S obzirom na nesigurnost uvjeta na financijskim tržištima, oročeni depoziti odnosno polozi novca u bankama jedan su od oblika ulaganja poduzetnika. Riječ je o ulaganjima koja omogućuju niže prinose, ali su u pravilu sigurnija od drugih oblika ulaganja u financijsku imovinu. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje oročenih depozita poduzetnika u bankama odnosno zahtjeve HSFI 9 i MRS-a 39 koji se odnose na klasifikaciju i utvrđivanje vrijednosti depozita kao i zahtjeve HSFI 15 i MRS-a 18 koji se odnose na priznavanje kamata na depozite.
1. Definiranje depozita 2. Zahtjevi HSFI odnosno MSFI o evidentiranju oročenih depozita 3. Primjeri računovodstvenog praćenja ulaganja u oročene depozite 4. Zaključak
Trgovačka društva nakon uporabe nekog predmeta dugotrajne imovine i proteka njegovoga ekonomskog vijeka nastoje prodati takvu imovinu po najpovoljnijim uvjetima kako bi svoju opremu održali na suvremenoj tehnološkoj razini. U ovom članku pišemo o knjigovodstvu i poreznim motrištima prodaje takve imovine. Članak daje odgovore na pitanja načina knjiženja prodaje dugotrajne rabljene imovine te plaćanje poreza na dodanu vrijednost kao i razmatranje drugih poreza, ponajprije poreza na dobitak ili poreza na dohodak.
1. Uvod 2. Prodaja rabljenih objekata i opreme 3. Prodaja rabljenih automobila 4. Izuzimanje dobara za privatne potrebe članova društva 5. Zaključak
Troškovi osoblja čine velik dio troškova razdoblja gotovo svih poduzetnika. Stoga je i tim troškovima posvećena velika pažnja u Međunarodnim računovodstvenim standardima koji su uređeni dvama standardima: MSFI 2, koji uređuje plaćanja temeljena na pravima iz dionica, i MRS-om 19, koji uređuje sva ostala primanja zaposlenika. U članku će se objasniti računovodstveni položaj kratkoročnih primanja zaposlenika, kao što su nadoknade plaća i rezerviranja za godišnji odmor, i onih dugoročnih rezerviranja koja se odnose na troškove otpremnina i jubilarnih nagrada, koje predstavljaju složenije područje financijskog izvještavanja. Primjena MRS-a 19 u RH nije značajnije zastupljena, no u praksi dolazi do sve veće primjene, osobito u srednjim i velikim poduzećima koji su obveznici revizije.
1. Uvod 2. Definiranje obveza poslodavca prema zaposlenicima 3. Kratkoročna primanja 4. Dugoročna rezerviranja 5. Jubilarne nagrade 6. Zaključak
U ovom se članku razmatra i uspoređuje financiranje različitim oblicima ugovora o leasingu (operativni, financijski, povratni leasing) s različitim ugovorenim elementima ugovora o leasingu (akontacija, jamčevina, prijenos vlasništva i sl.) te financiranje kreditom. Detaljno se analiziraju čimbenici koji utječu na pojedini način financiranja te se prikazuje model strukturiranja podataka za donošenje odluke o najpovoljnijem načinu financiranja s ciljem njegove primjene u svakodnevnoj menadžerskoj i poduzetničkoj praksi. Jedan o najrelevantnijih čimbenika za odabir određenog oblika ugovora o leasingu jest računovodstvena politika leasinga. Stoga će se prvo razmotriti postojeće računovodstvene politike leasinga. S obzirom na to da se već dulje vrijeme razmatra i novi pristup računovodstvu leasinga (prijedlog novoga računovodstvenog standarda je u pripremi), dat će se i kratak uvid u njegove glavne odrednice.
