Uobičajena je praksa da se automobili i ostala prometna sredstva koja se nalaze u poslovnoj imovini društva koriste osim za službene i za privatne potrebe. To je razlog da se troškovi nastali uporabom motornih i ostalih vozila za osobni prijevoz, prema poreznim propisima, ne priznaju u cijelosti u poslovne rashode ili se priznaju u poslovne rashode u cijelosti, pod uvjetom da se na osnovi uporabe prometnih sredstava za privatne potrebe utvrđuje plaća u naravi ili drugi dohodak u naravi kad se daje na korištenje za privatne potrebe osobi koja nije zaposlenik društva. U članku pišemo kako postupiti kad se službena motorna vozila i ostala sredstva za osobni prijevoz koriste za privatne i poslovne potrebe radnika ili druge osobe te se na toj osnovi utvrđuje primitak u naravi.
Uvod
Utvrđivanje primitka u naravi na osnovi uporabe prijevoznih sredstava koja se nalaze u poslovnoj imovini
Kada treba utvrđivati primitak u naravi na osnovi korištenja službenih vozila za osobni prijevoz i za privatne potrebe
Obračunavanje doprinosa i poreza na primitke u naravi dane osobama koje nisu u radnom odnosu kod poduzetnika
Izvješćivanje o plaćenim doprinosima i porezu na dohodak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U praksi se često pojavljuju pitanja poduzetnika u kojem obliku i kome se može dati darovanje odnosno donacija, kako te promjene evidentirati u poslovnim knjigama i kakav je porezni položaj donacija. Stoga u članku pojašnjavamo što se podrazumijeva pod pojmom donacije, ukazujemo na razlike između sponzorstva i donacije i prikazujemo način knjiženja danih donacija. U članku se ukazuje na uvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi se donacija smatrala porezno priznanim troškom.
Razlika između donacije i sponzorstva
Položaj darova odnosno donacija s motrišta poreza na dobitak
Položaj donacija s motrišta poreza na dohodak
Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište rashodovanja dugotrajne materijalne imovine s posebnim osvrtom na važnost pribavljanja odgovarajuće dokumentacije pri isknjiženju te imovine iz poslovnih knjiga društva.
Mjenjački poslovi su poslovi koji se mogu obavljati na temelju deviznih propisa. Povezani su s kupnjom i prodajom strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu. Mjenjačkim poslovima se, osim banaka, mogu baviti i ovlašteni mjenjači. Ovlašteni mjenjači mogu biti pravne i fizičke osobe. Njihov je rad detaljno propisan, tj. tehnologija njihova rada strogo je uređena te ju svi ovlašteni mjenjači moraju poštovati.Ovlašteni mjenjači u svojem radu rabe programe koji generiraju obrasce i izvještaje koji su temelj iskazivanja mjenjačkog posla u njihovim poslovnim knjigama.U članku se daje prikaz mjenjačkog posla u knjigovodstvu obveznika primjene Zakona o računovodstvu trgovačkog društva ili obrta dobitaša.
Razvojem suvremenog upravljanja, tradicionalna se uloga računovodstva, usmjerena uglavnom eksternom izvještavanju, ubrzano mijenja i usmjerava prema menadžmentu. Suvremeni menadžeri moraju mnogo raditi na boljem razumijevanju jezika (upravljačkog) računovodstva, a u tome presudnu ulogu treba imati upravo – kontroling. Računovodstveni se podatci moraju pretvarati u svima razumljive veličine, trendove i pokazatelje. Suvremeno upravljanje maksimalno rabi informacije iz računovodstva koje menadžmentu na razumljiv i jasan način omogućuju donošenje zaključaka, ocjena, procjena i predviđanja.Suradnja s kontrolingom započinje već na ustroju računskog plana društva. Ako će podatci biti ispravno raspoređeni i dobro segmentirani, kontroling će kreirati kvalitetne i jasne poslovne izvještaje. Suradnja kontrolora, informatičara i računovođe u tome je presudna. Ona se u članku prikazuje na području oblikovanja informacija na polju upravljanja troškovima pri izradi najrentabilnijeg proizvoda.
