Dugotrajna potraživanja u ukupnoj imovini trgovačkog društva ponekad čine zanemariv dio, ali je važno voditi brigu o njima jer će u budućem razdoblju osigurati priljeve novčanih sredstava, što je važno za likvidnost društva. Ona su nederivativna financijska imovina s fiksnim ili utvrdivim plaćanjem, koja ne kotira na aktivnom tržištu. Treba razlikovati imovinu koju ćemo svrstati u financijsku imovinu od potraživanja jer to određuje koji će se standardi primjenjivati pri početnom i naknadnom vrednovanju. O načinu evidentiranja, praćenja i vrednovanja dugotrajnih potraživanja pročitajte u nastavku.
Plaćanje poreza na dobitak uređeno je Zakonom o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. do 57/06.) pa porezni obveznici pri utvrđivanju porezne obveze uvijek trebaju postupati u skladu s tim Zakonom. Osnovica poreza na dobitak općenito, pa ni u nas, ne odgovara poslovnom, računovodstvenom dobitku. Odstupanja nastaju tako da se neki prihodi ne uključuju u poreznu osnovicu, a neki se rashodi ne priznaju pri utvrđivanju porezne osnovice. Neka odstupanja imaju stalan karakter, a druga samo privremeni. Računovodstvo poreza na dobitak treba odgovoriti na pitanja koja se pritom postavljaju tj. kako iskazati porez na dobitak u računu dobitka i gubitka odnosno u bilanci. Uvijek je riječ o nastojanju da se u financijskim izvještajima prikaže realan rezultat u danim okolnostima i spoznajama. U ovom članku razmatramo obveze i mogućnosti primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja koji uređuju pitanje iskazivanja poreza na dobitak u financijskim izvještajima malih i srednjih trgovačkih društava.
Procjena kreditnog rizika klijenata banke bitan je element za uspostavljanje poslovnih odnosa s klijentima, donošenje odluke o kreditiranju i definiranju svota kredita i kamatne stope. Kvalitetna procjena boniteta rezultira kategorizacijom klijenata banke, pa je banka u mogućnosti dati kredit onim klijentima kod kojih je kreditni rizik na prihvatljivoj razini. Na taj način banke smanjuju rizike kreditiranja i ukupne rizike poslovanja te poboljšavaju svoj kreditni portfelj i aktivu. Empirijska analiza je pokazala da hrvatske banke imaju prilično razvijene modele za procijenu boniteta koji obuhvaćaju više komponenti. Uvid u poslovnu praksu više banaka pokazuje da je osim financijske važna i nefinancijska komponenta, koja obuhvaća analizu obilježja društva, dosadašnji odnos s bankom, obilježja uprave i vlasnika društva, stupanj ovisnost o kupcima, dobavljačima, očekivana kretanja u industriji, itd. Što se tiče financijske komponente, iz obrađenih primjera vidimo da se obrađuju gotovo sve skupine financijskih pokazatelja gdje se svaki pokazatelj rangira i ocjenjuje. Pritom banke vode brigu o tome da se poželjne vrijednosti pokazatelja razlikuju po industrijama. Banke u posljednje vrijeme koriste i sofisticirane statističke metode koje računovostvene infomacije i financijske pokazatelje pretvaraju u prognoze (prognoza vjerovatnosti blokade žiro-računa klijenta).
Procjena boniteta u kontekstu poslovanja banke
Osnovni modeli za procjenu boniteta trgovačkih društava i ključni pokazatelji
Modeli procjene boniteta u hrvatskim banakama
Zaključak
Autori: Prof. dr. sc. Ivica PERVAN Boris Peko, dipl. oec.
Skladištenje robe ili materijala je međufaza u prometu dobara koja bi trebala što kraće trajati ili je ne bi trebalo ni biti. Bez obzira na to prijam (preuzimanje) robe odnosno prijelaz rizika pri nabavi materijala i drugih dobara treba pratiti s dužnom pozornošću. Kalkulacija i raspored troškova nabave zaprimljenih dobara je posljednja isprava (obračun) s kojom prijam i knjiženje završava u robnom ili materijalnom knjigovodstvu, a preuzeta zaliha postaje predmet bilančnog obuhvaćanja. U ovom se članku iznose neka pitanja i daju rješenja kako bi se unaprijedilo upravljanje zalihama i smanjili troškovi.
