Računovodstvo, revizija i financije 10/2018

      Trgovačka društva na svojim mrežnim stranicama, prema statusnom pravu trgovačkih društava, moraju objaviti određene obvezujuće podatke o svom trgovačkom društvu.
      Iz toga složenog područja za ovaj smo članak odabrali temu izrade web (mrežne) stranice trgovačkog društva i način prikazivanja troškova koji nastaju pri oblikovanju tih stranica. U oblikovanju stranica trgovačkog društva bavimo se ulaganjem trgovačkog društva u web-stranicu koja služi njegovu poslovanju (dugotrajna imovina), a ne općim oblikovanjem web-stranica u svrhu prodaje (kratkotrajna imovina).

1. Uvod
2. Web (mrežna) stranica je nematerijalna imovina
3. Primjena tumačenja na male poduzetnike
4. Vanjske usluge na izradi web-stranice
5. Interno stvorena web-stranica
6. Amortizacija ulaganja u web-stranicu
7. Troškovi održavanja web-stranice
8. Zaključak

      Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje proizvodnje cvijeća prema zahtjevima HSFI-ja 17 odnosno MRS-a 41. U članku se daju primjeri računovodstvenog praćenja proizvodnje rezanog cvijeća, sadnica cvijeća i cvijeća u posudama.

1. Uvod
2. Obračun PDV-a pri nabavi i isporuci sadnica, gnojiva i zaštitnih sredstava
3. Proizvodnja rezanog cvijeća u višegodišnjim nasadima
4. Proizvodnja rezanog cvijeća u jednogodišnjim nasadima i cvijeća u lončanicama
5. Zaključak

      U posljednje vrijeme najviše se pitanja računovođa i poduzetnika odnosi na porezna pitanja koja su rezultat složenih poreznih zakona. Računovodstvena pitanja, koja su također važna, kao da su se izgubila u moru poreznih pitanja. Zbog toga u ovom članku obrađujemo neka koja često postavljaju poduzetnici.

      Računovodstvo koje je namijenjeno vanjskim korisnicima i revizija financijskih izvještaja nalaze se u krizi. Klasičnom računovodstvu utemeljenom na vremenskom razgraničenju nastaloga poslovnog događaja usmjereno je na mjerenje uspješnosti poslovanja kao indikatora uspjeha / neuspjeha koji sam za sebe nije problematičan, ali gubi značenje prema aktualnom razumijevanju znanosti s nadmoćnijim računovodstvom koje se temelji na poštenoj (fer) vrijednosti.
      U članku se analiziraju posljedice tog pravca u računovodstvu kada je riječ o informiranju tržišta i ulagača. Potrebno je skrenuti pozornost na činjenicu da postoje ozbiljne imanentne slabosti u računovodstvenom načelu poštene vrijednosti koje se mogu potvrditi praktičnim iskustvima. Znanost svakako treba inovacije, no o tome u ekonomiji može odlučiti vrhovni sudac – tržište, dok se u znanosti pak samo može voditi kontroverzna rasprava.

1. Pristup
2. Računovodstvo poštene vrijednosti – ideal i stvarnost
3. Informacija s tržišta ne predstavlja jedini i dobar put
4. Posljedice nespojivosti mjerenja poštene vrijednosti s realnošću
5. Iluzija u mjerenju budućih dobitaka / gubitaka
6. Potvrda problema kroz iskustvo u praksi
7. Bacaju li kritičari kamenje iz staklenika na fer vrijednost
8. Revizija u kontekstu računovodstva fer vrijednosti
9. Zaključak

      U ovoj se rubrici daju odgovori na aktualna računovodstvena, porezna i pravna pitanja iz poslovne prakse. Pitanja se odnose na primjenu MSFI-ja 9 – Financijski instrumenti, priznavanje troškova obroka i napitaka uključenih u pristupninu za seminar, obračun PDV-a na stjecanje dobara iz EU-a, obvezno osiguranje članova uprave te na utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora u slučaju prestanka radnog odnosa tijekom godine.

1. Primjena MSFI-ja 9 – Financijski instrumenti kod malih poduzetnika
2. Priznavanje troškova obroka i napitaka uključenih u pristupninu za seminar
3. Obračun PDV-a na stjecanje dobara iz EU-a
4. Obvezno osiguranje i primitci članova uprave u 2018. godini
5. Broj dana godišnjeg odmora u slučaju prestanka radnog odnosa tijekom godine

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuje davanje u zakup dugotrajne nefinancijske imovine grada te pribavljanje dugotrajne nefinancijske imovine putem lizinga.
      Ako je zakupodavac grad, prihod u računovodstvenom smislu ima obilježje prihoda od imovine, a ako se dugotrajna nefinancijska imovina pribavlja uz sklapanje ugovora o lizingu, u računovodstvenom smislu otvorilo se područje poslovanja financijskom imovinom.

