U članku se razmatra uloga i značenje zaštitne kamate kao bitnog instrumenta sustava oporezivanja poduzetničkog dobitka u razdoblju od 1994. do 2000. i posljedice njegova ukidanja 2001. U prvom dijelu rada autor podsjeća čitatelja na karakteristične faze u transformaciji hrvatskoga sustava oporezivanja poduzetničkog dobitka u posljednjih petnaest godina, sa stajališta nominalne porezne stope, s jedne strane, te primjene zaštitne kamate, s druge strane. Nadalje, navode se ključna obilježja zaštitne kamate i to kao zaštite supstancije (kapitala) u inflacijskim uvjetima, što je posebice aktualno u tekućoj 2008. te kao čimbenika stimulacije novih ulaganja, ali i zaštite kapitala poduzetnika od preranog odljeva kapitala, kako za porez na dobitak tako i u potrošnju. To osobito dolazi do izražaja kada je povećana inflacija.
U današnjem okruženju međunarodnog poslovanja menadžment ima potrebu za odjelom koji će vršiti usklađivanje (vertikalno i horizontalno), kako među odjelima u samom subjektu tako i među podružnicama u različitim zemljama. Odjel koji je za to najčešće zadužen jest kontroling, koji uz svoje osnovne zadaće u sklopu multinacionalnih kompanija ima još dodatne obveze vezane za što uspješnije poslovanje cjelokupne grupacije.
Uvod
Specifičnosti koje utječu na obavljanje zadataka kontrolinga u međunarodnim poslovnim subjektima
Izvješćivanje i odgovornost kontrolinga u međunarodnim korporacijama
U poslovnoj praksi česti su slučajevi da leasing društva po isteku ugovora o operativnom najmu (leasingu) pružaju mogućnost otkupa sredstva uzetog u operativni najam njihovim korisnicima. U RRiF-u br. 9/07. pisali smo o računovodstvenom evidentiranju najmova (leasinga) kod leasing društva i korisnika leasinga (najmoprimatelja), a u ovom se članku osvrćemo na neke posebnosti glede operativnog najma u odnosu na financijski najam, kao što je otkup sredstva uzetog u operativni najam po isteku ugovora o najmu sredstva od strane korisnika najma ili neke treće osobe. U članku se također definira pojam operativnog (poslovnog) najma prema odredbama Zakona o leasingu i zahtjevima računovodstvenih standarda, kao i njegove moguće prednosti s poreznog motrišta u odnosu na financijski najam.
Pojam i vrste operativnog najma
Osnovne razlike između operativnog i financijskog najma
Evidentiranje operativnog najma
Prednosti operativnog najma u odnosu na financijski najam
Pravo radnika na materijalne troškove, kao što je dnevnica za službeni put, nije pravo koje je utvrđeno Zakonom o radu (Nar. nov., br.137/04. i 68/05.) nego se to pravo za radnike uređuje u kolektivnim ugovorima ili drugim aktima poslodavca. Porezni propisi poslodavcima određuju uvjete pod kojima se dnevnice i drugi troškovi nastali na službenom putu mogu zaposlenicima isplatiti neoporezivo. Isto se tako troškovi nastali pod određenim uvjetima na službenom putu mogu isplatiti neoporezivo i osobama koje u društvu nisu zaposlene. Koji su to uvjeti te što poslodavci trebaju učiniti i koju vjerodostojnu dokumentaciju trebaju prikupiti da bi isplatili spomenute troškove nastale na službenom putu, pročitajte u nastavku ovoga članka.
Kome se može izdati putni nalog
Pravo radnika na troškove službenog puta
Porezni položaj nadoknade troškova službenog puta zaposlenicima
Obračun troškova nastalih na službenom putu
Obračun i isplata dnevnice za službeni put u tuzemstvu
Obračun neoporezive dnevnice za službena putovanja u inozemstvo
Troškovi prijevoza na službenom putu
Troškovi noćenja na službenom putu
Ostali troškovi službenog puta
Primjer obračuna troškova nastalih na službenom putovanju u tuzemstvu i ispunjavanje putnog naloga
Troškovi koji se mogu isplatiti zaposlenicima u slučaju školovanja i usavršavanja
Nadoknada troškova nastalih na službenom putu osobama koje nemaju status zaposlenika
U prethodnom broju časopisa pojasnili smo vrijednost kapitala te oblikovanje i uporabu kapitalnih pričuva nastalih uplatama članova društva u neupisani kapital. U poslovanju poduzetnika društvo može stjecati vlastite poslovne udjele i pritom ostvariti realizirane i nerealizirane kapitalne dobitke ili gubitke. O tome što su kapitalni dobitci (gubitci) koji kao kapitalne pričuve ili, pak, kao revalorizacijske pričuve utječu na visinu ukupnog kapitala te kako se oblikuju pričuve (rezerve) za vlastite udjele – dionice, izlažemo u nastavku članka.