1. Pristup računovodstvenim politikama leasinga prema prijedlogu IASC-a 2. Čimbenici koji utječu na odluku o izboru leasinga kao izvora financiranja poduzeća 3. Računovodstvena politika leasinga
Autor: Mr. sc. Snježana BRKANIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Osnivači trgovačkih društava imaju izdatke povezane s osnivanjem društva i prije nego što je trgovačko društvo upisano u sudski registar. Jesu li to troškovi društva ili troškovi osnivača koje će nadoknaditi udjelom u dobitku osnovanog društva na koji imaju pravo prema njihovom udjelu u temeljnom kapitalu? Priznavanje izdataka u vezi s osnivanjem trgovačkih društava u računovodstvu osnovanog društva, kao i u računovodstvu osnivača ako je trgovačko društvo, uređeno je Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) odnosno Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (HSFI). Nadoknađivanje ovih izdataka osnivačima uređeno je Zakonom o trgovačkim društvima (ZTD). Više o tome u nastavku članka.
1. Ulaganje kapitala u društvo i troškovi osnivanja društva 2. Računovodstvo troškova osnivanja trgovačkog društva 3. Porezni položaj troškova osnivanja društva 4. Zaključak
Kod velikih poslovnih subjekata na domaćem tržištu prisutan je trend širenja poslovnih aktivnosti na više različitih djelatnosti, proizvodnih linija i ulaska na strana tržišta. Segmentacija u takvim okolnostima dobiva sve veće značenje kako za menadžment tako i za vanjske korisnike poslovnih informacija. I kod onih koji već imaju iskustva s upravljanjem po modelu poslovnih cjelina, snažno okrupnjavanje kapitala i nastajanje grupacija traže preispitivanje postojećeg stanja i oblika konsolidacije. U članku će se istaknuti okolnosti i modeli poslovne segmentacije te predstaviti načini izvještavanja o njima u bilješkama uz financijske izvještaje, kako bi se ispunili zahtjevi menadžmenta, vanjskog izvještavanja te računovodstvenih standarda. Objavljivanje informacija o segmentima utječe na tržište kapitala pa je stoga i logična intervencija u MSFI.
1. Uvod 2. Zahtjevi MSFI 8 – Poslovni segmenti 3. Uloga računovođe u provedbi segmentacije 4. Iskazivanje informacija o poslovnim segmentima u bilješkama 5. Zaključak
U poslovanju se preuzimaju različite vrste računa koje izdaju poslovni partneri. Neki su od njih naslovljeni na primatelja dobra odnosno korisnika usluge dok drugi nisu. U smislu poreza na dodanu vrijednost od onih računa koji su naslovljeni na primatelja dobra odnosno korisnika usluge neki su R računi dok drugi to nisu. Bilo koji od navedenih ulaznih računa može biti namiren (plaćen) na različite načine. Ovisno o okolnostima u vezi s primitkom računa i načinom njegova namirenja, poslovni se događaji knjiže različito. U ovom je praktikumu dano nekoliko različitih vrsta spomenutih poslovnih promjena. U vezi s primitkom pogrešno usmjerenih novčanih sredstava pozornost treba obratiti na dvije temeljne činjenice: primljeni novac nema protutežu u prihodima i mora se vratiti. Zbog čega je tako, pojašnjeno je u primjeru. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr.).
1. Primitak i namirenje različitih vrsta ulaznih računa 2. Primitak pogrešno usmjerenih novčanih sredstava
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Isporuke dobara i usluga određenog dijela neprofitnih organizacija oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost u skladu sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, a dio neprofitnih pravnih osoba, uz ispunjenje određenih kriterija, načelno podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost kada obavlja isporuke dobara i usluga. Neprofitne organizacije koje ostvaruju prihode od obavljanja određenih usluga u ugostiteljstvu i turizmu te od prodaje svojih proizvoda i usluga stječu poduzetničke prihode. Više o tome u nastavku članka.