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuje kupnja prijevoznog sredstva, pri čemu je obvezu prema dobavljaču namirio darovatelj, te kupnja stana za koji se ne može odrediti pripadajuća vrijednost zemljišta.

1. Kupnja prijevoznog sredstva
2. Kupnja stana

      Svi poslodavci koji imaju 20 i više zaposlenih imaju jednu dodatnu zakonsku obvezu. Od 30. kolovoza 2018. godine stupio je na snagu Novi Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invalidnošću. Naime, zapošljavanja osoba s invalidnošću može se osigurati sklapanjem ugovora o radu ili kroz zamjensko zapošljavanje. Novim se Pravilnikom nastoji potaknuti intenzivnije uključivanja osoba s invalinošću na tržište rada kroz rasterećenje od novčanih obveza poslodavaca u odnosu na dotadašnji Pravilnik.
      Više o navedenim novostima u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Načini ispunjenja kvote
3. Novosti u vezi sa zamjenskim „zapošljavanjem“
4. Zaključak

      U časopisu RRiF, br. 9/18., pisali smo o rodiljnom i roditeljskom dopustu i potporama samozaposlenih osoba u statusu osiguranika zdravstvenog osiguranja s osnove obavljanja djelatnosti samostalnim radom, kao što je djelatnost obrta, poljoprivredne djelatnosti, profesionalnih zanimanja i svih ostalih samostalnih osiguranika. Iako su oni osiguranici u okviru zdravstvenog osiguranja u RH jednako kao i zaposlene osobe koje obavljaju poslove nesamostalnim radom kod poslodavca i imaju jednaka prava uređena Zakonom o rodiljnim i roditeljski potporama, različita je osnova obveznog osiguranja, različite su osnovice za plaćanje doprinosa pa se razlikuje i način utvrđivanja naknade za vrijeme rodiljnog dopusta.
      U ovom članku stoga pišemo o rodiljnim i roditeljskim potporama uključujući i možebitno bolovanje zbog komplikacija u trudnoći zaposlenih roditelja

1. Tko se smatra zaposlenim roditeljem u smislu ostvarivanja prava u vezi s porodom i roditeljstvom
2. Prava zaposlenih roditelja u vezi s komplikacijama u trudnoći
3. Rodiljni i roditeljski dopust
4. Korištenje prava na rodiljni i roditeljski dopust radom u polovini punoga radnog vremena

      Ako je radniku prestao radni odnosa, a nije iskoristio pripadajuće mu dane godišnjeg odmora, poslodavac mu za to treba isplatiti naknadu. Dakle, naknada za neiskorišteni godišnji odmor predstavlja u tom slučaju nespornu obvezu poslodavca prema radniku. Ako bi poslodavac uspio omogućiti radniku da prije prestanka ugovora o radu iskoristi preostali pripadajući mu godišnji odmor, ne bi bio obvezan isplatiti radniku tu naknadu.
      Na koji način treba utvrditi tu naknadu te kakav je porezni položaj te isplate u smislu propisa o porezu na dohodak i porezu na dobitak, pročitajte u nastavku.

1. Uvodne pripomene
2. Utvrđivanje broja dana za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu
3. Visina naknade za neiskorišteni godišnji odmor
4. Porezni položaj isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor
5. Kada se naknada za neiskorišteni godišnji odmor ne isplati na vrijeme

      Mali se porezni obveznici s motrišta PDV-a smatraju poreznim obveznicima, ali nisu redoviti porezni obveznici i ne nalaze se u bazi poreznih obveznika Republike Hrvatske. To znači da u tuzemnim prometima – isporukama dobara i usluga ne zaračunavaju PDV te ne mogu koristiti pretporez. Međutim, u određenim poreznim situacijama mali porezni obveznici trebaju zatražiti PDV identifikacijski broj (tada se nalaze samo u bazi VIES) te trebaju prenijeti poreznu obvezu na inozemne kupce ili od njih preuzeti poreznu obvezu. U tim prometima imaju samo obvezu PDV-a, međutim kao mali porezni obveznici nikada nemaju pravo na pretporez.
      U I. dijelu ovoga članka opširnije se objašnjavaju obveze malih poreznih obveznika u prometu dobara u tuzemstvu, pri stjecanju i isporuci dobara u EU-u te izvozu i uvozu dobara.

