U Nar. nov., br. 30/08. objavljeni su Hrvatski standardi financijskog izvješćivanja (dalje: HSFI). Cjelokupan sadržaj HSFI-a sastoji se od Okvira, 17 standarda i Pojmovnika. Odluka je objavljena gotovo dva i pol mjeseca nakon početka primjene standarda. Naime, HSFI-i se prema tekstu svakog standarda primjenjuju za razdoblje koje počinje 1. siječnja 2008. Obveza primjene HSFI-a utvrđena je Zakonom o računovodstvu. U ovom tekstu donosimo kraći osvrt na zahtjeve HSFI-a glede iskazivanja pojedinih poslovnih promjena u financijskim izvješćima trgovačkih društava.
Uvod
Okvir
Financijska izvješća (HSFI 1)
Konsolidirana financijska izvješća (HSFI 2)
Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške (HSFI 3)
Događaji nakon datuma bilance (HSFI 4)
Dugotrajna nematerijalna imovina (HSFI 5)
Dugotrajna materijalna imovina (HSFI 6)
Ulaganja u nekretnine (HSFI 7)
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja (HSFI 8)
U praksi često postoje transakcije koje započinju u jednom obračunskom razdoblju, a završavaju u sljedećim razdobljima. Cilj vremenskih razgraničenja je razgraničiti takve transakcije odnosno evidentirati prihode i rashode u onom obračunskom razdoblju na koje se ona stvarno i odnose. Više o evidentiranju vremenskih razgraničenja pročitajte u nastavku članka.
Trgovačko društvo, kao što i sam naziv govori, nastaje osnivanjem odnosno prodajom udjela (dionica) dijelova temeljne glavnice (kapitala) zainteresiranim ulagačima, a u tom pogledu to je jedan od stadija u osnivanju društva Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 118/2003., 107/07. – dalje: ZTD). Trgovačko društvo je pravna osoba čije se osnivanje i ustroj uređuje ZTD-om. Razlikujemo društvo kapitala: dioničko društvo te društvo s ograničenom odgovornošću i društvo osoba: javno trgovačko društvo, komanditno društvo i gospodarsko interesno udruženje. Prema odredbama čl. 3. ZTD-a trgovačko društvo je trgovac bez obzira na to obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost. Trgovac pojedinac se može u upisati sudski registar u slučaju kad mu je godišnji prihod preko 2 milijuna kuna, odnosno 15 milijuna kuna kada se obrtnik mora upisati u sudski registar. Koje promjene mogu nastati na kapitalu i temeljnoj glavnici poslije osnivanja i koja porezna davanja su propisana za takve promjene pročitajte u ovom članku.
Temeljna glavnica (kapital) trgovačkih društava i trgovca pojedinca
Završetkom poslovne godine nakon sastavljanja financijskih i poreznih izvješća prikupljaju se sve isprave i evidencije koje treba čuvati. Budući da vrijeme određivanja obveznog čuvanja računovodstvene i porezne dokumentacije nije jednoznačno, u nastavku pojašnjavamo rokove čuvanja i što učiniti s dokumentacijom nakon isteka zakonom propisanih rokova.
U članku se obrađuju pitanja primjene MRS-a 36 – Smanjenje vrijednosti imovine. Prvi problem koji se kod ove procjene pojavljuje jest kako identificirati tu imovinu čija vrijednost može biti smanjenja, jesu li to interni ili eksterni indikatori smanjenja vrijednosti imovine, utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, neto prodajne cijene i uporabne vrijednosti, diskontne stope I CAPM modela, priznavanje gubitka od smanjenja vrijednosti jedinice koja stvara gotovinu, storniranje gubitaka od smanjenja vrijednosti, testovi smanjenja uporabne vrijednosti, te računovodstvene politike i objavljivanja.
Dok je u nas računovodstveni sustav dominantno uređen prema zahtjevima HSFI-a i MSFI-a, a u EU prema smjernicama, uredbama i drugim pravnim aktima EU, postavlja se pitanje usklađenosti našega računovodstvenog sustava sa sustavom EU. Iako je u nas primjeni novi Zakon o računovodstvu, moguće je da će se ponovno konstatirati da nije u skladu s uređenjem financijskog izvješćivanja EU. Više o tome pročitajte u nastavku.
