U ovom članku opisujemo postupke koji nastaju nakon utvrđivanja godišnjeg financijskog rezultata – dobitka/gubitka (poslije poreza) trgovačkih društava. Obrtnici dobitaši nisu obvezni provoditi postupke koji su propisani za trgovačka društva, ali to mogu učiniti. Koje ovlasti ima uprava društva u vezi s uporabom, odnosno rasporedom dobitka, o čemu odlučuje skupština društva, kakve su porezne i računovodstvene posljedice pojedine odluke, ta je problematika uređena u više propisa i ponekad nije lako donijeti odgovarajuću odluku. Iako izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 107/07.) stupaju na snagu 1. travnja 2008., neke će odluke trebati donositi u skladu s novim određenjima. O važnijim pitanjima i mogućim rješenjima pri uporabi dobitka i pokriću gubitka pročitajte u ovom članku.
Pristup
Porezni utjecaj na pojedine odluke
Utvrđivanje i uporaba dobitka prema zakonima i internim aktima
Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnjeg financijskog izvješća za d.o.o.
Poduzetnici - obveznici poreza na dobitak podnose godišnji financijski izvještaj za 2007. na "starom" obrascu GFI-POD u FINA-u najkasnije do 31. ožujka na način kako je to propisano Zakonom o registru godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 47/03.) i Pravilnikom o Registru godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 49/03. i 41/04.). Naime, od 1. siječnja 2008. na snazi je novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07.) kojim se uređuje i registar godišnjih financijskih izvještaja ali na temelju njega još nisu donijeti propisi o strukturi i sadržaju "novih" financijskih izvještaja. Zato se sukladno čl. 35., st. 5. ZOR-a godišnji financijski izvještaji za 2007. sastavljaju po "starom" Zakonu o registru što je potvrđeno i od strane Ministarstva financija. Navedeno se odnosi na poduzetnike, banke, štedionice i društva za osiguranje. Godišnji financijski izvještaj do 31. ožujka predaju banke i štedionice (na obrascu GFI-BAN) i društva za osiguranje (na obrascu GFI-OS-RE). U nastavku ovog članka dajemo detaljnije upute za popunjavanje obrasca GFI-POD.
Uvod
Tko je obvezan predati godišnji financijski izvještaj za 2007.
Kako popuniti i predati godišnji financijski izvještaj
Koje dokumente treba predati uz "GFI"
Popunjavanje godišnjeg financijskog izvještaja za poduzetnike (obr. GFI-POD)
Godišnji financijski izvještaj za banke i štedionice
Godišnji financijski izvještaj društava za osiguranje
Financijski izvještaj tvrtke u stečaju i likvidaciji
Financijski izvještaj pri statusnim promjenama pripajanja i spajanja
Zaključak
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Zakonom o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/03. do 107/07. – dalje: ZTD) ponovno je utvrđena obveza dostave financijskih izvješća u sudski registar. Zakonom o sudskom registru utvrđen je rok (najkasnije do 30. lipnja) i način dostave (posredstvom FINA-e) tih izvješća te prestanak primjene nekih dijelova Zakona o registru financijskih izvještaja. Zakonom je propisana i kazna za nedostavljanje tih izvješća.
Za 2007. primjenjuje se Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 146/05.) na temelju kojeg su donesene odluke da neka društva (velika) primjenjuju MSFI-e, a neka (mala i srednja) "stare" MRS-ove. Obveznici konsolidacije prema MRS-ovima obveznici su primjene MSFI-a budući da se smatraju velikim poduzetnicima. No, ako vrijednosni papiri matice ne kotiraju na tržištu odnosno ne poduzimaju aktivnosti za kotaciju, nisu obveznici konsolidacije prema MSFI-ima, čime se krug zatvara tj. mali poduzetnik opet može primjenjivati MRS-ove. Taj problem obveznika ostao je otvoren do kraja 2007. budući da se stanje u računovodstvu nije promijenilo. Promjena je nastupila tek nakon 1. siječnja 2008., kada se počeo primjenjivati novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07.) U ovom članku obrađujemo bitna obilježja konsolidacijskih postupaka financijskih izvješća sukladno MSFI-ima budući da predmnijevamo da će konsolidacijska financijska izvješća sastavljati samo društva koja primjenjuju MSFI-e. Posebna je novost za 2007. što je ZTD-om (čl. 300.d. st. 2. i čl. 441. st. 3.) utvrđena obveza da se konsolidirana financijska izvješća trebaju predati u sudski registar bez odgađanja nakon što ta financijska izvješća utvrde uprava i nadzorni odbor, odnosno upravni odbor ili glavna skupština.