1. Uvod
2. Tko su mali porezni obveznici
3. Posebnosti u prometu dobara malih poreznih obveznika

      Autori u članku objašnjavaju ugovor o zakupu nekretnine, osnovne obveze zakupodavca i zakupnika, različite načini oporezivanja fizičke osobe koja se bavi iznajmljivanjem, a posebno će se objasniti načini utvrđivanja porezne obveze zakupodavca - fizičke osobe koja nije u sustavu PDV-a.

1. Uvod
2. Ugovor o najmu / zakupu prema Zakonu o obveznim odnosima
3. Načini oporezivanja najamnine/zakupnine fizičke osobe
4. Oporezivanje fizičkih osoba koje nisu u sustavu PDV-a
5. Obavljanje dodatnih djelatnosti ili dohotka od imovine uz najam / zakup nekretnina
6. Posebnosti kod usluga najma za stambene potrebe
7. Tko je obvezan podmiriti režije
8. Isplata ugovorene zakupnine / najamnine
9. Što ako najmodavac plati porez umjesto najmoprimca
10. Može li se dobiti povrat poreza na temelju dohotka od najma

      U odnosu na čl. 12. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji za autorske naknade uglavnom predviđa primjenu smanjene stope poreza na dohodak i drukčiji obračun poreza na dohodak u tuzemstvu, oporezivanje primitaka umjetnika utvrđenih u čl. 17. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja je drukčije. Radi jednostavnijeg pristupa u ovom članku objašnjavamo samo isplate umjetničkih naknada utvrđene prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Stoga će u članku bit riječ o isplati primitaka nerezidentima koji su kazališni, filmski, radijski i televizijski umjetnici te glazbenici koji su za tuzemnog isplatitelja obavili neko autorsko djelo.

1. Uvod
2. Primitci umjetnika nerezidenata prema tuzemnom propisu i prema ugovorima
3. O čemu isplatitelji trebaju brigu pri obračunu doprinosa i poreza na dohodak umjetnicima nerezidentima
4. Obračun doprinosa za obvezna osiguranja
5. Oporezivanje umjetničke naknade nerezidenta
6. Ispostavljanje obrasca JOPPD u slučaju isplate umjetnicima nerezidentima
7. Primjeri obračuna umjetničke naknade

      U RRiF-u br. 7/14. pisali smo u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Austriji, u RRiF-u br. 8/14. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Njemačkoj, u RRiF-u br. 9/14. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Italiji, u RRiF-u br. 3/15. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Mađarskoj, u RRiF-u br. 7/15. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Francuskoj, u RRiF-u br. 7/16. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Španjolskoj, a u RRiF-u br. 8/17. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Nizozemskoj kada u tim zemljama obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. U ovome članku autorica objašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Češkoj kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga.

1. Uvod
2. Prodaja dobara na području Češke
3. Prodaja dobara na daljinu u Češku
4. Prodaja dobara iz Češke u drugu državu članicu EU-a
5. Izvoz dobara iz Češke u treće zemlje
6. Komisijska prodaja dobara hrvatskih poreznih obveznika u Češkoj
7. Isporuka građevinskih usluga na području Češke
8. Isporuka dobara s montažom u Češku
9. Registracija za potrebe PDV-a u Češkoj
10. Usporedni prikaz razlika u obvezi registriranja za potrebe PDV-a u Češkoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Njemačkoj i Austriji
11. Zaključak

      Zahtjevi za preknjiženjem pogrešno uplaćenih javnih prihoda s jednog na drugi račun te unutar istog uplatnog računa, a na različitu brojčanu oznaku vrste prihoda, dostavljaju se nadležnoj ispostavi Porezne uprave za one prihode o kojima Porezna uprava vodi analitičku knjigovodstvenu evidenciju putem informacijskog sustava. Zahtjevi za preknjiženjem za ostala pogrešno uplaćena javna davanja dostavljaju se nadležnim proračunima i ustanovama, na čiji su račun sredstva i uplaćena, o čemu je pisano u časopisu RRiF, br. 8/18., str. 114.
      Međutim, za sve vrste prihoda koji su vezani uz obrazac JOPPD, zahtjevi za preknjiženjem pogrešno i više uplaćenih sredstava porezni obveznici podnose Poreznoj upravi elektroničkim putem koristeći se aplikacijom Specifikacija nepovezanih uplata – SNU.

