Da bi se ispravno sastavio obračun proizvodnje treba se pridržavati odredaba Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 146/05.) i Međunarodnih računovodstvenih standarda, osobito MRS-a 2 – Zalihe (Nar. nov., br. 47/95.) odnosno revidiranog MRS-a 2 – Zalihe (Nar. nov., br. 140/ 06.), Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja za velike poduzetnike i sve druge koji ga primjenjuju. Također ćemo skrenuti pozornost na specifične obračune za proizvodnju i poslovne promjene vezane za te obračune kako bi se ispravno izradili godišnji obračuni i izbjegle moguće greške.
Problematika zaliha sirovina, materijala, dijelova i sklopova u proizvodnji
Uvod u troškovno računovodstvo
Sastavljanje obračuna pogona
Zaključak
Autor: Emica TRCOVIĆ, dipl. oec., prof. i ovl. rač.
Osobitosti hotelijerske, odnosno ugostiteljske djelatnosti očituju se ne samo kroz osebujan način pružanja usluge koji uređuje Zakon o ugostiteljstvu, nego je za tu djelatnost zakonodavac propisao i posebnu stopu PDV-a za pružanje usluge smještaja od 10%, a računovodstveno evidentiranje, iako nalikuje trgovini, treba provoditi kao uslužnu djelatnost u kojoj se isprepliću elementi proizvodnje. I godišnji popis – inventura u toj djelatnosti je nešto složeniji upravo zbog različitih stadija kroz koje prolaze zalihe sirovina i materijala (čuvanje, obrada, prerada, odmrzavanje, toplinska obrada i dr.). Opširnije o svemu pročitajte u nastavku članka.
Uvod - zakonski okvir kojim se uređuje obavljanje i oporezivanje ugostiteljske i hotelijerske djelatnosti
O čemu sve treba voditi računa prije izrade godišnjeg obračuna
Kontrola evidentiranja nabave dobara u ugostiteljskoj i hotelijerskoj djelatnosti
Osobitosti utvrđivanja i knjiženja porezno dopustivih gubitaka proizvoda i regeneriranih jela, otpadaka i sl. na kraju godine u hotelijerstvu i ugostiteljstvu
Kontrola ispravno zaračunanog poreza te iskazanih prihoda od pruženih ugostiteljskih usluga i usluga smještaja
Najvažnije evidencije koje treba imati u ugostiteljskom smještajnom objektu
Autori: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač. Mr. sc. Vlado ANDRIJAŠEVIĆ, dipl. oec.
U članku se razmatraju neke osobitosti poslovnih događaja koji bitno određuju sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvješća trgovačkih društava i fizičkih osoba koje se bave prijevozom, a plaćaju porez na dobitak. Članak se bavi poreznim i računovodstvenim osobitostima javnoga cestovnog prijevoza putnika i robe. Razmatra se poslovanje trgovačkih društava i fizičkih osoba (koje plaćaju porez na dobitak) koje se bave pružanjem usluga prometa na tržištu a ne za vlastite potrebe.
Uvod
Uvjeti za obavljanje prijevozničkih djelatnosti
Licencije za prijevozničku djelatnost u cestovnom prometu
Knjigovodstvo ulaganja trgovačkog društva u vozila
Trgovačko-servisne djelatnosti su kombinacija prodaje robe i pružanje usluga, odnosno prodaja rezervnih dijelova, potrošnih dobara za održavanje, zamjenu, doradu ili obnovu (remont) predmeta koji se ponovo prodaju itd. Računovodstveno obuhvaćanje tih poslovnih događaja nalaže nešto šire poznavanje elemenata kalkulacije, skladišnog poslovanja, poreznih propisa i blagajničkih poslova. Na slučajevima iz prakse objasnit ćemo neka porezno-bilančna rješenja koja su posebnost u odnosu na druge djelatnosti i o kojima je valjalo voditi brigu pri evidentiranju poslovnih događaja tijekom 2007., koje smo objasnili u prethodnom broju našeg časopisa.