Bitna pravila kod prijma robe ili materijala
Prijelaz rizika u vezi s prodajom preuzimanjem robe ili materijala i troškovi u vezi s tim
Tijek prijma predmeta
Ustroj prijma predmeta
Ispitni postupci u prijmu
Sastavljanje isprave o prijmu – primka
Kalkulacija nabavne cijene materijala ili robe
Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Iako su od 1. srpnja 2008. stupile na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak, objavljene u Narodnim novinama br. 73/08., vezane za povećanje osnovnog osobnog odbitka sa 1.600,00 kn na 1.800,00 kn, svote do kojih se prema poreznom propisu mogu dodijeliti stipendije neoporezivo nisu se promijenile. Prema tome, možemo zaključiti da su stipendije i osobni odbitak dvije razdvojene kategorije. No, ipak roditelji i ostali uzdržavatelji trebaju pripaziti na to koliko je stipendija primio njihov uzdržavani član odnosno dijete. Postoji nekoliko vrsta stipendija, a u nastavku pročitajte koje uvjete trebaju ispuniti isplatitelji pri isplati neoporezive stipendije.
Tko može neoporezivo dodijeliti stipendiju i kome
Isprave i dokumentacija o isplati stipendije
Porezni položaj isplate neoporezivih stipendija
Isplata stipendije izvanrednom studentu
Međusobno (ne)isključivanje prava na primitak više vrsta stipendija
Može li se stipendija isplaćivati u ljetnim mjesecima
Može li se obaviti isplata stipendija za više mjeseci?
Obveza isplate stipendije na žiro-račun
Utjecaj primljene stipendije na priznavanje osobnog odbitka
Od 1. srpnja 2008. primjenjuje se Zakon o minimalnoj plaći koji svojim minimalnom brojem odredaba ostavlja poslodavce i radnike u dvojbama. Naime, Zakonom se uređuje pravo radnika na minimalnu plaću za puno radno vrijeme na mjesečnoj razini koje vrijedi za sve radnike, a prema kolektivnim ugovorima najniže plaće prema kojima se određuju plaće za više složenosti poslova su niže. Čak je i sam početak primjene Zakona o minimalnoj plaći bio upitan. Pitanje je bilo odnosi li se ta odredba na plaće zarađene u srpnju ili na plaće koje se isplaćuju u srpnju. Zakonom to nije jasno rečeno, a u to nisu bili sigurni ni predstavnici nadležnih službi, koji bi trebali biti sigurni u ono što je zakonodavac objavio. Osim toga, najniža osnovica za plaćanje doprinosa nije nikada u propisima terminološki nazvana minimalnom plaćom. Ona prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja prije svega ima ulogu najniže osnovice za plaćanje doprinosa, a samo u nedostatku propisa iz područja radnog prava nužno je imala i ulogu najniže plaće. Prema tome, donošenjem Zakona o minimalnoj plaći ne mijenja se njezina uloga najniže osnovice za plaćanje doprinosa u svim drugim slučajevima kao i dosad. S obzirom da praksa postavlja bezbroj pitanja koja u vezi s primjenom Zakona o minimalnoj plaći te njezinom utjecaju na osnovice za plaćanje doprinosa što postojećim propisima na području radnog prava nije utemeljeno, pokušati ćemo u ovom članku dati odgovore kliko je to moguće.
Uvodne pripomene
Utvrđivanje plaće prema zakonu o radu, kolektivnim ugovorima i zakonu o minimalnoj plaći
Kakav je sada odnos najniže osnovice za plaćanje doprinosa i drugih osnovica u odnosu na minimalnu plaću
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Od sredine lipnja ove godine na snazi su još jedne u nizu novela Ovršnog zakona kojima je između ostalog, izmijenjen i institut ovrhe na plaći, koji je i prije tih novela u praksi stvarao stanovite teškoće, osobito kada je bila riječ o prednosnom redu prilikom provedbe ovrhe na plaći. Vezano za ovrhu na plaću ove su godine uz navedeni propis stupile na snagu i novele Obiteljskog zakona koje se odnose na ovrhu u obiteljskim stvarima.
