Sastavljanje financijskih izvještaja za određena međurazdoblja tijekom godine ili pak mjesečno, više je izraz potrebe poduzetnika za bitnim informacijama za poslovno odlučivanje nego zakonska prisila. Zakonska obveza je davanje financijskih informacija za statističke potrebe, ali i kad poduzetnik obavlja isplate dobitka, predujmove dobitka, ili kad se smanji razina poslovnih aktivnosti pa postoje razlozi za smanjivanje predujmova poreza na dobitak, sve to je bitan razlog za ažurno knjigovodstvo i sistematiziranje podataka za unošenje u račun dobitka i gubitka i bilancu kao formalizirane financijske izvještaje međuobračunskog razdoblja. Kako se izmijenio format tih izvještaja, u članku će se po prvi put prikazati, kao i druga određenja koja su bitna za razumijevanje te problematike.
Autori: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev. Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač. Mr. sc. Šime GUZIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Osnovno stado je dio dugotrajne materijalne imovine u poljoprivrednoj proizvodnji koja zbog svoje prirode u pravilu ima značajnu vrijednost na kraju vijeka uporabe. Ne amortizira se njegova cjelokupna nabavna vrijednost kao kod neke druge dugotrajne imovine. zato je u oblikovanju računovodstvene politike amortizacije osnovnog stada nužna prilagodba tim posebnostima u okviru odredaba odgovarajućih računovodstvenih standarda i odredbi Zakona o porezu na dobit.
Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina revalorizira se prema zahtjevima HSFI-a 6 odnosno MRS-a 16 i HSFI-a 5 odnosno MRS-a 38. Revalorizacijska pričuva nastala revalorizacijom dugotrajne imovine iskazuje se kao dio kapitala dok se ne realizira. Revalorizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine može se provoditi na dva načina. Prvi je revalorizacija bruto knjigovodstvene vrijednosti sredstva, a drugi način je revalorizacija neto knjigovodstvene vrijednosti sredstava.
Zakonom o zaštiti potrošača uređena su prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, ali i obveze poduzetnika prema potrošačima pri prodaji istih. Poduzetnici koji pružaju usluge popravka dobara obvezni su u određenim slučajevima izdati predračun i radni nalog. Ako od građana prime predujam nakon kojega po proteku određenog vremena slijedi prodaja proizvoda odnosno usluge, treba obračunati i isplatiti kamate. Što treba napraviti i što evidentirati u knjigovodstvu kada je riječ o zamjeni proizvoda u jamstvenom roku ili uslijed materijalnih nedostataka, te o čemu treba voditi brigu pri sniženju i rasprodaji proizvoda sadržaj je ovoga članka.
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Pri uvozu uzoraka računovodstveno i porezno postupanje razlikuje se od osnovnog oblika ugovora o prodaji. Uzroci su u pravilu roba neznatne vrijednosti, a u pojedinim slučajevima mogu biti i strano vlasništvo. Uvoze se radi prikazivanja sa svrhom naručivanja robe koja treba biti istovjetna prezentiranom uzorku. U sadržaju članka predočene su zakonske odredbe, računovodstveno postupanje i porezni tretman nabavljenih uzoraka te gratis robe i gratis proizvoda.
Stečaj ukazuje na neuspjeh i moguću propast poslovanja. Zadnja je to stepenica prije zatvaranja trgovačkog društva i njegovog brisanja iz sudskog registra. No, za neka je društva stečaj ujedno i prilika za novi početak jer kroz dobar stečajni plan mogu prevladati poteškoće u kojima se društvo nalazi i krenuti dalje. Stečajni postupak mogu pokrenuti vjerovnici radi naplate svojih tražbina, ali i sam dužnik. Ključnu ulogu u provođenju stečaja ima stečajni upravitelj koji provodi stečajni postupak pod nadzorom suca i vjerovnika. O pravnim i računovodstvenim aspektima stečaja autorica piše u članku.
Neprofitne organizacije koje svoje poslovne događaje iskazuju u sustavu neprofitnog računovodstva od 1. siječnja 2008. primjenjuju novi računovodstveni sustav koji se bitno razlikuje od onoga što se primjenjivao do 31. prosinca 2007. Te organizacije primjenjuju ili jednostavno ili dvostavno knjigovodstvo. Organizacije koje primjenjuju knjigovodstvo po prvi put sastavljaju i predaju financijske izvještaje koji su različiti od onih što su se popunjavali do 31. prosinca 2007.