1. Neprofitne pravne osobe 2. Prihodi od poduzetničke i nepoduzetničke djelatnosti 3. Zaključak
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Neprofitne organizacije često na temelju ugovora o leasingu nabavljaju imovinu. Najčešće je riječ o nabavi opreme i automobila. Posao leasinga s obzirom na svoja obilježja može biti posao financijskog leasinga i posao operativnog leasinga. O kojem je leasingu riječ vrlo je bitno s računovodstvenog motrišta jer se ta dva leasinga različito evidentiraju u knjigovodstvu neprofitnih organizacija. Više o leasingu kod neprofitnih organizacija pročitajte u nastavku članka.
1. Nabava automobila na leasing
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Poslodavci nerijetko svojim bivšim radnicima ili njihovim nasljednicima trebaju obaviti neku isplatu. Pri tim isplatama u praksi nailazimo na dvojbe koje ćemo u ovom članku pokušati razriješiti. Naime, prema Zakonu o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08., 152/08., 94/09. i 18/11.), pri određenim isplatama bivšem radniku, a prema kojima treba utvrditi dohodak od nesamostalnog rada, doprinosi se obračunavaju u skladu s primitcima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Obračun primitaka prema kojima se doprinosi obračunavaju na način koji ima obilježje drugog dohotka, a porez na dohodak prema primitcima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, do stupanja na snagu novih propisa o obračunu doprinosa bio je uređen samo stajalištima Ministarstva financija, no od 1. siječnja 2009. ovakav je pristup sastavni dio zakonskih odredaba. Ovakav se pristup treba primijeniti i u nekim drugim slučajevima. O tome pišemo u nastavku.
1. Uvod 2. Isplata nasljednicima s osnove rada bivšeg zaposlenika 3. Pozajmica uz povoljniju kamatu 4. Prigodne nagrade, naknade i pomoći dane bivšim radnicima 5. Ugovorna zabrana tržišnog natjecanja 6. Drugi slučajevi
Stečajni postupak kao poseban izvanparnični sudski postupak provodi se radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika. Kao vjerovnici stečajnog dužnika pojavljuju se i radnici koji potražuju za neisplaćene plaće, otpremnine i ostale nadoknade na koje su ostvarili prava prije pokretanja stečajnog postupka. Radnici stečajnog dužnika imaju mogućnost naplatiti dio svojih tražbina putem Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca. O postupku prijave tražbina, njihovoj naplati i računovodstvenom praćenju, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Položaj radnika vjerovnika društva u stečaju 3. Prijava tražbina radnika u stečajnom postupku 4. Isplata plaća i drugih nadoknada radnicima društva u stečaju 5. Zaključak
Odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost trebaju se uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije, i to najkasnije do dana prijma u EU. Uz usklađivanje Zakona o porezu na dodanu vrijednost treba se provesti i usklađivanje Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kao provedbenog propisa. Usklađivanje se prvenstveno provodi sa Smjernicom Vijeća 2006/112/EZ kao i s izmjenama te Smjernice. Izmjenom i dopunom Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 89/11., dalje: Izmjena Pravilnika o PDV-u) koje su stupile na snagu 1. kolovoza 2011. djelomično se provodi usklađenje, o čemu autorica piše u nastavku članka.
