenje i prijevoz tuđe pšenice na skladištenje drugome
U današnjim uvjetima poslovanja pojam kvalitete postao je preuzak i nedovoljno psihološki motivirajuć pa se prelazi na pojam poslovne izvrsnosti. Taj pojam nudi šire okvire razvoja i primjene u procesu poboljšanja poslovne uspješnosti. Za mjerenje poslovne izvrsnosti rabe se financijski i nefinancijski pokazatelji s puno većim naglaskom na nefinancijske pokazatelje. Izvore informacija za ovo mjerenje nalazimo u financijskom, kreativnom i menadžerskom računovodstvu, te s tržišta i iz okruženja. U članku autor podrobnije opisuje izvore informacija potrebne za ocjenu poslovne izvrsnosti poduzetnika. Dalje, opisuje modele mjerenja performansi, poslovne izvrsnosti i dr.
Definiranje pojma poslovne izvrsnosti
Mjerenje poslovne izvrsnosti – "revolucija" u mjerenju performansi
Izvori podataka i informacija za mjerenje performansi i poslovne izvrsnosti
Modeli mjerenja performansi
Prijedlog modela procjene buduće poslovne izvrsnosti
U članku se obrađuju gospodarske odrednice povezanih stranka. Tim pitanjima u računovodstvenom pogledu bavi se MRS 24, koji ima određene zahtjeve za objavljivanje nekih elemenata transakcija. MRS 24, ni nerevidirani ni revidirani, ne utvrđuje vrijednosti nego samo zahtijeva objavljivanje odnosa s povezanim strankama. Autor opisuje nekoliko praktičnih situacija koje se mogu pojaviti s povezanim strankama i njihovo objavljivanje. Objavljivanje takvih informacija obično se prakticira u bilješkama koje su sastavni dio kompleta financijskih izvješća. Objavljivanje takvih podataka smatra se bitnim zbog mogućnosti da bilanca ili račun dobitka i gubitka mogu sadržavati stavke koje su rezultat odnosa s povezanim strankama, bilo da se odnose na završene transakcije ili na neke otvorene stavke.
Odnosi s povezanim strankama - potencijalni problem korporativnog upravljanja
"Krivotvoritelji u tvrtkama i na tržištu imaju lagan posao. Zahvaljujući pravilima obračunavanja prema međunarodnim standardima bilanciranja vrlo se jednostavno može manipulirati završnim računima". To su uvodne riječi Thomasa Stölzela, autora članka objavljenog u njemačkom časopisu Wirtschaft Woche br. 26/07. iz kojega prenosimo dvojbe koje muče i njemačke kolege glede primjene MRS-ova. U nas je rijetkost je da se netko o Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja izjašnjava negativno. Pročitajte i prosudite jesu li u pravu ili su to samo priče konzervativnih knjigovođa. U članku se neizravno kritizira metoda udjela putem koje se usklađeni (otpisani) udjeli gube iz bilance, što je bitna razlika od onog što je upisano u sudskom registru ili u knjizi dionica (udjela). U osnovi se kritizira primjena načela fer vrijednost. Vrijednosno usklađivanje udjela
Od 3. kolovoza 2006. prava iz zdravstvenog osiguranja radnika u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti uređena su Zakonom o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (Nar. nov., br. 85/06.). No, prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je objavljen u istom broju Narodnih novina (čl. 149.) uređeno je da će se do donošenja provedbenih propisa Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu još godinu dana prava iz zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti ostvarivati prema odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 94/01. do 90/05.), koji se primjenjivao do 3. kolovoza 2006. No, godinu dana je prošlo, provedbeni propisi nisu doneseni, pa je Uredbom o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 77/07.) produžena primjena čl. 149. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju do 31. prosinca 2007., što znači da će se prava iz zdravstvenog osiguranja u slu¬čaju ozljede na radu i profesionalne bolesti do kraja godine utvrđivati kao i dosad. U ovom članku podsjećamo kako osiguranici ostvaruju prava iz zdravstvenog osi¬guranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti s posebnim osvrtom na utvrđivanje naknade plaće.
Uvodne napomene
Što se smatra ozljedom na radu i profesionalnom bolešću
Koji osiguranici ostvaruju prava iz zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti
Koja prava ostvaruju osiguranici u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti
Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti zbog ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti
Utvrđivanje naknade plaće za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti
Financiranje prava za slučaj ozljede odnosno profesionalne bolesti
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Sve države članice EU, kao i države kandidati, morat će zahtjeve Direktive (Smjernice) 2006/43/ES Europskoga parlamenta i Savjeta od 17. svibnja 2006. o obveznim revizijama godišnjih i konsolidiranih financijskih izvješća (Smjernica 2006/43/ES) prenijeti u svoje zakonodavstvo. Uređenje javnog nadzora bit će za većinu država sigurno jedna od najvažnijih i najzahtjevnijih zadaća na području uvođenja pravila Smjernice 2006/43/ES. Osim predstavljanja glavnih obilježja smjernice, u ovom članku je također predstavljen i prijedlog mogućega uređenja slovenskog modela javnog nadzora.