Troškovi – upravljati ili rezati
Vrste troškova i njihova podjela
Kontroling proizvodnje
Oblikovanje proizvodnje cijene
Kontroling prodaje proizvoda
Kontroling u marketingu
Zaključak
Autori: Mr. sc. Jasmina Očko Andreja Švigir, dipl. oec.
Autori u ovom članku obrađuju računovodstveno motrište pripajanja, spajanja i podjele društava kapitala u svjetlu primjene HSFI 2 i MSFI 3 koji uređuju računovodstvo statusnih promjena. Za cjelovitu provedbu navedenih poslovnih kombinacija treba primijeniti i odredbe Zakona o trgovačkim društvima (čl. 512. – 550. za pripajanje i spajanje odnosno čl. 550.a – 550.r za podjelu društava kapitala).
Uvod
Računovodstveni obračun poslovnih spajanja društava kapitala prema MSFI 3 i HSFI 2
Računovodstveni obračun podjele društava kapitala
Autori: Prof. dr. sc. Ivica PERVAN Boris Peko, dipl. oec.
Autor u ovom članku obrazlaže problem proizvodnje pšenice u društvu koje se bavi poljoprivredom, a na jednaki način postupaju i poljoprivredna gospodarstva koja vode knjigovodstvo za trgovačka društva. Osim klasične poljoprivredne proizvodnje razmatra se i knjigovodstveno motrište predavanja pšenice u tuđe skladište i naplaćivanje najamnine prodajom pšenice u tuđe ime i za tuđi račun.
Poduzetnici trebaju pripremiti tromjesečna statistička izvješća. Tromjesečna statistička izvješća za sve poduzetnike izrađuju se na dosadašnjim tiskanicama TSI-POD, TSI-BAN i TSI-OS-RE. Za neprofitne organizacije se tromjesečna statistička izvješća sastavljaju na novoj tiskanici PR-RAS-NPF. Tromjesečna statistička izvješća predaju se FINA-i do 20. srpnja 2009.
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Sve su se neprofitne organizacije trebale do 30. lipnja 2009. prijaviti Ministarstvu financija u Registar neprofitnih organizacija. Pri podnošenju prijave neprofitne su organizacije prijavile i svoj knjigovodstveni sustav. Izvještaj o prihodima i rashodima razlikuje se od istoimenog izvještaja koji se popunjavao za razdoblje siječanj – lipanj 2008., odnosno za 2008.
Uvod
Obveznici sastavljanja
Vrsta financijskih izvještaja koji se predaju
Rok predaje i ovlaštena institucija kojoj se predaju izvještaji
Račun prihoda i rashoda
Autori: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Sukladno Zakonu o minimalnoj plaći, Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 65/09. objavio svotu minimalne plaće koja za razdoblje od 1. lipnja 2009. do 31. svibnja 2010. iznosi 2.814,00 kn. Tu svotu prvi put treba primijeniti pri utvrđivanju plaće za lipanj. Poslodavci koji isplaćuju plaću u tekućem mjesecu za prethodni tu će svotu primijeniti pri isplati plaće za lipanj u srpnju. Minimalna plaća je cijena rada za najniže složene poslove. Plaće za više složenosti poslova utvrđuju se s primjenom koeficijenta složenosti poslova određene kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu i ostalim internim aktima poslodavaca na minimalnu plaću.
Uvodna napomena
Kako je utvrđena minimalna plaća u visini 2.814,00 kn
Ocjena rezultata primjene zakona o minimalnoj plaći
Radniku se može, kao naknada za godišnji odmor, isplatiti do 2.500,00 kn bez oporezivanja ako je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca određeno to pravo. Treba imati na umu da je neoporeziva svota od 2.500,00 kn ograničena na porezno razdoblje, a može se rasporediti na nekoliko prigoda od kojih jedna može biti i godišnji odmor. Osim toga, postoji mogućnost davanja radniku i dara u naravi do 400,00 kn vrijednosti s uključenim PDV-om, bez oporezivanja godišnje, što se može iskoristiti i prigodom godišnjeg odmora. Kako treba postupiti pri isplati regresa, kako obračunati porez i doprinose ako se isplaćuje ili daje dar u naravi u novcu i/ili u naravi iznad neoporezive svote odnosno vrijednosti te kako evidentirati u knjigovodstvu, pišemo u ovom članku.