1. Uvod 2. Što određuje Smjernica Vijeća 2006/112/EZ u vezi s izdavanjem računa i buduće obrade 3. Što se smatra elektroničkom razmjenom podataka (EDI) 4. Primjena Zakona o elektroničkoj ispravi i Zakona o elektroničkom potpisu 5. Odredbe ostalih propisa o elektroničkom poslovanju 6. Što donose izmjene i dopune Pravilnika o PDV-u 7. Zaključak
Radi unapređenja poreznog sustava, bržeg pristupa podatcima bitnima za utvrđivanje poreznih obveza te učinkovitije provjere pravodobnosti i točnosti ispunjavanja poreznih prijava i obrazaca, za određenu je skupinu poreznih obveznika, koji su prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike, zakonskim odredbama propisana obvezna uporaba elektroničkog servisa Porezne uprave u okviru sustava ePorezna. Osim izmijenjenih odredaba Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit, koji su već od početka ove godine propisivali obvezu podnošenja nekih poreznih obrazaca u Poreznu upravu putem elektroničkih usluga (o čemu je pisano u našem časopisu br. 2/11.), donesen je i novi Pravnik o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2012. Detaljnije o tome pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Vođenje poslovnih knjiga i drugih evidencija bitnih za oporezivanje u elektroničkom obliku 3. Koje su prednosti uporabe sustava ePorezna za porezne obveznike, a koje za Poreznu upravu 4. Poslovni subjekti koji su obvezni podnositi obrasce prijava i izvješća elektroničkim putem 5. Porezni prekršaji te mogućnost izricanja zaštitne mjere 6. Prijave i izvješća koji se podnose Poreznoj upravi putem sustava ePorezna 7. Elektronička potvrda primitka pošiljatelju 8. Što ako porezni obveznici i nakon 1. siječnja 2012. nastave u pismenom obliku dostavljati propisane obrasce 9. Umjesto zaključka
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Jedna od triju kategorija harmoniziranih trošarinskih proizvoda koje obuhvaća Zakon o trošarinama (Nar. nov., br. 83/09., dalje: ZOT) su alkohol i alkoholna pića. Kategorija alkohola i alkoholnih pića obuhvaća sljedeće predmete oporezivanja (5 vrsta): pivo, vino, ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina, međuproizvodi i etilni alkohol. U ovome će članku autorica pojasniti svaku od ovih vrsta alkohola i alkoholnih pića te dati kratki prikaz nekih stajališta Ministarstva financija Carinske uprave.
1. Uvod 2. Pivo 3. Vina – mirna i pjenušava 4. Ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina 5. Međuproizvodi 6. Etilni alkohol
Odluku o izboru revizije donosi skupština onih trgovačkih društava koja su, na temelju podataka iz financijskih izvješća za prethodnu godinu, obveznici revizije za 2011. te do kraja rujna trebaju izabrati revizora. I ove se godine obveza revizije određuje ovisno o tome kako je društvo ustrojeno, svoti prihoda iskazanih u računu dobitka i gubitka prethodne (2010.) godine odnosno o djelatnosti kojom se društvo bavi. Dioničko društvo ima obvezu revizije svake godine, a društvo s ograničenom odgovornošću i komanditno društvo imaju obvezu revizije ako im je godišnji prihod u 2010. veći od 30 milijuna kuna. Revizora imenuje skupština društva.
1. Uvod 2. Obveznici revizije 3. Izbor revizora 4. Odluka o izboru revizora 5. Revizorski odbor 6. Ugovor o reviziji 7. Revizorsko izvješće 8. Slobodno ugovaranje
Svjetska kriza financijskog tržišta započela je 15. rujna 2008. bankrotom Lehman Brothers Holdings Inc. Ovo nije prva takva kriza, a zasigurno ni posljednja. Iako je općeprihvaćeno da uzročnici sadašnje krize ovaj put nisu revizori i revizorske tvrtke, ipak se pojavljuju neke ideje u vezi s revizijskom profesijom za koje se smatra da bi u budućnosti mogle doprinijeti smanjivanju mogućnosti nastanka krize kakvoj sada svjedočimo. U nizu tih ideja za koje se smatra da bi mogle doprinijeti boljem funkcioniranju globalnog tržišta pojavljuju se i neke koje su u vezi s uređivanjem problematike naknada za revizijske usluge. S tim u vezi, nama u Republici Hrvatskoj kao budućoj 28. članici Europske unije (dalje: EU) svakako bi trebala biti zanimljiva razmišljanja koja se pojavljuju u EU.