Smjernice Europske unije za područje revizije
Razlozi za donošenje smjernice 2006/43/ES i ciljevi koje eu nastoji ostvariti na području revizije
Predstavljanje najvažnijih novosti smjernice 2006/43/ES
Prilagodba organizacije revizijske struke zahtjevima smjernice
Ovo je druga godina primjene novog Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 146/05.) prema kojemu su određena drukčija pravila za utvrđivanje obveznika revizije u odnosu na prije važeći Zakon o računovodstvu koji je određivao obveznike revizije. Unatoč najavljenim promjenama novog zakonskog uređenja o obveznicima revizije koja bi se trebala primjenjivati od 1. siječnja 2008., za 2007. treba postupiti prema pravilima koja su na snazi, a ovim člankom podsjećamo na njih.
Na svojoj redovitoj sjednici održanoj od 17. do 20. srpnja 2007. Odbor je raspravljao o obvezama po mirovinama, Okviru standarda, financijskim instrumentima procijenjenim prema fer vrijednostima i obvezama nastalim likvidacijom, procesu unaprjeđenja standarda, MRS-u 27 - Konsolidiranim i pojedinačnim financijskim izvještajima, MRS-u 37 - Neizvjesnim obvezama, IFRS-u 2 - Plaćanjima na bazi dionica te o usklađivanjima s nacionalnim standardima u područjima zajedničkog pothvata, poreza na dobitak i zarada po dionici. U istom razdoblju, na sjednici održanoj 12. srpnja, Odbor za tumačenje MSFI-a (IFRIC) raspravio je tekst budućeg naputka o računovodstvenom tretmanu utjecaja doprinosa kupca u realizaciji usluga. U nastavku se detaljnije prikazuje tijek rasprave i zaključci doneseni u vezi s neizvjesnim obvezama u MRS-u 37 te zaključci IFRIC-a o provedbi odredaba MRS-a 18, Prihodi – Doprinosi kupaca. MRS 37 - Neizvjesne obveze
Poslovno okruženje je obilježeno sve češćim i sve većim diskontinuitetima. Pravodobno prepoznavanje tih strateških promjena i usmjeravanje svih resursa tvrtke u novi smjer ključ je za održivi razvoj i uspjeh tvrtke. Međutim, sama strateška vizija nije dostatna da bi značajno utjecala na operativne ciljeve odjela ili pojedinaca. Razbijanjem strategije na ciljeve i inicijative koje imaju neposredno značenje za pojedince postiže se poboljšanje performansa raznih internih funkcija koje će imati svoj (pozitivni) odraz na vanjskim rezultatima. Upravljanje performansima tvrtke je stoga proces upravljanja izvršenjem strategije i time obuhvaća cijeli ciklus od planiranja, preko komuniciranja i izvršavanja do mjerenja i (pre)usmjeravanja.
Zašto izostaje uspjeh?
Današnji sustavi praćenja provedbe strategije (upravljanje performansama)
Balanced business scorecard
Upravljanje izvršenjem strategije putem balanced business scorecarda
Banke su financijske institucije koje se bave prikupljanjem depozita i pribavljanjem kreditnih i nekreditnih sredstava od domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba te ulaganjem tako oblikovanog financijskog potencijala u razne oblike plasmana. Obavljajući navedene, ali i druge bankarske poslove, one trebaju ostvarivati dobitak. Pritom se trebaju usmjeriti na sigurne i stabilne izvore, ako je moguće s dužim rokovima vraćanja ili nepovratne, kako bi imale što manje problema s održavanjem likvidnosti. U nastavku članka analizirat ćemo osnovna obilježja izvora sredstava hrvatskih banaka i ukazati na kriterije (načela) o kojima se u bankama treba voditi briga pri utvrđivanju i provođenju politike povećanja izvora sredstava.
Uvod
Osnovna obilježja izvora sredstava hrvatskih banaka
Kriteriji (načela) oblikovanja optimalne strukture izvora sredstava banaka
Neke dvojbe u provođenju politike prikupljanja i pribavljanja sredstava banaka
U RRiF-u br. 1/07. objavili smo članak o poticajnim mjerama predviđenim Zakonom o poticanju ulaganja koji se primjenjuje od 1. siječnja 2007. U Nar. nov., br. 64/07. objavljenja je Uredba o poticanju ulaganja kojoj je cilj propisati oblik i sadržaj Prijave za korištenje poticajnih mjera, postupak prijave, odobravanja i korištenja poticajnih mjera te sadržaj godišnjeg izvješća o korištenju poticajnih mjera za ulaganje. U ovom članku donosimo kratak osvrt o temeljnim obilježjima poreznih i novčanih poticaja te o načinu podnošenja Prijave za korištenje poticajnih mjera uređenih novom Uredbom.
