Napokon je donesen pravni akt koji određuje novi sadržaj financijskih izvješća, a time i računski (kontni) plan te sadržaj glavne knjige za poduzetnike.Kako novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07.) ne sadržava godišnja financijska izvješća, nego je zakonskom odredbom obveza donošenja i objave prenesena na ministra financija, to se i dogodilo tek početkom travnja. Na prijedlog Odbora za standarde financijskog izvještavanja, ministar financija je prihvatio i donio Pravilnik (a ne Odluku) o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 38/08. od 2. travnja. 2008.).Promjene u sadržaju financijskih izvješća uzrok su promjena u sastavu i rasporedu računa u računskom planu, a o tim novostima pišemo u ovom članku.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
MSFI 6 primjenjuje se na izdatke vezane za istraživanje i procjenu mineralnih resursa koje trgovačko društvo bilježi u vezi s obavljanjem te djelatnosti. Taj se standard ne možeprimjenjivati na izdatke koji su nastali prije istraživanja i procjene odnosno prije nego što je društvo dobilo zakonska prava na takva istraživanja, kao ni na izdatke koji su nastali nakon što je dokazana tehnička izvedivost i komercijalna isplativost vađenja mineralnih resursa.Objavljivanje MSFI-a 7 rezultiralo je povlačenjem MRS-a 30, koji je uređivao pitanje objavljivanja financijskih izvješća banaka. Novi MSFI 7 ne ograničava svoju primjenu samo na banke već se odnosi i na ostala društva koja su obvezna primjenjivati MSFI-e kao što su veliki poduzetnici i poduzetnici čije su dionice ili dužnički vrijednosni papiri uvrštene ili se obavlja priprema za njihovo uvrštavanje na organizirano tržište vrijednosnih papira,uključujući i sve poduzetnike iz financijskog sektora.U ovom članku obrađujemo računovodstveni postupak u vezi sa smjernicama danim tim društvima.
Računovodstveno vrednovanje ulaganja u nekretnine koje se nabavljaju ili izgrađuju radi ostvarivanja prihoda od najma i/ili povećanja njihove kapitalne vrijednosti uređuju MRS 40 i HSFI 7. Ovisno o interesima ulagača i njihovim poslovnim ciljevima kod ulaganja u nekretnine može se primijeniti model evidencije nekretnina po trošku nabave ili fer vrijednosti. U poslovnoj praksi postoje i situacije kada se u slučaju prenamjene nekretnine naknadno prenose sa ili na ulaganje u nekretnine.Članak daje primjere računovodstvenih postupaka u svezi s ulaganjima u nekretnine.
Društva kapitala u svom poslovnom vijeku mogu doživjeti različite statusne promjene. Česti su slučajevi pripajanja i spajanja društava jer se time okrupnjava kapital, a društvo s novim većim sredstvima može ostvariti složenije pothvate. Nisu rijetke ni podjele društva. Podjela društva može se provesti razdvajanjem ili odvajanjem, pri čemu dolazi do osnivanja novog društva ili više njih.O tome, kao i o novostima koje u vezi s ovom problematikom donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima koji je stupio na snagu 1. travnja 2008., možete pročitati u članku.
Konsolidacija financijskih izvješća društava jedne grupe (matice i svih ovisnih društava) složeni je računovodstveni postupak budući da treba prikazati bilancu, račun dobitka i gubitka, izvješće o promjeni kapitala te novčane tijekove i bilješke kao da su to financijska izvješća jedne ekonomske cjeline, jednog subjekta. Zbog takvog se postupka u poslovnim knjigama trebaju osigurati podaci koji će takav iskaz omogućiti. To znači da vrijednost svih ulaganja matice u ovisna društva, a i eventualno ovisnih društava međusobno, treba utvrđivati prema unaprijed utvrđenim metodama sukladno MSFI-ima i HSFI-ima, ovisno o tome koje standarde društvo primjenjuje. Sve bitnije transakcije i poslovne promjene treba provoditi sukladno donesenim računovodstvenim politikama koje će vrijediti za sva društva u jednakim uvjetima na jednak način.U ovom članku autorica piše o metodama utvrđivanja vrijednosti ulaganja u društvima čija financijska izvješća sudjeluju u konsolidaciji te daje okvirni sadržaj internog akta o konsolidacijskim postupcima.
