Model ciljnih troškova je složeni koncept upravljanja troškovima i, premda ga domaće tvrtke koriste već gotovo dva desetljeća, još uvijek izaziva brojne kontradikcije s aspekta svoje praktične primjene. Tehnike ciljnih troškova čine suvremenu koncepciju upravljanja troškovima, a obuhvaćaju niz instrumenata za planiranje i donošenje odluke o strukturi troškova proizvoda ili usluga. Taj se model primjenjuje u najranijim stadijima proizvodnje, odnosno već u stadiju planiranja i razvoja proizvoda, radi prilagođavanja proizvoda potrebama i željama kupaca. Članak obrađuje tehnike i metode obračuna ciljnih troškova te najvažnije aspekte njegove, inače veoma složene, primjene.
Uvod
Model ciljnih troškova
Implementacija modela ciljnih troškova
Tehnike ciljnih troškova
Zaključak
Autori: Mr. sc. Katarina KOTNIK GALIĆ Zoran GALIĆ, dipl. ing. stro.
Kapital kao najkvalitetniji izvor financiranja sastoji se od uloženog i zarađenog kapitala. Uloženi kapital može biti upisani kapital i neupisani kapital. Upisani kapital članovi društva unose na temelju osnivačkog akta upisanog u sudski registar, a neupisani kapital je slobodan dio kapitala koji se oblikuje prema društvenom ugovoru, statutu, i odlukama članova društva, odnosno dioničara. O tome što su i kako se oblikuju kapitalne pričuve te utjecaj na optimalizaciju bilančne strukture pišemo u nastavku članka.
Pripajanja i spajanja društava kapitala čine jedno od složenijih područja računovodstvene teorije i prakse, a provode se sukladno propisima o trgovačkim društvima, računovodstvenim i poreznim propisima. Dio su poslovnih kombinacija kojima se stečeno društvo pripaja stjecatelju udjela u njegovu kapitalu (pripajanje), ili se jedno ili više društava spaja s drugim društvom (spajanje). Budući da Zakon o trgovačkim društvima kao i računovodstveni propisi zahtijevaju drukčije postupke kod pripajanja društava s ograničenom odgovornošću u odnosu na dionička društva, autorica u članku objašnjava postupak pripajanja i spajanja društava s ograničenom odgovornošću, a u nekom od sljedećih brojeva obradit će se postupak pripajanja i spajanja dioničkih društava.
Jedan od osnovnih računovodstvenih zahtjeva koji proizlazi iz računovodstvenih standarda nalaže iskazivanje imovine po fer vrijednosti. Svođenje imovine na fer vrijednost uzrokuje povećanje ili smanjenje vrijednosti imovine, odnosno povećanje rashoda ili prihoda odnosno glavnice. Pritom rashodi nastali na osnovi svođenja imovine na fer vrijednost nisu uvijek porezno priznati. Kako postupiti pri svođenju tražbina na fer vrijednost, odnosno kako evidentirati vrijednosna usklađenja i otpis tražbina od kupaca u knjigovodstvu, te kakav je porezni položaj takvih vrijednosnih usklađenja i otpisa, pročitajte u nastavku.
Obveza provedbe vrijednosnog usklađenja
Knjigovodstveno evidentiranje vrijednosnog usklađenja i otpisa tražbina od kupaca
Porezni položaj vrijednosnog usklađenja i otpisa tražbina od kupaca
Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Za razdoblje siječanj – rujan dostavljaju se statistički obrasci. Iako se istraživanje temelji na propisima iz 2008., ono se ne razlikuje od istovrsnog istraživanja za 2007. Obrasci na kojima se izvještaji dostavljaju su: TSI-POD, TSI-BAN i TSI-OS-RE. Statistički izvještaj za razdoblje siječanj – rujan 2008. obveznici moraju dostaviti FINA-i u jednom primjerku najkasnije do 20. listopada 2008. I neprofitne organizacije dostavljaju statističke izvještaje. One ih dostavljaju na obrascu TSI – N. Rok za dostavu je 20. listopada 2008.