Uvod
Prednosni red kod ovrhe na plaći
Pravila o ovrsi na plaći ovršenika na temelju rješenja o ovrsi do 17. Lipnja 2008. - Općenito
Pravila o zapljeni plaće na temelju suglasnosti dužnika (ovjerovljene isprave) ovjerene do 17. Lipnja 2008. - Općenito
Ovrha na plaći na temelju rješenja o ovrsi i ovjerovljene isprave u postupcima koji do 17. Lipnja 2008. Nisu dovršeni
Ovrha na plaći u ovršnim postupcima u kojima rješenje o ovrsi do 17. Lipnja 2008. Nije doneseno niti je javnobilježnički ovjerovljena isprava
Globalni proces povećanja gospodarske suradnje na području rada i kapitala u međunarodnim razmjerima nije zaobišao ni Republiku Hrvatsku pa se na svim područjima u gospodarstvu sve češće nalazimo u novonastalim situacijama koje treba riješiti sukladno propisima RH i međunarodnim ugovorima koje je RH sklopila s drugim zemljama. U ovom članku pišemo o jednom segmentu u cjelokupnom globalizacijskom procesu, a to je porezni i socijalni status radnika zaposlenih kod poslodavca u inozemstvu poslanih na rad u trgovačko društvo sa sjedištem u RH.
Uvod
Socijalni status radnika izaslanih u RH
Oporezivanje plaća radnika izaslanih u Republiku Hrvatsku
Koje naknade tuzemno društvo može isplaćivati za izaslanog radnika bez oporezivanja
Treba li izaslani radnik predati poreznu prijavu
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Svrha interne revizije je pomoći najvišem poslovodstvu u ostvarivanju njegove poslovne politike, u koju spada poslanje, vizija i ciljevi koje si je poslovodstvo postavilo i koje je konkretno odredilo u strategiji razvoja društva. Interni revizor daje uvjerenje da se određeni postupci koji su navedeni u raznim internim aktima zaista ostvaruju i da se sukladno tome bolje upravlja rizicima. Svrha interne revizije je da u pravom trenutku upozori najviše i ostalo poslovodstvo na nepravilnosti i tako spriječi veću štetu u poslovanju.
Svrha interne revizije je pomoći najvišem poslovodstvu u ostvarivanju njegove poslovne politike, u koju spada poslanje, vizija i ciljevi koje si je poslovodstvo postavilo i koje je konkretno odredilo u strategiji razvoja društva. Interni revizor daje uvjerenje da se određeni postupci koji su navedeni u raznim internim aktima zaista ostvaruju i da se sukladno tome bolje upravlja rizicima. Svrha interne revizije je da u pravom trenutku upozori najviše i ostalo poslovodstvo na nepravilnosti i tako spriječi veću štetu u poslovanju.
Uvod
Definiranje odgovornosti revizora i menadžmenta
Odgovornost revizora u razvijenim zapadnim državama
Na svojoj redovitoj sjednici održanoj od 16. do 20. lipnja 2008. Odbor za međunarodne računovodstvene standarde je raspravljao o amandmanu na MSFI 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, godišnjim poboljšanjima standarda, konceptualnom okviru – elementi: definicija obveze, istraživačkom projektu vađenja ruda i mineralnih bogatstava, mjerenju fer vrijednosti, prezentiranju financijskih izvještaja, instrumentima zaštite od rizika, ratificiranju tumačenja MSFI-a, MSFI-ima za privatna poduzeća, tehničkom planu aktivnosti i vrednovanju financijskih instrumenata na tržištu koje više nije aktivno. U nastavku se detaljnije prikazuje tijek rasprave i zaključci doneseni u vezi sa MSFI za privatna poduzeća (SMEs).
MSFI za privatna poduzeća (donedavno mala i srednje velika poduzeća, ili SMEs)
Planiranje investicijskih projekata obavlja se za budućnost, a budućnost nije deterministička, već stohastička, tako da ova činjenica pred investicijskog projektanata postavlja odgovornu zadaću u planiranju budućnosti investicijskog projekta. Što je budućnost bliža, rizik i neizvjesnost u planiranju su manji, a produživanjem planskog razdoblja u budućnost se povećavaju. Osobit problem pri planiranju je utjecaj inflacije na kretanje cijena u budućnosti, pa se u tom pogledu pribjegava planiranju u stalnim cijenama iz vremena izrade investicijskog projekta. O mogućim utjecajima na novčani tok projekta pročitajte u nastavku.