U članku se daje prikaz istraživanja o tome koja društva (poduzeća) i u kojim slučajevima u pojedinim zemljama Europske unije primjenjuju Međunarodnestandarde financijskog izvješćivanja (MSFI). Opći je dojam da MSFI-e primjenjuju one zemlje koje nemaju izgrađeno pravo trgovačkih društava i njihovo oporezivanje. Drugi dio članka ukazuje na sve probleme i dvojbe koje se u EU pojavljuju u vezi s primjenom MSFI-a. Sve je to neobjašnjivo s obzirom na to da EU apsolutno ništa ne poduzima na izgradnji vlastitoga računovodstvenog sustava. To postaje vrlo zanimljivo s obzirom na našu situaciju kad su u primjenu došli i Hrvatski standardi financijskog izvješćivanja za mala i srednja društva koji su po svom sadržaju „kopija“ MSFI-a. Upravo se tome protivi Komisija EU jer smatra da su računovodstveni standardi za mala i srednja poduzeća što ih dovršava IASB u Londonu neprimjenjivi za zemlje EU.O toj problematici opširnije možete pročitati u ovom članku.
Računovodstvene informacije su uvjet za obavljanje menadžerskih funkcija, poglavito kada je riječ o planiranju i nadzoru. Informacije olakšavaju odlučivanje o budućem djelovanju trgovačkog društva. Kontroler društva je osoba koja odgovara za oblikovanje menadžerskih računovodstvenih informacija. Računovodstveni proračuni daju ključne informacije koje koristi menadžment pri odlučivanju. Proračuni su čvrsto povezani s menadžerskom funkcijom organiziranja jer proračuni nižih jedinica moraju biti usklađeni s proračunom cijelog društva.U članku autor predočuje značenje troškova i računovodstvenih proračuna u menadžerskom donošenju plana i obavljanju nadzora poslovanja trgovačkog društva.
Alternativno poslovno odlučivanje vezano je za pronalaženje optimalnih odgovora na svakodnevna pitanja na području poslovanja. Menadžment trgovačkog društva, osobito u proizvodnim djelatnostima, susreće se s izborom između više mogućih rješenja. Donošenje kvalitetnih izbora i rješenja zahtijeva specifične informacije o troškovima, a osobito je važno odrediti relevantne troškove jer su oni ključni za odlučivanje. O tome kako informacije o troškovima mogu utjecati na alternativno odlučivanje pročitajte u nastavku članka.
Praktikum neprofitnog računovodstvaU neprofitnih organizacija postoji mogućnost u kojoj jedna organizacija osniva drugu i financira rad te druge organizacije. Aktivnost neprofitne organizacije može zahtijevati sklapanje ugovora o djelu po kojima organizacija prima činidbu i daje protučinidbu. Sadržaj članka donosi praktične računovodstvene postupke vezane uz knjiženje transakcija vezanih uz transfere i ugovore o djelu.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Studentski centri nalaze se u računovodstvenom sustavu neprofitnih organizacija. Primjena novoga računovodstvenog sustava neprofitnih organizacija prema Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija nije promijenila način njihova poslovanja, ali je pokrenula pitanja vezana za knjiženje njima svojstvenih poslovnih promjena. U ovom članku daju se upute na dvojbe vezane za knjiženja, potaknute načinom njihova rada, te su predložena njihova rješenja.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Investiranje kao činitelj razvoja odnosi se na budućnost. Cilj Hrvatskog društva investicijskih projektanataje osiguravanje uvjeta za stručno i pravilnoobavljanje djelatnosti investicijskog projektiranja tepodizanje stručne razine i ugleda investicijskih projektanata.U članku se iznosi stajalište o investiranju u kratkotrajnuimovinu.
Uspješno upravljanje obrtnim kapitalom podrazumijeva uspostavljanje optimalne strukture obrtnih sredstava i izvora kratkoročnog financiranja. Optimalnom visinom obrtnog kapitala u poduzetnika smatra se minimalna svota kapitala koja osigurava rentabilnost poslovanja i nesmetano ispunjavanje tekućih obveza odnosno održavanje likvidnosti. U članku se rabi financijski pojam "obrtni kapital" koji obuhvaća sredstva i izvore sredstava, što se razlikuje od računovodstvenog i pravnog sadržaja tog termina kapitala.
Turistička sezona je na pragu, no turistički su djelatnici veći dio ugovora o pružanju usluga smještaja za sezonu 2008. ili pružanju drugih turističkih usluga već davno potpisali s agencijama, uvažavajući pritom i porezne obveze. Ove godine, za razliku od prethodnih, ne bi trebalo biti većih dvojbi u vezi s određivanjem poreznog položaja usluge smještaja i ostalih turističkih usluga. U poreznom smislu, stajališta Ministarstva financija su uglavnom riješila i posljednje dvojbe glede PDV-a, pa se može očekivati bolja turistička i "porezna sezona". U sadržaju rada daje se podsjetnik u vezi poreznog položaja turističkih usluga te pregled članaka u kojima smo o ovoj temi pisali opširnije, kako s poreznog motrišta tako i s motrišta drugih propisa koji uređuju poslovanje te djelatnosti.