Uvod
Zakonske odredbe kojima se uređuje postupanje s vlastitim udjelima - dionicama
Računovodstveno praćenje transakcija s vlastitim udjelima - dionicama
Dodjela i opcijska kupnja vlastitih udjela - dionica
Kod neprofitnih organizacija koje poslovne promjene iskazuje u sustavu neprofitnog računovodstva na osnovi Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, u odnosu na prijašnji računovodstveni sustav došlo je do bitne promjene vezane uz način iskazivanja nabave dugotrajne nefinancijske imovine. Iskazivanje rashoda pri nabavi dugotrajne imovine zamijenjeno je načelom kapitalizacije troška stjecanja imovine prema kojem se dugotrajna nefinancijska imovina amortizira u vijeku uporabe na osnovi stopa amortizacije sadržanih u Uredbi.
Dugotrajna nefinancijska imovina
Nabava dugotrajne nefinancijske imovine
Obračun amortizacije
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Športskom se djelatnošću, uz fizičke osobe, mogu baviti i pravne osobe. Pravne osobe koje se bave športskom djelatnošću mogu statusno biti organizirane kao udruge, trgovačka društva i ustanove. U ovom se članku daje sažetak materijalno-financijskog poslovanja udruga. S obzirom na to da je o športskim klubovima pisano i u časopisu RRiF br. 11/06., str. 61 - 73, o nekim motrištima športskih udruga koja su u tom članku pojašnjena, u ovom članku se ne će pisati.
Uvod
Športska djelatnost
Športske udruge
Oblici udruživanja
Športski klubovi u poreznom sustavu
Isplate deviznim nerezidentima
Plaćanje gotovinom u inozemstvu
Oslobođenje plaćanja carine
Trgovina
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U današnjem okruženju međunarodnog poslovanja menadžment ima potrebu za odjelom koji će vršiti usklađivanje (vertikalno i horizontalno), kako među odjelima u samom subjektu tako i među podružnicama u različitim zemljama. Odjel koji je za to najčešće zadužen jest kontroling, koji uz svoje osnovne zadaće u sklopu multinacionalnih kompanija ima još dodatne obveze vezane za što uspješnije poslovanje cjelokupne grupacije.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Ako plaće u 2008. nisu isplaćivane redovito svaki mjesec, poslodavac je obvezan sastaviti konačni obračun poreza i prireza iz plaće kod zadnje isplate u godini, ali samo za radnike koji su kod njega bili zaposleni i radili cijelu 2008. te nisu mijenjali prebivalište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza. No, poslodavac može, iako nije obvezan, sastaviti konačni obračun poreza i prireza iz plaća i ako su plaće redovito isplaćivane, ali u nejednakim svotama, što je također dovelo do većeg poreznog opterećenja, kao u slučajevima kada radnik želi vratiti porez na osnovi plaćenih premija osiguranja, a ne odgovara mu podnijeti poreznu prijavu zbog obveze prijave svih ostvarenih primitaka, što bi moglo dovesti do neočekivanih posljedica. Sve o obvezi, razlozima i načinu sastavljanja konačnog obračuna poreza iz plaća pišemo u ovom članku.
Kada i za koje radnike je poslodavac obvezan sastaviti konačni obračun plaće
Razlozi zbog kojih je propisana obveza sastavljanja konačnog obračuna poreza iz plaće
Kada poslodavac može ali nije obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće
Sastavljanje konačnog obračuna
Korisno je sastaviti konačni obračun plaće i kada to poslodavac nije obvezan
Obveza dostavljanja podataka o porezno priznatim premijama osiguranja
Prema odredbama Zakona o računovodstvu društvo je obvezno sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom HSFI-a, dok iznimno veliki poduzetnici i poduzetnici čije su dionice ili dužnički vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnih papira ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira, moraju sastavljati i predavati godišnje financijske izvještaje primjenom MSFI-a. Obveza pojedinih društava je i sastavljanje konsolidiranih financijskih izvješća. U ovome članku autor piše o obveznicima konsolidacije financijskih izvještaja, primjeni MSFI-a i HSFI-a, kritičkom osvrtu na standarde izvješćivanja i postupku revizije konsolidiranih financijskih izvješća.