Uvod
Odnosi među povezanim društvima i obveznici konsolidacije
Načela i postupci konsolidacije
Računovodstveno evidentiranje ulaganja u ovisna društva
Goodwill i višak stjecateljeva udjela ("negativni goodwill")
Postupak konsolidacije financijskih izvješća
Nerealizirani dobitci i gubitci
Manjinski interes
Primjer konsolidacije financijskih izvješća
Ostali podatci u vezi s konsolidacijom, predočavanje i objavljivanje
Početkom prošle godine donesen je Pravilnik o utvrđivanju vrijednosti investicijskog fonda koji je donio bitne novosti u pristupu tom problemu, osobito kada su pitanju ulaganja u vrijednosne papire (budući da je usklađen s Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja). S druge strane, to je bilo nužno zbog vrlo dinamičnog rasta te vrste djelatnosti i sve većeg interesa javnosti za jasnoćom i boljim informacijama vrijednosti ulaganja u fondove. U ovom se članku autorica bavi knjigovodstvom promjena vrijednosti imovine u koju fondovi najčešće ulažu prikupljeni novac i njihovim odrazom na rezultate investicijskih fondova.
Uvod
Stanje investicijskih fondova u RH
Izračun neto-vrijednosti imovine fonda
Metodologija vrednovanja imovine i obveza investicijskog fonda
Početno priznavanje, naknadno mjerenje i prestanak priznavanja nekretnina
U poslovnoj se praksi poduzetnici često susreću s problemom evidentiranja stvari i opreme manje vrijednosti pod zajedničkom nazivom "sitni inventar", koja se tijekom poslovnog procesa ne troši jednokratno. Trgovačka društva kod kojih sitni inventar čini veći dio troškova poslovanja vode evidencije o sitnom inventaru na zalihama i njegovoj uporabi. S druge strane, manja trgovačka društva kod kojih sitni inventar čini tek manji dio troškova češće ga odmah po nabavi stavljaju u uporabu i vode samo evidencije o njegovoj uporabi. Više o načinu vođenja zaliha i uporabi sitnog inventara pročitajte u nastavku članka1.
Definiranje imovine koja se smatra sitnim inventarom
Na knjigovodstvenim računima evidentira se početno stanje imovine, obveza i kapitala te sve promjene tih stanja nastale tijekom poslovne godine. Početno stanje za novoosnovano trgovačko društvo unosi se u glavnu knjigu i dnevnik glavne knjige na temelju početne bilance, a za društvo koje je već poslovalo na temelju zaključne bilance1 što je sastavni dio konačne bruto-bilance protekle godine. U ovom članku upozoravamo na što treba paziti pri tom prijenosu.
Od 1. siječnja 2008. na snazi je novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07. – dalje: ZoR). Bitni instrumenti za njegovu primjenu se donose upravo ovih dana. Riječ je o propisanom obliku financijskih izvještaja i o Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja. Paradoksalna je prijelazna odredba čl. 35. ZoR-a da Vlada i ministar financija donose te propise u roku dva mjeseca poslije stupanja na snagu, umjesto toliko prije početka primjene. To donosi dodatne probleme, usklađenja postojećeg računovodstva s novim određenjima koji će se još dugo osjećati.
