Financiranje poslovanja društva izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira trend je kako u svijetu tako i u RH. Za razliku od vlasničkih vrijednosnih papira kojima se stječe udio u kapitalu društva, dužnički vrijednosni papiri pružaju unaprijed određenu zaradu te time postaju manje rizično ulaganje za investitora, a za izdavatelja znače prikupljanje sredstava od širokog kruga malih investitora. Što su dužnički vrijednosni papiri, tko ih može emitirati i kako se knjigovodstveno prate, pročitajte u nastavku članka.
Leasing posao kao poseban način financiranja nabave imovine poduzetnika u posljednjim je godinama postao jedan od bitnijih financijskih instrumenata. Pribavljanje imovine je jednostavnije, bez angažiranja vlastitih sredstava, putem operativnog ili pak financijskog leasinga. Sve zastupljeniji oblik financiranja je i model prodaje i povratnog najma. Razne su okolnosti zbog kojih se ti ugovorni odnosi mogu prijevremeno raskinuti. Različite vrste leasinga s računovodstvenog i poreznog motrišta imaju različit postupak evidentiranja pa su i pri raskidu ugovora o leasingu postupci različiti. U nastavku članka pojašnjavamo temeljna obilježja leasing posla te postupke pri raskidu ugovora o leasingu s računovodstvenog i poreznog motrišta.
Budući da je porast cijena roba i usluga na tržištu neprekidna pojava, vjerovnik se odgovarajućim klauzulama nastoji zaštiti od pada kupovne moći novca. Jedna od njih je valutna klauzula čijim se ugovaranjem vrijednost obveze obračunava prema nekoj stabilnoj valuti, čime se ispunjava načelo jednake vrijednosti. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište valutne klauzule.
U članku se razmatra problem procjenjivanja stupnja dovršenosti kao metode utvrđivanja prihoda odnosno rashoda u graditeljskoj djelatnosti. Autorica u tome posebno vidi mogućnost procjenjivanja koji se ne temelje na računovodstvenim načelima i pravilima te u vezi s time i kozmetičke zahvate na financijskim izvješćima graditeljske djelatnosti koji u tim izvješćima prikrivaju pojedine slabe točke. Takvi zahvati ne doprinose fer predstavljanju financijskog položaja i uspješnosti društva.
UVOD
INSTITUCIONALNI OKVIR FINANCIJSKOG IZVJEŠĆIVANJA U GRADITELJSTVU
OSNOVNI KONCEPT TIJEKA UGOVORA O GRADITELJSTVU
KRUCIJALNO PITANJE U RAČUNOVODSTVU ZALIHA
BILANCIRANJE (PRIZNAVANJE)
RAČUNOVODSTVENI POSTUPAK
BILANČNA KOZMETIKA– ULJEPŠANA BILANCA PODUZETNIKA
ZAKLJUČAK
Autor: Mr. sc. Marina Proklin, dipl. oec. i ovl. rač.
U ovom su članku iznesene obveze financijskog izvještavanja proizašle iz Zakona o tržištu kapitala, a odnose se na investicijska društva i izdavatelje. Cilj propisa koji uređuju predmetnu materiju je postizanje odgovarajuće kvalitete i pravodobnost izvještavanja javnosti i nadzornih tijela o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja predmetnih subjekata.
Udruge, kao i druge pravne osobe, mogu iz određenih razloga prestati postojati. Nastupom okolnosti za prestanak udruge otvaraju se pitanja razrješenja međusobnih odnosa članova udruge te odnosa udruge prema trećim osobama. Ti se odnosi u pravilu rješavaju otvaranjem likvidacijskog postupka, a u određenim slučajevima može doći do otvaranja stečajnog postupka.
Ukinute su odredbe o zabrani rada nedjeljom i za vrijeme blagdana. Radnici koji rade na te dane imaju neosporno pravo na povećanu plaću. Jednako tako, prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 137/04. – proč. tekst i 68/05.), pravo na povećanu plaću radnici ostvaruju i u slučaju rada u otežanim uvjetima, rada noću i kad rade prekovremeno. Osim obveznih dodataka na plaću propisanih Zakonom o radu, radnici prema ostalim izvorima prava mogu ostvariti povećanje plaće i po drugim osnovama. U ovom članku pišemo o načinu na koji se utvrđuje pravo radnika na dodatak na plaću i na koji način treba obaviti obračun istih.