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
U praksi se često rabi ugovor o djelu kao pravna osnova rada kod poslodavca na poslovima za koje je, prema odredbama Zakona o radu obvezno zasnivati radni odnos na temelju ugovora o radu. Bitna je razlika između ugovora o radu i ugovora o djelu s pravnoga, socijalnog i poreznog motrišta. Rad po ugovoru o djelu sklapa se za obavljanje jednokratnih poslova koji nisu izravno vezani za obavljanje trajne djelatnosti naručitelja rada. ugovor o radu se sklapa s osobama koje rade izravno na poslovima u okviru trajne djelatnosti za koju je poslodavac registriran. Rad po ugovoru o djelu je rad u svoje ime i za svoj račun, a rad po ugovoru o radu znači rad u ime i za račun poslodavca. S obzirom na te različitosti, razlika je i u poreznom i socijalnom položaju osoba koje rade na temelju ugovora o djelu u odnosu na radnike u radnom odnosu i upravo to je predmet ovoga članka.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Kako bi se uklonila porezna diskriminacija i osiguralo nesmetano djelovanje Zajedničkog tržišta treba uskladiti nacionalne porezne propise, prije svega propise o posrednim porezima, ali i propise o neposrednim odnosno izravnim porezima. Porezi koji se tiču trgovačkih društava uglavnom se ubrajaju u skupinu izravnih poreza. Za razliku od posrednih poreza, čije je usklađivanje pod okriljem EU podosta odmaklo (osobito usklađivanje PDV-a), neposredni su porezi (tako i porez na dobitak) država članica s obzirom na stupanj svoje usklađenosti praktički na samome početku. Koji su razlozi tako spore harmonizacije i što se poduzima, pisano je u ovom članku.
Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost propisano je porezno oslobođenje na isporuke dobara i obavljene usluge u tuzemstvu kada je to utvrđeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje RH. Proširen je krug carinskih i poreznih oslobođenja, odnosno carine, posebnog poreza i PDV-a na korisnike projekata koji se pri nabavi dobara i usluga iz uvoza ili u tuzemstvu financiraju iz financijske pomoći Europske zajednice. Pritom treba zadovoljiti propisane uvjete o čemu pišemo opširnije u nastavku.
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, obavljanje odvjetničke i javnobilježničke djelatnosti smatra se slobodnim zanimanjem, pri čemu se dohodak kao osnovica za oporezivanje utvrđuje na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija, i to kao razlika između naplaćenih primitaka i plaćenih porezno dopustivih izdataka, odnosno na isti način kao i dohodak koji je ostvaren obavljanjem obrtničke djelatnosti. Koji su uvjeti potrebni za obavljanje odvjetničke i javnobilježničke djelatnosti, kako je određen njihov porezni položaj prema odredbama Zakona o porezu na dohodak te Zakona o PDV-u s primjerima evidentiranja nekih poslovnih događaja u poslovnim knjigama, pisano je u ovome članku.
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
U Republici Hrvatskoj još uvijek postoje oslobođenja od plaćanja carina za neke gospodarske subjekte u okviru posebnih zakona. Pretežit broj tih oslobođenja prestat će se primjenjivati ulaskom RH u Europsku uniju. U ovom članku pojašnjena su oslobođenja koja mogu gospodarski subjekti još uvijek primjenjivati.
Novim Pravilnikom o općem deklariranju ili označavanju hrane uvode se značajne novosti glede označavanja hrane od kojih su najvažnije promjene u djelu navođenja mjesta podrijetla proizvoda, obveze ugostitelja da gostu na njegov zahtjev pružaju informaciju o podrijetlu glavnih sastojaka jela te sastojcima koji uzrokuju alergiju ili intoleranciju, detaljnija razrada glede navođenja sastojaka hrane i pojedinih elemenata označavanja. Također je bitna novina što se Pravilnik primjenjuje i na hranu proizvedenu na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima što do sada nije bio slučaj. Detaljnije o tim ali i drugim novostima glede označavanja hrane pišemo u ovome članku uz napomenu da je naglasak članka usmjeren na označavanje hrane.
Pravo potrošača na potpunu i točnu informaciju o proizvodu koji se nudi i prodaje na hrvatskom tržištu jedno je od osnovnih prava kojim se ostvaruje zakonom uređena zaštita potrošača. Zbog ostvarivanja tih prava, propisani su zahtjevi koji se odnose na obvezu stavljanja obavijesti o proizvodu na proizvod ili njegovu ambalažu ili označivanje i obilježavanje posebnim oznakama. To se odnosi i na obuću i tekstilne proizvode koji spadaju u proizvode koje potrošači vrlo često kupuju kako bi zadovoljili osobne i druge potrebe. Stoga se od proizvođača i trgovaca, a za uvozne proizvode od uvoznika ili osobe koja stavlja obuću i tekstilne proizvode na hrvatsko tržište, zahtijeva da ti proizvodi budu u potpunosti sukladni propisanim zahtjevima. Da bi se to ostvarilo, navedene osobe, ali i potrošači, trebaju biti upoznati s propisanim uvjetima i načinom označivanja i obilježavanja tih proizvoda, o čemu opširnije pišemo u ovome članku.
