Od 5. srpnja kada je stupio na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, znatno se mijenja način isplate primitaka oporezivih i neoporezivih prema odredbama Zakona o porezu na dohodak. Plaće se više ne smiju isplaćivati u gotovu novcu kao i dividende i udjeli u dobitku. Novost je i to da se iznimno neki od primitaka koji se ne smatraju dohotkom odnosno na koje se ne plaća porez na dohodak, a koji su se do stupanja na snagu ovoga Pravilnika mogli isplaćivati u gotovu novcu, od navedenog nadnevka obvezno se isplaćuju na žiro, tekući račun ili štednu knjižicu, a nerezidentima na njihov račun. Više o tome pročitajte u ovom članku. 1. Uvodne napomene
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Uvođenjem novih postupaka obračunavanja PDV-a od 1. srpnja 2013., predujmovi su ponovo postali aktualna tema kako za isporuke koje se odnose na tuzemstvo tako i za isporuke i stjecanja unutar EU, ali i uvoz i izvoz iz trećih zemalja. Najčešća pitanja koja se postavljaju u tome dijelu su treba li se izdati račun za predujam, nastaje li porezna obveza po tom računu i kada se stječe pravo na pretporez. U članku se daju odgovori na ta pitanja, posebice za predujmove koji se odnose na tuzemne isporuke, na stjecanje i isporuku u druge zemlje članice EU i na predujmove u vezi s uvozom i izvozom dobara u treće zemlje. Uz to se daju i primjeri računovodstvenog praćenja danih i primljenih predujmova u tuzemstvu te primjer računa za predujam i računa za isporuku u kojemu se obračunava primljeni predujam. 1. Uvod 2. Obveze s primljenim predujmovima 3. Postupci s danim predujmovima 4. Zaključak
Autori: Dr. sc. Tamara CIRKVENI , ovl. rač. Dr. sc. Ljerka MARKOTA , ovl. rač.
Usluge prijevoza, posebno kada se obavljaju izvan granica Republike Hrvatske, oduvijek su imale specifičan porezni položaj koji se značajno promijenio ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Pritom novi porezni propisi koji se primjenjuju u prometu dobara i usluga od 1. srpnja 2013. u mnogim situacijama neće biti dovoljni te će prijevoznici biti prinuđeni poznavati i primjenjivati porezne propise i drugih zemalja u kojima obavljaju uslugu prijevoza. Razlog tome je taj što svaka zemlja članica Europske unije ima pravo „ubirati“ porez na dodanu vrijednost, posebno kada je riječ o krajnjoj potrošnji, na naknadu za uslugu prijevoza koja se odnosi na relaciju kroz tu zemlju. O posebnostima oporezivanja prijevoza dobara i putnika pišemo u nastavku članka. 1. Uvod 2. Oporezivanje usluge prijevoza dobara 3. Oporezivanje usluge prijevoza putnika 4. Zaključak
Ulaskom Republike Hrvatske u EU u knjiženjima poslovnih događaja poduzetnika pojavljivat će se trostrani poslovi. Riječ je o poslovnim događajima u kojima sudjeluju tri porezna obveznika iz tri različite države članice, pri čemu se kupljena dobra otpremaju od prvog isporučitelja izravno posljednjem kupcu. O čemu je pritom potrebno voditi brigu te kako je navedeni poslovni događaj potrebno evidentirati u poreznim evidencijama poreznih obveznika, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvodne napomene 2. Trostrani posao s motrišta PDV-a 3. Hrvatski porezni obveznik kao isporučitelj dobara u trostranom poslu 4. Hrvatski porezni obveznik kao stjecatelj – prvi kupac u trostranom poslu 5. Hrvatski porezni obveznik kao posljednji kupac – primatelj isporuke u trostranom poslu 6. „Lažni“ trostrani posao 7. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Graditeljstvo je djelatnost koju je najviše pogodila gospodarska kriza. Izgradnja novih građevina značajno se smanjila, ali poslovi na održavanju, adaptacijama i popravcima donekle su ublažili propadanje uslužnih graditelja. Ulaskom u EU njihov bi se položaj mogao i poboljšati. U prošlom broju časopisa (RRiF, br. 7/13., str. 103.) objasnili smo novi porezni položaj uslužnih graditelja i naručitelja njihovih usluga s obzirom na novo zakonsko uređenje koje je na snazi od 1. srpnja 2013. Objavom Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13. od 28. lipnja 2013. – ispravak 85/13., dalje: Pravilnik o PDV-u), neki postupci ostali su uređeni na stari način (kao npr. uloga nadzornog inženjera glede nastanka porezne obveze), proširen je obuhvat poslova koji se smatraju graditeljstvom, a izostalo je uređivanje postupaka s predujmovima te prodaja nekretnina u prijelaznom razdoblju (do kraja 2014.). U ovom će se članku iznijeti novosti u graditeljskoj djelatnosti, a u stanovitim će se dijelovima ponoviti opisana problematika iz prošlog broja časopisa s ciljem potpunijeg objašnjenja nastalih promjena u sustavu PDV-a. 1. Koja je bitna promjena za uslužne graditelje od 1. srpnja 2013. 2. Poslovi koji se smatraju uslugama građenja 3. Nastanak oporezivog događaja isporuke radova i uloga nadzornog inženjera 4. Može li se i kod nabave dobara za potrebe građenja prenositi porezna obveza 5. Postupanje s predujmovima 6. Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