Uvod
Analiza likvidnosti u razdoblju izvedbe – tekuće cijene bez PDV-a
Analiza likvidnosti u razdoblju izvedbe – stalne cijene s PDV-om
Analiza likvidnosti u razdoblju poslovanja – stalne cijene s pdv-om
Interna stopa rentabilnosti je stopa koja neto sadašnju vrijednost projekta svodi na nulu, tj. izjednačuje sadašnju vrijednost primitaka i sadašnju vrijednost izdataka. To je zapravo stopa koja pokazuje učinkovitost nekog projekta ulaganja ovisno o izvorima financiranja, a može se tumačiti kao maksimalna stopa kamata na kredite za ta ulaganja. Primjena metode interne stope rentabilnosti vrlo je bitna kada je teško odrediti pravu diskontnu stopu za svođenje na sadašnju vrijednost. Metoda modificirane interne stope rentabilnosti ima neke prednosti prema metodi interne stope rentabilnosti, u prvom redu jer ne polazi od pretpostavke da će se projekt ostvariti po internoj stopi rentabilnosti već od stopa za koje se očekuje da će biti ostvarene pri investiranju, a na temelju kretanja kamatnih stopa na tržištu. Detaljnije o tima metodama možete pročitati u ovom članku.
Statistički modeli mogu se uspješno primjenjivati u gotovo svim znanstvenim granama. To se ponajprije odnosi na ekonomske znanosti, u kojima se većina pojava može analizirati statističkim metodama. Pomoću tih metoda obavljaju se procjene, mjere rizici, istražuju tendencije, analiziraju odnosi i čimbenici koji ih određuju i dr. U članku prikazujemo osnovne statističke metode i modele te primjere njihove primjene u predviđanju, praćenju i usmjeravanju poslovnih aktivnosti društva. Prikazane metode dinamičke analize vremenskih nizova kako bi se dobile adekvatne informacije, zaključci i temelji za donošenje poslovnih odluka kojima bi se unaprijedila poslovna aktivnost društva.
Uvod
Primjena statističkih metoda u poslovnom odlučivanju
Pripremne radnje u vezi ulaska u Europsku uniju obuhvaćaju pripreme, a potom i promjene na poreznom području. Sustav PDV-a u Republici Hrvatskoj temelji se na Šestoj smjernici, no neka područja oporezivanja nisu u potpunosti preuzeta, pa se sada, u razdoblju harmonizacije, prilagođavaju novim poreznim zahtjevima. Autorica piše o tržišnoj vrijednosti kao osnovici za obračun PDV-a pri isporuci dobara i usluga između povezanih osoba i ukazuje na novo motrište utvrđivanja tržne vrijednosti kako je definira Smjernica 2006/112/EZ.
Uvod
Tržišna vrijednost kao porezna osnovica za obračun PDV-a za isporuke između poreznih obveznika
Slučajevi u kojima se ne primjenjuje tržišna vrijednost kao porezna osnovica za isporuke između povezanih osoba
Svrha primjene tržišne vrijednosti kao porezne osnovice za isporuke između povezanih osoba
Europska komisija, točnije Generalna direkcija za oporezivanje i carine u suradnji s Eurostatom (Statističkim uredom EU), sastavila je 2008. posebno izvješće pod nazivom „Trendovi u oporezivanju na području Europske unije“ (Taxation trends in the European Union). Obrađuje podatke svih država članica i Norveške za razdoblje 1995.-2006. Navedeno izvješće objavljeno je i dostupno je na službenim internetskim stranicama EU (http://publications.europa.eu/index_en.htm), na engleskom je jeziku i sadržava nekoliko stotina stranica. Na službenim internetskim stranicama EU objavljen je i sažetak koji sadržava glavne odrednice izvješća. Radi upoznavanja s poreznim trendovima u EU, u nastavku je preveden i prilagođen sažetak tog izvješća.
EU – područje s visokim poreznim opterećenjem
Udio poreza u BDP-u
Ukupan porezni udio znatno raste 2006. godine
Uloga izravnog oporezivanja u novim državama članicama
Pad stope poreza na dobitak unutar EU
Porezi koji terete rad: pad koji je započeo krajem stoljeća zaustavljen je 2005.
U RRiF-u br. 8/08. objavili smo prvi dio članka o poreznom statusu športaša. U ovom broju objavljujemo drugi dio članka, koji se bavi pitanjima oporezivanja športaša nerezidenata te poreznim statusom nagrada za športska ostvarenja, športskim stipendijama i naknadama za športska usavršavanja. Na kraju se daje i osvrt na podnošenje prijave poreza na dohodak.