UVOD
POD KOJIM UVJETIMA RADNIK OSTVARUJE PRAVO NA OBVEZNO POVEĆANJE PLAĆE
PRAVO RADNIKA NA POVEĆANU PLAĆU PREMA OSTALIM IZVORIMA PRAVA RADNIKA
PRAVO NA POVEĆANJE PLAĆE PO VIŠE OSNOVA ISTODOBNO
POREZNI POLOŽAJ DODATAKA NA PLAĆU
UTJECAJ DODATAKA NA PLAĆU NA OSNOVICU ZA UTVRĐIVANJE NAKNADE ZA BOLOVANJE
U tekućem poslovanju često nailazimo na pitanje smije li se nešto isplatiti u gotovu novcu. Ograničenja su definirana poreznim propisima, propisima o platnom prometu te odredbama o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. S obzirom na to da se takvo pitanje često pojavljuje, u članku se obrađuje ta naizgled jednostavna tematika.
UVODNE NAPOMENE
ISPLATE U GOTOVU NOVCU PREMA PROPISIMA O POREZU NA DOHODAK
PLAĆANJE GOTOVIM NOVCEM PREMA ZAKONU O PLATNOM PROMETU
PLAĆANJE GOTOVIM NOVCEM PREMA ZAKONU O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA
ZAKLJUČAK
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Ideja o skladišnici i sustavu uskladištenja zakonski je formalizirana Zakonom o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje (dalje: Zakon) kojega je Hrvatski sabor izglasao 24. lipnja 2009. Objavljen je u Narodnim novinama, br. 79/09., a stupio je na snagu 16. srpnja 2009. Potreba za uvođenjem i primjenom sustava kredita sa skladišnicom kao jamstvenim i vlasničkim dokumentom u RH službeno je predstavljena još 2001., nakon čega su vođeni i razgovori s financijskim institucijama koje su bile spremne podržati projekt uvođenja te međunarodnim institucijama koje bi surađivale na tom planu. Unatoč tome, prijedlog zakona poslan je u saborsku proceduru u srpnju 2008. da bi nakon godinu dana Vlada izašla s konačnim prijedlogom Zakona koji je prihvaćen. Zakonska osnova, na kojoj su svoje propise iz ove problematike razvijale i druge zemlje Europe i svijeta, potječe iz SAD-a iz 1930-ih godina. Mnogo je iskustava u uvođenju i primjeni sličnih zakonskih rješenja u susjednim zemljama u kojima je poljoprivreda bitna gospodarska grana ugrađeno i u naš Zakon.
U članku se obrađuje metoda kojom se može spoznati jedna dimenzija financijskog položaja tvrtke, kupca, dužnika, potencijalnog poslovnog partnera i sl. kako bi društvo lakše procijenilo moguće rizike toga poslovnog odnosa. Takav instrumentarij može poslužiti i kao jednostavan i brz način utvrđivanja kreditne sposobnosti poslovnih partnera i ograničenje mogućih rizika od vlastite nelikvidnosti.
UVOD
UZROCI NASTANKA DEFICITA
POSTUPAK IZRAČUNA KRATKOROČNOG DEFICITA
PRIMJENA METODE ZA UTVRĐIVANJE KRATKOROČNOG DEFICITA
Hrvatska narodna banka je 1. siječnja 2009. objavila nove odluke o upravljanju kreditnim rizicima, o kapitalu i dr. (Nar. nov., br. 1/09.). U ovom ćemo se članku baviti utjecajem Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija – Standardizirani pristup i IRB pristup na algoritam za izračun broja dana kašnjenja.
Brojanje dana kašnjenja za potrebe rezervacija
Brojanje dana kašnjenja za standardizirani pristup
Od 1. siječnja 2010. mijenja se Zakon o PDV-u. Izmjena se ponajprije odnosi na usklađivanje s pravnom stečevinom EU jer je hrvatski Zakon o PDV-u u razdoblju uvođenja sustava PDV-a u RH građen upravo na odredbama Šeste smjernice, koja je tada bila temeljni akt EU u području PDV-a. Opširnije o tome što nas očekuje od 1. siječnja 2010., piše naša suradnica iz Ministarstva financija.