Uvod
Konsolidacija financijskih izvještaja u hrvatskoj
Obveznici revizije konsolidiranih financijskih izvještaja u hrvatskoj
Na svojoj redovitoj sjednici održanoj od 15. do 19. rujna 2008. i 2. listopada 2008. godine, Odbor je raspravljao o kreditnoj krizi, godišnjem programu poboljšanja standarda, ekstraktivnim aktivnostima, mjerenju fer vrijednosti, financijskim instrumentima s obilježjima glavnice, prvoj primjeni MSFI-a, MSFI-ima za privatna poduzeća (mala i srednje velika poduzeća ili SMEs), ugovorima o osiguranju, objavama povezanih društava, priznavanju prihoda, plaćanjima na osnovi dionica i aktivnostima Odbora za tumačenje međunarodnih standarda (IFRIC-a). U nastavku se detaljnije prikazuju zaključci o odgovornosti za kreditnu krizu.
Od 1. siječnja 2009. stupa na snagu Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Taj zakon donosi bitne novosti u odnosu na zakon koji sada uređuje istovrsno područje. U ovom je članku obrazložen novi zakon s motrišta kategorija obveznika nebankarskoga financijskog poslovanja te novčarskoga i drugog poslovanja koji nisu primarni obveznici (banke), nego spadaju u kategoriju ostalih obveznika, koji su također u većem ili manjem opsegu u svom poslovanju obvezni poduzimati mjere i radnje radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i firnanciranja terorizma.
S obzirom na to da internetski način trgovanja postaje sve raširenijim, upitno je kako se, prema odredbama deviznog sustava, a napose prema odredbama koje se odnose na platni promet s inozemstvom, može kupljena roba ili korištene usluge platiti, odnosno kako se prodana roba ili pružene usluge mogu naplatiti. Zasad postoji samo jedna mogućnost namirenja takvih obveza, odnosno naplate takvih potraživanja.
Carinska vrijednost je osnova za utvrđivanje uvoznih davanja pa zbog toga treba posvetiti pozornost njezinu utvrđivanju. Jedan od korektivnih elemenata pri uvećanju odnosno umanjenju carinske vrijednosti ako se pri određivanju carinske osnovice koristi metoda transakcijske vrijednosti su i troškovi prijevoza. Više o tome pročitajte u ovom članku.
Uvod
Općenito o transakcijskoj vrijednosti robe
Troškovi koji se uključuju u carinsku vrijednost
Troškovi koji se ne uključuju u carinsku vrijednost
Pravo vlasništva odnosno stjecanja prava vlasništva u RH omogućeno je i stranim osobama. Prema odredbama Ustava RH, strana osoba može stjecati pravo vlasništva nekretnine uz uvjete određene zakonom. Zakon koji propisuje uvjete pod kojima strana osoba stječe vlasništvo nekretnina jest Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Opširnije o stjecanju nekretnina stranih osoba u RH i nastanku porezne obveze može se pročitati u nastavku.
Uvod
Pojam strane osobe
Stjecanje prava vlasništva na nekretninama stranih osoba
U posljednje vrijeme, sve češće se susrećemo sa zahtjevom drugih država u kojima domaći – hrvatski poduzetnici isporučuju, te istodobno nabavljaju dobra i usluge u tim zemljama, da se registriraju za potreba PDV-a. Inozemni poduzetnik ne mora u državi u kojoj obavlja promet dobara ili usluga imati osnovano trgovačko društvo ili stalnu poslovnu jedinicu, već se on u određenim slučajevima registrira samo za potrebe PDV-a, odnosno za isporuke dobara i usluga koje će obavljati u toj državi. Neke države traže od takvih inozemnih poduzetnika da za obveze PDV-a koje će imati u njihovim državama polože određene garancije ili deponiraju određena sredstva. Radi se o slučajevima kad se taj promet obavlja sporadično. Naravno da će u određenim slučajevima kad porezni obveznik ispuni određene kriterije koje propisuje svaka država, biti obvezan tamo osnovati podružnicu ili trgovačko društvo. Opširnije o tome može se pročitati u nastavku članka.
