Dugotrajna imovina klasificira se kao imovina namijenjena prodaji ako su zadovoljeni uvjeti za takvu klasifikaciju prema HSFI-u 8 odnosno MSFI-u 5. U tu skupinu spada dugotrajna imovina čiju vrijednost društvo namjerava nadoknaditi prodajom, a ne uporabom. Više o evidentiranju dugotrajne imovine namijenjene prodaji pročitajte u nastavku članka.
Trgovinsko zastupanje kao oblik posredovanja u kupnji i prodaji robe vrlo je raširen način prodaje. Zastupnik na temelju ugovora o zastupanju nastupa u tuđe ime i za tuđi račun, a zarada mu je provizija. U članku se iznose zakonska uređenja, računovodstveno evidentiranje te porezni položaj trgovinskog zastupanja u sustavu PDV-a, poreza na dobitak i poreza na dohodak.
Uvod
Obveze vlasnika robe – nalogodavatelja
Obveze zastupnika
Ugovor o trgovinskom zastupanju
Obračun PDV-a
Računovodstveno evidentiranje prometa dobara u poslovima zastupanja
Iako se bonovi već desetljećima koriste u poslovnoj praksi, njihova prvobitna namjena bila je kao oblik dara zaposlenicima u naravi1. Sve veće značenje danas dobivaju upravo darovni bonovi, kao prikladan oblik darivanja, osobito u doba božićnih, uskršnjih i drugih blagdana ili prigoda. Prednosti su dvojake, kako za kupca dara (budući da ne mora razmišljati o tome što kupiti) tako i za korisnika dara (koji samostalno bira dar u vrijednosti bona), dok s aspekta društva, izdavatelja darovnog bona, oni predstavljaju izvor likvidnosnih pričuva. O tim financijskim i računovodstvenim motrištima poslovanja sa bonovima pišemo u ovom članku.
Uvod
Prednosti uporabe bonova za darovanje
Računovodstveni tretman darovnih bonova
Darovni bonovi za vlastitu robu kao oblik reprezentacije
Rashodi poslovnog subjekta važan su činitelj u njegovu poslovanju u uvjetima tržišnog gospodarstva s pretežitim privatnim vlasništvom, budući da njihove svote imaju izravan učinak na učinkovitost poslovanja. U uvjetima tržišnog poslovanja s dovoljnim stupnjem konkurencije tržišnu cijenu nije moguće odrediti tako da se u nju ugrade svi činitelji koji su nastali u proizvodnji, bez obzira na njihove vrijednosti, što znači da tržište ne prihvaća neopravdano visoke utroške činitelja. Stoga je zadaća poslovnog subjekta provođenje pojačane brige o utrošku činitelja, odnosno rashoda u poslovanju, jer tako izravno utječe na postizanje njegove učinkovitosti.
Uvod
Kriteriji za raspoređivanje neizravnih poslovnih rashoda po proizvodima
Uz godišnja financijska izvješća za 2007., koja pripremamo prema Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (MSFI) treba pripremiti kvantitativne i kvalitativne podatke o financijskim instrumentima. Taj zahtjev proizlazi iz MSFI-a 7 - Financijski instrumenti: prezentiranje, koji prvi put vrijedi za poslovnu godinu 2008. i dalje, za sva trgovačka društva, koji primjenjuju MSFI-e. U nastavku ćemo prikazati uzorak za pripremu prezentiranja o financijskim instrumentima, koji svako društvo može prilagoditi s obzirom na vrste financijskih instrumenata i rizike koje ima.
Uvod
Objava računovodstvenih politika o financijskim rizicima
U časopisu RRiF, br. 5/08. objavljen je I. dio članka. U II. dijelu obrađen je proračun ulaganja, proračunska financijska izvješća, izrada proračuna poslovanja, računovodstveno izvješćivanje menadžmenta, analiza i kontrola odstupanja te zaključak.
HSFI 2 – Konsolidirani financijski izvještaji zahtijeva amortizaciju goodwilla, dok se prema MSFI-u 3, koji primjenjuju uglavnom velika društva i društva čiji su vrijednosni papiri uvršteni na burzu ili se za to pripremaju, takav postupak nadoknade vrijednosti goodwilla ne dopušta. Pravilnikom o porezu na dobit utvrđeno je da se amortizacija goodwilla ne priznaje kao porezni rashod, što dovodi do neravnopravnosti poreznih obveznika s obzirom na veličinu odnosno sustav računovodstvenih pravila koja trebaju primjenjivati pri sastavljanju financijskih izvješća. Detaljnije u nastavku članka.