Članice moraju poštivati pravni poredak Europske unije
S obzirom na to da su Program statističkih aktivnosti za petogodišnje razdoblje 2008.-2012. godine i Godišnji provedbeni plan za 2008. godinu u postupku donošenja, obveznici i dalje sastavljaju i podnose tromjesečna izvješća na već poznatim obrascima (poduzetnici na obrascu TSI-POD, neprofitne organizacije na TSI-BAN, banke i štedionice na TSI-BAN, a društva za osiguranje na TSI-OS-RE), kao i u 2007. godini.
Obveznici sastavljanja statističkog izvješća
Važnije napomene u vezi s ispunjavanjem obrasca TSI-POD
Radnici koji rade na radnim mjestima štetnim za zdravlje i radnu sposobnost, osiguranici kojima nakon određenih godina života zbog prirode i težine posla opadaju funkcije organizma te osiguranici s određenim oblicima invalidnosti, ostvaruju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem, a u praksi ga prepoznajemo kao beneficirani staž. Za te je osiguranike poslodavac obvezan u prijavi za mirovinsko osiguranje naznačiti da je riječ o radnom mjestu odnosno poslovima na kojima radnici ostvaruju pravo na beneficirani staž. i plaćati dodatne doprinose na način i po stopama određenima Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02. i 177/04). Priznavanje staža osiguranja s povećanim trajanjem znači da se osiguranicima koji ostvaruju to pravo priznaje za 12 mjeseci staža osiguranja 14, 15, 16 ili 18 mjeseci, što ovisi o radnom mjestu odnosno zanimanju osiguranika.
Zakonska određenja na kojima se temelji pravo radnika na staž osiguranja s povećanim trajanjem - beneficirani radni staž
Na kojim poslovima se priznaje staž osiguranja s povećanim trajanjem
Podnošenje prijave na staž osiguranja s povećanim trajanjem hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje
Obračunavanje i plaćanje doprinosa za radnike kojima se staž osiguranja priznaje s povećanim trajanjem
Sastavljanje izvješća o isplaćenim plaćama i plaćenim doprinosima za staž osiguranja s povećanim trajanjem
Kako se obračunavaju doprinosi za staž osiguranja s povećanim trajanjem u slučaju da radnik radi na tim poslovima samo dio mjeseca
Računi na koje se uplaćuje doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem
Na svojoj redovitoj mjesečnoj sjednici održanoj 18.-22. veljače 2008. IASB je raspravljao o potrebnim poboljšanjima postojećih MSFI-a u 2008. godini, zatim o MRS-u 19 – Obveze prema zaposlenicima, konceptualnom okviru standarda, amandmanu na MRS 37 u dijelu koji se odnosi na obveze, zatim u obvezama i glavnici i ugovorima o osiguranju.
Investiranje je jedan od najvažnijih činitelja razvoja ekonomskih i ostalih subjekata u društvu. Ono se odnosi na budućnost pa je njegova analiza prije donošenja odluka zapravo simulacija događaja u budućnosti koji u načelu ovise o svjetskim kretanjima, ali i o domaćoj društveno-ekonomskoj okolini. U RH je nakon stjecanja državnosti došlo do bitnih promjena u modelu gospodarstva i uvedeno je otvoreno tržišno gospodarstvo s pretežitim privatnim vlasništvom, što je uzrokovalo znatne promjene u analizi procesa investiranja i zahtijevalo nova stručna znanja. Zbog toga je 1997. utemeljeno Hrvatsko društvo investicijskih projektanata s ciljem osiguranja uvjeta za stručno i pravilno obavljanje djelatnosti investicijskog projektiranja te podizanje stručne razine i ugleda investicijskih projektanata. U nastavku članka iznijet ćemo stajališta u pogledu nekih temeljnih pitanja procesa investiranja koja nisu definirana propisima, ali se temelje na ekonomskoj teoriji i iskustvima prakse ovlaštenih investicijskih projektanata.
Ostaje li novac na novčanom računu po završetku uredovnog vremena, tada vrijeme, a ni novac ne radi za Vas. Ta konstatacija stalno „progoni“ menadžere financija, ali i svakog poduzetnika, pa i svakog od nas osobno. Već se po inerciji prihvatila činjenica da se po saldu na žiro-računu ne ostvaruju gotovo nikakve kamate. To se donekle moglo i tolerirati kad nije bilo inflacije. Sada, kad su inflacijski procesi postali osjetno intenzivniji, svaka je nadoknada (eliminacija gubitka) poželjna. Može li se postići i nešto više, o tome pročitajte u nastavku članka.