Ulaskom RH u Europsku uniju propisan je novi način oporezivanja turističkih usluga, odnosno usluga koje pružaju putničke agencije. Pritom treba voditi brigu da se ovaj način oporezivanja odnosno obračuna PDV-a odnosi samo na usluge pružene u Europskoj uniji, i to putniku odnosno fizičkoj osobi. Kako su ovaj posebni postupak oporezivanja putničkih agencija uredili porezni propisi u RH, pišemo u nastavku članka. 1. Uvod 2. Primjena posebnog postupka 3. Razlozi za propisivanje posebnog postupka oporezivanja 4. Osobe koje primjenjuju posebni postupak oporezivanja 5. Porezna osnovica 6. Prodaja usluga drugoj putničkoj agenciji ili drugim poduzetnicima 7. Mjesto oporezivanja usluga putničkih agencija 8. Nastanak porezne obveze 9. Račun za usluge koje se oporezuju po posebnom postupku 10. Odbitak pretporeza kod turističkih agencija koje se oporezuju po posebnom postupku 11. Porezne evidencije 12. Usluge putničkih agencija obavljene izvan EU 13. Usluge putničke agencije obavljene drugoj putničkoj agenciji 14. Usluge posredovanja putničkih agencija 15. Jednodnevni izleti 16. Zaključak
Izdavanje računa je do 1. srpnja 2013. uređivao Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09. - 146/12., dalje: stari Pravilnik) propisivanjem posebnih uvjeta za račune ispostavljene u elektroničkom obliku i na papiru te posebnim označavanjem računa, ovisno o tome izdaje li račun obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobitak. Stupanjem na snagu novog Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13. i 85/13. – ispravak), pojedina postupanja pri izdavanju računa, kako je bilo propisano do 1. srpnja 2013., od tog su dana promijenjena, a pojedina postupanja su pojednostavljena, npr. skeniranje računa, slanje elektroničkom poštom i označavanje računa. Opširnije o navedenoj problematici pročitajte u nastavku članka. 1. Ispostavljanje računa do 1. srpnja 2013. 2. Ispostavljanje računa nakon 1. srpnja 2013. 3. Oznaka R-1 I R-2 nakon 1. srpnja 2013. 4. Zaključak
U RRIF-u br. 6/13. pisali smo o obveznom sadržaju računa poduzetnika nakon stupanja na snagu novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost na temelju prijedloga Zakona. U međuvremenu je Zakon objavljen, a donesen je i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost. U ovom članku dajemo naglasak na sadržaj računa za gotovinski promet koji nije obrađen u navedenom članku, ali i bitne novosti u vezi s mogućnostima izdavanja računa raznim tehnikama i prikazivanju primljenih predujmova na tim računima. 1. Uvod 2. Računi prema Zakonu o PDV-u 3. Gotovinski računi 4. Način izdavanja računa 5. Vrijeme izdavanja računa
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
U RRiF-u br. 7/13. pisali smo o zahtjevima novog MRS-a 27, MRS-a 28, MSFI-ja 10, MSFI-ja 11 i MSFI-ja 12. U ovom članku autorica objašnjava zahtjeve novog MSFI-ja 13 – Mjerenje fer vrijednosti koji je usklađen sa zahtjevima američkog SFAS-a 157 – Mjerenje fer vrijednosti i definira fer vrijednost kao izlaznu cijenu, a ne više kao ulaznu cijenu kao što je to bio slučaj u dosad važećim MSFI-jima. Navedeni standard, osim definiranja pojma fer vrijednosti, postavlja i okvir utvrđivanja fer vrijednosti, a uz to definira i informacije koje se objavljuju o utvrđivanju fer vrijednosti. Primjena navedenog standarda započinje od 1. siječnja 2013., a obvezno ga primjenjuju svi obveznici MSFI-ja pri utvrđivanju fer vrijednosti. Izuzete su jedino transakcije plaćanja temeljene na dionicama iz MSFI-ja 2, transakcije najma iz djelokruga MRS-a 17 i utvrđivanje neto utržive vrijednosti prema MRS-u 2 i vrijednosti u uporabi prema MRS-u 36. 1. Pojam fer vrijednosti 2. Utvrđivanje fer vrijednosti 3. Tehnike utvrđivanja fer vrijednosti 4. Hijerarhija fer vrijednosti 5. Objavljivanje informacija o fer vrijednosti 6. Zaključak
Iako proračunske osobe nisu osnovane sa svrhom ostvarivanja dobitka, one mogu, uz ispunjenje određenih kriterija, obavljati gospodarsku djelatnosti. Ako proračunska osoba zbog obavljanja gospodarske djelatnosti postane obveznikom poreza na dodanu vrijednost, obvezna je za isporučena dobra i usluge izdati račun kao porezni obveznik poreza na dodanu vrijednost. Sustav poreza na dodanu vrijednost načelno se u dijelu koji se odnosi na proračunske osobe oslanja se na temeljnu podjelu tih osoba na one koje se, ne smatraju poreznim obveznicima, “male porezne obveznike”, osobe koje obavljaju oslobođene isporuke i one koje su porezni obveznici u smislu sustava oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. U nastavku članka predlažemo načine postupanja pri ispostavljanju računa kod proračunskih osoba ovisno o njihovom poreznom statusu.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja povezana s prodajom dugotrajne nefinancijske imovine. Radi pravilnog iskazivanja ove prodaje potrebno je utvrditi razdoblje u kojemu je stečena. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08. i 7/09., dalje: Uredba).