1. Naknade za reviziju i Zelena knjiga 2. Revizijske naknade u RH
Potreba za većim poštovanjem načela zdravog odnosno razumnog egoizma postavlja nove izazove i zadatke pred menadžere i kontrolore poduzeća te druge organizacije, kao i nositelje njihovih pomoćnih djelatnosti, kao što su računovođe, revizori, kontrolori, čuvari zakonitog djelovanja i istražitelji gospodarsko-kriminalnih radnji. One su usmjerene na sustavno upravljanje ključnim rizicima u ostvarivanju dugoročnih poslovnih ciljeva, kao i onih koji su povezani s moralnim postupanjem. Autori u članku raspravljaju o gospodarskim prijevarama i metodici njihovog svladavanja, o poslovnom egoizmu i čimbenicima erozije tog egoizma, o prijevarama i motivima nedopuštenog djelovanja te svladavanju prijevara u organizaciji.
1. (Ne)razumni poslovni egoizam 2. Čimbenici erozije razumnog egoizma 3. Prijevare i motivi za nedopuštene radnje 4. Svladavanje prijevara i drugih nemoralnih djela u organizaciji
Autori: Prof. dr. sc. Franc KOLETNIK Melita KOLETNIK KOROŠEC
Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio je krajem svibnja 2011. četiri nova međunarodna računovodstvena standarda: MSFI 10 – Konsolidirani financijski izvještaji (engl. Consolidated Financial Statements), MSFI 11 – Zajednički pothvati (engl. Joint Arrangements), MSFI 12 – Objava udjela u drugim poduzećima (engl. Disclosure of Interests in Other Entities) i MSFI 13 – Mjerenje fer vrijednosti (engl. Fair Value Measurement). U prethodnom su broju RRiF-a (RRiF, br. 8/11.) ukratko prikazani sadržaj i osnovne odredbe standarda MSFI 13 – Mjerenje fer vrijednosti, a u ovom se broju u nastavku prikazuju sadržaj i osnovne odredbe MSFI 12 – Objave udjela u drugim poduzećima.
1. Namjena standarda MSFI 12 2. Zahtjevi standarda 3. MSFI 12 se ne primjenjuje na: 4. Značajne procjene i pretpostavke
Kad govorimo o EU-projektima, u praksi se čini da je lakše napisati projektni prijedlog i dobiti EU-sredstva nego kvalitetno provesti svoj projekt. Uostalom, priprema projektnog prijedloga je zapravo samo obećanje da je predložena ideja izvediva. Pravi ispit zrelosti svake ideje je djelovanje odnosno stvarna provedba projekta. Što se sve otkriva u provedbi projekata i kako riješiti probleme, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Najčešći problemi koji nastaju u fazi izrade projektnog prijedloga 3. Problemi koji nastaju tijekom provedbe projekta 4. Zaključak
Europska komisija predložila je nova pravila kojima će od banaka zahtijevati da im kapital bude i do tri puta veći nego sada. Komisija prijedlog temelji na međunarodno dogovorenim smjernicama o visini kapitala banaka, koje je usvojio Bazelski odbor za nadzor banaka. Ujedno Europska komisija predlaže uvođenje oporezivanja financijskih transakcija.
1. Četvrta revizija Direktive o kapitalnim zahtjevima 2. Komisija ne odustaje od poreza na financijske transakcije 3. Prijedlog zakona za lakšu naplatu dugova 4. EU želi postrožiti sporazume o oporezivanju štednje 5. EK za lakši pristup strukturnim fondovima
Velikoserijska proizvodnja elektromehaničkih komponenata specifična je proizvodnja koja ima elemenata diskontinuirane i elemenata procesne proizvodnje, gdje je planiranje proizvodnje izuzetno bitno. U ovom će se članku pokazati dva modela, odnosno dva pristupa planiranju velikoserijske proizvodnje elektromehaničkih komponenata, i to planiranje isključivo na temelju narudžaba kupca. Ujedno će se pokazati da postoje razlike u planiranju velikoserijske proizvodnje elektromehaničkih komponenata ovisno o pristupu planiranju.
