Računovodstvo, revizija i financije 11/2020

      Radi očuvanja radnih mjesta zbog proglašene epidemije prouzročene koronavirusom (COVID-19) i potpore gospodarstvu za srpanj i kolovoz 2020. godine Vlada RH donijela je posebnu mjeru za sektore koje su posebno pogođeni navedenom epidemijom. U rujnu 2020. godine Upravno vijeće HZZ-a produžio je trajanje mjere do prosinca 2020. godine. U listopadu 2020. godine navedena je mjera doživjela određene promjene. U nastavku članku opisat ćemo navedenu mjeru i obračun javnih davanja.

1. Koje djelatnosti mogu zatražiti potporu
2. Pad prihoda / primitaka i visina potpore
3. Od kada poslodavac treba imati registriranu djelatnost i obveze poslodavaca
4. Isplata dobitka, bonusa i slično te obveza vraćanja potpore
5. Obračun plaće javnih davanja za plaću radnika za koje je ostvarena potpora
6. Obračun javnih davanja i plaće koja je viša od sufinancirane neto-plaće
7. Obračun javnih davanja za samostalnog osiguranika koji je ostvario potporu
8. Iskazivanje obračunane plaće i doprinosa za samostalnog osiguranika u Obrascu JOPPD
9. Umjesto zaključka

      Radi očuvanja radnih mjesta zbog proglašene epidemije prouzročene koronavirusom (COVID-19) i potpore gospodarstvu, ponajprije prerađivačkoj industriji, Vlada RH donijela je posebnu mjeru Potpora za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena. U listopadu 2020. godine navedena mjera doživjela je određene promjene. U nastavku članku opisat ćemo navedenu mjeru i obračun javnih davanja.

1. Uvodno o Potpori za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena
2. Tko može ostvariti potporu
3. Dokazivanje pada prometa i utjecaja epidemije COVID-19
4. Ciljne skupine radnika koji mogu ostvariti potporu
5. Tko ne može ostvariti potporu
6. Visina potpore
7. Za koje sate se može koristiti potpora
8. Isplata dividende, bonusa i slično kad poslodavac prima potporu
9. Obveza savjetovanja s radničkim vijećem / sindikatom / radnicima
10. Ostale obveze poslodavca
11. Predaja zahtjeva
12. Iskazivanje potpore u Obrascu JOPPD
13. Umjesto zaključka

      U poslovnoj praksi poduzetnici se često susreću s problemom evidentiranja stvari i opreme manje vrijednosti, pod zajedničkim nazivom sitan inventar, koja se tijekom poslovnog procesa ne utroši jednokratno. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje nabave i otpisa sitnog inventara u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda i poreznih propisa. Uz to, definira kako se provodi rashodovanje sitnog inventara u poslovnoj praksi.

1. Definiranje sitnog inventara
2. Nabava sitnog inventara
3. Otpis sitnog inventara
4. Vođenje evidencija o sitnom inventaru
5. Rashodovanje sitnog inventara
6. Zaključak

      Uvođenjem u primjenu tri „teška“ standarda: MSFI-ja 15 – Prihodi od ugovora s kupcima (od 1. siječnja 2017.), MSFI-ja 9 – Financijska imovina (od 1. siječnja 2018.) i MSFI-ja 16 – Najmovi (od 1. siječnja 2019.) konačno je postalo jasno da računovodstvo ulazi u velike promjene u odnosu na ono što smo da sada navikli. To je posljedica približavanja općeprihvaćenim američkim računovodstvenim načelima, odnosno standardima (Generally Accepted Accounting Principles – GAAP). Smisao promjena u MSFI-ju 15 je nastojanje da se preciznije opišu poslovni aranžmani i računovodstveni postupci u trgovini i uslugama kao što je to uobičajeno u američkim računovodstvenim standardima.
      Promjene koje donosi MSFI 15 značajno mijenjaju načine priznavanja prihoda u području poticaja kupcima i postavljaju izazovna pitanja u vezi s dosadašnjim načinom oporezivanja nečega što se marketinški nazivalo „besplatnim“ darom. Više o tome u nastavku članka koji se odnosi na poduzetnike koji su klasificirani kao veliki i koji primjenjuju MSFI-je.