1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine nabavljene od 1. siječnja 2008. 2. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine nabavljene prije 1. siječnja 2008.
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Od 1. srpnja izaslanje radnika unutar Europske unije (EU) uređeno je uredbama EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, a dvostranim ugovorima o socijalnom osiguranju samo s nekoliko država koje nisu članice EU. Prije članstva Republike Hrvatske u EU, to je područje bilo uređeno isključivo dvostranim ugovorima o socijalnom osiguranju, ali su od 1. srpnja 2013. ugovori s državama članicama EU zamijenjeni uredbama EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti. Kako se uredbe primjenjuju sada i na osiguranike Hrvatske, pročitajte u ovom članku. 1. Uvod 2. Koji dio sustava socijalne sigurnosti koordiniraju uredbe EU 3. Dvostrani ugovori i sporazumi u prijelaznom razdoblju 4. Nadležnost država u primjeni zakonodavstva 5. Potvrda A1 6. Izaslanje zaposlenih osoba 7. Izaslanje samozaposlenih osoba 8. Rad u dvije ili više država 9. Samozaposlene osobe 10. Državni službenici 11. Ugovorno osoblje Europskih zajednica 12. Postupak kada osoba obavlja djelatnost u dvije ili više država 13. Pomorci 14. Odstupanje od pravila 15. Zaključak
Nakon pristupanja Republike Hrvatske EU, države članice EU u odnosu na RH više se ne smatraju inozemstvom te se na osiguranike na koje se primjenjuje zakonodavstvo RH, a koji putuju, rade ili iz drugog razloga borave u državama članicama, više ne plaća doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu, a nastale troškove u vezi sa zdravstvenom zaštitom teret su HZZO-a. S tim u vezi izmijenjen je i Pravilnik o doprinosima. Više o tome pišemo u ovom članku. 1. Uvodne napomene 2. Koji osiguranici ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu 3. Što se mijenja u ostvarivanju zdravstvene zaštite u inozemstvu nakon pristupanja RH EU 4. Obračun i plaćanje doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu nakon ulaska u EU 5. Zaključak
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
O oporezivanju inozemnih mirovina pisali smo u časopisu RRiF, br. 3/13. prema propisima koji su bili tada na snazi, očekujući da će Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak biti uređeno pojednostavljenje u obračunu poreza na inozemne mirovine. Očekivani Pravilnik objavljen je u Nar. nov., br. 79/13., a primjenjuje se od 5 srpnja 2013. Tim su Pravilnikom uređene neke novosti u oporezivanju inozemnih mirovina, o čemu pišemo u ovom članku. 1. Uvodne napomene 2. Što treba učiniti umirovljenik koji počinje primati mirovinu iz inozemstva 3. Obračun poreza na inozemne mirovine
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Zbog kontrole uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje, poslodavci su obvezni na zahtjev HZMO-a izraditi rekapitulacije plaća za svaku godinu staža osiguranja pojedinog radnika. Kako to treba sastaviti, pišemo u ovom članku. 1. Uvod 2. Najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica 3. Rekapitulacija podataka za postupak kontrole Zavoda od 2005. na dalje 4. Prijava na Obrascu MPP-1
Poduzetnici u sustavu PDV-a imaju mogućnost prilikom prodaje rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta primjenjivati poseban postupak oporezivanja marže u kojemu PDV obračunavaju iz ostvarene zarade (marže). Zakon o PDV-u posebno uređuje uvjete pod kojima je moguće primjenjivati ovakav postupak oporezivanja te evidencije koje je potrebno voditi za potrebe utvrđivanja porezne osnovice. 1. Uvod 2. Tko može primijeniti posebni postupak oporezivanja marže 3. Kada primijeniti posebni postupak oporezivanja marže 4. Prodaja dobara u posebnom postupku oporezivanja marže 5. Računi preprodavatelja i porezne evidencije 6. Primljeni predujmovi za isporuku u posebnom postupku oporezivanja marže 7. Primjeri prodaje dobara u posebnom postupku oporezivanja marže 8. Zaključak
Autori: Jasna VUK, dipl. oec. i ovl. rač. Dr. sc. Ljerka MARKOTA , ovl. rač.
Stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost, stupile su na snagu i novosti koje se odnose na proračunske i neprofitne pravne osobe u vezi s postojećim poreznim obveznicima i onima koji se prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost ne smatraju poreznim obveznicima. O kojim je novostima riječ i o čemu proračunske i neprofitne pravne osobe moraju voditi brigu kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Područje primjene PDV-a 3. Porezni obveznici 4. Predmet oporezivanja 5. Osobe registrirane za potrebe PDV-a 6. Isporuka dobara 7. Stjecanje dobara 8. Mjesto obavljanja usluge 9. Javnopravna tijela - porezni obveznici 10. Porezno oslobođenje za isporuke od javnog interesa 11. Pravo na odbitak pretporeza 12. Porezne prijave 13. Zaključak
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Hrvatskim trošarinskim zakonodavstvom uređuje se trošarinski sustav oporezivanja, između ostaloga, energenata i električne energije. Pod energentima, u smislu Zakona o trošarinama (Nar. nov, br. 22/13. i 32/13. - ispravak i 81/13., dalje: ZOT), podrazumijeva se i prirodni plin te ugljen, lignit i koks (dalje: kruta goriva). U nastavku članka objašnjeni su novi trošarinski instituti u vezi s oporezivanjem električne energije, prirodnog plina i krutih goriva kao što su trošarinski obveznik, prijava za upis u registar trošarinskih obveznika, nastanak obveze obračunavanja i plaćanja trošarine, mjesečna izvješća i evidencije trošarinskih obveznika, trošarinska oslobođenja i ishođenje statusa oslobođenog korisnika. 1. Uvod 2. Predmet oporezivanja, trošarinska osnovica i visina trošarine na električnu energiju, prirodni plin i kruta goriva 3. Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika i trošarinski obveznik na električnu energiju, prirodni plin i kruta goriva 4. Poslovna i neposlovna uporaba prirodnog plina za grijanje, krutih goriva i električne energije 5. Oslobođenja od plaćanja trošarine na električnu energiju, prirodni plin i kruta goriva 6. Zaključak
Odnosi i transakcije s povezanim strankama mogu predstavljati, zbog svojeg sadržaja, veći rizik pogrešnog prikazivanja u financijskim izvještajima nego transakcije između nepovezanih stanaka. To se može očitovati na način da povezane stranke mogu djelovati kroz opsežan i složen raspon odnosa i struktura, što sa sobom povlači povećanje složenosti transakcija Dodatno, informacijski sustav može biti neučinkovit u prepoznavanju ili sumiranju transakcija i otvorenih stanja između subjekta i njegovih povezanih stranaka, što sa sobom može povući negativne posljedice. Možda kao najznačajniju činjenicu treba izdvojiti rizik da transakcije s povezanom strankom ne moraju biti provedene pod normalnim tržišnim uvjetima i odnosima. Kao krajnji primjer može se prikazati da neke transakcije s povezanom strankom mogu biti izvedene bez razmjene protučinidaba. Sve navedeno navodi nas na zaključak o postojanju rizika iza odnosa i transakcija s povezanim strankama i upućuje na važnost uloge revizora pri pokrivanju tih rizika. 1. Zakonski okvir 2. Postupci procjene rizika 3. Reakcija na rizike značajnoga pogrešnog prikazivanja 4. Ocjena objašnjenja i razotkrivanja identificiranih odnosa i transakcija s povezanim strankama 5. Pisane izjave 6. Komunikacija s osobama zaduženim za upravljanje 7. Dokumentacija 8. Zaključak
Autorica u članku opisuje prijedlog amandmana na MRS 41 – Poljoprivreda koji je donio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde u Londonu. Prema tom amandmanu predlaže se primjena MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema na određene višegodišnje nasade. 1. Prijedlog novog amandmana 2. Zaključak