Uvod
Porezni položaj regresa
Obračun poreza na dohodak i doprinosa ako se regres isplaćuje u svoti iznad neoporezive ili se oporezuje u cijelosti
Utjecaj oporezovanog regresa na mirovinsku osnovicu i naknadu za bolovanje
Iskazivanje regresa u obrascu R-Sm i obrascu ID
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Osim revizije financijskih izvještaja koja je propisana Zakonom o reviziji, Zakonom o trgovačkim društvima propisana je revizija statusnih promjena trgovačkih društava. Statusne promjene su promjene u temeljnim aktima trgovačkih društava (statut u dioničkom društvu (d.d.), društveni ugovor ili izjava o osnivanju u društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)) koje se upisuju u sudski registar. Statusne promjene u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima su povećanje temeljnog kapitala trgovačkog društva, priključenje trgovačkog društva, pripajanje i spajanje trgovačkih društava, podjela trgovačkog društva i preoblikovanje trgovačkog društva. U nastavku članka pojašnjavamo obavljanje revizije povećanja temeljnog kapitala uz primjer izvješća ovlaštenog revizora.
Na svojoj redovitoj mjesečnoj sjednici Odbor je raspravljao o globalnoj financijskoj krizi, konceptualnom okviru standarda, financijskim instrumentima s obilježjima glavnice, prvoj primjeni MSFI, ugovorima o osiguranju, zajedničkim pothvatima, najmovima, obvezama prema zaposlenicima, primjeni stopa u vrednovanju aktivnosti, priznavanju prihoda i godišnjim poboljšanjima standarda. Uz ove rasprave, objavljene su i novosti vezane za MSFI za mala i srednje velika poduzeća, objavu Prijedloga uputa o mjerenju fer vrijednosti, prijedlog izmjena MRS-a 39 – Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje te Prijedlog izmjene MRS-a 12 – Porez na dobit.U nastavku će se podrobnije prikazati odluke i prijedlozi izmjena naznačenih standarda.
Izbjegavanje porezne obveze i utaja poreza nisu nove pojave. Stare su kao svijet i pojavljivale su se u raznim oblicima s razvojem društvenih zajednica.Granica između poreznog izbjegavanja i porezne utaje je vrlo tanka pa porezno izbjegavanje vrlo lagano, čak nevidljivo može prijeći u poreznu utaju. Više o tome pročitajte u nastavku.
Porezna kartica je isprava u kojoj su iskazani podatci poreznog obveznika na temelju kojih se zaposleniku i drugim osobama koje ostvaruju plaće odnosno dohodak od nesamostalnog rada priznaju osobni odbitci. Od početka primjene oporezivanja dohodaka, tj. od 1. siječnja 1994. otkad se pri oporezivanju dohotka uzima u obzir obiteljski status poreznog obveznika oslobađanjem od oporezivanja jednog dijela dohotka u ovisnosti o broju uzdržavane djece i drugih članova obitelji, porezna je kartica mijenjana oblikom i sadržajem. Budući da je to bitna isprava na temelju koje se utvrđuje visina osobnog odbitka, a često je bitna i u retroaktivnoj primjeni ili analizi utjecaja osobnog odbitka na oporezivi dio dohotka, u ovom članku dajemo kronologiju primjene osobnog odbitka, a s time i izmjene poreznih kartica.
Porezna kartica u sustavu poreza na dohodak (kronološki pregled i osnovna obilježja)
Postupci u vezi s poreznom karticom (sadržaj, izdavanje i vođenje obrasca pk poslije 1. Siječnja 2005.)