1. Uvod 2. Definicija problema, hipoteza i metodički postupak 3. Velikoserijska proizvodnja elektromehaničkih komponenata 4. Planiranje velikoserijske proizvodnje elektromehaničkih komponenata 5. Dokaz hipoteze i zaključna razmatranja
Autori: Prof. dr. sc. Marijan CINGULA Nenad TRETINJAK
S obzirom na velik pad tržišne vrijednosti nekretnina u proteklih nekoliko godina, one postaju sve zanimljiviji oblik investicijske imovine, odnosno imovine u koju se ulaže radi ostvarenja prinosa, bilo kroz najam i/ili prodajom prilikom porasta tržišne vrijednosti nekretnine. Ulaganje u nekretnine generira novčane tokove uglavnom neovisne o drugoj imovini u posjedu investitora, a s obzirom na diverzifikacijski učinak nekretnina u investicijskom portfelju.
Namjena ovoga članka je detaljno objasniti tumačenje pojmova iz petita ovrhe te preuzimanje podataka o glavnici, parbenim troškovima i troškovima ovrhe, prikazati jednostavan izračun zateznih kamata na glavnicu i parbene troškove u Excelu, i to posebno kada su i ovršenik i ovrhovoditelj tvrtke pravne osobe, a posebice kada je jedna od stranaka građanin, te izradu ukupne specifikacije ukupnih troškova ovrhe.
1. Uvodne napomene 2. Tumačenje nekih pojmova 3. Obračun zateznih kamata na glavnicu po pravomoćnom rješenju o ovrsi ili presudi 4. Izračun zakonskih zateznih kamata za troškove ovršnoga postupka 5. Primjeri izračuna zakonskih zateznih kamata na glavnicu i troškove ovršnoga postupka u excelu 6. Izračun zakonskih zateznih kamata za slučaj ovrhe između građana i poduzetnika, državnih tijela i dr. 7. Zaključak
Institut privremenog uvoza i izvoza robe ima bitno mjesto u carinskom sustavu svake zemlje. Osnovna obilježja privremenog uvoza odnosno izvoza su da se roba privremeno upućuje s jednog na drugo carinsko područje. Privremeno se uvezena roba nalazi pod carinskim nadzorom zemlje u koju je privremeno uvezena od trenutka prelaska preko carinske crte do njezinog povrata – ponovnog izvoza u inozemstvo ili pak, što je puno rjeđi slučaj, puštanja u slobodan promet. Institut privremenog uvoza u Republici Hrvatskoj uređen je nacionalnim propisima, ali se primjenjuje i međunarodna konvencija o privremenom uvozu. U ovom se članku uz temeljne odrednice o privremenom uvozu u Republiku Hrvatsku pojašnjava primjena Aneksa C Istambulske konvencije o privremenom uvozu – privremenog uvoza prijevoznih sredstava. U sljedećim će se brojevima časopisa obraditi i druge mogućnosti privremenog uvoza.
1. Uvod 2. Neke novosti glede odredaba Konvencije o privremenom uvozu 3. Privremeni uvoz prema Aneksu C Konvencije
Osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, pod kojima smatramo obrtnike, samostalne djelatnosti liječnika, odvjetnika, javnih bilježnika i sličnih profesionalnih zanimanja te osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva prema kojoj su i porezni obveznici, obvezni su osiguranici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ako nisu osigurani s druge osnove, najčešće radnog odnosa. S osnove mirovinskog osiguranja ostvaruju pravo na staž osiguranja i mirovinu, a s osnove obveznoga zdravstvenog osiguranja pravo na zdravstvenu zaštitu i nadoknade u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti, ozljeda izvan rada i na radu te rodiljnog i roditeljskog dopusta. Prava iz tih osiguranja financiraju se iz doprinosa koje ovi osiguranici plaćaju na propisanu osnovicu po rješenju Porezne uprave. U ovom članku pišemo o ostvarivanju prava na nadoknadu i o načinu utvrđivanja nadoknade za vrijeme bolovanja te rodiljnog i roditeljskog dopusta navedenih osiguranika.