Ovaj je članak prvi u nizu serijala „Europski fondovi i programi“. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji otvaraju se brojne mogućnosti koje treba znati iskoristiti. No, to nije jednostavan proces, a da bi se u potpunosti razumio i da bi se mogao pripremiti smisleni prijedlog projekta koji može biti sufinanciran, potrebna su određena znanja. U seriji članaka, prva će se četiri članka baviti informacijama o kreiranju fondova i programa, proračunom Europske unije iz kojega se fondovi i programi financiraju, načinima upravljanja i tipovima fondova. Sljedeći će članci uređivati problematiku pojedinih značajnih fondova i programa, njihovim kriterijima, pripremom dokumentacije i provedbom dobivenih projekata. 1. Uvod 2. Institucije EU 3. Javne politike 4. Europa 2020
1. Nova direktiva o računovodstvu 2. Na jednom mjestu informacije o pristupu novcu EU 3. Francuska ukinula porezne olakšice malim tvrtkama 4. Mađarska povećala porez na financijske transakcije 5. Njemačka požuruje prelazak na sustav plaćanja SEPA 6. Pet članica kasni s razmjenom poreznih informacija 7. Dogovorena pravila za spašavanje banaka 8. EU želi do kraja godine razmjenu podataka o računima 9. Španjolski prijedlozi za jačanje poduzetničke kulture 10. Otvoren natječaj za financiranje projekata eko-inovacija
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12.) već je prethodno noveliran Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 144/12., dalje: Uredba). Nakon devet mjeseci primjene, zakonodavac se odlučio novom izmjenom i dopunom Zakona urediti ona pitanja koja su prethodno privremeno riješena spomenutom Uredbom, ali i novim izmjenama i dopunama razriješiti čitav niz otvorenih i nerazriješenih pitanja koja su se u dosadašnjoj praksi primjene Zakona pokazale znatnom zaprekom jasnoj, nedvosmislenoj i uspješnoj primjeni Zakona. Jednako tako, ovim izmjenama i dopunama Zakona promijenjen je način izračuna zakonskih i ugovornih zateznih kamata, a uvodi se i financijski nadzor trgovačkih društava i pravnih osoba s javnim ovlastima. 1. Uvod 2. Ispunjenje novčanih obveza i novo uređenje zakonske zatezne kamate 3. Postupak predstečajne nagodbe 4. Financijski nadzor trgovačkih društava i pravnih osoba s javnim ovlastima 5. Prekršajne odredbe 6. Prijelazne i završne odredbe
U praksi su česti slučajevi nesnalaženja nasljednika u situacijama kada iznenada nasljeđivanjem stječu određenu imovinu, a nepoznavanje procedure vođenja ostavinskog postupka te posljedice poduzimanja ili nepoduzimanja određenih radnji u tom postupku mogu biti višestruke i dalekosežne. Naime, kako nasljeđivanjem nasljednici stupaju u pravni položaj ostavitelja, oni, osim što stječu njegovu imovinu, istodobno vjerovnicima ostavitelja odgovaraju za njegove dugove. Stoga autor u ovom članku detaljno objašnjava način provedbe ostavinskog postupka kao i ulogu javnih bilježnika u tom postupku. S tim ciljem objašnjava i sastavljanje smrtovnice, popis ostaviteljeve imovine (ostavine), predaju i proglašenje oporuke, pretpostavke valjanosti oporuke te njezine zakonske oblike. Uz to, u ovom se članku daje ogledni primjer rješenja o nasljeđivanju i precizira odgovornost nasljednika za dugove ostavitelja, dok će se u idućem broju našeg časopisa objasniti porezni tretman naslijeđene imovine (nekretnina i pokretnina) te razjasniti pitanja vezana za porezna oslobođenja i porezne prijave. 1. Uvodno 2. Ciljevi, karakteristike i načela ostavinskog postupka 3. Nadležnost za provedbu ostavinskoga postupka 4. Prethodne radnje u ostavinskom postupku 5. Pokretanje i vođenje ostavinskog postupka i ostavinske rasprave 6. Naknadno ispravljanje onoga što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju 7. Odgovornost nasljednika za dugove ostavitelja