Uvod
Vlastita potrošnja i isporuka dobara
Oporezivanje usluga prema sjedištu primatelja usluge
Oporezivanje isporuka inozemnih poduzetnika u tuzemstvu
Porezna osnovica pri uvozu
Oslobođenja od plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza
Oslobođenja pri uvozu
Oslobođenja pri izvozu i s izvozom izjednačenim isporukama
Autorskim honorarom u praksi nazivamo primitak ostvaren za isporučeno autorsko djelo. Autorsko je djelo originalna intelektualna tvorevina koju je stvorio autor. Određenja autorskog djela nalazimo u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima1. Prema poreznim propisima, primitak koji osoba ostvari za isporučeno autorsko djelo smatra se drugim dohotkom. No, u odredbama prema kojima se oporezuje drugi dohodak uređene su specifičnosti u oporezivanju autorskih honorara, i to u ovisnosti o tome je li riječ o autorskom djelu koje se ne smatra umjetničkim, autorskom djelu koje se smatra umjetničkim ili o autorskom djelu nerezidenata. U ovom članku pišemo o autorskom honoraru ostvarenom na temelju isporučenog autorskog djela koje se NE smatra umjetničkim.
ŠTO SE SMATRA AUTORSKIM DJELOM2
OBLIK I SADRŽAJ UGOVORA O AUTORSKOM DJELU
AUTORSKI HONORARI U POREZNOM SUSTAVU
OBRAČUNAVANJE POREZA NA AUTORSKE HONORARE
NA KOJI SE RAČUN UPLAĆUJE POREZ NA DOHODAK I PRIREZ
IZVJEŠĆIVANJE POREZNE UPRAVE O PLAĆANJU POREZA NA AUTORSKE HONORARE
TREBA LI AUTOR PODNIJETI POREZNU PRIJAVU
MOGUĆNOST PROMJENE NAČINA OPOREZIVANJA
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Plaćanje posebnog poreza na promet luksuznih proizvoda koji se proizvode i prodaju na carinskom području RH ili se uvoze na to područje u hrvatskom je porezno pravnom sustavu uređeno Zakonom o posebnom porezu na luksuzne proizvode (Nar. nov., br. 105/099. i 114/01., dalje: Zakon o luksuzu) te Pravilnikom o posebnom porezu na luksuzne proizvode (Nar. nov., br. 112/99., 119/01., 25/09., 26/09. – ispr., 27/09. – ispr. ispr. i 73/09., dalje: Pravilnik o luksuzu). U članku se pojašnjavaju i posljednje izmjene Pravilnika o luksuzu, predmeti oporezivanja, porezni obveznik, porezna osnovica i visina poreza, nastanak porezne obveze te porezna oslobođenja.
NOVOSTI U PRAVILNIKU O POSEBNOM POREZU NA LUKSUZNE PROIZVODE
PREDMET OPOREZIVANJA
POREZNI OBVEZNIK
POREZNA OSNOVICA I VISINA POREZA
NASTANAK POREZNE OBVEZE I DOSPIJEĆE PLAĆANJA POREZA
Problematika poreznih stopa u sustavu PDV-a najprije je bila uređena tzv. Šestom direktivom iz 1977., koja je kasnije u više prilika mijenjana i nadopunjavana. Upravo je to dovelo do nepreglednosti važećih odredaba, a time i potrebe njihova preglednijeg uređenja. Tako je prije dvije godine donesena Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost kao svojevrsni pročišćeni tekst Smjernice iz 1977. Autorica u nastavku članka piše o izmjenama važeće direktive i o tome što to znači za RH.
Devizni sustav u RH dopušta poslovanje sa stranom gotovinom. Ono je ograničeno samo na ono što je posebnom odlukom Hrvatske narodne banke dopušteno. Sve što nije dopušteno, zabranjeno je.Nema zapreke, ali samo u određenim okolnostima, zadržavanja strane gotovine u (deviznoj) blagajni.O tome kako poslovati sa stranom gotovinom, kada je koristiti, kada je polagati i koje su opasnosti u poslovanju stranom gotovinom, pročitajte u ovom članku.