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Od 1. srpnja 2008. povećava se svota neoporezivog dijela dohotka, osobni odbitak sa 1.600,00 kn mjesečno na 1.800,00 kn, a temelji se na odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Povećani osobni odbitak primjenjuje se pri obračunu poreza na dohodak iz svake plaće koja se isplaćuje nakon 1. srpnja 2008. bez obzira na to na koje se razdoblje plaća odnosi. U vezi s promjenom osobnog odbitka mijenjaju se i porezni razredi za primjenu poreznih stopa i sve ostalo što je povezano s visinom osobnog odbitka. Sve o tome možete saznati iz ovog članka.
Ima li radnik pravo na nagradu u godini i kojom prigodom, određuje se nekim od akata na području radnog prava. Zakonom o radu to pravo nije izravno uređeno, no kao i ostala pravila u radnom odnosu, tako se i pravo na godišnju prigodnu naknadu određuju nekim od kata na području radnog prava. To su kolektivni ugovori, pravilnici o radu, ugovori o radu. Ako nijednim od spomenutih akata nije određeno to pravo, onda o tome poslodavac može odlučiti sam. Toj odluci pogoduju i porezni propisi.
Autori: Mr. sc. Desanka ŠEGIĆ, dipl. oec. Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Objavljen je Zakon o minimalnoj plaći. Primjenjuje se od 1. srpnja 2008. na plaće koje se odnose na mjesec srpanj i dalje. Poslodavci koji isplaćuju plaće u tekućem mjesecu za prethodni biti će obvezni, ako su plaće manje od minimalne, primijeniti odredbe ovoga Zakona u mjesecu kolovozu kada budu isplaćivali plaće za mjesec srpanj. Zakonom o minimalnoj plaći uređuje se iznos minimalne plaće koja iznosi 2.747,00 kn za radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj, način njezinog usklađivanja kao i provedba nadzora nad primjenom odredbi Zakona te sankcije za neisplatu minimalnih plaća radniku.
Na redovitoj sjednici održanoj od 19.-23. svibnja 2008. Odbor je raspravljao o godišnjem programu poboljšanja standarda, o MSFI-ima za privatna poduzeća(mala i srednje velika poduzeća ili SMEs), prvoj primjeni MSFI-a, MRS-u 33 – Zarada po dionici, MRS-u 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje, priznavanju prihoda, obvezama, mjerenju fer vrijednosti, aktivnostima Odbora za tumačenje međunarodnih standarda (IFRIC-a) i prodaji prava emisije. U nastavku se detaljnije prikazuje tijek rasprave i zaključci vezani za MSFI-e za privatna poduzeća (SMEs).
Strani državljani imaju pravo na dobra kupljena u Hrvatskoj, ali ne i na usluge, zatražiti povrat zaračunanog PDV-a. Za realizaciju povrata PDV-a trebaju biti zadovoljni propisani uvjeti, a jedan od najvažnijih je da vrijednost kupljenih dobara po jednom računu treba iznositi više od 500,00 kn. Mogućnost povrata stranci mogu ostvariti izravno od prodavatelja, odnosno u maloprodaji gdje su dobra kupili ili preko posrednika. Za vraćenu svotu PDV-a prodavatelj može umanjiti poreznu obvezu. O osobitostima povrata PDV-a stranim državljanima te uvjetima koje pritom treba zadovoljiti pisano je u članku.
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Tijekom 2008. sva trgovačka društva i druge pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju djelatnost radi stjecanja dobitka, kao i fizičke osobe koje se bave obrtom i slobodnim zanimanjem te drugim djelatnostima koje se oporezuju kao obrtničke a postali su obveznici plaćanja poreza na dobitak, obvezni su plaćati mjesečni predujam poreza na dobitak. Visina predujma se utvrđuje razmjerno 1/12 porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu. Samo na temelju podnesenoga pisanog zahtjeva poreznog obveznika nadležna ispostava Porezne uprave može rješenjem utvrditi nove svote mjesečnih predujmova ili odrediti drugo razdoblje plaćanja predujmova.
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Zakonom o izmjenama i dopunama Carinskog zakona koji stupa na snagu 1. srpnja 2008., osim odredaba koje se odnose na pitanja iz carinskog poslovanja, donosi važnu izmjenu i u vezi s plaćanjem PDV-a pri uvozu dobara. Sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost pri uvozu dobara porezna obveza nastaje danom nastanka carinskog duga. PDV obračunava i naplaćuje carinarnica koja provodi carinski postupak zajedno s obračunom carinskog duga, prema propisima i obračunu o naplati carinskog duga.