U članku Stjecanje imovine nasljeđivanjem i provedba ostavinskog postupka prikazan je primjerak rješenja o nasljeđivanju. U ovom se članku na konkretnom primjeru tog rješenja o nasljeđivanju objašnjava porezni tretman naslijeđene imovine, odnosno nekretnina i pokretnina, te se razlažu porezna oslobođenja i porezna prijava. 1. Uvodne napomene o oporezivanju nasljedstva 2. Oporezivanje naslijeđenih darovanih nekretnina 3. Oporezivanje naslijeđenoga ili darovanoga osobnog vozila tržišne vrijednosti do 50.000,00 kn 4. Oporezivanje nasljedstva i darova prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 5. Zaključak
Status devizne rezidentnosti/nerezidentnosti nije promijenjen od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji: devizni rezidenti/nerezidenti su to i nadalje, stoga u odnosu na njih i sada vrijede odredbe Zakona o deviznom poslovanju. Iako je ovaj Zakon mijenjan od 1. srpnja 2013., on ne unosi bitne novosti u devizni sustav Republike Hrvatske koji se primjenjivao do 30. lipnja 2013. Jedna od bitnih obveza deviznih rezidenata je i statističko izvješćivanje Hrvatske narodne banke o kreditnim i depozitnim poslovima. U ovom se članku daju odgovori na najčešća pitanja obveznika statističkog izvješćivanja HNB-a o navedenim poslovima. U nastavku se daju odgovori na najčešća pitanja obveznika izvješćivanja s kojima se oni susreću u vezi sa statističkim izvješćivanja o kreditnim i depozitnim poslovima s inozemstvom. 1. Kojim je aktima propisano izvješćivanje o kreditnim i depozitnim poslovima s inozemstvom? 2. Treba li Hrvatskoj narodnoj banci prijaviti kreditni posao s inozemstvom? 3. Kako utvrditi kada nastaje obveza prijave kreditnog posla ako privatna nefinancijska tvrtka koja nije u mjesečnom uzorku za izvješćivanje o kreditnim poslovima, ali ima neke „stare“ kredite s inozemstvom, uskoro dobiva „novi“ kredit? 4. U kojem obliku, rokovima i na koji način se podnosi prijava ostalih kreditnih poslova s inozemstvom? 5. Uračunava li se zaduženost/potraživanje iz inozemstva po kratkoročnim komercijalnim kreditnim poslovima (kupnja ili prodaja roba, usluga i investicijskih radova s odgodom) u izračun ukupne zaduženosti iz čl. 50. odluke? 6. Kako se može sa sigurnošću odrediti kojoj se skupini obveznika pripada? 7. Što se smatra ulagačkom odnosno vlasničkom povezanošću koja se spominje u čl. 50. odluke? 8. Kakvo je izvješće GOD-INOK i tko su obveznici njegova podnošenja? 9. Kada se dobije obavijest u uključenju u uzorak za mjesečno izvješćivanje putem izvješća INOK-DEP, kako poslati prvo izvješće? 10. Treba li dostavljati datoteku izvješća INOK-DEP ako tijekom izvještajnog mjeseca nije bilo nikakvih izmjena niti događaja? 11. Obveznici dostave izvješća INOK-DEP koji su trebali otplatiti kredit u travnju 2013., ali s obzirom na to da to nisu mogli izvršiti, u pregovorima su za produljenje roka otplate. aneks nije sklopljen, a najvjerojatnije će biti u lipnju 2013. treba li i kako ove poslovne događaje iskazati u tablicama INOK-DEP? 12. Odobren je kredit, ali korištenje je određeno u tranšama. kako će ga se iskazati? 13. Promijenio nam se kreditor - nerezident po našem kreditu. kako to iskazati? 14. Kako se iskazuju podatci u tablicama T2, T3 I T5 za depozite i transakcijske račune? 15. Otvara se račun u inozemstvu koji je uključen u skupni „cash pool“. Kako se izvještajno tretira cash pooling? 16. Izdano je jamstvo društvu u djelomičnom vlasništvu za inozemni kredit. Treba li to i na koji način prijaviti HNB-u?