Uvodne napomene
Ustroj računovodstva prodaje automobila
Kupoprodaja automobila u modelu "staro za novo"
Poslovi nabave i prodaje rabljenih osobnih automobila
Ustroj računovodstva servisa i zaštita potrošača
Dorada (remont) i prodaja dobara
Zamjena dobara i troškovi popravka dobara u jamstvenom roku
Nastanak porezne obveze kod servisnih usluga koje traju dva ili više obračunskih razdoblja
PDV na usluge servisiranja strancima, diplomatskim predstavništvima i inozemnim poduzetnicima koji obavljaju pomorski, zračni i riječni prijevoz
Umjesto zaključka
Autori: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev. Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Početkom listopada 2007. izašlo je iz tiska najnovije, IV., izdanje naše knjige Građenje i nekretnine u prometu u kojoj su objašnjene mnoge pojedinosti vezane za izgradnju, prodaju i upravljanje nekretninama. Osobito je puno prostora dano računovodstvenim postupcima. Opće upute za konačne obračune troškova, prihoda i fiskalnih davanja dane su u RRiF-u br. 1/08., a upute za godišnju prijavu poreza na dobitak (PD) dajemo u ovom broju časopisa. U članku se osvrćemo samo na neke računovodstvene pojedinosti koje su specifične za ovu djelatnost, a o svemu ostalom možete pročitati u ovim našim izdanjima.
Primjena MRS-a 11 i načela stupnja dovršenosti
Prihodi od revalorizacije nekretnine
Troškovi financiranja, rezerviranja te ostali troškovi
Umjesto zaključka
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Uz komunalna trgovačka društva koja najčešće primjenjuju MRS 20 sve više se pojavljuju i druga društva kojih su osnivači ili vlasnici kapitala privatne pravne ili fizičke osobe. Državne potpore se pojavljuju u vezi s poticajima za zapošljavanje, za nabavu dugotrajne materijalne imovine (osnovnih sredstava), ili pak služe za obavljanje isporuka javnog značenja i sl. Državna potpora nije uvijek izuzeta iz oporezivanja, odnosno postoje slučajevi kad se odgovarajući porez mora obračunati i platiti. Ovim člankom želimo ukazati na porezno-bilančne situacije koje zahtijevaju posebne postupke. Sve ostalo u vezi s godišnjim obračunom poslovanja objašnjeno je u prethodnom broju našeg časopisa, a o prijavi poreza na dobitak (obrazac PD) pročitajte u ovom broju.
Zakonski okvir
Određivanje "državne potpore" u smislu računovodstvenih i poreznih propisa
Razgraničenje potpora za usluge od transfera za investicije
Primjena "državnih potpora" u drugim djelatnostima
Ustroj analitičkih računa za praćenje potpora
Sredstva iz cijene komunalnih usluga za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture
Transfer ostatka državne potpore na drugo društvo
Potpora za otplatu kredita i kamata
PDV, kontinuirane usluge i zaštita potrošača
Umjesto zaključka
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Poljoprivredna djelatnost ima brojne osobitosti koje ju razlikuju od nekih drugih djelatnosti, kako po tehnologiji rada tako i po metodama i tehnikama računovodstva koje traži odgovor za najbolji način prikazivanja imovine, obveza, kapitala i rezultata poslovanja u takvim okolnostima. U ovom članku autor obrazlaže, što je za računovodstvo poljoprivredne djelatnosti najbitnije, način utvrđivanja troškova proizvodnje, mogućnosti i metode računovodstvenog obuhvata ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju i način njihova iskazivanja u financijskim izvješćima.
Uvod
Priznavanje ulaganja u dugotrajnu imovinu, rashoda i prihoda
Nakon što se sastave sva temeljna financijska izvješća u računovodstvu (bilanca stanja, račun dobitka i gubitka, izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama kapitala, bilješke uz financijska izvješća) treba napraviti i analizu rezultata poslovanja za sve zainteresirane korisnike. Jedan od korisnika takve analize je nadzorni odbor društva. Financijska izvješća su temelj i osnovni izvor podataka jer se iz njih mogu saznati najvažniji odnosi i korelacije unutar društva. Oni daju informacije o zaduženosti, profitabilnosti, aktivnosti i likvidnosti te druge pokazatelje kojima se može utvrditi upravlja li se tvrtkom kvalitetno. S obzirom na to da je o tim osnovnim pokazateljima iz financijskih izvješća često pisano, osvrnut ćemo se na dodatne analize koje često dublje i jasnije opisuju stanje društva.