Što donosi odluka o strukturi financijskih izvještaja
Financijski izvještaji – opseg sastavljanja
Primjena HSFI-a
Umjesto zaključka
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Kada obrtnici ili fizičke osobe koje se bave obrtu sličnim djelatnostima, koji su u pravilu obveznici poreza na dohodak i utvrđuju dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga, postanu obveznicima poreza na dobitak po "sili zakona" ili po vlastitoj želji, možda će se upitati na koji način mogu iskoristiti neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak i ostale olakšice koje se mogu iskoristiti putem godišnje porezne prijave, na koje su mogli ostvariti pravo prema Zakonu o porezu na dohodak. Zakon o porezu na dohodak im je ostavio mogućnost da osim dobitka ostvare i dohodak, pa ako ne putem ostvarivanja drugog dohotka, onda ostvarivanjem poduzetničke plaće. Tako je nazvana plaća obrtnika "dobitaša" koja se ne temelji na ugovoru o radu, ali se glede utvrđivanja poreza na dohodak izjednačuje s plaćom radnika. Budući da je oporezivanje dohotka prilično složeno i bez uporabe matematike nepredvidivo, prije donošenja odluke o tome treba li isplaćivati poduzetničku plaću ili ne, i koja je njezina optimalna visina, treba razmisliti. Smatramo da će u tome pomoći ovaj članak.
Što se smatra poduzetničkom plaćom
Moraju li obrtnici "dobitaši" isplaćivati poduzetničku plaću
Obračunavanje poduzetničke plaće
Podnošenje izvješća poreznoj upravi i Regos-u o uplaćenim doprinosima , porezu na dohodak i prirezu na poduzetničku plaću
Rok za uplatu doprinosa i poreza te i uplatni računi uplatni računi za doprinose i porez na dohodak
Mogućnost isplate poduzetničke plaće u slučaju bolovanja
Kako plaćaju doprinose obrtnici i slobodna zanimanja ako tu djelatnost obavljaju uz radni odnos
Jubilarnom nagradom smatra se jednokratna isplata nagrade radniku zbog neprekinutog rada, kod jednog poslodavca ili kod više poslodavaca, što ovisi o odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu i sl. Prema poreznim propisima poslodavac može jubilarnu nagradu (pod određenim uvjetima) svojim radnicima isplatiti neoporezivo. Ako se ne ispune uvjeti prema kojima se spomenuta nagrada može isplatiti neoporezivo, isplaćena svota je dohodak od nesamostalnog rada. Na što poslodavac mora obratiti pozornost pri isplati jubilarne nagrade pročitajte u nastavku članka.
Pravo radnika na jubilarnu nagradu
Podliježe li jubilarna nagrada oporezivanju
Dodjela jubilarne nagrade u naravi
Uračunava li se isplata jubilarne nagrade u nadoknadu plaće za vrijeme bolovanja
Pomorci su posebna kategorija osiguranika i poreznih obveznika na koje se osim propisa iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te propisa na području oporezivanja dohotka, koji se primjenjuju na sve osiguranike i porezne obveznike u RH, primjenjuje još i Pomorski zakonik (Nar. nov., 181/04.) te provedbeni propisi doneseni na temelju toga Zakona, koji imaju prednost u primjeni u odnosu na spomenute propise. Od 1. siječnja 2008. u potpunosti se primjenjuje Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (Nar. nov., br. 76/07.) kojim su uređena statusna pitanja pomoraca – članova posade brodova u međunarodnoj plovidbi. Time je pokrenuta reforma pomorskog prava, odnosno usklađivanje toga prava s istim pravom u drugim pomorskim zemljama. O tome pišemo u ovom članku.
Sastavljanje financijskih izvješća pretpostavlja primjenjivost temeljne računovodstvene pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja. Ta pretpostavka vremenske neograničenosti poslovanja podrazumijeva da će u doglednoj budućnosti poduzetnik nastaviti s poslovanjem, pri čemu nema namjeru ni potrebu likvidirati ili znatno smanjiti razmjer svojih poslova. Također se podrazumijeva da poduzetnik ne će zatražiti zaštitu od vjerovnika sukladno važećim zakonima, odnosno da nad njime ne će biti pokrenut stečajni postupak. Budući da je revizija veza koja stvara povjerenje između stakeholdera kao korisnika izvješća i menadžmenta kao tijela odgovornog za sastavljanje financijskih izvješća, nužno je razmatranje pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja od strane revizora. To je razmatranje također nužno prije izražavanja mišljenja o financijskim izvješćima odnosno utvrđivanja njihove kvalitete. Problematika revizorskog razmatranja pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja razrađena je Međunarodnim revizijskim standardom 570 – Vremenska neograničenost poslovanja. Obveze i odgovornosti revizora i menadžmenta pri razmatranju vremenske neograničenosti poslovanja, revizorske radnje te odgovarajuće izvješćivanje vezano za ovu računovodstvenu pretpostavku iznosimo u nastavku.