U skladu s novim odredbama propisa o PDV-u, kao što su pred obrtnike u sustavu poreza na dobitak i pravne osobe u sustavu PDV-a tako su i pred porezne obveznike u sustavu poreza na dohodak u sustavu PDV-a postavljeni novi porezni izazovi i mnoge promjene u vezi s utvrđivanjem obveze za PDV. Porezni obveznik koji je obveznik poreza na dohodak, PDV može obračunavati na temelju primljene ili naplaćene naknade za isporučena dobra i obavljene usluge, a u takvom poreznom režimu ostaje do kraja 2014. No, u nekim iznimnim slučajevima bez obzira na stvaranje obveze i odbitka pretporeza prema načelu blagajne, za ove obveznike PDV-a postoje od 1. srpnja 2013. nova pravila. O tome pišemo u ovome članku. 1. Novosti u vezi s obračunom PDV-a kod obrtnika 2. Porezni obveznik u sustavu poreza na dohodak - obveznik PDV-a 3. Evidentiranje obveze za PDV na novim obrascima 4. Računi obveznika poreza na dohodak u sustavu PDV-a3 5. Zaključak
Pariteti isporuke robe Incoterms (transportna klauzula u ugovoru ili računu) određuje koje sve troškove i rizike u vezi s dopremom robe snosi prodavatelj, a koje kupac, tj. kada rizik u vezi s robom prelazi s prodavatelja na kupca. Paritete isporuke oblikovane pravilima Incoterms pronalazimo u svim poslovnim ispravama koje sudjeluju u vanjskotrgovačkom poslovanju te u nekim izvješćima (primjerice, izvješća Intrastat) koja su gospodarski subjekti ulaskom u EU dostavljati Carini RH. Naziv Incoterms predstavlja kraticu za međunarodne trgovačke termine (engl. International commercial terms), a predstavljaju pravila Međunarodne trgovinske Komore (ICC - International Chamber of Commerce) za tumačenje trgovinskih pojmova. U svjetskoj su uporabi već više od 60 godina. Potrebni su za nesmetano vođenje međunarodne trgovine, a njihovo korištenje priznaju i svjetski sudovi. 1. Uvodne pripomene 2. EXW (EX WORKS) – franko tvornica 3. FCA (FREE CARRIER - NAMED PLACE)- franko prijevoznik 4. CPT (CARRIAGE PAID TO- NAMED PLACE OF DESTINATION) vozarina plaćena do 5. CIP (CARRIAGE AND INSURANCE PAID TO - NAMED PLACE OF DESTINATION) - vozarina i osiguranje plaćeni do - naznačeno mjesto odredišta 6. DAT (DELIVERED AT TERMINAL - NAMED TERMINAL AT PORT OR PLACE OF DESTINATION) - isporučeno na terminal u luci ili mjestu odredišta 7. DAP (DELIVERED AT PLACE-NAMED PLACE OF DESTINATION) – isporučeno na mjesto s naznakom imenovanog mjesta odredišta 8. DDP (DELIVERED DUTY PAID - NAMED PLACE OF DESTINATION) - isporučeno i ocarinjeno - naznačeno mjesto odredišta 9. FAS (FREE ALONGSIDE SHIP - NAMED PORT OF SHIPMENT) - franko uz bok broda – naznačena ukrcajna/otpremna luka 10. FOB (FREE ON BORD - NAMED PORTO OF SHIPMENT) - franko brod - naznačena ukrcajna/otpremna luka 11. CFR (COST AND FREIGHT - NAMED PORT OF DESTINATION) - trošak i vozarina - naznačena luka odredišta 12. CIF (COST, INSURANCE, FREIGHT - NAMED PORTO OF DESTINATION) - cijena, osiguranje, vozarina – naznačena luka odredišta 13. Što ako se u praksi još uvijek koriste pariteti isporuke Incoterms 2000
Postupak unutarnje proizvodnje jedan je od dopuštenih carinskih postupaka i nakon 1. srpnja 2013. On, u načelu, ne odstupa od onog postupka koji je bio dopušten do tada. No, „stara“ carinska odobrenja ovog postupka moraju se uredno završiti. Njihov završetak se očekuje najkasnije do 1. srpnja 2014. Pri njihovu završetku, koji nastupa u različito vrijeme, do navedenoga krajnjeg roka potrebno je voditi brigu o statusu robe koja se nalazi u postupku te unutarnje proizvodnje. 1. Uvod 2. Korištenje „starih“ odobrenja za postupke unutarnje proizvodnje 3. Način popunjavanja carinskih deklaracija 4. Zaključak
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 80/13., dalje: Novela) koji je stupio na snagu 6. srpnja 2013., izmijenjen je i dopunjen Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09., 88/10. i 50/12., dalje: ZUD). U nastavku članka autorica objašnjava osnovna pitanja koja su obuhvaćena tom Novelom. 1. Uvod 2. Obavijest o podnošenju pisanih prigovora potrošača 3. Obavljanje ugostiteljske djelatnosti u prostorima stambene namjene i nezakonito izgrađenim građevinama 4. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ili na nekretnini srodnika 5. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu od strane srodnika iznajmljivača 6. Izdavanje rješenja o odobrenju za iznajmljivače u nelegalno izgrađenoj građevini 7. Izdavanje rješenja o odobrenju za oba bračna druga odnosno za članove obitelji 8. Brisan je uvjet poslovne sposobnosti za iznajmljivača