"Naši" poslovni subjekti mogu poslovati u inozemstvu. Njihov rad mora biti usklađen s propisima domicilnih zemalja u kojima posluju. Organizacijski oblik njihova poslovanja u inozemstvu može biti različit: mogu obavljati djelatnost kao pravna osoba, kao obrtničku djelatnost, mogu poslovati preko stalne poslovne jedinice i dr. Različitost oblika poslovanja tuzemnih poslovnih subjekata u inozemstvu ovisi o različitosti načina poslovanja u stranim zemljama. Koji su modaliteti poslovanja i što je najprihvatljivije za svakog od naših poslovnih subjekata, oni moraju sami odlučiti. Odluku bi trebali donijeti na temelju istraživanja koje će provesti samostalno i/ili će ga napraviti netko drugi u ime njih, u načelu, neki strani subjekt. U članku se osvrćemo na neke propise koji uređuju poslovanje tuzemnih osoba u inozemstvu, ponajprije ako tu djelatnost obavljaju preko poslovnih jedinica koje u načelu, prema motrištu naših propisa, imaju položaj podružnice. U obavljanju djelatnosti u inozemstvu u odnosu na 2006. nema bitnih novosti.
Trgovački propisi
Devizno poslovanje
Porez na dodanu vrijednost
Porez na dohodak
Obvezna osiguranja
Porez na dobitak
Računovodstveni propisi
Zakoni i njihovi provedbeni propisi
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Financijska izvješća organizacija koja vode za 2007. neprofitno računovodstvo (dalje: neprofitne organizacije) predaju se Državnom uredu za reviziju do 29. veljače 2008. Financijska izvješća predaju samo "velike" neprofitne organizacije. Adrese područnih ureda Državnog ureda za reviziju sastavni su dio ovog članka. Statistička se izvješća, dostavljaju se FINA-i do kraja veljače 2008. Samo "velike" neprofitne organizacije predaju statistička izvješća. U ovom članku dajemo kratki sažetak informacija bitnih za sastavljanje financijskih izvješća1. Ne postoje razlike u načinu vođenja neprofitnog računovodstva u odnosu na 2006. Nema ni razlika u izvješćivanju u odnosu na 2006.
Uvod
Obveznici
Dvovrsnost neprofitnog knjigovodstva
Financijski izvještaji
Račun prihoda i rashoda
Sastavljanje bilance
Bilješke
Porezni sustav
Darovanja i sponzorstva
Zakoni, provedbeni i drugi propisi
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Mehanizmi koji osiguravaju učinkovitost korporativnog upravljanja su raznovrsni. Osim zakonskog uređenja kao i kontrolnih mehanizama koje koriste sudionici korporativnog upravljanja (dioničari, kreditori, i dr.) u svakodnevnoj praksi sve veće značenje dobiva eksterna revizija. Iako ima još mnogo prostora za njezinu aktivniju ulogu, za eksternu reviziju se može reći da je postala neodvojivi dio dobre prakse korporativnog upravljanja. Upravo zbog njezine sve veće važnosti kao mehanizma u osiguravanju učinkovitosti korporativnog upravljanja, u nastavku se obrađuje odnos eksterne revizije prema upravljačkim strukturama – upravi, nadzornom odnosno upravnom odboru i glavnoj skupštini trgovačkog društva.
Odnos eksterne revizije i uprave
Pogreške i prijevare i položaj revizora
Odnos eksterne revizije i nadzornog/upravnog odbora
Od 1. siječnja 2008. ne treba više sve kreditne poslove s inozemstvom prijavljivati Hrvatskoj narodnoj banci. Pretežiti broj trgovačkih društava u privatnom vlasništvu je ostao izvan obuhvata statističkog praćenja kreditnih poslova s inozemstvom. Prva izvješća iz novog sustava statističkog praćenja kreditnih poslova s inozemstvom bit će dostavljena HNB-u tek početkom veljače 2008. Što se to promijenilo u sustavu izvješćivanja o kreditnim poslovima s inozemstvom, pročitajte u članku.
Uvod
Zašto promjene?
Što se nije promijenilo?
Obveza izvješćivanja o kreditnim poslovima - nove odredbe
Obveza izrade konačnog obračuna PDV-a za porezne obveznike ne uključuje samo sastavljanje godišnjeg izvješća nego i kontrolu ispravno obračunanog poreza na promete dobara i usluga u protekloj poslovnoj godini, kao i možebitne ispravke. I za 2007. konačni obračun treba sastaviti na godišnjem izvješću – obrascu PDV-K, koji se nije promijenio u odnosu na prijavu za prethodnu, 2006., godinu. O osobitostima izrade konačnog obračuna uz prikaz važnijih stajališta Ministarstva financija koja su objavljena u cijelosti u časopisu PiP iz 2007., kako za pravne osobe i "dobitaše" tako i obrtnike "dohodaše", može se pročitati u nastavku članka.