Uvod
Kunski novčani fondovi
Porezno-računovodstveni tretman ulaganja u novčane fondove
U članku se aktualizira problem neravnoteže realnog i financijskog sektora hrvatske ekonomije. Unatoč solidnim stopama gospodarskog rasta, stabilnom tečaju domaće valute, liberalizaciji tekućih i kapitalnih transakcija te započetim strukturnim reformama i zakonskim prilagodbama pravnoj stečevini EU, hrvatski financijski sustav i realni sektor nisu u ravnoteži koja bi jamčila dugoročnu stabilnost bez krize. Problem sigurnosti portfelja banaka i stabilnosti financijskog sustava eskalirat će ako dođe do znatnog pada cijena nekretnina koji bi onemogućio bankama da prisilnom prodajom kolaterala nadoknade kreditne plasmane bez većih gubitaka.
Uvod
Obilježja makroekonomskog okružja
Međuovisnost čimbenika kreditne ekspanzije banaka
Utjecaj cijena nekretnina na sigurnost bankovnih portfelja
Poslovanje banaka je nezamislivo bez užih organizacijskih jedinica. Zadaća užih organizacijskih jedinica banaka je “pokrivanje” određenih regija i u funkciji su decentralizacije bankovnog poslovanja. Neki ih ustrojstveno označavaju profitnim centrima, drugi ih nazivaju podružnicama, treći komercijalnim centrima itd. Neovisno o tome koji se od navedenih izraza koristi u praksi, svaki od njih u biti označuje “profitni centar” banke pa se taj izraz u nastavku koristi kao sinonim za uže organizacijske jedinice banke zadužene za pružanje bankovnih usluga klijentima pojedinih regija.
Mjenjačko poslovanje u Republici Hrvatskoj uređeno je nizom zakona i podzakonskih akata. Jedna od skupina osoba koje se bave mjenjačkim poslovanjem su i ovlašteni mjenjači. Oni ne smiju zaboraviti na svoje obveze prema Hrvatskoj narodnoj banci vezane za prijavljivanje određenih vrsta promjena kako im se ne bi oduzelo dopuštenje za rad.
Propisi, nadležne institucije i osnovno o mjenjačkom poslovanju
Primjena fit & proper kriterija za ovlaštene mjenjače
O čemu je potrebno voditi brigu i nakon izdavanja odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova?
Oduzimanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova
U sustavu PDV-a u istom su poreznom položaju poduzetnici – porezni obveznici koji obavljaju proizvođačku djelatnost, kao i oni koji obavljaju uslužnu djelatnost. Također, kada je riječ o obavljanju djelatnosti popravaka odnosno servisa, s poreznog gledišta više nije važno o kojoj je vrsti dobara riječ – strojevima ili osobnim automobilima koji su u poduzetničkoj imovini ili je riječ o privatnoj imovini krajnjih potrošača. O tome koje su osobitosti oporezivanja PDV-om u servisnoj djelatnosti piše naša suradnica iz Ministarstva financija.
U ovom će se članku razmotriti primjena propisa o posebnim porezima na osobne automobile, motocikle i zrakoplove koji se uvoze ili proizvode i prodaju u RH, što je uređeno Zakonom o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (Nar. nov., br. 139/97., 105/99., 55/00., 127/00., 107/01. i 95/04. – dalje: Zakon). Primjerima će se također pokazati izračun uvoznih davanja za osobne automobile, motocikle i zrakoplove koji se deklariraju za stavljanje u carinski postupak puštanja robe u slobodni promet. Obraditi će se i postupak homologacije, budući da je uvoz motornih vozila dopušten samo ako su ispunjeni propisani uvjeti vezani za homologaciju pa se bez predviđenih isprava ne može provesti carinski postupak. Opširnije o navedenome pročitajte u nastavku članka.