UVOD
TKO JE REZIDENT, A TKO JE NEREZIDENT
STRANA GOTOVINA
ZAKLJUČAK
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Provedbe nekih carinskih postupaka negativno se odražavaju na poslovanje, kretanje i distribuciju robe te visinu zavisnih troškova.Nekim institutima carinskoga sustava može se znatno ubrzati, pojednostaviti, a time i pojeftiniti dio poslovanja koje se odnosi na prekogranični promet robom.U RRiF-u br. 7/09. bili su pojašnjeni pojednostavljeni postupci deklariranja robe i status ovlaštenog primatelja te je bilo upozoreno na status ovlaštenog pošiljatelja.U ovom će se broju časopisa obraditi postupak carinskog skladištenja te postupci vanjske i unutarnje proizvodnje.
Transakcije između matičnih poduzeća iz inozemstva i njihovih podružnica u RH odnosno matičnih poduzeća u RH i njihovih podružnica u inozemstvu predmet su izvješćivanja Direkciji za statistiku HNB-a.Zbog različitih modaliteta mogućih novčanih i nenovčanih transakcija koje se izravno ili neizravno pripisuju odnosu matičnih poduzeća i podružnica u članku se ukazuje na transakcije koje najčešće izazivaju dvojbe u izvješćivanju.
UVOD
Transakcije između matičnih poduzeća iz inozemstva i njihovih podružnica u RH
Transakcije između matičnih poduzeća u RH i njihovih podružnica u inozemstvu
Osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva i po toj osnovi ostvaruju primitke na tržištu prema poreznim se propisima smatraju poreznim obveznicima. U smislu čl. 18. Zakona o porezu na dohodak smatraju se samostalnom djelatnošću. U pravilu su obveznici poreza na dohodak, a mogu postati i obveznici poreza na dobitak, dragovoljno ili po sili zakona kad premaše određene pokazatelje u poslovanju. Dohodak odnosno dobitak utvrđuju na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama, a pod određenim uvjetima mogu plaćati porez na dohodak u paušalnoj svoti. Po osnovi obavljanja te djelatnosti postaju i obvezni osiguranici socijalnih osiguranja, osim umirovljenika, te su i obveznici plaćanja doprinosa prema rješenju Porezne uprave na temelju obveznih prijava u socijalna osiguranja i upisom u RPO. Visina osnovice na koju se obračunavaju doprinosi određuje se prema načinu plaćanja poreza na dohodak. O toj, prilično složenoj problematici, piše naš suradnik iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
UVOD
PRIZNAVANJE I PRESTANAK SVOJSTVA OSIGURANIKA
OSNOVICE I STOPE ZA OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE DOPRINOSA
UPIS STAŽA OSIGURANJA U RADNU KNJIŽICU
STATUS UMIROVLJENIKA KOJI OBAVLJAJU SAMOSTALNU DJELATNOST POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
MIROVINSKO OSIGURANJE POLJOPRIVREDNIKA KOJI NISU OBVEZNICI POREZA NA DOHODAK
Na području graditeljstva zakonodavac je u posljednje vrijeme donio nekoliko propisa kojima se želi osigurati učinkovita koordinacija državne i lokalne razine, ubrzati aktivnosti kod već pripremljenih objekata te uvesti ubrzani postupak ishođenja svih dozvola. U časopisu RRiF, br. 7/09., str. 144., dana je informacija o navedenim novostima, a u nastavku ovog članka autor daje neka dodatna obrazloženja te primjere potrebnih zahtjeva i rješenja za građenje.
Dana 16. srpnja 2009. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača1 (dalje: noveliran ZoZP ili izmjene i dopune Zakona) kojim je napravljeno dodatno usklađivanje Zakona o zaštiti potrošača iz 2007. (dalje: ZoZP ‘07., važeći zakon) s pravnom stečevinom EU na području zaštite potrošača, osobito u odnosu na odredbe kojima se uređuje kolektivna zaštita potrošača, nepoštena poslovna praksa, prodaja na daljinu te način isticanja cijene.