Uvod
Velika trgovačka društva ne mogu amortizirati goodwill
Mala i srednja društva trebaju amortizirati goodwill
U ovom broju časopisa daju se knjiženja dviju vrsta poslovnih događaja. O načinu popunjavanja financijskih izvještaja za prvo polugodište 2008. pisat ćemo opširno u posebnom prilogu časopisu RRiF, br. 7/08.
Revalorizacija iz prethodnih razdoblja
Nabava dugotrajne imovine koja je započela prije 1. Siječnja 2008.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Dva su Zakona koji uređuju prava radnika u okviru obveznoga zdravstvenog osiguranja: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 85/06. do 35/08.) i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (Nar. nov., br. 85/06.) koji se počeo primjenjivati od 1. siječnja 2008. Time su posebno uređena prava radnika u slučaju bolesti i rodiljnog dopusta, a posebno prava radnika u slučaju ozljeda na radu i profesionalne bolesti. U ovom članku pišemo samo o pravima radnika zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba u okviru obveznoga zdravstvenog osiguranja prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju u slučaju bolesti, njege djece i supružnika. U sljedećim brojevima časopisa RRiF pisat ćemo o pravima radnika u okviru obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu i o pravima radnika za vrijeme bolovanja zbog komplikacija u trudnoći te rodiljnog dopusta. U ovom broju časopisa možete pročitati i članak o naknadama za bolovanje obrtnika i ostalih slobodnih zanimanja u rubrici "Obrtništvo".
Radni odnos kao osnova prava radnika na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje
Pravo radnika na naknadu plaće za vrijeme bolovanja
Što se smatra neprekidnim bolovanjem
Što se događa kada radnik za vrijeme bolovanja dobije otkaz ugovora o radu
Koja su prava radnika u slučaju dužeg bolovanja
Tko isplaćuje naknadu u slučaju stečaja odnosno nelikvidnosti poslodavca
Ima li radnik pravo na naknadu plaće ako mu je za vrijeme bolovanja određen pritvor
Utvrđivanje naknade za bolovanje
Kolika naknada za bolovanje pripada radniku kada nema navršenih 12 mjeseci staža osiguranja odnosno 18 mjeseci s prekidima u 24 mjeseca
Utvrđivanje naknade kada je radniku osim plaće isplaćen i drugi dohodak
Pravo na naknadu plaće za bolovanje radnika kojega je poslodavac poslao na rad u inozemstvo
Umjesto nagrade u novcu, dionička društva odnosno poslodavci mogu odlučiti svojim zaposlenicima ili članovima uprave dati nagradu u obliku udjela u dobitku odnosno dodijeliti vlastite dionice ili im ponuditi mogućnost opcijske kupnje dionica. Takav je pristup nagrađivanju za dionička društva uobičajen nakon usvajanja financijskih izvještaja te utvrđivanja rezultata društva, a ponekad se na takav korak društvo odlučuje neovisno o rezultatu poslovne godine. Kako će poslodavci oporezivati takvu pogodnost pročitajte u nastavku ovog članka.
Uvod
Oporezivanje dohotka u vezi s vlastitim dionicama koje kotiraju na burzi
Primitci u vezi s dodjelom ili kupnjom vlastitih dionica koje ne kotiraju na burzi
Na sastanku održanom 7. svibnja 2008. predstavnici Vlade RH, Hrvatske udruge poslodavaca i šest sindikalnih središnjica postigli su konsenzus o donošenju Zakona o minimalnoj plaći. Do trenutka pisanja ovog članka Zakon o minimalnoj plaći nije objavljen u Narodnim novinama, ali je slijednom događaja na 22. sjednici Vlade RH od 15. svibnja 2008. uključen u hitnu saborsku proceduru1. Vlada RH predviđa da će donošenjem tog Zakona 7,6% zaposlenih u RH ostvariti pravo na zaradu kojom će osigurati sebi i svojoj obitelji slobodan i dostojan život sukladno odredbi čl. 55. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 41/01.). Zašto treba donijeti Zakon o minimalnoj plaći te što nam donose promjene u vezi s obračunom plaće pročitajte u nastavku.