Uvodne napomene
Novosti u vezi s oporezivanjem PDV-om u 2007. i prikaz važnijih stajališta Ministarstva financija
Osobitosti pri izradi konačnog obračuna PDV-a za neke djelatnosti
Najbitnije odredbe u vezi sa sastavljanjem konačnog obračuna PDV-a
Izrada konačnog obračuna PDV-a za društva i obrtnike "dobitaše"
Izrada konačnog obračuna PDV-a za fizičke osobe "dohodaše"
Zaključivanje poreznih evidencija - knjiga I-RA i U-RA
Kako treba popuniti obrazac PDV-K za 2007.
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.) i Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06. i 68/07.) nisu svi građani – porezni obveznici dužni podnijeti poreznu prijavu. Plaćeni porez tijekom godine pri isplati plaće, mirovine, honorara, primitaka na temelju ugovora o djelu ili autorskom djelu, dividendi i udjela u dobitku (onih koji su ostvareni u godinama 2001.-2004.), najamnina (ako iznajmljivač nije u sustavu PDV-a) te ostali primitci koje u odredbama Zakona o porezu na dohodak prepoznajemo kao drugi dohodak), smatra se konačno plaćenim porezom i poreznu prijavu ne treba podnositi. No, poreznu prijavu može podnijeti svaki građanin ako uvidi da bi godišnji obračun pokazao preplatu poreza, zbog izravnanja, progresivnog oporezivanja ili korištenja neke od poreznih olakšica. Unatoč svemu tome, postoje i slučajevi kada se i navedeni primitci moraju prijaviti. Prema tome, podnošenju porezne prijave treba pristupiti oprezno jer bi konačni obračun mogao donijeti i neugodna iznenađenja. Zbog toga pročitajte ovaj članak.
Temeljna obilježja poreza na dohodak
Kako se oporezuje dohodak u RH
Razlozi zbog kojih porezni obveznik može odlučiti podnijeti poreznu prijavu iako to nije obvezan učiniti
Što treba znati o oporezivanju dohodaka da bi se mogla ispravno sastaviti porezna prijava
Osobni odbitci
Priznavanje izdataka po osnovi uplaćenih premija osiguranja
Kako procijeniti isplati li se predati poreznu prijavu iako za to ne postoji obveza
Kome se predaje porezna prijava
Kako treba sastaviti poreznu prijavu
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Obveza plaćanja doprinosa obrtničkim komorama u 2008. u odnosu na 2007. nije promijenjena te će obrtnici i ostali obveznici plaćati doprinos u ovoj godini na temelju dviju osnova, u paušalnoj svoti te u postotku od dohotka, odnosno dobitka. Hrvatska obrtnička komora je za 2008. donijela novi "Izvadak" iz odluke o plaćanju doprinosa u paušalnoj svoti. Opširnije o svemu pročitajte u nastavku članka.
Uvodne napomene - obveznici plaćanja
Plaćanje doprinosa u paušalnoj svoti
Plaćanje doprinosa po stopi od 0,40%
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Do zaključenja časopisa RRiF, br. 1/08. Ministarstvo financija nije donijelo Uputu o sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prijave obveznika poreza na dohodak i obračunavanje godišnjeg poreza na dohodak za 2007. godinu, niti je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, no unatoč tome smo u prilogu časopisa br. 1/08. obradili detaljno prijavu na DOH-Z i DOH obrascu koju trebaju predati samostalne obrtničke djelatnosti. Zato u nastavku članka potanko pojašnjavamo koje olakšice, kako i pod kojim uvjetima mogu smanjiti ostvareni dohodak fizičkih osoba koje vode poslovne knjige, a koje proizlaze iz odredaba propisa o dohotku te Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Očekuje se još objava pravilnika kojim bi se propisali uvjeti i način provedbe potpore. Opširnije o tome pročitajte u nastavku članka.