Uvod
Porezni obveznik prema hrvatskom Zakonu o PDV-u
Registracija hrvatskih poduzetnika u drugim državama za potrebe PDV-a
Prijava u registar, izdavanje računa, porezne evidencije, podnošenje poreznih prijava i plaćanje poreza
Odbitak pretporeza i povrat poreza inozemnim poduzetnicima koji nemaju poslovni nastan u zajednici
Prema čl. 143. st. 1. Zakona o sudovima (Nar. nov., br. 150/05. i 16/07.) stalni sudski procjenitelji obavljaju na zahtjev suda procjenu poljoprivrednog i šumskog zemljišta, stambenih i poslovnih zgrada i drugih nekretnina te procjenu pokretnina. U Nar. nov., br. 88/08. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o stalnim sudskim procjeniteljima (Nar. nov., br. 64/98. – dalje: Pravilnik)1. Pravilnikom se propisuje način utvrđivanja uvjeta za obavljanje poslova stalnih sudskih procjenitelja, njihova prava i obveze te visina nagrade i naknade troškova za njihov rad. O tome pročitajte u nastavku. U ovom članku oporezivanje primitaka stalnih sudskih procjenitelja ne obrađujemo detaljnije zbog toga što o tome možete pročitati u časopisu RRiF, br. 10/08. u članku "Poslovanje i oporezivanje primitaka stalnih sudskih tumača i vještaka". U poreznom smislu je oporezivanje primitaka stalnih sudskih procjenitelja istovjetno oporezivanju primitaka stalnih sudskih tumača i vještaka.
Tko može biti sudski procjenitelj
Imenovanje stalnoga sudskog procjenitelja
Obveze stalnih sudskih procjenitelja
Prestanak obavljanja poslova stalnoga sudskog procjenitelja
Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 127/00., 86/01. i 150/02. – dalje: OPZ) na jedinstveni način uređuje opća pitanja vezana za naplatu poreza i ostalih javnih davanja, čija naplata je u nadležnosti Porezne uprave. Na temelju odredaba čl. 3. Zakona o Poreznoj upravi, odredaba čl. 86. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02., 153/03. - Uredba i 177/04.) i čl. 123. OPZ-a Porezna uprava obavlja naplatu i ovrhu radi naplate poreza, doprinosa za obvezna osiguranja i drugih javnih davanja. Ovršni postupak je dio poreznopravnog odnosa u kojem porezno tijelo naplaćuje porezni dug prisilno iz imovine poreznog dužnika, a podredno i iz imovine poreznog jamca. Ovršni postupak po službenoj dužnosti pokreće porezno tijelo kada porezni dužnik ne plati dug u propisanom roku za dobrovoljo ispunjenje. Jedan od veoma čestih načina naplate poreznog duga je naplata provođenjem ovrhe na pokretninama poreznog dužnika. Ovrhu naplatom na pokretninama poreznog dužnika provode područni uredi Porezne uprave u upravnom postupku.
U očekivanju najavljenih značajnijih izmjena Zakona o trgovini, poduzetnici i ostali trgovci ostali su razočarani jer Izmjena i dopuna Zakon o trgovini (Nar. nov., br.116 /08.) koja je stupila na snagu 11. listopada 2008., nije donijela očekivane i najavljene izmjene kojima bi se promijenile i pojasnile pravomoćne odredbe. Naime, izmjena se odnosi samo na odredbe teksta Uredbe o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 96/08.) koji se odnosi na radno vrijeme prodavaonica, a koja je kroz tekst izmjena postala sastavnim dijelom Zakona o trgovini. Upravo iz navedenog razloga te činjenici da je još puno pitanja ostalo neriješeno i nejasno u vezi s primjenom novoga Zakona, RRiF konzalting je poslao upit Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, tražeći pojašnjenja nekih dvojbi u vezi s primjenom odredaba novoga Zakona. Odgovore koje smo dobili iznosimo u nastavku.
Uvod
Udruge – što i kako dalje?
Smatraju li se proizvođači trgovcima
Evidencija o stanju robe - knjiga popisa ili?
Evidentiranje gotovinskog prometa obveznika koji ne trebaju izdavati račune
Dopuna odgovora...