Uvod
Način predaje izvještaja
Opće napomene u vezi s ispunjavanjem izvještaja
Vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu
Poslovna godina različita od kalendarske
Statistički izvještaj poduzetnika
Statistički izvještaji banaka i štedionica društava za osiguranje
Novi Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08. i 96/08.), koji je u primjeni od 2. kolovoza (osim odredaba koje se odnose na radno vrijeme prodavaonica nedjeljom, a koje stupaju na snagu 1. siječnja 2009.) otvorio je kod trgovaca niz pitanja, od kojih se izdvajaju ona koja se odnose na:
prodaju robe ispod njezine nabavne cijene s PDV-om (čl. 64. Zakona),
vođenje evidencije u trgovini koja daje podatke o stanju robe (čl. 16. Zakona).
Uz prošlom broju časopisa RRiF objavljen je poseban prilog s tekstom Zakona o trgovini i njegovim pojašnjenjem od strane gospodarskog inspektorata. U međuvremenu je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva odgovorilo na upit RRiF-a u vezi s primjenom čl. 64. Zakona kojim se razriješilo pitanje nepoštenog trgovanja kada je riječ o prodaji robe ispod njezine nabavne cijene s PDV-om.
Prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s PDV-om
Vođenje evidencije o stanju robe u trgovini na malo
U prethodnom broju časopisa RRiF pisali smo o poreznom i socijalnom statusu stranih radnika odnosno radnika zaposlenih kod poslodavca u inozemstvu koje je poslodavac poslao na rad u Republiku Hrvatsku. U ovom članku pišemo o poreznom i socijalnom statusu naših radnika, odnosno radnika u radnom odnosu kod poslodavca u Republici Hrvatskoj koje je tuzemni poslodavac poslao na rad u inozemstvo. Posebno skrećemo pozornost na primjenu međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju i ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Tko se smatra izaslanim radnikom
Što poslodavac treba učiniti kada odluči poslati radnika na rad u inozemstvo
Plaćanje doprinosa za izaslane radnike iz Republike Hrvatske u drugu zemlju
Oporezivanje plaća izaslanih radnika iz Republike Hrvatske u drugu državu
S osobama koje obavljaju poslove u kućanstvu treba sklopiti ugovor o radu. Te su osobe izjednačene s osobama koje su zaposlene kod fizičkih osoba (obrtnika i slobodnih zanimanja). Osim sklapanja ugovora o radu, osoba kod koje je kućna pomoćnica zaposlena (poslodavac), treba poduzeti i neke druge aktivnosti propisane posebnim aktima. O čemu je sve riječ, pročitajte u ovom članku.
U broju 8/08. objavljen je I. dio ovog članka, u kojemu je izložen pojam posebne revizije. Izložena je revizija osnivanja te povećanja temeljnoga kapitala trgovačkog društva. U drugom dijelu ovog članka obrađuje se revizija radi zaštite manjine, revizija pripajanja, spajanja, podjele te preoblikovanja društva.
Revizija radi zaštite manjine
Revizija poduzetničkih ugovora
Revizija kojom se ispituje izvještaj uprave o odnosima s povezanim društvima
Obračun zateznih kamata u našoj računovodstvenoj praksi pojavljuje se kao posebni problem, s jedne strane zbog često nedorečenih i nepreciznih propisa, naknadnih, pa i vjerodostojnih tumačenja tih propisa, te s druge strane, vrlo nedosljednih i nepreciznih odluka sudova čija je provedivost često upitna. Zatezne kamate obračunavaju se unazad kada se na određeno vrijeme drukčije gleda s vremenskim odmakom. Zatezne kamate u vrijeme stabilnoga gospodarstva imaju jednu dimenziju, a u vrijeme hiperinflacije imaju sasvim drugu dimenziju. Zbog toga nam se ponekad čini da provjereni matematički modeli u hiperinflacijskom gospodarstvu, kad su cijene rasle i preko 11 puta godišnje, s konformnim kamatnjakom ne funkcioniraju u vrijeme stabilnih cijena, kao da idu u prilog vjerovnicima. U ovom članku autor daje pregled povijesnih kretanja stopa i metoda obračuna zateznih kamata sa slikovitim primjerom nekih bitnih razlika i sličnosti između pojedinih metoda i pogleda na pitanje obračuna zateznih kamata.