Definicija osobnih automobila kao predmeta oporezivanja posebnim porezom
Definicija motocikla kao predmeta oporezivanja posebnim porezom
Utvrđivanje poreznoga statusa «novi» ili «upotrebljavani» osobni automobil i motocikli
Porezna osnovica i visina posebnog poreza kod osobnih automobila i motocikla
Definicija zrakoplova kao predmeta oporezivanja posebnim porezom, porezna osnovica i visina posebnog poreza
Razvrstavanje prema carinskoj i poreznoj tarifi
Porezni obveznik
Nastanak obveze i plaćanje posebnog poreza pri uvozu
Nastanak i plaćanje posebnog poreza za tuzemne isporuke
Porezna oslobođenja
Pravna sredstva
Postupak obračuna carinskih i poreznih davanja pri uvozu novih i rabljenih osobnih automobila
Postupak homologacije vozila
Primjeri obračuna carinskih i poreznih davanja pri uvozu novih i rabljenih osobnih automobila, motocikla i zrakoplova
Oporezivanje nasljedstva i darova u Republici Hrvatskoj obavlja se primjenom dvaju zakonskih tekstova. Posljedica pravnog uređenja oporezivanja nasljedstva i darova dvama različitim zakonima je činjenica da se problematika oporezivanja naslijeđene ili darovane nekretnine uređuje jednako kao i svaki drugi promet nekretnina i podliježe Zakonu o porezu na promet nekretnina, dok samo nasljeđivanje i darovanje gotova novca, novčanih potraživanja i pokretnina podliježe „čistom“ porezu na nasljedstva i darove, uređenom Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga će se u ovom članku oporezivanje nasljeđivanja i darovanja nekretnina prikazati odvojeno od oporezivanja nasljeđivanja i darovanja ostale imovine.
Oporezivanje naslijeđenih ili na dar primljenih nekretnina
Oporezivanje naslijeđenih ili na dar primljenih ostalih oblika imovine porezom na nasljedstva i darove
Inozemni vlasnici udjela u kapitalu u hrvatskim trgovačkim društvima i fondovima ostvarene dobitke mogu prema određenim pravilima transferirati u svoje zemlje. Iako je to hrvatskim propisima vrlo liberalizirano, u ovom članku pišemo o porezno-pravnim određenjima u vezi s time te o transferu drugih zarada koje su inozemna društva i fizičke osobe ostvarile u Hrvatskoj. U članku se razmatraju uvjeti transfera dobitka za zemlje koje su najveći ulagači, ili su pak najveći trgovački partneri naše zemlje.
Pristup
Transfer dobitaka (dividendi) u austriju, italiju, njemačku i sloveniju
Dobitci ostvareni od prodaje udjela (dionica) i isplate iz kapitalnih pričuva
Transfer kamata u inozemstvo
Transfer dohodaka od nekretnina
Dobitci ostvareni u fondovima
Zaključne napomene
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Poslovanje na globalnom tržištu zahtijeva primjenu novih tehnologija kojima se trgovačka društva moraju neprestano prilagođavati radi postizanja ili održavanja konkurentnosti. Elektroničko poslovanje, a osobito prodaja putem interneta, jedan je od zahtjeva koji moraju ispuniti svi koji žele svoje proizvode, robu ili usluge ponuditi širokom krugu potencijalnih kupaca. Svrha ovog članka je na jednostavan i transparentan način prikazati kako i pod kojim uvjetima se može obavljati djelatnost elektroničke trgovine, koje obveze pritom nastaju za trgovce odnosno prodavače i koja prava imaju potrošači kad se odlučuju na kupnju putem interneta.
Uvod
Pravno uređenje internetske trgovine
Općenito o djelatnosti internetske trgovine na malo
Tko može obavljati internet trgovinu na malo
Opći uvjeti za obavljanje internetske trgovine
Posebni uvjeti za obavljanje internetske prodaje na malo
Način obavljanja internetske trgovine
Općenito o sklapanju potrošačkog ugovora putem interneta
Na temelju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 143/02. i 33/05. – dalje: Zakon) Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Fond) donosi Odluku o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 8/08. – dalje: Odluka) koja stupa na snagu 16. siječnja 2008. Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, kao i osoba koja se samozapošljava, ostvaruje pravo na redovne poticaje i posebne poticaje. U ovom članku obrađujemo tematiku posebnih poticaja koji se mogu ostvariti pri zapošljavanju ili samozapošljavanju osoba s invaliditetom. Da bi se tema mogla sagledati u cijelosti čitatelje upućujemo da pročitaju i članak iz časopisa RRiF, br.3/08. o mogućnosti ostvarivanja redovnih poticaja koje također mogu ostvariti osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju ili poslodavci koji zapošljavaju osobu s invaliditetom.