Uvod
Računovodstvene pretpostavke (koncepti), načela i standardi
Odlučivanje o optimalnom načinu financiranja traži potanko proučavanje i analizu mogućih opcija i njihovih utjecaja na poslovanje društva, a takva komparativna analiza leasinga (operativnog ili financijskog1) i drugih oblika financiranja svodi se na analizu prednosti i nedostataka te izbor prihvatljivije opcije. Iako je bankarski kredit vrlo sličan financijskom leasingu, krediti nisu uvijek supstituti. Da je suprotno, leasing bi se nasumice distribuirao. Upravo ta činjenica je poticaj za rasvjetljavanje problematike leasinga i ukazivanje na prednosti i nedostatke njegova korištenja, tim više što taj način financiranja još uvijek nedovoljno koriste domaći poslovni subjekti. Člankom se želi ukazati na važnost pravilno donesene odluke o financiranju.
Uvod
Čista sadašnja vrijednost kao model vrednovanja leasinga
Upravi društva je najteže upravljati financijama kad se na skupštini društva izražavaju zahtjev za isplatu dividende odnosno dobitka koji nemaju podlogu u dobitku i financijskim mogućnostima. To je u prvom redu "udar" na financije kad se započne s novim ulaganjem u rast tržišta ili u interne investicije. Kako voditi politiku dividendi pročitajte u ovom članku.
Rizičnost ulaganja u dionice
Odlučivanje o isplati dividende
Politika oblikovanja visine dividende
Hrvatske osobitosti
Važnost nekretnina pri isplati dividende
Umjesto zaključka
Autor: Dragan TOMAŠEVSKI, dipl. oec. i steč. uprav.
U članku su dana pojašnjenja za sastavljanje financijskih izvješća banaka: bilance, računa dobitka i gubitka, izvješća o novčanom toku, izvješća o promjenama kapitala i bilježaka uz financijska izvješća. Više o načinu sastavljanja financijskih izvješća profitnih centara pročitajte u sljedećem broju časopisa.
U prošlom broju našeg časopisa detaljno smo pisali o prijavi poreza na dobitak (obr. PD). U okviru tog članka pojasnili smo i umanjenju porezne osnovice za državne potpore za obrazovanje i izobrazbu. Ali u međuvremenu je na snagu stupio Pravilnik o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08.) koji detaljnije pojašnjava Pregled opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu. Pregled troškova treba priložiti uz prijavu poreza na dobitak (obrazac PD). U ovom članku dajemo praktični primjer sastavljanja Pregleda troškova za obrazovanje i izobrazbu radnika . Ujedno dajemo i kratki prikaz o tome što donosi novi Pravilnik Trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost i u 2007.godini ne plaćaju porez na dobitak koji ostvare od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi. Ali novi obrazac PD nije predvidio redni broj za ovu poreznu olakšicu. O tome na koji je način uključiti u poreznu prijavu – razmatramo na kraju ovog članka.
Uvod
Što donosi Pravilnik o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu
Kako sastaviti Pregled opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu
Oslobođenje za brodarsku djelatnost
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Krajem prošle godine, a djelomično i početkom ove, objavljeni su propisi o državnim potporama za istraživačko-razvojne projekte odnosno za obrazovanje i izobrazbu koje se u našem poreznom sustavu postavljaju na potpuno nov način. Godina 2007. prva je godina takvog načina korištenja državnih potpora pa su razumljiva nesnalaženja u prilično nejasnim i nekonzistentnim propisima. U ovom članku još jedanput dajemo osvrt na način obračuna tih potpora i način njihova iskazivanja u prijavama poreza na dohodak obrtnika i samostalnih djelatnosti odnosno prijavama poreza na dobitak.