Između povezanih osoba rezidenata cijene isporučenih dobara i usluga mogu se određivati slobodno prema uvjetima ugovora poduzetnika. Slobodno ugovaranje cijena ne dovode u pitanje ni propisi o porezu na dobitak. To vrijedi, međutim, ako jedan i drugi poduzetnik djeluju u istim poreznim uvjetima, tj. da jedan od tih poreznih obveznika ne koristi propisane porezne povlastice, a cijene su određene na takav način da se dobitak bez ekonomki opravdanih razloga prelijeva poduzetniku koji plaća manji porez.Kad je riječ o transakcijama između rezidenta i nerezidenta, tada se za utvrđivanje porezne osnovice, kao i mogućeg smanjenja rizika za plaćanje poreza, treba upoznati s odredbama Zakona o porezu na dobit, međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i smjernica o transfernim cijenama. U članku se ne opisuje problem kamata.
Nije rijetkost da se u hrvatskim financijskim izvještajima kao jedan od dodatnih podataka traži podatak o trgovini uslugama s inozemstvom. U novije vrijeme, do kraja 2007., zahtijevao se podatak o prihodima od prodaje proizvoda i usluga u inozemstvu (obrazac GFI-POD, AOP 098 – do kraja 2007.), a od 2008. zahtijeva se podatak o prihodima od prodaje u inozemstvu (obrazac POD-DOP, AOP 233).Pri popunjavanju tog podatka pozornost treba obratiti na određenje dva osnovna pojma: pojma usluge i pojma trgovine uslugama s inozemstvom.Pozornost treba obratiti i na vrstu usluge kojom se trguje.
Uvod
Pojam usluga u teoriji i praksi
Što je trgovanje uslugama s inozemstvom
Trgovina uslugama s inozemstvom u zakonu o trgovini
Problemi u praksi
Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Promišljanja o primijenjenim postupcima dovodi nas u dvojbu: poznajemo li dobro propisana određenja i kako to drugi rade?
U okviru ove rubrike iznosit će se sudska praksa i stajališta državnih tijela u vezi s primjenom propisa u pojedinim zemljama EU. Riječ je o praksi iz Austrije i emačke te Europskog suda. Kako su njihovi propisi usklađeni sa smjernicama i uredbama EU, nadamo se da će iznesena praksa pobuditi i naše zanimanje te unaprijediti našu zakonodavnu i stručnu praksu. U nekim slučajevima može biti odatan argument u rješavanju raznih sporova u nas.
Prikazana praksa samo je mali izbor u odnosu na šire objave koje stalno dajemo u našem časopisu "Pravo i porezi".
U prošlom broju našeg časopisa pisali smo o poslovanju s kreditnim karticama kod poduzetnika – obveznika poreza na dobitak. U ovom članku, koji se svojim sadržajem nastavlja na prethodni, obrađuju se specifičnosti poslovanja s kreditnim karticama kod obrtnika i slobodnih zanimanja – obveznika poreza na dohodak s poreznog motrišta i s motrišta bilježenja poslovnih događaja u vezi s kreditnim karticama u Knjizi primitaka i izdataka.
Uvod
Prodaja na kreditne kartice3. Plaćanje ulaznih računa kreditnom karticom4. Kratak osvrt na poslovanje kreditnim karticama kod obveznika poreza na dohodak koji nisu u sustavu PDV-a
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rev.
Ustavni je sud Republike Hrvatske 19. lipnja 2009. donio odluke br. U-I-642/2009., U-I-679/2009., U-I-685/2009. i U-I-1574/2009. od 19. lipnja 2009. kojima je ukinuo odredbe čl. 58. st. 1. – 5., čl. 59., 60. i 62. st. 2. i 3. važećeg Zakona o trgovini1 koje se odnose na zabranu rada nedjeljom i blagdanom u djelatnosti trgovine, a odredbe prestaju važiti danom donošenja odluke. To znači da od 19. lipnja 2009. trgovci mogu raditi sukladno vlastitoj poslovnoj odluci, poštujući pritom odredbu čl. 57. ZoT-a o poštovanju propisa o radnopravnoj zaštiti zaposlenih radnika te preostale odredbe ZoT-a koje se odnose na propisivanje radnog vremena. Spomenute odluke biti će objavljene u Nar. nov. U nastavku članka pišemo o razlozima donošenja Ustavne odluke te dvojbama glede načina njezine provedbe.