Zašto se donosi zakon o minimalnoj plaći
Visina minimalne plaće
Nadzor nad primjenom zakona o minimalnoj plaći i predviđene novčane kazne
Na redovitoj sjednici održanoj od 14. do 18. travnja 2008. Odbor je raspravljao o godišnjem programu poboljšanja standarda, MSFI-ima za mala i srednje velika društva (dalje: MSFI za SMEs), MRS-u 39 – Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje, priznavanju prihoda, obvezama – amandmanu na MRS 37, troškovima ulaganja u povezana društva, amandmanu na MSFI 5, konsolidaciji, mjerenju fer vrijednosti i zajedničkom poslovanju.
Dinamičan i statičan pristup mjerenja učinkovitosti investicijskog projekta primjenjuje se u ocjeni investicijskog projekta. O navedenim pristupima, definicijama pokazatelja te njihovoj primjeni na praktičnom primjeru pročitajte u nastavku članka.
Predmet ovog članka su neka pravna pitanja, neki pravni problemi u vezi s valjanošću pojedinih ugovornih odredaba koje su standard u svim ugovorima banaka i drugih financijskih institucija. Riječ je o odredbama koje bi u svim drugim slučajevima (da je umjesto banke neki drugi pravni subjekt) neprijeporno bile proglašene ili utvrđene ništetnima, s nizom građanskopravnih i kaznenopravnih (osobito onih glede zelenaštva) posljedica.
Uvod
Pravni izvori
Tumačenje ili interpretacija u pravu
Povijesni pregled
Postavljanje i raščlamba problema
Zaključak
Autori: Prof. dr. sc. Hrvoje KAČER Marijan MILETIĆ, dipl. iur.
Porez na dohodak vrlo je složen porez jer se visina porezne obveze za svakog poreznog obveznika utvrđuje prema njegovu obiteljskom, zdravstvenom, socijalnom i drugom statusu. Budući da obvezuje sve fizičke osobe – građane koji stvaraju društveni proizvod zemlje, određivanje instrumenata oporezivanja je vrlo osjetljivo i utjecajno na cjelokupno gospodarstvo. Stoga je jedan od načina ublažavanja poreznog opterećenja oslobađanje od oporezivanja nekih primitaka koji mogu bitno utjecati ne samo na socijalni status poreznog obveznika već i na gospodarska i socijalna kretanja u zemlji. Kako je to uređeno Zakonom o porezu na dohodak u nas, pišemo u ovom članku.
Uvod
Primitci koji se ne smatraju dohotkom
Primitci za koje fizičke osobe ne pružaju tržišne protuusluge
Primitci po osnovi osiguranja stvari, života i imovine
Porezni obveznik mora sudjelovati u poreznom postupku tako da pošteno i istinito iznese sve činjenice bitne za pravilno oporezivanje, postupajući u dobroj vjeri. Porezna se obveza utvrđuje na dva načina: rješenjem ili obračunskom prijavom koju podnosi sam porezni obveznik. U nastavku pročitajte o formalnom (procesnom) dijelu poreznog nadzora.
Uvod
Planiranje inspekcijskog nadzora, izdavanje radnog naloga za nadzor
Dostava naloga za nadzor – najava nadzora
Predmet i vrste nadzora
Zahtjev za izuzeće inspektora
Početak nadzora, trajanje nadzora, izuzimanje dokumentacije
Privremeno pečaćenje poslovnog ili skladišnog prostora
Donošenje rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti
Hrvatski je sabor na sjednici održanoj 9. svibnja 2008. donio Zakon o osobnom identifikacijskom broju (dalje: Zakon), koji je objavljen u Narodnim novinama broj …/08. a primjenjuje se od 1. siječnja 2009. Zakonom se propisuje osobni identifikacijski broj kao stalna oznaka svake osobe u Republici Hrvatskoj putem kojega će se osobe upisivati u sve službene evidencije o osobama i o imovini, a putem kojega će tijela javne vlasti međusobno razmjenjivati podatke iz službenih evidencija koje vode. Uvođenje osobnoga identifikacijskog broja kao stalne i obvezne oznake osoba pred tijelima javne vlasti predstavlja ostvarivanje nužnog preduvjeta za razvoj cjelovitog gospodarskog sustava Republike Hrvatske. S obzirom na veliku pozornost javnosti kojom je praćeno uvođenje osobnoga identifikacijskog broja u nastavku članka se navode razlozi uvođenja osobnoga identifikacijskog broja.