1. Uvod 2. Osnovice za plaćanje doprinosa kao temelj za utvrđivanje nadoknade za bolovanje obveznika poreza na dohodak 3. Utvrđivanje nadoknade za bolovanje 4. U kojem postotku HZZO isplaćuje nadoknadu 5. Primjeri utvrđivanja osnovice za nadoknadu za vrijeme bolovanja 6. Utvrđivanje prosječne dnevne nadoknade na tiskanici Potvrda o osnovicama 7. Treba li nadoknadu koju isplaćuje HZZO knjižiti u knjizi primitaka i izdataka 8. Nadoknade za bolovanje obrtnika i ostalih slobodnih zanimanja obveznika poreza na dobitak 9. Mirovanje obveze plaćanja doprinosa za vrijeme bolovanja
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Novodoneseni Zakon o uslugama koji je stupio na snagu krajem srpnja ove godine omogućuje tvrtkama iz EU koje se bave uslužnim djelatnostima da nakon ulaska RH u EU, bez kompliciranih i dugotrajnih zakonskih procedura, započnu svoje poslovanje, odnosno pružanje raznovrsnijih usluga na području RH. Jednako vrijedi i za hrvatske tvrtke koje se bave pružanjem određenih usluga, a koje od trenutka pristupanja RH Europskoj uniji mogu poslovati u bilo kojoj zemlji EU, a da prethodno u njoj ne trebaju registrirati sjedište ili podružnicu. U ovom se članku, uz obrazloženja iz prijedloga Zakona o uslugama, daje kratak pregled njegovih odredaba.
1. Razlozi zbog kojih je Zakon donesen i pitanja koja se njime rješavaju 2. Područje primjene Zakona i djelatnosti na koje se on ne odnosi 3. Načela postupanja nadležnih tijela 4. Pravo na slobodu poslovnog nastana za pružatelje usluga i odobrenje za obavljanje uslužne djelatnosti 5. Sloboda pružanja usluga i iznimke 6. Prava primatelja usluga te sigurnost i kvaliteta usluga 7. Nadzor nad provedbom Zakona, prekršajne odredbe i stupanje na snagu Zakona
Hrvatski je sabor na svojoj sjednici održanoj 8. srpnja 2011. usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je stupio na snagu 20. srpnja 2011. Riječ je o usklađivanju Zakona o zdravstvenoj zaštiti na području organizacije radnog vremena zdravstvenih radnika. Usvojenim se promjenama vrijeme provedeno u dežurstvu i stalnoj pripravnosti smatra radnim vremenom i uračunava se u mjesečni fond radnih sati. Više o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Razine zdravstvene djelatnosti 3. Organiziranje rada i radno vrijeme u mreži javne zdravstvene službe 4. Zaključak
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Materijalno pravo radnika koje se ne temelji na nekom propisu ili autonomnom izvoru radnoga prava može se uspostaviti i realizirati, uvjetno rečeno, odlukom poslodavca, ali ne kao pravo iz radnog odnosa, nego kao pravo iz građansko pravnog odnosa (ugovor o darivanju). No stvar se može argumentirano postaviti i drukčije pa da ipak bude riječ o pravu iz radnog odnosa. O tome pišemo u nastavku iznoseći argumentaciju za svaku od dvije navedene teze.
1. Teza o ugovoru o darovanju 2. Teza o izmjeni ugovora o radu 3. Zaključak
Donesen je novi Zakon o javnoj nabavi koji se u pretežitom dijelu svojih odredaba primjenjuje tek od 1. siječnja 2012. Iako je donesen novi zakon, zamjetan dio njegovih odredaba sadržajno nije mijenjan u odnosu na važeći Zakon o javnoj nabavi. S obzirom na to, ovim se člankom daje sažetak bitnih promjena sustava javne nabave.
1. Uvod 2. Bitne promjene u sustavu javne nabave 3. Zaključno
1. Sažeti prikaz kretanja 2. Cijene 3. Indeks proizvođačkih cijena industrije 4. Industrijska proizvodnja 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i solventnost