Ulaskom u Europsku uniju (dalje: EU) Republika Hrvatska (dalje: RH) postaje dio jedinstvenog tržišta EU te se u trgovini robama sa zemljama članicama ukidaju carinske formalnosti i jedinstvene carinske deklaracije, koje su bitan izvor podataka za statistiku robne razmjene. Istraživanje Intrastat kojim se zamjenjuju carinske deklaracije i koji je u EU u primjeni od 1993., u RH se uvodi danom ulaska u EU. 1. Uvod 2. Obveznici izvještavanja 3. Postupak prijave izvještajnih jedinica za Intrastat 4. Obrazac Intrastat 5. Slanje obrasca Intrastat i razmjena poruka s informacijskim sustavom Carinske uprave
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, u sustavu koordinacije socijalnog sustava s Uredbama EU bilo je potrebno izmijeniti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. O novostima koje su uređene tim Zakonom piše naša suradnica iz Ministarstva zdravlja. 1. Uvod 2. Što je uređeno zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju 3. Opseg prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja 4. Osiguranici obveznoga zdravstvenog osiguranja 5. Pravo na zdravstvenu zaštite 6. Naknada plaće za bolovanje
Bilo je za očekivati da će tržište rada postati otvorenije nakon ulaska RH u Europsku uniju, ali još će neko prijelazno razdoblje biti potrebne radne dozvole za rad na području Europske unije, čije trajanje ovisi o rezultatima pregovora za članstvo, ali je uobičajeno da prilikom širenja Europske unije, članice još neko vrijeme štite svoja tržišta rada. Više o novom uređenju rada stranaca u RH pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Nova pravila rada stranaca za sve državljane EGP-a ili samo za neke 3. Boravak državljana države članice EGP-a (kada nema ograničenja) 4. Radnici iz trećih zemalja i zemalja članica „s ograničenjem“ 5. Visokokvalificirani radnik iz treće zemlje 6. Državljani trećih zemalja koji imaju odobren stalni boravak u drugoj članici EGP-a 7. Zaključak
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
U drugoj polovini lipnja ove godine donesene su zadnje izmjene i dopune Zakona o radu. Jedna za praksu značajna i izrazito aktualna novost odnosi se na institut radne knjižice, i to na ukidanje klasične radne knjižice pristupanjem naše zemlje u punopravno članstvo u EU te na njezinu supstituciju (virtualnom) e-radnom-knjižicom. Ovim se člankom skreće pozornost na novosti u vezi s radnom knjižicom. 1. Uvod 2. Novosti u vezi s ukidanjem radne knjižice 3. Elektronički zapis podataka o radniku
U ovom se članku razmatraju pitanja u vezi s izvanrednim otkazom ugovora o radu, zatim otkazom ugovora o radu zbog skrivljenoga ponašanja te revizijom u radnom sporu. O svemu tome, detaljnije u prikazu odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji se daju u nastavku, s napomenom da je ova sudska praksa aktualna i u primjeni sada važećega Zakona o radu. 1. Uvod 2. Izvanredni otkaz ugovora o radu 3. Otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja 4. Revizija u radnom sporu
U drugoj polovini lipnja ove godine donesene su zadnje izmjene i dopune Zakona o radu kojima su, osim odredaba o europskom radničkom vijeću, izmijenjene i dopunjene i odredbe koje se odnose na zamjenski odmor, rad na određeno vrijeme, agenciju za privremeno i povremeno zapošljavanje, ograničenja broja prekovremenih sati na mjesečnoj razini, probni rad, kolektivni višak radnika i radnu knjižicu. Ovim se člankom daje prikaz samo nekih novosti u Zakonu o radu koje se najčešće pojavljuju u aktualnoj praksi primjene Zakona o radu. 1. Uvod 2. Predmet razmatranja 3. Novosti koje se odnose na zamjenski odmor, dnevni odmor i radno vrijeme (čl. 3., 45., 51. i 53. Zakona o radu) 4. Novosti koje se odnose na ugovor o radu na određeno vrijeme (čl. 10. Zakona o radu) 5. Probni rad (čl. 35. Zakona o radu)
Tijekom posljednje dvije godine donesena su nova pravila odnosno elementi koje države članice imaju obvezu poštovati u okviru Europskog semestra, kao mehanizma za koordinaciju i upravljanje ekonomskih i fiskalnih politika država članica EU, a u skladu s ciljevima fiskalne stabilnosti i rasta. S obzirom na te okolnosti, od Republike Hrvatske se traži prilagodba europskim zahtjevima. Jedan je od načina i mijenjanje zakonske regulative koja uređuje fiskalnu odgovornost. U ovom se članku daje prijedlog promjena važećeg Zakona o fiskalnoj odgovornosti. 1. Uvod 2. Nova pravila Europskog semestra 3. Izmjene i dopune Zakona o fiskalnoj odgovornosti 4. Zaključak
Autori: Mr. sc. Ivana RADELJAK NOVAKOVIĆ, dipl. oec. Ana ZORIĆ , dipl. oec.
Razumljivo je da pri provedbi Zakona o javnoj nabavi obveznici njegove primjene traže provjeru nekih svojih namjeravanih postupanja. U ovom se članku daju odgovori na niz raznovrsnih pitanja iz područja javne nabave. Ovo je sedma skupina odgovora na pitanja iz provedbe sustava javne nabave. Prethodna, šesta skupina pitanja, objavljena je u Prilogu uz časopis RRiF, Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika, br. 5/13.