1. Uvod
2. Koji se zahtjevi za preknjiženjem javnih prihoda podnose Poreznoj upravi
3. Preknjiženja vlastitih prihoda proračuna
4. Preknjiženje vlastitih prihoda proračuna na zajedničke prihode proračuna i obratno
5. Preknjiženja sredstava unutar istog uplatnog računa
6. Preknjiženje doprinosa za obvezna osiguranja
7. Preknjiženje sredstava u slučaju blokade računa poreznih obveznika
8. Interna preknjiženja bez upotrebe naloga u platnom prometu
9. Zaključak

      Smjernice OECD za određivanje transfernih cijena za međunarodna poduzeća i porezne uprave djelomično su izmijenjene i dopunjene u srpnju 2017 godine. Uz ostalo, donose podrobnije upute za uporabu neovisnoga tržišnog načela za robne transakcija između povezanih osoba pri primjeni metode usporedivih slobodnih cijena. Dodane su i smjernice o uslugama u skupini s malom dodanom vrijednošću, a izmijenjeno i dopunjeno je i poglavlje o nematerijalnoj imovini. Sve je to učinjeno sa svrhom sprječavanja erozija porezne osnovice i prijenosa dobitka na druga područja.

1. Uvod
2. Primjena neovisnoga tržišnog načela
3. Primjena metode usporedivih slobodnih cijena
4. Nematerijalna imovina
5. Usluge unutar skupine s niskom dodanom vrijednošću
6. Zaključak

     Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s utvrđivanjem porezne osnovice PDV-a kada prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji PDV nije spomenut te u slučajevima prevaljivanja troškova koje je porezni obveznik imao u vezi s davanjem prema javnopravnom tijelu na primatelja njegove usluge.

1. Uvod
2. Presuda u predmetima C-249/12 Corina-Hrisi Tulică i C-250/12 Călin Ion Plavoşin
3. Presuda u predmetu C‑256/14 Lisboagás GDL
4. Presuda u predmetima C-618/11, C-637/11 i C-659/11 TVI - Televisão Independente SA
5. Zaključak

      Revizori se vezano uz postupke pripajanja i spajanja poduzetnika mogu naći u ulozi revizora pripajanja ili spajanja poduzetnika u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 110/15., dalje ZTD) i/ili u ulozi revizora financijskih izvještaja poduzetnika koji su proveli postupak pripajanja ili spajanja u skladu s odredbama Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 127/17.). U prošlom broju RRIF-a obrađeni su pravni, računovodstveni kriteriji revizije pripajanja i spajanja poduzetnika. Tema ovog članaka su porezni kriterij te praktični primjeri revizije pripajanja poduzetnika.

1. Porezni kriteriji revizije pripajanja i spajanja poduzetnika
2. Primjer revizije pripajanja u skladu sa Zakonom o reviziji
3. Primjer revizije pripajanja u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima
4. Zaključak

1. Treba razviti paneuropski sustav plaćanja – dužnosnik ECB-a
2. Nova revizijska pravila o sprječavanju pranja novca?
3. Uspostava paneuropske sheme osiguranja depozita
4. Grčka nakon 8 godina izišla iz međunarodnog programa pomoći
5. Natječaj za revitalizaciju brownfield lokacija

      Tema članka su učinci uvođenja različitih tehnika i cjenovnih razreda u maloprodaji. Cijena je glavni čimbenik za postizanje uspjeha na tržištu, ali je u mnogim situacijama cijena presudna za odluke o kupnji. Mnogo je poduzetnika koji posluju u maloprodaji ili planiraju ući na to tržište, tako da je korisno objasniti koje su to cjenovne strategije i koje su to tehnike formiranja cijena robe, a koje u suvremenim uvjetima mogu pomoći u povećanju prodaje i prihoda prodavaonice.

1. Važnost cijena
2. Struktura maloprodajne cijene
3. Glavne tehnike formiranja cijena
4. Formiranje cjenovnih zona (razreda)
5. Jamstvo niskih cijena
6. Cjenovne strategije u maloprodaji
7. Dinamične i varijabilne cijene
8. Zaključak

      Iako je Republika Hrvatska članica Europske unije, njezino su zakonsko sredstvo plaćanja kune. Samo u nekim okolnostima to mogu biti i strana sredstva plaćanja. S obzirom na to da je poslovanje gotovinom, a posebno stranom gotovinom, pod posebnom paskom nadzornih tijela, tom poslovanju treba pristupiti s posebnom pozornošću. Naime, nema jedinstvenog odgovora za sve osobe koje postavljaju pitanje mogu li platiti / naplatiti u stranoj gotovini.
      Ovim se člankom objašnjava poslovanje stranom gotovinom u RH.