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Transfernim se cijenama ne koriste samo velika društva već i ona mala i srednja, drugim riječima, pitanje transfernih cijena postalo je svakodnevnicom za inspektore društva. U ovom je članku riječ o dokumentaciji transfernih cijena, budući da transferne cijene koje nisu dokumentirane mogu imati neugodne posljedice kod Porezne uprave.
Autori: Doc. dr. sc. Marian-Raimund WAKOUNIG Mr. sc. Ivica MLADINEO, dipl. oec. Johanes Petar STIPSITS
Porezno savjetništvo može se definirati kao profesionalno davanje stručne pomoći i pružanje drugih popratnih usluga u poreznim stvarima. Potražnja za poreznim savjetima i njihovo pružanje gotovo je jednako staro koliko i samo oporezivanje. Potreba za osobama koje će profesionalno zastupati interese i braniti porezne obveznike rasla je kako je rastao broj i raznolikost poreznih oblika, te visina poreznog tereta. U RH je pitanje poreznog savjetništva uređeno Zakonom o poreznom savjetništvu. O položaju poreznog savjetništva u svijetu, osobito u EU, pročitajte u ovome članku.
Republika Hrvatska je u tranzicijskoj fazi i bliži se ulasku u Europsku uniju. Bitan preduvjet ulaska u Europsku uniju je i usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s propisima i pravnom praksom Europske unije (aquite communitaire). Jedan segment usklađivanja hrvatskog zakonodavstva odnosi se i na porezno pravo.U nastavku autor pojašnjava porezni položaj podružnice u RH i EU.
Od 1. srpnja 2008. primjenjuju se promjene Carinskog zakona i Uredbe za provedbu Carinskog zakona. Svakako je najzanimljivija promjena koja se odnosi na rok plaćanja carinskog duga. On je sada 10 dana. No, Carinska uprava može na zahtjev dužnika odobriti odgodu plaćanja svote duga. Rok odgode plaćanja je 30 dana, a računa se ovisno o slučaju u kojem je odobren. O toj novosti i o drugim bitnim promjenama carinskog sustava pišemo u ovom članku.
Trgovac je obvezan potrošaču ispuniti ugovor u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača i propisima obveznog prava, što znači da mu mora predati proizvod ili obaviti uslugu koja je predmet ugovora na način i pod uvjetima kako je ugovoreno ako nije drukčije propisano te po cijeni koju je trgovac utvrdio i javno objavio. Proizvod odnosno usluga koja je predmet ugovorne obveze mora imati ugovorenu ili propisanu količinu i kakvoću i ne smije imati materijalne nedostatke, a ako je za ispravnost proizvoda potrošaču dano jamstvo, potrošaču se mora predati proizvod koji će biti ispravan tijekom jamstvenog roka.
Pravo na godišnji odmor je jedno od temeljnih prava radnika, kao i jedno od osnovnih obveza poslodavca u radnom odnosu. S obzirom na to da je stanovit broj radnika već počeo koristiti godišnji odmor, autorica u članku iznosi neke aktualnosti vezane za korištenje godišnjeg odmora.
Svi osiguranici u obveznom mirovinskom osiguranju nakon određenih godina rada ostvaruju pravo na mirovinu po načelu generacijske solidarnosti odnosno na temelju individualne kapitalizirane štednje. Ostvarivanje tih prava financira se iz uplaćenih doprinosa za mirovinska osiguranja. Kontrolu uplate doprinosa obavlja Porezna uprava zaduživanjem obveznika plaćanja doprinosa na temelju izvješća koju su obvezni podnositi obveznici uplate. Staž osiguranja se evidentira u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje na temelju podataka iskazanih u propisanim obrascima.
Projektni menadžment i projektni kontroling su pojmovi na koje sve češće nailazimo u literaturii u poslovnoj praksi. Projekti se bitno razlikuju od uobičajenih rutinskih aktivnosti, imaju vlastitu dinamiku i zahtijevaju posebno znanje. Projektni kontroling se tome prilagođava detaljnim upoznavanjem projekta i primjenom instrumenata kojima pomaže projektnom menadžeru u koordinaciji i integraciji, u povećanju efikasnosti i efektivnosti vođenja projekta. Potanje o tome pročitajte u nastavku članka.