Razlozi uvođenja osobnoga identifikacijskog broja
Ciljevi uvođenja osobnoga identifikacijskog broja
Zakonski okvir
Postupak određivanja i dodjeljivanja te upisa osobnoga identifikacijskog broja
Odredbe za slučaj pogrešno određenoga osobnog identifikacijskoga broja
Vođenje evidencije
Novčane kazne
Početak primjene zakona
Osobni identifikacijski broj u primjeni
Suvremene zemlje i njihovi identifikacijski brojevi
Zaključak
Autori: Mr. sc. Marijana VURAIĆ KUDELJAN Mr. sc. Zlatko FABIJANČIĆ
Oporezivanje dobitka u Bosni i Hercegovini je u nadležnosti Entiteta, tj. Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. U članku se daje pregled pravila koja vrijede za poslovne subjekte – trgovačka društva koja posluju na tom području. Namijenjen je onima koji već posluju putem svojih društava ili podružnica u BiH, kao i novim ulagačima. Članak iznosi najnovije porezno uređenje oporezivanja poduzetnika.
Prihvaćanjem koncepta konsolidirane osnovice poreza na dobitak prekogranično djelatnim trgovačkim društvima treba biti omogućeno da dobitak ukupnog koncerna (povezanih trgovačkih društava) obračunavaju primjenom jedinstvenih propisa i za porezne svrhe izrađuju konsolidiranu bilancu. Potom se tako dobivena jedinstvena porezna osnovica europskih koncerna primjenom zajednički utvrđenog sustava obračuna treba podijeliti na sudjelujuće države članice. Zatim države članice mogu na njima pripadajući dio ukupne porezne osnovice primijeniti svoje nacionalne porezne propise i ubrati odgovarajući porez. Bitni elementi koji moraju biti razjašnjeni radi implementacije konsolidirane osnovice poreza na dobitak za prekogranično djelatna europska povezana trgovačka društva jesu definicija grupe koja se konsolidira, definicija i izračun pripadajućeg dobitka, ključ raspodjele dobitka i nadležna ispostava Porezna uprave. U prošlom broju (str. 104. do 110.) dan je uvod u problematiku mogućeg pokušaja uređenja konsolidirane porezne osnovice, dok se u ovom članku iznose konkretni modeli za rješavanje tog pitanja u EU.
Poteškoće u vezi s određenjem zajedničke konsolidirane porezne osnovice
U ovom se članku daje pregled postojećega harmoniziranog sustava oporezivanja trošarinama na području Europske unije. Obradit će se osnovni trošarinski instituti kao što je sustav odgode plaćanja trošarine, postupak kretanja trošarinske robe unutar zemalja članica Europske unije, propisani obrasci koji prate kretanja trošarinske robe (AAD i SAAD), trošarinsko odobrenje, trošarinsko skladište, ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, registrirani trgovac ili ovlašteni primatelj, neregistrirani trgovac ili ne ovlašteni primatelj, porezni zastupnik, nastanak trošarinske obveze, porezna oslobođenja, postupak povrata plaćene trošarine, prekršajne ili nezakonite radnje i dr. Prikazat će se svaka skupina trošarine (energenti i električna energija, alkohol i alkoholna pića te duhanski proizvodi) koja je propisana posebnim smjernicama s pozicije predmeta oporezivanja, minimalne visine trošarine i poreznih oslobođenja koje obvezno moraju oporezovati države članice EU.
Uvod
Trošarinsko zakonodavstvo eu
Temeljna trošarinska smjernica 92/12/eez od 25. Veljače 1992.
Trošarinski instituti u smjernici 92/12/eez
Smjernice i odluke eu koje uređuju oporezivanje trošarinskih proizvoda
Obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva prema kojoj su i porezni obveznici, ujedno su i obvezni osiguranici mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja, ako nisu osigurani po drugoj osnovi. Po osnovi mirovinskog osiguranja ostvaruju pravo na staž osiguranja i mirovinu, a po osnovi obveznoga zdravstvenog osiguranja i obveznog osiguranja zaštite zdravlja na radu ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu i naknade u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti i ozljeda te ozljeda na radu i rodiljnog dopusta. Prava iz tih osiguranja financiraju se iz doprinosa koje ti osiguranici plaćaju na propisanu osnovicu po rješenju Porezne uprave. U ovom članku pišemo o ostvarivanju prava na naknadu i o načinu utvrđivanja naknade za vrijeme bolovanja navedenih osiguranika.