1. Uvod
2. Devizna rezidentnost
3. Strana sredstva plaćanja
4. Poslovanje stranom gotovinom
5. Zaključak

      Poslovanje mesara može se obavljati kao trgovačka ili prerađivačka djelatnost. S pravnog motrišta ta se djelatnost može obavljati kao samostalna djelatnost ili ju može obavljati trgovačko društvo.
      S poreznog motrišta te su djelatnosti izjednačene sa svim ostalim poduzetnicima bilo da je riječ o samostalnoj djelatnosti obveznika poreza na dohodak ili obveznicima poreza na dobitak. Djelatnost mesara ima određene posebnosti na koje želimo uputiti u ovom članku, i to posebno kada je riječ o mesaru trgovcu koji tu djelatnost obavlja kao trgovački obrt, obveznik poreza na dohodak.

1. Uvodne napomene
2. Poslovanje mesara trgovaca
3. Posebnosti u obavljanju djelatnosti trgovine mesom
4. Evidencija o stanju robe u trgovini
5. Izdavanje računa i fiskalizacija
6. Porezne obveze i evidencije
7. Pitanje dopuštenih i prekomjernih gubitaka

      Privremeni uvoz je carinski postupak, u okviru posebnih postupaka, koji predviđa mogućnost da se strana roba privremeno zadržava na području Europske unije bez naplate uvoznih davanja. Međutim, vrsta robe za koju se može odobriti privremeni uvoz i uvjeti odobravanja tog postupka propisani su carinskim propisima: Carinskim zakonikom Unije (dalje: CZU) i međunarodnom Konvencijom o privremenom uvozu – tzv. Istanbulskoj konvenciji.
      Za primjenu odredaba CZU-a donesene su dvije Uredbe – Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (dalje: Delegirana uredba), koja je dopunjena i izmjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/1063 i Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenog 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredaba Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije, koje detaljnije uređuju način provedbe postupka privremenog uvoza.

1. Koja je svrha privremenog uvoza
2. Privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje
3. Privremeni uvoz uz djelomično oslobođenje
4. Rokovi privremenog uvoza
5. Isprave privremenog uvoza
6. Načini na koji postupak može završiti
7. Postupanje kada se postupak odvija na područjima više zemalja članica Europske unije

      Pravne odnose u segmentu komunalnog reda detaljnije uređuje novi Zakon o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 68/18. – dalje: ZKG 68/18.) te pobliže određuje ovlasti komunalnog redarstva koje u prijašnjem zakonu nisu bile dovoljno normirane. U članku se daje i primjer odluke o komunalnom redu i prekršajnom nalogu. Više o tome u nastavku članka.

1. Odluka o komunalnom redu
2. Upravno tijelo
3. Komunalni redari
4. Prekršaji
5. Primjer odluke o komunalnom redu i prekršajnom nalogu
6. Zaključak

      U ovom se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske i Županijski sud u Zagrebu odlučuju o „produljenoj“ povredi obveza iz radnog odnosa, zatim o sudskom raskidu ugovora o radu kao načinu prestanka radnog odnosa te o pitanjima vezanim uz bruto-plaću radnika.
      O tom detaljnije u nastavku kroz prikaz konkretnih odluka sudova, s napomenom da je prikazana sudska praksa u osnovi aktualna i u primjeni sada važećih zakona koji uređuju navedene radne odnose.

1. Uvod
2. Kada povreda obveza iz radnog odnosa traje u duljem razdoblju, rok za izvanredni otkaz ugovora o radu nije počeo teći sve dok traje takvo ponašanje radnika
3. Zahtjev za sudski raskid poslodavac odnosno radnik može podnijeti samo do zaključenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja, i to u postupku u kojem se odlučuje o zakonitosti odluke o otkazu
4. Porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu tek isplatom plaće pa je neosnovan zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na bruto-svotu razlike plaće koje se odnose na porez na dohodak i prirez poreza na dohodak
5. Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje predstavljaju naknadu koja ulazi u plaću

      Kupoprodaja s međunarodnim obilježjem je kupoprodaja koja je, određenim elementima, povezana s pravom više različitih država. Autorica u članku na sažet način odgovara na pitanje pravo koje države treba primijeniti na takvu kupoprodaju te sudovi koje će države biti nadležni za postupanje u postupcima o sklapanju, izvršavanju i prestanku ugovora o kupoprodaji.

1. Uvod
2. Određivanje mjerodavnog prava i nadležnosti za kupoprodaju s međunarodnim obilježjima
3. Izbor mjerodavnog prava
4. Ako mjerodavno pravo nije izabrano
5. Opseg primjene mjerodavnog prava
6. Nadležnost za ugovore o kupoprodaji s međunarodnim obilježjima
7. Sudska praksa
8. Umjesto zaključka

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a