Obveza doprinosa na primitak športaša nerezidenta
Porez na dohodak i doprinosi športaša nerezidenata
Nagrade za športska ostvarenja, športske stipendije i naknade za športska usavršavanja
Podnošenje propisanih izvješća u vezi s drugim dohotkom
Pravilnik o vrstama i kategorijama plovnih objekta nautičkog turizma (Nar. nov., br. 69/08.) stupio je na snagu 21. lipnja 2008. i time su prestale važiti odredbe Pravilnika o vrstama i kategorijama plovnih objekta nautičkog turizma (Nar. nov., br. 11/97., 105/98., 38/99., 56/00. i 106/00.). Najbitnija novost ovog Pravilnika je u tome da je proširen krug plovila koja se moraju kategorizirati (kao i na charter plovila). Time je, s motrišta PDV-a, konačno jasnija mogućnost primjene stope PDV-a od 10% kao usluga smještaja na plovnim objektima za iznajmljivanje s uslugom smještaja preko 24 sata (charter). U području nautičkog turizma primjenjuje se i novi Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (Nar. nov., br. 72/08.) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2008., a kojim su prestale važiti odredbe Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (Nar. nov., br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01., 108/01. i 106/04.). Opširnije o navedenim Pravilnicima može se pročitati u nastavku članka.
Kada poslodavac zaprimi pravomoćno rješenje nadležnog tijela mirovinskog osiguranja kojim se radniku priznaje pravo na invalidsku mirovinu prvo mora utvrditi je li riječ općoj ili profesionalnoj nesposobnosti za rad. U oba slučaja radnik ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu. No, kada je radniku utvrđena opća nesposobnost za rad, on više ne može nastaviti radni odnos odnosno ostvarivati dohodak od nesamostalnog rada dok u slučaju profesionalne nesposobnosti za rad radnik radni odnos ne mora nužno prekinuti. Pri raskidu ugovora o radu poslodavac ima u pojedinom slučaju obvezu isplatiti otpremninu. O tome pročitajte u nastavku.
Profesionalna nesposobnost za rad
Prestanak ugovora o radu kada je radniku utvrđena profesionalna nesposobnost za rad
Invaliditet zbog opće nesposobnosti za rad
Primitci umirovljenika s utvrđenom općom odnosno profesionalnom nesposobnošću za rad
Otvaranje stečaja nad poduzetnikom za radnike otvara novu mogućnost za isplatu plaće. Prava radnika u slučaju stečaja poslodavca uređuju se posebnim zakonom, a u Nar. nov., br. 86. od 23. srpnja 2008. objavljen je novi Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca kojim prestaje važeći dosadašnji. Odredbe Zakona primjenjuju se od 31. srpnja 2008. (osim čl. 16., koji stupa na snagu danom prijama RH u EU), a što on donosi pročitajte u nastavku.
Uvod
Radnik i njegova prava
Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca
Obveze uprave proizlaze iz općih i mnogobrojnih posebnih odredaba te odredaba Zakona o trgovačkim društvima. Odgovornost uprave proizlazi iz općih odredaba o odgovornosti, ali pritom treba imati na umu i osobitosti pojedinih posebnih odredaba. Odredbe statuta također uređuju obveze uprave. Bitne su obveze uprave vezane za davanje informacija – izvješća nadzornom odboru, skupštini društva i državnim organima. Člankom su objašnjene pojedine odgovornosti uprava (predlaganje uporabe dobiti, posebna revizija, dužnosti pri nesposobnosti plaćanja, vođenje poslova s pozornošću, odgovornost za štetu, zaštita kapitala i druge odgovornosti), no više o tome u nastavku.
Menadžment kvalitete (Total Quality Management – TQM) je usko vezan za poslovni rezultat i poslovni uspjeh trgovačkog društva. Kvaliteta i standardi su ključ uspjeha na tržištu. Kupac želi, traži i očekuje sve više, a cilj TQM-a je upravo udovoljiti svim potrebama kupaca, približiti u potpunosti ponudu proizvođača tržišnoj potražnji. Cilj članka je objasniti vezu TQM i poslovne izvrsnosti. Posebno se obrađuju dva indikatora poslovne izvrsnosti – produktivnost rada i konkurentnost, i to kroz perspektivu menadžmenta kvalitete.