Pojam i osnovna obilježja kamata i zakonskih zateznih kamata
U početku postupka ocjenjivanja investicijskog projekta pretpostavlja se da su vrijednosti elemenata projekta u budućnosti poznate, tj. ocjena projekta je izrađena s očekivanim ili “najboljim” vrijednostima ulaznih varijabli do kojih se došlo na temelju proračuna, stručne procjene, provedenih istraživanja, podataka iz literature i sl. S obzirom na činjenicu da se investicijski projekt po logici stvari odnosi na budućnost, treba odstupiti od te pretpostavke jer budućnost nije u potpunosti predvidiva tj. deterministička. Stvarne vrijednosti pojedinih varijabli u budućnosti će se kretati unutar određenog intervala oko njihovih očekivanih vrijednosti, tj. budućnost je stohastička. Stoga se planiranje investicijskih projekata, a time i ocjena, odvija u uvjetima neizvjesnosti u pogledu vrijednosti parametara projekta u budućnosti. Pritom se nastoji minimizirati grešku u predviđanjima, a ne teži se eliminiranju greške jer je to nemoguće.
Zakonom o izvozu robe s dvojnom namjenom utvrđeni su uvjeti za izvoz robe s dvojnom namjenom, nadležnosti tijela državne uprave u provedbi izvoza robe s dvojnom namjenom te prava i obveze izvoznika. Od 26. srpnja 2008. primjenjuju se odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvozu s drugim izmjenama. O promjenama koje se donose pročitajte u članku.
Uvod
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o izvozu robe s dvojnom namjenom
Uredba o izmjeni uredbe o popisu robe s dvojnom namjenom
Isporuka u općenitom smislu postoji kada isporučitelj daje primatelju gospodarsku vrijednost i za to prima određenu protunaknadu koja može biti u novčanom obliku ili u obliku protuisporuke dobara ili usluga. U ovom se članku razmatraju obveze PDV-a kod unosa imovine u društvo (u postojeće društvo ili pri osnivanju novog društva), zatim kod promjene oblika društava te kod spajanja, pripajanja i podjele društava.
Prijevodi ovjereni od strane stalnoga sudskog tumača1 koji imaju pravnu valjanost i istovjetnost s izvornikom. Stalni sudski vještaci2 na temelju svoga stručnog znanja pružaju sudu uslugu davanja vještačkog nalaza i mišljenja (vještačenje) kada je to potrebno za utvrđivanje ili razjašnjavanje činjenica koje se utvrđuju u postupku sudskog procesa. U Nar. nov., br. 88/08. objavljeni su novi Pravilnik o stalnim sudskim tumačima i novi Pravilnik o stalnim sudskim vještacima, koji su stupili na snagu 5. kolovoza 2008. Tim se propisima uređuje utvrđivanje uvjeta za stalnoga sudskog tumača i vještaka, njihova prava i dužnosti te visina nagrade i naknade troškova za njihov rad, a primjena Pravilnika o stalnim sudskim tumačima odnosi se i na tumače koje sud imenuje za pojedini slučaj, kao i na tumače znakova gluhonijemih, gluhih, nijemih ili drugih osoba s kojima se zbog tjelesnih ili drugih mana ne može na drugi način sporazumjeti. O tome, te o poreznom položaju isplate naknade troškova i nagrade za rad tumača i vještaka pišemo u nastavku.
Poslovanje stalnih sudskih tumača
Poslovanje sudskih vještaka
Oporezivanje primitaka stalnih sudskih tumača i stalnih sudskih vještaka
Porezni položaj isplate naknade troškova za rad stalnih sudskih tumača i sudskih vještaka
Isplata naknada troškova službenog puta i nagrade stalnim sudskim tumačima i stalnim sudskim vještacima u sustavu poreza na dodanu vrijednost
Mora li stalni sudski tumač za isplatu drugog dohotka sklopiti ugovor o djelu
Može li umirovljenik obavljati poslove sudskog tumača odnosno sudskog vještaka
U ovom članku autor opisuje zakonom uređenu mogućnost zabrane obavljanja djelatnosti u slučaju nekih poreznih prekršaja, ali i nekih drugih mjera opreza utvrđenih propisima o prekršaju. Dio tih mjera provode tijela poreznog nadzora, a dio tijela unutarnjih poslova.