UVOD
OBVEZE TRGOVCA GLEDE MATERIJALNIH NEDOSTATKA NA PROIZVODU
OBVEZE TRGOVCA S OSNOVE JAMSTVA ZA ISPRAVNOST PROIZVODA
UVJETI PRODAJE PROIZVODA I PRUŽANJA USLUGE
OBVEZE TRGOVCA U PRODAJI PROIZVODA I PRUŽANJU USLUGA
PRUŽANJE JAVNIH USLUGA POTROŠAČIMA
BITNE IZMJENE U ODREDBAMA O DRUGIM POTROŠAČKIM UGOVORIMA
Objavljen je novi Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu (Nar. nov., br. 50/09., dalje: Pravilnik). Ovim je pravilnikom uređeno što poslodavac treba učiniti kad šalje radnika na rad, stručno usavršavanje, obrazovanje ili na službeni put u inozemstvo, a što u tim slučajevima trebaju učiniti sami osiguranici, obrtnici, obrtu slične djelatnosti te osiguranici koji borave u inozemstvu po privatnom poslu, a sve u svrhu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu. Pravilnikom je uređeno i na koji se način te pod kojim uvjetima ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu.
KOJI OSIGURANICI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE MOGU OSTVARITI PRAVO NA KORIŠTENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U INOZEMSTVU
ŠTO TREBA UČINITI POSLODAVAC ZA RADNIKA KOJEGA UPUĆUJE NA RAD, STRUČNO USAVRŠAVANJE ODNOSNO OBRAZOVANJE U INOZEMSTVO
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U INOZEMSTVU OSIGURANIKA KOJI JE UPUĆEN NA SLUŽBENO PUTOVANJE
OSIGURANICI KOJI BORAVE U INOZEMSTVU ZBOG PRIVATNOG POSLA
PLAĆANJE POSEBNOG DOPRINOSA ZA KORIŠTENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U INOZEMSTVU
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Djelatnošću zapošljavanja smatra se i posredovanje pri zapošljavanju učenika i studenata, i to bez zasnivanja radnog odnosa. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu zapošljavati učenike i studente na redovitom školovanju na srednjim, višim, visokim školama i fakultetima preko za to ovlaštenih posrednika.Od 1. siječnja 2009. otkada je stupio na snagu Zakon o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. i 152/08.) na drukčiji je način uređena obveza obračunavanja obveznih doprinosa na studenske i učeničke zarade ostvarene preko posrednika. Zbog navedenog se na drukčiji način utvrđuje i krajnja obveza poslodavca. O tome pišemo u nastavku.
UVOD
POSREDNICI PRI ZAPOŠLJAVANJU UČENIKA
PRIMITCI STUDENATA ZARAD PREKO POSREDNIKA
OPOREZIVANJE PRIMITAKA STUDENATA I UČENIKA IZNAD 50.000,00 kn
UTJECAJ VISINE PRIMITAKA NA PRIZNAVANJE OSOBNOG ODBITKA PO OSNOVI UZDRŽAVANIH ČLANOVA
GODIŠNJA PRIJAVA POREZANA DOHODAK STUDENATA I UČENIKA
Od 1. siječnja 2009. primjenjuje se Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim su uređena prava roditelja u vezi s rođenjem i brigom o djetetu na potpuno novi način u odnosu na prethodno razdoblje kad je pravo na rodiljni dopust bilo uređeno odredbama nekoliko zakona. Novost je utvrđivanje prava na roditeljski dopust kao osobno pravo svakoga biološkog roditelja, bez obzira na bračno stanje, kojim se želi postići izjednačenost brige o djetetu oba roditelja, a kao posljedicu toga koristan utjecaj na psihofizički razvoj djeteta.O tome pišu naše suradnice iz Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje.