Uvod
Poticaj vezani za obrazovanje zaposlenih osoba s invaliditetom
Obrazovanje nezaposlenih osoba s invaliditetom radi zapošljavanja
Sredstva za prilagodbu radnog mjesta – arhitektonska prilagodba
Sredstva za prilagodbu uvjeta rada – tehnička prilagodba
Poticaj u vezi s kreditnim sredstvima namijenjenim kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom
Različite životne i pravne situacije u radnim odnosima zbog kojih dolazi do sporova između poslodavca i radnika često završavaju na sudovima koji su nadležni za radne sporove. Iako su te situacije vrlo često raznolike po svojim obilježjima i elementima pa se sudovi u rješavanju tih slučajeva usredotočuju upravo na konkretni slučaj o kojem odlučuju (sa svim njegovim osobitostima), ipak sudska praksa može dati koristan putokaz i usmjeriti na pravilno i zakonito postupanje (osobito poslodavaca) u sličnim slučajevima. U tri prikazana slučaja iz sudske prakse Vrhovnoga suda RH na području radnih sporova vidljivo je (za pojedina pitanja) načelno stajalište tog Suda (koji ujednačava sudsku praksu u RH), pa bi poslodavci u sličnim slučajevima trebali postupati što je više moguće u skladu sa Zakonom o radu. Pritom treba imati na umu da ipak nema identičnog slučaja.
Uvod
Pisana potvrda o sklopljenom ugovoru i prijavi osiguranja
Dana 1. travnja 2008. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, osim odredaba koje se odnose na prekogranična spajanja i pripajanja, a stupaju na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju. Naime, potreba za usklađenjem sa smjernicama Europske unije ovoga, kao i mnogih drugih nacionalnih zakona, te između ostaloga razvoj tržišnog gospodarstva, implementacija novih pravnih standarda, prevladavajući trendovi i aktualno gospodarsko ozračje u cjelini, doveli su do potrebe za ponovnim noveliranjem Zakona o trgovačkim društvima.
Uvod
Usklađenje zakona o trgovačkim društvima s europskim pravom
Biti konkurentan danas nije pitanje uspjeha nego pitanje opstanka na tržištu. Izgradnja i stalno podizanje konkurentnosti postali su ključni zadatak suvremenog strateškog poduzetništva. Uz fleksibilnost, inovativnost i brzinu reagiranja na poslovne prilike strateško poduzetništvo nalaže istodobno razvijanje i povećanje konkurentskih prednosti, što omogućuje rast i razvoj trgovačkog društva u budućnosti. Zbog toga utvrđivanje strategije rasta i razvoja malog trgovačkog društva, donošenje strateških planova za razvoj te izrada operativnih i poslovnih planova čine ključne aktivnosti strateškog poduzetništva. Više o tome možete pročitati u ovom članku.
Javni naručitelj mora jasno, razumljivo i nedvojbeno opisati predmet nabave kako bi ponuditelji mogli ponuditi robu, usluge i radove usporedive po vrsti, kvaliteti i cijeni, te po drugim potrebnim svojstvima i uvjetima. Predmet nabave definira naručitelj pozivanjem na CPV oznake, pri čemu je predmet nabave određen najmanje kategorijom iz CPV rječnika. Izračun procijenjene vrijednosti predmeta nabave temelji se na ukupnoj svoti, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). Pri takvu izračunu procijenjene vrijednosti naručitelj mora uzeti u obzir ukupnu vrijednost nabave koja uključuje sve opcije i moguća produženja ugovora. Odgovore na pitanja: kako odrediti predmet nabave, kako procijeniti vrijednost predmeta nabave i trebali li napraviti plan javne nabave daje autorica u ovom članku.
Zakon o javnoj nabavi predviđa i tri nova načina provedbe nekog od postupaka javne nabave. Načini nabave su: okvirni sporazum, elektronička dražba i dinamički sustav nabave. Načini nabave su ispomoć pri provođenju postupka nabave i odvijaju se nakon provedbe jednog od postupaka.
Ministar financija je iz područja unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru u 2008. donio dva nova provedbena propisa: Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna i Pravilnik o provedbi financijskog upravljanja i kontrola. Autorica članka obrazlaže što oni donose.
Uvod
Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna
Pravilnik o provedbi financijskog upravljanja i kontrola