Uvod
Izricanje mjere opreza u postupku poreznog nadzora
Tijekom godine izmijenjeni su brojni propisi koji uređuju pitanje plaćanja poreza na dobitak kao što su Zakon o slobodnim zonama, Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a donesen je i novi Zakon o područjima posebne državne skrbi. U ovom članku donosimo najbitnije novosti povezane s uređivanjem plaćanja poreza na dobitak i plaćanja poreza na promet nekretnina na područjima posebne državne skrbi. Budući da se o tim novostima, koje uključuju i pravila o potporama male vrijednosti EU, trebaju objaviti pravilnici koji će razraditi zakonske odredbe, a čije objavljivanje tek očekujemo u ovom članku, dajemo o tome informaciju i naznake mogućih problema u primjeni.
Porezne povlastice na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima i gradu vukovaru
U članku se daje cjeloviti pregled poslovnih događaja, s poreznog i knjigovodstvenog motrišta u slučaju prestanka poslovanja samostalne obrtničke djelatnosti. Obrt može prestati poslovati iz različitih razloga, odnosno prema slobodnoj odluci obrtnika ili “po sili zakona” ako nisu zadovoljeni određeni uvjeti u poslovanju, najčešće prema odredbama Zakona obrtu. Obrt prestaje poslovati i otuđenjem, s tim da treba razlikovati otuđenje s nastavkom poslovanja obrta ili bez nastavka poslovanja. U praksi je najčešći slučaj prestanka poslovanja obrta likvidacija, odnosno trajni prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti. Opširnije o navedenim slučajevima može se pročitati u nastavku. No, budući da na kraju ipak treba sastaviti i godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak na obrascu DOH uz mogućnost primjene poreznih olakšica i oslobođenja može se pročitati u Prilogu časopisu RRiF, br. 1/08.
Uvod
Posebnosti u nekim slučajevima prestanka obrtničke djelatnosti
Obveze koje proizlaze iz propisa o pdv-u pri prestanku obavljanja obrtničke djelatnosti
Kako propisi o dohotku određuju prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti
Zaključak
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Likvidacija obrtničkih i samostalnih djelatnosti obveznika poreza na dobitak nije propisana Zakonom o obrtu, niti su porezni propisi dali detaljne odredbe kako pritom postupiti. No, kako se u praksi sve češće događaju likvidacije obrtničke djelatnosti „dobitaša“, u članku je opisano o čemu pritom valja voditi računa i koje sve obveze treba ispuniti s računovodstvenog i poreznog motrišta.
Uvodne napomene
Računovodstveno motrište obrtničke i druge samostalne djelatnosti u likvidaciji
Porezno motrište obrtničke i druge samostalne djelatnosti u likvidaciji
Likvidacija obrtničke i druge samostalne djelatnosti s motrišta poreza na dobitak
Umjesto zaključka
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
U časopisu RRiF, br. 8/08. pisali smo općenito o oblicima prodaje dobara i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga na otvorenim prostorima, općim i posebnim uvjetima pod kojima se takva prodaja odnosno pružanje usluga može obavljati, a u ovom broju pišemo o dodatnim uvjetima i načinu prodaje svakog od dopuštenih oblika prodaje, odnosno pružanja usluge, kao i obveze kojih se prodavatelji odnosno pružatelji usluga pri tom trebaju pridržavati. U međuvremenu, stupio je na snagu novi Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08.) prema kojem više udruge ne mogu obavljati trgovinu odnosno nije navedeno u čl. 5. da je mogu obavljati. Proizvođači poljoprivrednog sadnog materijala mogu obavljati samo prodaju sadnica ukrasnog bilja i povrća, njihovu proizvodnju ne upisuju u upisnike dobavljača poljoprivrednog sadnog materijala, ali ako su fizičke osobe (građani), moraju biti upisani u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Za prodaju šumskih sporednih proizvoda potreban je upis u Upisnik šumoposjednika. Više o novostima glede novog Zakona možete pročitati u prilogu časopisa RRiF, br. 9/08., a u nastavku se upućuje na odredbe koje se odnose na stari i novi Zakon i Uredbu o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 96/08.).