Umjesto zaključka
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Novi Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/07, 96/08 i 116/08. - dalje: ZOT) stupio je na snagu 2. kolovoza 2008., ali je Vlada RH već 21. kolovoza 2008. donijela Uredbu o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini kojom je omogućila jedinicama lokalne samouprave da svojim propisom određuju dnevno radno vrijeme tijekom radnih dana u tjednu unutar Zakonom određenog raspona radnog vremena od 6 do 24 sata. Zadnjom izmjenom i dopunom ZOT-a (Nar. nov., br. 116/08.) potvrđene su izmjene i dopune sprovedene prethodno donesenom Uredbom koja je ujedno prestala vrijediti. Više o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti trgovine sukladno novom ZOT-u pisali smo u prilogu časopisa RRiF, br. 9/08, a u ovom broju opširnije pišemo o tome kako je uređeno radno vrijeme u trgovini.
Uvod
O načinu propisivanja radnog vremena u trgovini
Uređivanje radnog vremena sa svrhom zaštite prava radnika
Što se smatra radnim vremenom u djelatnosti trgovine
Na koje se prodajne objekte primjenjuju odredbe o radnom vremenu u trgovini
Prodajni objekti na koje se ne odnose odredbe o uređenju radnog vremena u trgovini
Općenito o osnovom pravilu o radnom vremenu u trgovini i izuzetcima od njegove primjene
Prodajni objekti koji iznimno mogu raditi bez ograničenja
Iznimke od osnovnog pravila o dnevnom radnom vremenu
Iznimke glede mogućnosti rada u dane blagdana
Iznimke glede mogućnosti rada nedjeljom
Obveze trgovaca glede pridržavanja odredaba o radnom vremenu i posljednice njihova nepridržavanja
Autorica obrađuje problematiku koja se odnosi na zakonske obveze proizvođača i posjednika otpada u Republici Hrvatskoj, a što se temelji na Strategiji gospodarenja otpadom te odredbama Zakona o otpadu i Pravilnika o gospodarenju otpadom. Posebno se daje detaljna uputa o sastavljanju propisanih obrazaca (ONTO, PL-No/90).
Uvod
Sustav gospodarenja otpadom u RH
Nadležna tijela za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj
Mjere izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada u RH
Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (obrazac ONTO)
Upute za popunjavanje Pratećeg lista za opasni otpad (PL-OO), odnosno neopasni i/ili inertni otpad (PL-NO/IO)
Postupak dostavljanja pratećih listova za opasni otpad (PL-OO) i pratećih listova za neopasni/inertni otpad (PL-NO/IO)
U Nar. nov., br. 116/08. objavljen je Zakon o Državnom inspektoratu (u daljnjem tekstu: ZODI) koji je stupio na snagu dana 19. listopada 2008., a tim je danom prestao vrijediti1 Zakon o Državnom inspektoratu (Nar. nov., br. 76/99., 96/03., 151/03., 160/04., 174/04., 33/05., 48/05., 129/05., 140/05., 138/06., 68/07. i 79/07. - u daljnjem tekstu ZODI ‘99). U nastavku ovog članka upućujemo na one odredbe Zakona koje na drukčiji način nego do sada propisuju prava i ovlaštenja nadležnih inspektora Državnog inspektorata kada obavljaju poslove inspekcijskih nadzora nad poslovanjem gospodarskih subjekata u proizvodnji i prometu roba i usluga, primjeni radno-pravnih propisa i propisa o zaštiti na radu, načinu i uvjetima obavljanja elektroenergetske djelatnosti, istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina te uporabi opreme pod tlakom.