Uvodne napomene
Koje olakšice smanjuju dohodak samostalnih obrtničkih djelatnosti
Koje okakšice je bolje primijeniti
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Poduzetnici pravne osobe koji su proizvodili ili prodavali proizvode i usluge navedene u Naredbi o određivanju proizvoda i usluga za koje se dostavljaju obavijesti o cijenama i maržama radi praćenja (Nar. nov., br. 2/01. i 83/01.) bili su obvezni o svakoj promjeni cijene odnosno marže obavijestiti Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. U listopadu 2007. došlo je do ukidanja navedene Naredbe pa želimo upozoriti na tu (pomalo neprimjetnu) činjenicu.
Potrošači se svakodnevno nalaze u situaciji da s trgovcima sklapaju potrošačke ugovore kupujući proizvode, odnosno naručuju usluge kojima nastoje zadovoljiti svoje osnovne (životne) i druge (dodatne) potrebe, a da sklapanje tih pravnih poslova nije njihova profesija. Potrošači nemaju uvijek stručna znanja o svojstvima (kakvoći) proizvoda ili usluge koji su predmet kupnje, ili o pravima i obvezama trgovaca koji za njih iz ugovornog odnosa proizlaze. Nasuprot tome, trgovci djeluju na tržištu kao profesionalci te posjeduju potrebna stručna znanja o predmetu svoje djelatnosti, a pretpostavka je da poznaju prava i obveze koje za njih i za potrošače proizlaze iz potrošačkih ugovora. Predmet obrade ovog članka je odgovornost trgovca za materijalne nedostatke prodanog proizvoda te prava koja potrošaču pripadaju s tim u vezi, promatrano kroz ugovor o kupoprodaji, najprisutniji i najbrojniji potrošački ugovor.
Općenito o potrošačkom ugovoru
Odgovornost trgovca za materijalne nedostatke proizvoda
Prava potrošača zbog materijalnih nedostatka proizvoda
Odgovornost na temelju jamstva za ispravnost proizvoda
Izvanredni otkaz je krajnja mjera jedne stranke ugovora o radu koju ona primjenjuje kada druga stranka ugovora o radu teško krši svoje ugovorne obveze do te mjere da nastavak radnog odnosa nije moguć. Riječ je o tzv. momentalnom otkazu kod kojega ne postoji otkazni rok. Kako zakonodavac nije naveo primjere slučajeva koji bi bili opravdani razlog za takvo otkazivanje ugovora o radu, važnu ulogu ima sama sudska praksa.
Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili korisnik doplatka za djecu radi uzdržavanja i odgoja djece. Pravo i visina doplatka za djecu utvrđuje se ovisno o visini ukupnog dohotka svih članova kućanstva korisnika dječjeg doplatka te o broju djece. Sredstva za financiranje doplatka za djecu osiguravaju se u državnom proračunu, a doplatak se isplaćuje mjesečno, i to u tekućem mjesecu za prethodni.
Tko može biti korisnik prava na doplatak za djecu
Uvjeti za ostvarenje prava na doplatak za djecu
Utvrđivanje dohodovnog cenzusa
Podnošenje zahtjeva za stjecanje prava za doplatak za djecu
Razlog postojanju instituta zastare je prije svega ostvarenje načela pravne sigurnosti. Naime, primjenom tog instituta zakonodavac želi pravni odnos koji je de facto prestao (jer nositelj subjektivnog prava – vjerovnik – zbog gubitka interesa, ili zbog nemara, nije pokušao namiriti svoje tražbine), radi pravne sigurnosti okončati i de iure. Ne zahtijeva li ovlaštenik nekog subjektivnog građanskog prava ostvarenje tog prava u zakonom određenom roku, izlaže se opasnosti da ga više ne će moći prisilno ostvariti. Autor u ovom članku daje prikaz zakonskih pretpostavki za zastaru pojedinih vrsta tražbina, razlaže zastarne rokove iz u praksi najprimjenjivanijih zakona te pojašnjava kada i kojim radnjama vjerovnik može spriječiti nastupanje zastare tj. kada nastupa prekid ili zastoj zastare.
Uvodne napomene
Razlikovanje zastare i prekluzije
Prisilni karakter propisa o zastari i mogućnost odricanja od zastare
Utjecaj zastare na tražbine osigurane valjanim upisom u javnim knjigama
Zastara stvarnih prava
Zastara sporednih tražbina
Početak zastarijevanja i nastupanje zastare
Vrijeme potrebno za zastaru
Zastoj i prekid zastare
Usporedni prikaz članaka novog i ranijeg Zakona o obveznim odnosima