Uvod
Uvjeti i način pojedinih oblika prodaje dobara na otvorenom
Uvjeti i način pružanja ugostiteljskih usluga na otvorenom
Uvjeti i način pružanja usluga u turizmu na otvorenom
Novim Pravilnikom o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata – kampova, propisane su vrste kampova, minimalni uvjeti, vrste koje se kategoriziraju, kategorije, uvjeti za kategorije, oznake za vrste i kategorije, način označavanja vrste i kategorija te način kategorizacije. Kampovi koji su kategorizirani s jednom, dvije, tri ili četiri zvjezdice dužni su ishoditi rješenje o kategorizaciji u roku dvije godine od dana stupanja na snagu novog Pravilnika, odnosno do 9. srpnja 2010. Opširnije o novim uvjetima za obavljanje ugostiteljskih usluga u kampovima može se pročitati u nastavku.
Uvod
Kampiranje i razvrstavanje kampova
Vrste usluga koje se pružaju kampovima
Minimalni uvjeti koje moraju ispunjavati kampovi
Ugostiteljski sadržaji za pripremu i posluživanje hrane, pića i napitaka
Kategorije i način razvrstavanja i kategorizacije kampova
Radni odnos se zasniva ugovorom o radu te prijavom radnika na obvezna osiguranja. Prema čl. 16. st. 5. Zakona o radu (Nar. nov., br. 137/04.) poslodavac je obvezan radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno početka rada. Prijavu na obvezna osiguranja moraju obaviti i sve osobe koje počinju obavljati djelatnosti samostalno, osobnim radom kao što je obrt, slobodno zanimanje, djelatnost poljoprivrede i šumarstva i ostale osobe koje odluče umjesto plaćanja poreza po odbitku plaćati porez prema podatcima evidentiranim u poslovnim knjigama te se prijave u RPO. Iznimno, na temelju čl. 16.a Zakona o mirovinskom osiguranju, prijavu nisu obvezne podnijeti osobe koje ostvaruju drugi dohodak na temelju ugovora o djelu, ugovora o autorskom djelu te za druge primitke za koje je isplatitelj u ime poreznog obveznika obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak i prirez pri isplati. U ovom članku pišemo o prijavama na obvezno mirovinsko osiguranje.
Uvod
U kojem roku treba podnijeti prijavu u obvezno mirovinsko osiguranje
Podatci koji se vode u matičnoj evidenciji
Prijave za vođenje matične evidencije
Obvezna dokumentacija koju treba priložiti propisanim tiskanicama
Mogućnost prijave više osiguranika na jednoj tiskanici (M-1PK)
Prestanak svojstva osiguranika (M-2P)
Promjene tijekom poslovanja (M-13P)
Promjena u svojstvu statusa osiguranika (M-3P)
Prijava promjene podataka o utvrđenom stažu osiguranja i osnovici (M-PP)
Rodiljni dopust je jedno od prava koje ostvaruju radnice u radnom odnosu na temelju Zakona o radu, a majke koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlene majke ostvaruju to pravo na temelju Zakona o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki. Za vrijeme rodiljnog dopusta ostvaruju pravo na naknadu u svojstvu obveznih osiguranika Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje, a na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Od 1. siječnja 2009. ta će prava roditelji ostvarivati na temelju Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je objavljen u Nar. nov., br. 85/08., a stupit će na snagu 1. siječnja 2009.
Pravo na rodiljni dopust zaposlenih majki
Pravo na rodiljni dopust majki koje obavljaju samostalnu djelatnost
Pravo na rodiljni dopust nezaposlenih majki i majki na redovitom školovanju
Naknade za vrijeme rodiljinog dopusta
Naknade plaće za vrijeme bolovanja zbog komplikacija u trudnoći
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