Uvod
Razlozi donošenja novog zakona o Državnom inspektoratu
Djelokug i ustrojstvo Državnog inspektorata
Općenito o obavljanju inspekcijskih poslova
Prava, dužnosti i ovlasti inspektora Državnog inspektorata
Dužnost pravnih i fizičkih osoba koje podliježu nadzoru
Obveze inspektora glede poduzimanja upravnih mjera
Obveze inepsktora glede poduzimanja prekršajnih odnosno kaznenih mjera
Od 1. siječnja 2009. pravo na rodiljni dopust i novčane naknade za to vrijeme određivat će se prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama. Već na samom početku skrećemo pozornost na to da treba uočiti razliku između rodiljnog dopusta i rodiljne potpore u odnosu na roditeljski dopust i roditeljsku potporu. Rodiljnim se dopustom smatra razdoblje od prvog dana korištenja prava na rodiljni dopust do 6 mjeseci života djeteta, a naknada koja se korisnicima isplaćuje za to vrijeme je rodiljna potpora. Roditeljskim se dopustom smatra razdoblje od 6 mjeseci do godinu dana života djeteta ako je riječ o rođenju prvoga ili drugog djeteta, a u slučaju rođenja trećeg djeteta ili blizanaca roditeljski dopust može se koristiti do 30 mjeseci života djeteta. Do 42 dana života djeteta rodiljni dopust obvezno koristi majka, a nakon toga rodiljni dopust može koristiti otac. Novost je da se pravo na roditeljski dopust i roditeljske potpore utvrđuje kao osobno pravo oba roditelja i koriste ga u jednakim dijelovima pojedinačno, obostrano, istodobno ili naizmjenično prema osobnom dogovoru. Ako to pravo koristi samo jedan roditelj, o tome trebaju oba roditelja dati pisanu suglasnost. Novost je i to da se pravo na roditeljski dopust u Zakonom određenom vremenu može koristiti i u dijelovima do 8. godine života djeteta. Sve o korisnicima toga prava, uvjetima i načinu ostvarivanja toga prava te visini novčanih naknada za vrijeme korištenja toga prava pišemo u ovom članku.
Uvod
Pod kojim uvjetima osoba može koristiti pravo na rodiljne i roditeljske potpore
Prava na rodiljne i roditeljske potpore
Prava roditelja i samozaposlenih roditelja na korištenje rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta
Naknada plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja
Prava roditelja koji ostvaruju drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja
Pravo roditelja izvan sustava rada
Pravo posvojitelja djeteta
Jednokratna potpora za novorođeno dijete
Postupak ostvarivanja prava uređena zakonom o rodiljnim i roditeljskim naknadama
Bogata je sudska praksa u radnim sporovima Vrhovnoga suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: VSRH) određeni putokaz i orijentacija poslodavcima kako postupiti u primjeni odredaba Zakona o radu (dalje: ZR) u sličnim slučajevima. Pritom treba imati na umu da se rijetko radi o potpuno identičnim radno-pravnim odnosima i situacijama, pa ni rješenja u primjeni određene zakonske odredbe ne mogu biti posve jednaka. Ipak, poznavanje sudske prakse može biti od znatne pomoći poslodavcima za pravilno i zakonito postupanje u spornim životnim situacijama.
Koje podatke i kada moraju sadržavati poslovni papiri (dopisi, računi i dr.) kad trgovačka društva i trgovci pojedinci stupaju u poslovne odnose s pravnim i fizičkim osobama, propisano je u čl. 21. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. - 107/07., dalje: ZTD).
S obzirom na to da od 1. siječnja 2009. stupa na snagu Zakon o osobnom identifikacijskom broju (Nar. nov., br. 80/08.), a budući da je porezni broj vrlo bitan podatak kada su u pitanju računi obveznika poreza na dodanu vrijednost, u članku se opisuje i ta nova činjenica.
Članstvo u društvu s ograničenom odgovornošću može prestati npr. prodajom udjela, ali i isključenjem člana iz društva odnosno istupanjem člana iz društva. Članstvo u društvu prestaje ako je takva mogućnost predviđena društvenim ugovorom ili ako je sud usvojio tužbeni zahtjev jedne od strana. Članu koji je istupio ili koji je isključen iz društva pripada naknada u visini tržišne vrijednosti udjela.
U ovom članku dan je detaljniji osvrt na istupanje i isključenje člana iz društva, kao i primjeri tužbe koju podnosi član društva odnosno društvo.
Donesen je Pravilnik o proračunskom nadzoru, koji je stupio na snagu 17. srpnja 2008. Njegovim donošenjem prestao je važiti Pravilnik o proračunskom nadzoru iz 2004. U ovom članku daje se prikaz sadržaja novodonesenog Pravilnika te se ukazuje na odredbe koje su drukčije uređene u odnosu na Pravilnik iz 2004.
Uvod
Definiranje, opseg i subjekti proračunskog nadzora
Donesen je Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) (Nar. nov., br. 86/08., dalje: Zakon), a stupio je na snagu 31. srpnja 2008. U Prilogu časopisu RRiF, br. 10/08., Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika, objavljen je prikaz odredaba toga Zakona, s posebnim naglaskom na novine koje donosi u području regulacije prava i obveza službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica - općina, gradova i županija u RH1. U ovom broju dajemo ogledne primjere rješenja iz područja službeničkih odnosa koji mogu pomoći u radu u primjeni Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