Zakonom o financiranju jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave određeni su izvori sredstava i način financiranja poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema spomenutom Zakonu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave stječu prihode iz vlastitih izvora, od sudjelovanja u raspodjeli zajedničkih poreza te od dotacija iz državnog i županijskog proračuna. Radi utvrđivanja poreza na kuće za odmor i donošenja rješenja za 2008., kao jedne vrste lokalnih poreza što ih mogu uvesti gradovi odnosno općine, pravne i fizičke osobe kod kojih je u odnosu na postojeće evidencije Porezne uprave došlo do promjene stanja glede podataka mjerodavnih za utvrđivanje poreza (promjena broja četvornih metara korisne površine, promjena adrese i sl.) te pravne i fizičke osobe koje su postale novim obveznicima tog poreza dužne su nadležnom poreznom tijelu do 31. ožujka 2008. dostaviti promijenjene podatke o vlasništvu kuća za odmor. Više o pojedinim vrstama lokalnih poreza pročitajte u nastavku članka.
Uvod
Odluka ustavnog suda republike hrvatske
Utvrđivanje lokalnih poreza
Prirez porezu na dohodak
Porez na potrošnju
Porez na tvrtku ili naziv
Porez na korištenje javnih površina
Porez na kuće za odmor
Pregled uplatnih računa za plaćanje lokalnih poreza
Općim poreznim zakonom predviđene su mogućnosti otpisa poreznog duga u slučajevima kada taj dug postane nenaplativ. Člankom 135. propisani su mogući slučajevi kada Porezna uprava provodi postupak prema službenoj dužnosti ili na zahtjev poreznog obveznika te koje su to moguće situacije kada je porezni dug nenaplativ. Način otpisa duga, potrebni dokumenti kojima se dokazuje nemogućnost naplate te postupanja u Poreznoj upravi opisani su u članku.
Uvod
Otpis poreznog duga i duga za obvezne doprinose na temelju odredaba stavka 1. točke 1. i 2. članka 135. OPZ-a
Otpis poreznog duga i duga za obvezne doprinose na temelju odredaba članka 135. stavak 2. i 3. OPZ-a
Obveznici poreza na dohodak, obrtnici i slobodna zanimanja mogu od različitih dobavljača nabavljati nekretnine kao dugotrajnu imovinu za obavljanje djelatnosti. Primjerice, to mogu biti drugi poduzetnici koji obavljaju registriranu djelatnost, odnosno društva i drugi obrtnici te slobodna zanimanja, građani, a uobičajeno je također da obrtnici unose i svoju osobnu imovinu - nekretninu u imovinu obrta. Hoće li prodaja nabavljene dugotrajne imovine biti oporeziva PDV-om ili ne, prije svega ovisi o poreznom položaju obrtnika, ali na temelju propisa o porezu na dohodak navedeni prometi svakako utječu i na dohodak obrta, osobito ako je riječ o prodaji nekretnine koja je prije nekoliko godina jednokratno otpisana u trenutku nabave i stavljanja u uporabu. Opširnije o tome pročitajte u nastavku.
Uvod
Nabava nekretnine za obavljanje obrtničke djelatnosti
Porezne obveze pri prodaji izuzimanju nekretnine iz imovine obrta
Evidentiranje nabave i prodaje nekretnina u poslovnim knjigama obrtnika
Zaključne napomene
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Približava se 1. travnja 2008., kada neki izvođači radova koji nisu pribavili suglasnost za započinjanje poslova građenja ne će smjeti obavljati djelatnost građenja sukladno novim propisima. O tom smo problemu pisali RRiF-u br. 10/06., a u ovom članku razmatramo aktualna pitanja radi rješavanja nekih uvjetaza ispunjavanje organizacijskih i drugih uvjeta zadobivanje potrebne suglasnosti za obavljanje poslova građenja.
Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je stupio na snagu još 28. prosinca 2006., donesene su bitne novosti kojima je promijenjen način i uvjeti obavljanja te djelatnosti. Primjerice, radno vrijeme više ne propisuje lokalna samouprava nego je to pitanje jedinstveno uređeno Zakonom o ugostiteljstvu, više nije potreban voditelj poslovanja, u obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj više nije obvezan primjenjivati Posebne uzance te poslovne običaje u ugostiteljstvu, osim zabrane usluživanja, zabranjeno je i konzumiranje alkoholnih pića maloljetnicima a za navedenu kontrolu su osim Državnog inspektorata nadležni i MUP – policijski službenici. Dalje, ugostitelj je obvezan osigurati gosta u svim smještajnim objektima, ugostitelji ni pružatelji usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu više ne trebaju ovjeravati cjenik usluga niti normativ, stranci mogu iznajmljivati sobe, apartmane, kuće za odmor i sl. pod određenim uvjetima. U nizu promjena i pratećih akata donesene su promjene i vezane za vođenje knjige gostiju i popisa gostiju te knjige žalbe. O tome opširnije možete pročitati u ovom članku.
U nastavku se daje nekoliko odgovora na pitanja iz nadležnosti gospodarske inspekcije, odnosno daju se odgovori iz poslovanja u trgovačkoj te uslužnoj djelatnosti. Autor daje odgovore na pitanja vezana za uvjete i načine obavljanja trgovine na malo putem interneta, koja je u posljednje vrijeme sve zastupljenija. Deklariranje proizvoda od cvijeća kao i prodaja dobara u manjem opsegu za koju poduzetnik nema registriranu djelatnost također je aktualna tema. O čemu trebaju voditi brigu proizvođači koji prodaju vlastite proizvode, vezano za obvezu isticanja cjenika i vođenje knjige popisa kao i prodaju poljoprivrednih proizvoda (meda), odgovaramo u nastavku.
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Fond) donio je Odluku o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 8/08. – dalje: Odluka). Sukladno čl. 2. Odluke poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, kao i osoba koja se samozapošljava ostvaruje pravo na redovne poticaje i posebne poticaje. U ovom članku obrađujemo tematiku redovnih poticaja koji se mogu ostvariti pri zapošljavanju ili samozapošljavanju osoba s invaliditetom. U zasebnom članku ćemo obraditi temu posebnih poticaja.
U bogatoj sudskoj praksi Vrhovnoga suda Republike Hrvatske (dalje: VSRH) na području radnoga prava osobito se ističu pravna stajališta toga Suda u revizijskim predmetima u slučajevima izvanrednih otkaza ugovora o radu. U nastavku ćemo prikazati tri rješidbe VSRH u vezi s razlogom i rokom za izvanredni otkaz.
Uvod
Razlog za otkaz
Rok za izvanredni otkaz
Na računanje roka za izvanredni otkaz ugovora o radu primjenjuju se opći propisi obveznog prava
Koncern, kao jedan od oblika povezanosti trgovačkih društava, u posljednje je vrijeme osobito aktualan u sektoru graditeljstva budući da strogo propisanim uvjetima iz Pravilnika o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, mogu udovoljiti samo subjekti koji samostalno ili udruženi udovoljavaju istima. O problematici vezanoj za Pravilnik opširnije pišemo u ovome broju našega časopisa u rubrici Tržište i propisi.
U ovom članku se daje pregled zaključaka Zajedničkog povjerenstva za tumačenja temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama sa sjednica održanih u 2007. i 2008. Pregled tumačenja tog Povjerenstva sa sjednica održanih od 2002. do 2005. dan je u prilogu časopisu RRiF, br. 4/06., Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika, str. 27.
Zakon o javnoj nabavi propisuje izuzeća od primjene u kojima javni naručitelj i naručitelj na području vodoopskrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga (naručitelj ili, kako ga Zakon zove, sektorski naručitelj) ne primjenjuje taj Zakon. U ovom članku se piše o izuzećima kako ih je uredio Zakon o javnoj nabavi. Upozorava se i na razlike u odnosu na prethodni istoimeni zakon.
Uvod
Bitne novele koje donosi zakon u odnosu na izuzeća
U ovom članku je dan kratki prikaz sadašnjeg profila računovodstvenog i poreznog sustava Republike Srbije, s posebnim osvrtom na pitanja koja su bitna stranim investitorima i drugim osobama iz inozemstva. U članku su prikazani najbitniji elementi najvažnijih poreznih oblika u Srbiji: poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobitak, poreza i doprinosa na zarade i ostali oblici oporezivanja. Također je predstavljen važeći sustav računovodstva i financijskog izvješćivanja u Republici Srbiji.