UVOD
NOVOSTI U PRAVIMA RODITELJA
TKO MOŽE OSTVARITI PRAVA NA NOVČANE I VREMENSKE POTPORE
NOVČANE POTPORE
PRAVA ZAPOSLENIH I SAMOZAPOSLENIH RODITELJA
PRAVO RODITELJA KOJI OSTVARUJU DRUGI DOHODAK, POLJOPRIVREDNIKA I NEZAPOSLENIH RODITELJA
U postupku otkazivanja ugovora o radu, poslodavac mora poštovati minimalnu proceduru predviđenu Zakonom o radu (Nar. nov., br. 137/04. – proč. tekst i 68/05., dalje: ZR).Prije samoga otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem radnika (bez obzira je li riječ o redovitom ili izvanrednom otkazu), poslodavac je radniku obvezan omogućiti da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih od poslodavca nije opravdano očekivati da to učini (st. 2. čl. 117. ZR- a). Sam je Zakon tu dužnost poslodavca relativizirao, ali ne navodi konkretnije koje su to okolnosti zbog kojih od poslodavca nije opravdano očekivati da radniku omogući iznošenje obrane. Time je prepušteno poslodavcu i, u konačnici, sudu da od slučaja do slučaja procjenjuje navedene okolnosti. Ako te okolnosti (koje poslodavca oslobađaju od obveze omogućavanja radniku da iznese svoju obranu), prema ocjeni poslodavca (pravilnost koja će se kasnije prosuđivati u sudskom postupku), ne postoje, iznošenje se obrane radniku mora omogućiti jer u protivnom dopuštenost otkaza ugovora o radu ne bi postojala. Zato je, opreza radi, preporučljivo da poslodavci, uvijek kada mogu, omoguće radniku iznošenje obrane.
Uvod
Obrazloženja nekoliko odluka VSRH-a u vezi s otkazom ugovora o radu
Temeljna obilježja djela vodećih teoretičara globalizacije:
Bhagwati, Jagdish (2004.):U obrani od globalizacije, Oxford (In Defense of Globalization, Oxford)
Bofinger, Peter (2004.): Bolji smo nego što mislimo, München (Wir sind besser, als wir glauben, München)
Brauninger, Dieter (2007.): Globalizacije i podjela. Izazov čak i u industrijskim zemljama, Frankfurt (Globalisierung und Verteilung. Eine Herausforderung auch in den Industrielaendern, Frankfurt)
De Soto, Hernando (2002., 2000.): Sloboda kapitalu! Zašto kapitalizam ne funkcionira u cijelom svijetu, New York (Freiheit fuer das Kapital! Warum der Kapitalismus nicht weltweit funktioniert, New York)
Klein, Naomi (2001., 2000.) Borba globalnih igrača za vlast na tržištu. Igra s mnogo gubitnika i malo pobjednika (No Logo! Der Kampf der Global Players um Marktmacht. Ein Spiel mit vielen Verlierern und wenigen Gewinnern, New York)
Krugmann, Paul (1999., 1996.): Mit globalnih gospodarskih ratova. Razračunavanje s pop-ekonomijom, Frankfurt-New York (Der Mythos vom globalen Wirtschaftskrieg. Eine Abrechnung mit der Pop-Oekonomie, Frankfurt-New York)
Landes, David (1999., 1998.): Blagostanje i siromaštvo nacija. Zašto su jedni bogati, a drugi siromašni, New York (Wohlstand und Armut der Nationen. Warum die einen reich und die anderen arm sind, New York)
Norberg, Johan (2003., 2001.): Kapitalistički manifest. Zašto samo globalizirano tržišno gospodarstvo osigurava dobrobit čovječanstvu, Stockholm (Das Kapitalistische Manifest. Warum allein die globalisierte Marktwirtschaft den Wohlstand der Manschen sichert, Stockholm)
Rodrik, Dani (2000., 1997.): Granice globalizacije. Ekonomska integracija i socijalna dezintegracija, Washington (Grenzen der Globalisierung, Oekonomische Imigration und soziale Desintegration, Washington)
Safranski, Ruediger (2002.): Koliko globalizacije može podnijeti jedan čovjek? Frankfurt (Wieviel Globalisierung vertraegt ein Mensch? Frankfurt)
Sen, Amartya (2000., 1999.): Ekonomija za čovječanstvo. Putovi ka pravednosti i solidarnosti u tržišnom gospodarstvu (Oekonomie fuer den Menschen. Wege der Gerechtigkeit und Solidaritaet in der Marktwirtschaft, New York)
Stiglitz, Joseph (2002.): Sjene globalizacije, New York (Die Schatten der Globalsierung, New York)
Wolf, Martin (2004.): Zašto globalizacija funkcionira? New Haven (Why Globalisation Works? New Haven)