Uvod
Bitna obilježja novog sustava poticanja ulaganja
Poticajne mjere
Porezne povlastice
Izvješćivanje o korištenju poticajnih mjera za ulaganje
Povod ovom članku su česti problemi poduzetnika u slučajevima poreznog nadzora kada se nabavljena ili proizvedena dobra, odnosno nabavljene usluge prodaju (isporučuju) kupcu (drugom poduzetniku) po cijeni koja je niža od troška proizvodnje, odnosno od nabavne cijene. Nerazumijevanje svrhe i cilja sustava PDV-a dovodi do neopravdanog nametanja nepostojeće porezne obveze koja najčešće postaje jednostranim teretom prodavatelja. Postoji li objašnjenje za drukčiji pristup i rješenje tog problema pročitajte u nastavku.
Pristup
Model koncentričnog kruga prodaje i kupnje
Model odvojene nabave i prodaje – pretpostavka pogrešnog pristupa
Vlastita potrošnja i izuzimanje
Treba li provesti vrijednosno usklađenje nabavne cijene prije sniženja prodajne cijene
Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Republika Hrvatska kao zemlja pristupnica Europskoj uniji svoje propise mora uskladiti s propisima Unije. To se odnosi i na porezne propise, pa su tako već provedene neke izmjene poreznih zakona potaknute približavanjem Uniji, a očekuje se nastavak usklađivanja, osobito na području neizravnih poreza. Što se tiče izravnih poreza na koje se odnosi tek neznatan dio pravne stečevine Unije, zakoni se pod utjecajem pristupanja Uniji ne bi trebali bitnije mijenjati. No, eventualno skoro uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobitak u EU snažno bi se odrazilo i na oporezivanje dobitka u RH. Ovaj članak govori o napretku u definiranju zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobitak u EU.
Uvod
Osnovna ideja ujednačavanja porezne osnovice
Ciljevi uvođenja zajedničke porezne osnovice
Dosadašnji napredak u definiranju harmonizirane osnovice poreza na dobitak
Implikacije uvođenja zajedničke porezne osnovice na oporezivanje dobitka u RH
Autori: Dr. sc. Sandra ŠVALJEK Mr. sc. Nenad KUKIĆ, dipl. oec.
Obveznici plaćanja doprinosa obrtničkim komorama utvrđeni su Zakonom o obrtu (Nar. nov., br. 77/93. do 68/07.), a obrtom se prema odredbama toga Zakona smatra samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu s čl. 2. Zakona o obrtu (slobodni, vezani i povlašteni), od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobitka koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
U ovom članku donosimo novosti u odnosu na raniji Zakon o zaštiti potrošača kako bi se trgovci, a ponajprije potrošači, mogli s njima upoznati i koristiti ih u praksi. Naglasak je usmjeren na odredbe I. dijela Zakona o zaštiti potrošača kojima se uređuje način prodaje proizvoda i pružanja usluga, osobito odredbe o obvezama trgovaca i pravima potrošača u maloprodaji te pri pružanju javnih usluga, za koje držimo da su zbog svakodnevne primjene u praksi zanimljive trgovcima, ali i potrošačima. Opširnije o tome u nastavku piše naš suradnik iz Državnog inspektorata za područje trgovine.
Uvod
Što uređuje Zakon o zaštiti potrošača
Općenito o obvezama trgovca u potrošačkim ugovorima
Uvjeti prodaje proizvoda i pružanja usluge
Obveze trgovaca u prodaji proizvoda i pružanju usluga
Sniženje, rasprodaja i akcijska prodaja
Obavijest o proizvodu
Pružanje javnih usluga potrošačima
Plaćanje predujmom
Posebni potrošački ugovori
Nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima
Nepoštena poslovna praksa i komparativno oglašavanje
U odlukama koje u nastavku navodimo Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzima pravna stajališta na području radnih odnosa, koja pridonose ujednačavanju sudske prakse u RH. Jedno od bitnih načela koje Vrhovni sud RH ističe je povjerenje u radnika koje poslodavac mora imati kako bi radni odnos ne samo bio stabilan nego kako bi uopće mogao postojati. Jedan od obveznih uglavaka pisanoga ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu (čl. 17. ZR-a; Nar. nov., br. 137/04. – proč. tekst) je i onaj o mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima (st. 1. t. 2.). Prema čl. 7. st. 2. ZR-a poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pritom pravo i dostojanstvo radnika. Ako je u ugovoru određeno da se rad obavlja na više mjesta, onda poslodavac može "radnim nalogom" odrediti da će radnik ugovorene poslove obavljati na drugom mjestu. Zakon o radu ne sadržava odredbe o računanju rokova (u radnom pravu), pa Vrhovni sud RH upućuje na primjenu rokova iz Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.). O svemu tome podrobnije u odlukama Vrhovnog suda RH koje prikazujemo u nastavku.