Jedna od 10 mjera Vlade RH jest i Poticanje izravnih ulaganja i prijenosa tehnologija, a kojom se mjerom, uz ostalo, mora osigurati učinkovita koordinacija državne i lokalne razine u pogledu stvaranja povoljnijih uvjeta za izravna strana ulaganja, ubrzati aktivnost kod već pripremljenih projekata i uvesti ubrzani postupak ishođenja svih dozvola u roku od 45 dana. To je uređeno novodonesenim Zakonom o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (Nar. nov., br. 69/09. od 17. lipnja 2009., dalje Zakon).Kako u praksi realizirati ovaj poticaj odnosno primijeniti Zakon, objašnjavamo u nastavku članka.
Dana 16. lipnja 2009. stupio je na snagu novi Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (dalje: Pravilnik) koji je zamijenio dotad važeći Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija (dalje: prethodni pravilnik) Novi pravilnik u odnosu na prethodni napušta detaljno propisivanje pojedinih načina i oblika prodaje robe u određenim vrstama prodajnih objekata te uvodi novu podjelu odnosno klasifikaciju prodajnih objekata prema definiranim zajedničkim temeljnim obilježjima sukladno Pravilniku o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (dalje: Pravilnik o klasifikaciji prodavaonica) i Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (dalje: NKD-07.)
Uvod
Na koje se osobe i objekte primjenjuju odredbe pravilnika
Što se smatra prodavaonicom
Vrste (podjela) i klasifikacija prodavaonica
Uvjeti glede prodavaonica za trgovinu na malo
Uvjeti glede skladišta za trgovanje robom na veliko
Uvjeti za tržnicu na veliko i tržnicu na malo
Uvjeti glede ostalih oblika prodaje izvan prodavaonica
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji se primjenjuje od 1. siječnja 2009. sve dosad nije bio popraćen Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja nego su se primjenjivale odredbe Pravilnika donesenog na temelju prethodno važećeg Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Novi se Pravilnik (Nar. nov., br. 67/09.) u većini svojih odredaba ne razlikuje od prethodno važećeg Pravilnika, osim nekih novosti koje su u vezi s usklađenjem s odredbama novog zakona.Što je novo, pišu naše suradnice iz Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje.
Uvod
Utvrđivanje statusa osigurane osobe
Opseg prava na zdravstvenu zaštitu
Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita
Bolnička zdravstvena zaštita
Boravak uz dijete za vrijeme bolničkog liječenja
Kada zavod isplaćuje naknadu plaće neposredno osiguraniku
Naknada troškova prijevoza
Kontrola isplaćenih plaća radi utvrđivanja osnovice za naknadu plaće
Ako je djetetu zbog njegova zdravlja i razvoja potrebna pojačana briga i njega, jedan od roditelja ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 3. godine djetetova života. Stoga, na temelju čl. 16. st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08. i 110/08.), objavljen je Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta (Nar. nov., br. 25/09., stupio na snagu 5. ožujka 2009., dalje: Pravilnik). Pravilnikom se propisuju uvjeti i postupak za stjecanje prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja i posvojitelja na rad u skraćenom radnom vremenu radi potrebne pojačane brige i njege djeteta do njegove navršene 3. godine života.