Iznajmljivači – građani koji pružaju usluge smještaja u sobi, apartmanu, kući za odmor te kampu trebaju uskladiti poslovanje sa novim Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Osim toga, obveza usklađenja se odnosi i na pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu koje se s poreznog motrišta smatraju samostalnom djelatnošću. Navedeni obveznici trebaju uskladiti poslovanje s Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu. Koji su rokovi i na koja se sve odnosi obveza, pisano je u ovome članku.
U određenom dijelu godine, ovisno o djelatnosti kojom se bavi, društvo može imati različit opseg i intenzitet poslova. Tada s povećanim opsegom i intenzitetom posla istodobno raste i potreba poslodavca za većim brojem radnika. Poslodavci u tu svrhu s radnicima mogu sklopiti ugovor na određeno vrijeme ili ugovor na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Koji problemi se mogu pojaviti te kakve su obveze i mogućnosti radnika i poslodavaca pri sklapanju navedenih ugovora pisano je u sadržaju članka.
Autori: Anja BOŽINA, dipl. oec. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Ugovor o radu ne može se mijenjati jednostranom promjenom. To znači da se prava i obveze iz ugovora o radu mogu mijenjati samo suglasnošću stranaka koje su taj ugovor i sklopile. Što treba učiniti poslodavac ako želi promijeniti ugovor o radu sklopljen s radnikom, a što u slučaju da se radnik s tom promjenom ne slaže, pročitajte u nastavku.
U nekoliko prethodnih brojeva RRiF-a prikazali smo sudsku praksu Vrhovnoga suda Republike Hrvatske (dalje: VSRH), koja se odnosila na otkaze ugovora o radu i to ponajprije na izvanredne otkaze (bez obveze poštivanja otkaznoga roka), što je najradikalnije sredstvo poslodavca u slučajevima, kada uvažavajući sve okolnosti i interese obiju strana ugovora o radu nastavak radnoga odnosa nije moguć (momentalni otkaz). Najčešće je riječ o teškim povredama ugovornih obveza iz ugovora o radu koje počini radnik. Kako mogući teški oblici tih povreda nisu u Zakonu o radu (Nar. nov., br. 137/04. – proč. tekst i 68/05. – dalje: ZR) ni opisani niti oprimjereni, u tom je području dragocjena praksa VSRH, iz koje se razabire što se može smatrati (teškom)povredom ugovornih obveza iz ugovora o radu. U nastavku ćemo prikazati praksu toga Suda koja se odnosi na redovne otkaze ugovora o radu koje poslodavac daje radniku, kada poslodavac mora poštivati propisani (čl. 120. ZR-a) ili ugovoreni otkazni rok koji može biti i dulji kada poslodavac otkazuje ugovor oradu, ali ne i kraći od propisanoga.
Hrvatski sabor je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 41/08.), kojima su izmijenjene odredbe u čl. 630.(ugovori s odredbom „ključ u ruke“), čl. 1028. do–1038. (akreditivi), te čl. 1039. do 1043. (bankarske garancije). S obzirom na to da je riječ o vrlo važnim izmjenama, osobito onima o akreditivu i o bankarskoj garanciji, u članku se daju neka objašnjenja vezana za donošenje tih izmjena i njihovo značenje.
Zakon o ustanovama je promijenjen. Promjene nisu brojne, a objavljene su u Nar. nov., br. 35/08. Uz pojašnjenje nekih već otprije postojećih te o onome što se promijenilo u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama možete pročitati u ovom članku.
Sklopljen je novi Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (Nar. nov., br. 35/08.) On je stupio na snagu 1. travnja 2008., a primjenjivati će se do 31. srpnja 2010. U ovom članku dajemo prikaz tog kolektivnog ugovora, s posebnim osvrtom na njegove bitne razlike u odnosu na dosad važeći istovrsni kolektivni ugovor. Ugovor je objavljen u Nar. nov., br. 35/08.
Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 11/08.) zaključenje 11. prosinca 2007. između Vlade Republike Hrvatske i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i primjenjuje se od dana potpisa. Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (dalje: Kolektivni ugovor) rezultat je desetomjesečnog pregovaranja pregovaračkih odbora Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, a njegovo je glavno obilježje da nijedno pravo iz prethodnog istovrsnoga kolektivnog ugovora (Nar. nov.,br. 103/05.) nije umanjeno, a istodobno sadržava 37 novih instituta.