Uvod
Osnovice za plaćanje doprinosa kao temelj za utvrđivanje naknade za bolovanje
Utvrđivanje naknade za bolovanje na temelju obveznoga zdravstvenog osiguranja
Primjeri utvrđivanja osnovice za naknadu za vrijeme bolovanja
Utvrđivanje prosječne dnevne naknade prema kojoj se utvrđuje svota naknade za isplatu na tiskanici "potvrda o osnovicama"
Mirovanje obveze plaćanja doprinosa za vrijeme bolovanja
Obveza plaćanja doprinosa obrtničkim komorama u 2008. u odnosu na 2007. nije promijenjena te će obrtnici i ostali obveznici plaćati doprinos u ovoj godini na temelju dviju osnova, u paušalnoj svoti te u postotku od dohotka, odnosno dobitka. Hrvatska obrtnička komora je za 2008. donijela novi "Izvadak" iz odluke o plaćanju doprinosa u paušalnoj svoti.Članak govori o postupcima određivanja doprinosa koji se plaćaju obrtničkim komorama.
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Novi Pravilnik propisuje vezane obrte, stupanj i vrstu stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje, te donosi popis povlaštenih obrta i način izdavanja povlastica. Odredbama Pravilnika je u najvećoj mjeri provedeno usklađivanje i prilagodba nekih novih zanimanja koja su se pojavila u praksi, a kao glavni razlog donošenja novog Pravilnika navodi se primjena nove Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007. Primjenom NKD-2007. kao standarda u statistički sustav Hrvatske, a time i u gospodarstvo, Državni zavod za statistiku je uskladio jedan segment unutar područja službenog pregovaranja s EU. Što donosi novi Pravilnik pročitajte u nastavku.
Uvod
Što donose odredbe novog pravilnika
Uvjeti za obavljanje obrta
Autori: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač. Mr. sc. Olga LUI
Stupanjem na snagu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o pružanju usluga u turizmu te donošenjem propisa na temelju ovlaštenja iz tih Zakona, određeni su i različiti rokovi usklade sa zakonima odnosno pravilnicima pa je određena i različita primjena propisa. U nastavku se daju svi rokovi usklade za ugostiteljsku i turističku djelatnost koja je navedena u prijelaznim i završnim odredbama tih zakona i pravilnika.
U određenom djelu godine (sezoni), ovisno o djelatnosti kojom se bavi, društvo može imati različit opseg i intenzitet poslova. S povećanim opsegom i intenzitetom posla u sezoni istodobno raste i potreba poslodavca za većim brojem radnika. Osim što poslodavci u tu svrhu s radnicima mogu sklopiti ugovor na određeno vrijeme ili ugovor na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove (o čemu smo pisali u časopisu RRiF, br. 5/08.) pod određenim uvjetima mogu svoje stalno zaposlene radnike putem ugovora na neodređeno vrijeme uputiti u drugo mjesto rada za vrijeme trajanja sezone. Koji se problemi mogu pojaviti te kakve su obveze i mogućnosti oporezivih i neoporezivih isplata radniku u tom slučaju, pročitajte u nastavku ovog članka.
Utvrđivanje mjesta rada radnika
Koje neoporezive nadoknade poslodavac može isplatiti radniku koji je privremeno premješten na novo mjesto rada
Koji troškovi se osim naknade za odvojeni život radniku koji radi u drugom mjestu mogu još nadoknaditi neoporezivo
Zakon o mirovinskom osiguranju (dalje: ZOMO)1, kojim je uređen sustav obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (tzv. prvi mirovinski stup), primjenjuje se od 1. siječnja 1999. U desetogodišnjem razdoblju njegove primjene taj je Zakon doživio deset manje ili više značajnih izmjena i dopuna. To pokazuje da je primjena Zakona pokazala održivost njegovih sustavnih rješenja, ali i potrebu dogradnje pojedinih instituta i prilagodbe promjenama hrvatskog zakonodavstva, odnosno prilagodbe sustava mirovinskog osiguranja gospodarskim i društvenim kretanjima zemlje. Hrvatski sabor je na sjednici od 14. ožujka 2008. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (dalje: ZIDZOMO)2, koji je stupio na snagu danom objave u "Narodnim novinama" - 28. ožujka 2008. To je deseta novela ZOMO-a, koja se prikazuje u ovome članku.
Uvodne napomene
Uvjeti za mirovinu osiguranika koji rade u nepunom radnom vremenu
Za određene grupe subjekata se, kao i dosad, i ove godine dopušta povrat plaćenoga poreza na dodanu vrijednost u 2008. Postupak povrata poreza na dodanu vrijednost je već ustaljen. On je uređen posebnim naputcima. Autorica obrazlaže te naputke.
Povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost na nabavljenu opremu za tehnologijsko-istraživačke i znanstveno-istraživačke projekte
Povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost za nabavljenu opremu za obavljanje vatrogasne djelatnosti