Uvod
Tko može ostvariti pravo na rad u skraćenom radnom vremenu
Postupak za stjecanje prava na skraćeno radno vrijeme
Naknada plaće roditelja u skraćenom radnom vremenu
Izvanredni otkaz ugovora o radu uređen je odredbama čl. 114. Zakona o radu (Nar. nov., br. 137/04. – proč. tekst i 68/05., dalje: ZR). Riječ je o tzv. momentalnom otkazu (bez otkaznog roka) koji može dati poslodavac i radnik kad je riječ o osobito teškoj povredi obveze iz radnog odnosa ili o nekoj drugoj osobito bitnoj činjenici te kad, uz uvažavanje svih osobitih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Prema odredbi st. 3. čl. 114. ZR-a, stranka ugovora o radu koja je kriva zato što je druga stranka izvanredno otkazala ugovor o radu odgovara za naknadu štete stranci koja je otkazala zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza prema stranci kojoj je otkazan ugovor o radu.
Uvod
Fizički napad od strane radnika
Fizički napad od strane radnika
Neisplata plaćePripremio: Nikola KNEŽEVIĆ, dipl. iur.
Problem naplate tražbine postaje sve veći.U jednoj se televizijskoj emisiji raspravljalo i predlagalo kako ozakoniti rokove plaćanja, a da nitko nije znao da je to u nas propisano i usklađeno sa smjernicama EU. Riječ je o Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08., dalje: ZOO).Ne ulazeći u gospodarske, političke i ostale razloge nepoštovanja ugovorenih rokova te dispozitivnih i prisilnih odredaba važećeg ZOO-a, niti ulazeći u analizu i čimbenike nelikvidnosti, ovim se člankom osvrćemo na propisane rokove ispunjenja novčanih obveza predviđenih u čl. 174. ZOO-a za trgovce, uključujući i one u kojima država sudjeluje u temeljnom kapitalu, te osobe javnog prava (države u svim njezinim emanacijama).
Uvod
Što znači rok plaćanja ili vrijeme ispunjenja
Vrijeme ispunjenja kad je predviđeno ugovorom
Vrijeme ispunjenja nije određeno ugovorom
Rok ispunjenja nije određen ni ugovorom niti zakonom
Nakon objave službenih rezultata izbora od strane nadležnog izbornog povjerenstva, pristupa se konstituiranju predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave.
Uvod
Konstituirajuća sjednica predstavničkih tijela
Nespojive dužnosti
Mirovanje mandata
Zamjena člana predstavničkog tijela
Aktiviranje mandata
Prijevremeni prestanak mandata člana predstavničkog tijela
Troškovi izborne promidžbe i izbora za članove predstavničkih tijela
Prema podatcima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2008., koje su poduzetnici iz realnog sektora (bez banaka i društava za osiguranje odnosno bez poduzetnika iz financijskog sektora) te pravne i fizičke osobe podnijeli Financijskoj agenciji do 31. ožujka ove godine, vidljivo je da su poduzetnici Hrvatske i u 2008. nastavili relativno uspješno poslovati, ali s lošijim financijskim rezultatima nego prethodne, 2007., godine, koja je bila najuspješnija poslovna godina (po ostvarenom neto-dobitku) u prethodnom petogodišnjem razdoblju odnosno od 2003. U nastavku članka predočeni su osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika iz realnog sektora s kratkim osvrtom na poslovanje po djelatnostima i po veličinama poduzetnika.
Uvod
Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2008. godini
Financijski rezultati poduzetnika po djelatnostima
U dva mišljenja FINE iznose se neka pitanja koja su se pojavila u strukovnoj praksi. Tako je FINA dala mišljenje povodom pitanja o tome trebaju li mali poduzetnici izrađivati godišnje izvješće o stanju društva sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov. br. 111/93 do 146/08). O tome smo i mu u okviru naše web stranice već dali naše stajalište da mali poduzetnici NISU obveznici sastavljanja GODIŠNJEG IZVJEŠĆA jer Zakon o računovodstvu (Nar. nov. br. 109/07), kao specijalni zakon u području financijskog iszvješćivanja poduzetnika, ne predviđa takav izvještaj za javnu objavu niti potrebu dostave istog u FINA. Detalnjije o tome pročitajte u nastavku.