Faktor je prvobitno bio neka vrsta komisionara koji je kupcima u Americi prodavao robu uvezenu iz Europe, davao jamstvo svom komitentu u Europi da će mu roba biti naplaćena od krajnjih kupaca, obavljao je knjiženje, utjerivanje i naplatu komitentovih tražbina, a često je svom komitentu plaćao robu i prije nego što su krajnji kupci njemu uplatili. Faktori danas preuzimaju financijski dio posla, tj. kupuju tražbine svojih klijenata (proizvođača, trgovaca na veliko) prema dužnicima prije dospijeća i tako financiraju promet dobara. Osim financiranja faktori svojim klijentima pružaju i druge tradicionalne usluge kao što su: rizik za naplate od dužnika (delkredere) i upravljanje (vođenje) tražbinama, ali na novim temeljima. Dok je faktor obavljao poslove komisionara, komisijski posao je bio pravna osnova i za ostale funkcije. Sada se pravna osnova temelji na kupnji tražbina koje faktorovi klijenti imaju prema svojim kupcima. Faktor se iz komisionara pretvorio u financijera posebne vrste, a financiranje je temeljna funkcija odnosa.
Poduzeća i vjerovnici često sanjare o tome da stečajni postupak provedu po britanskom pravu. Ipak, pravomoćne presude jasno ukazuju na to da je taj užitak rezerviran samo za one koji na otoku imaju glavno operativno poslovanje. Da bi se moglo potražiti vlastitog stečajnog upravitelja, potrebno je više od obične transformacije u britanski Ltd. U nastavku dajemo prijevod članka objavljenog u njemačkom časopisu "Finance" u ožujku 2007. pod naslovom "Bijeg na otok"*, kao i osvrt na mogućnost primjene navedene poslovne prakse u Republici Hrvatskoj.
Uvod
Pogodnosti engleskog stečajnog prava
Uvjeti za preseljenje sjedišta
Relevantnost opisane prakse za hrvatsku
Gdje je hrvatski Stečajni zakon danas?
Zaključak
Autor: Dragan TOMAŠEVSKI, dipl. oec. i steč. uprav.
Učinkovito upravljanje nekim projektom, odjelom ili poduzećem zahtijeva cijeli spektar najrazličitijih sposobnosti. Danas menadžeri svih profila i razina svakodnevno rješavaju probleme vezane za nabavu, prodaju, marketing, logistiku, a vjerojatno su najintrigantnija pitanja učinkovitosti konkretnih poslovnih aktivnosti. U ovom članku objašnjavamo ulogu kontrolinga u trgovačkom društvu kao mjestu gdje se mogu dobiti odgovori i na takva pitanja.
Realnost upravljanja poduzećem
Menadžment i kontroling
Kontroling kao čimbenik bez kojeg menadžment ne može
Teme iz ekonomske povijesti naših krajeva i gradova su rijetke. Knjiga Bariše Krekića obrađuje ekonomski uspon Dubrovnika (i Dubrovačke Republike) tijekom 13. i 14. st. i velik je doprinos našoj historiografiji. U prvom redu zbog toga što ukazuje (na analizi arhivskog materijala) kako se Dubrovnik uspinjao i sustizao blagostanjem i ostvarenim dohotkom najrazvijenija područja tadašnjeg svijeta.
U uvodniku ovog časopisa citirali smo izvatke iz novinarskog teksta "Thompson je program" autora Zdravka Zime koji je u peterostruko većem opsegu objavljen u Glasu Istre, a kojim na svoj način oslikava pogled na današnjicu, u kojoj se s jedne strane želi u Europu, a s druge strane "... Hrvatska bi bila najveći antipod Europi kojoj se približava tako da se od nje sve više udaljava".
U RRiF-u br 8/07. na str. 146. do 155. objavljen je cjelovit popis svih računovođa (1.402) koji su kod Udruge "Hrvatski računovođa" stekli certifi kat za zvanje "ovlašteni računovođa". U pripremi te objave nastale su greške u imenima i prezimenima pojedinih osoba pa to ovom prilikom ispravljamo. Molimo uvažene kolegice i kolege da ovu ispriku uzmu o obzir.