1. Uvod
2. Što su poticaji kupcima s računovodstvenog aspekta
3. Koja je najveća promjena u priznavanju prihoda
4. Što je „materijalno pravo kupca“ i kako se određuje
5. Davanje dodatne usluge na dar kao najbolji primjer materijalnog prava kupca i knjiženja prihoda prema MSFI-ju 15
6. Porezni i računovodstveni obuhvat dobara primljenih na dar s osnove dobara koja su plaćena
7. Model: „Kupiš dva komada dobiješ jedan na dar“ i porezni tretman naknadnih robnih darova kupcima kad nema materijalnog prava
8. Naknade za povoljne prostore na policama (Slotting fees): trošak ili smanjenje transakcijske cijene
9. Naknada ili zaštita sniženja cijena: naknada koju plaća dobavljač robe trgovcu na malo za gubitke zbog dogovornog smanjenja maloprodajne cijene (Retail markdown compensation)
10. Zaključak

      U svrhu fer i istinitog prezentiranja financijskog položaja i financijske uspješnosti, poduzetnici trebaju barem jednom godišnje popisati imovinu i obveze. Obveze treba iskazati kao obveze za koje se očekuje plaćanje u budućnosti. To se odnosi i na javna davanja, a kod njih je ova godina posebna zbog mjere oslobođenja od obveze doprinosa za sufinancirane neto-plaće i mjere oslobođenja od podmirivanja poreznih obveza na temelju kojih su smanjene porezne obveze.
      U ovome članku autor objašnjava kada se obveze moraju prestati iskazivati (otpisati), kako treba u poslovnim knjigama evidentirati otpis i usklađenja javnih davanja zbog mjera oslobođenja te koji je porezni položaj otpisa pojedinih obveza.

1. Računovodstveno praćenje obveza
2. Razlozi prestanka iskazivanja obveza
3. Otpis i usklađenje javnih davanja
4. Porezno motrište otpisa
5. Zaključak

      Trgovina na malo otpadom sve se više razvija, a jedan od važnih pokretača ove djelatnosti je i jačanje ekološke svijesti kod građana koji sve više uviđaju da im je isplativije otpad prodati nego ga odbaciti u prirodu. Od srpnja ove godine na snazi je novi Pravilnik o gospodarenju otpadom koji jednim dijelom uređuje i trgovinu otpadom na malo. U nastavku članka donosimo računovodstveno i porezno postupanja trgovaca otpadom kada otpad otkupljuju od građana te koje uvjete trebaju ispuniti prema odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

1. Uvod
2. Tko se može baviti trgovanjem otpadom
3. Razlikovanje otpada i osobne imovine
4. Oporezivanje dohotka od posebnih vrsta imovine
5. Zaključak

      U Narodnim novinama, br. 105/20., objavljena je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja. Navedene izmjene i dopune obavljene su radi usklađivanja zakonodavnoga računovodstvenog okvira Republike Hrvatske (dalje: RH) s odredbama računovodstvene Direktive 2013/34/EU u dijelu koji se odnosi na objavljivanje informacija u bilješkama uz godišnje financijske izvještaje. Navedene se izmjene počinju primjenjivati pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2021. godine ili poslije. Autorica u članku daje kratak pregled navedenih izmjena.

1. Izmjene HSFI-ja 1
2. Izmjene HSFI-ja 2
3. Izmjene u ostalim HSFI-jima vezano uz objavljivanje informacija

      Ispostavljanje računa neizostavni je dio poslovanja svakog poduzetnika. Računom se dokazuje nastali poslovni događaj, ali on je i vjerodostojna isprava za knjiženje samo ako sadržava propisane podatke. S obzirom na to da obvezu izdavanja računa i njihov sadržaj uređuje nekoliko propisa, bitno je znati što svaki račun treba sadržavati kako bi bio valjana temeljnica za knjiženje poslovnog događaja. No, nisu svi poduzetnici obvezni izdavati račune. O tome što je račun, kada i tko ga treba izdati, koje elemente treba sadržavati, kako se provjerava njegova ispravnost te gdje, kako i koliko dugo se čuva, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Izdavanje računa
3. Jezik i valuta u računima
4. Načini izdavanja računa
5. Izdavanje računa i fiskalizacija
6. Sadržaj i obvezni elementi računa
7. Primjeri izdavanja računa
8. Ispravljanje računa
9. Čuvanje računa
10. Zaključak

      U ovom proračunskom praktikumu knjiži se oročenje novčanih sredstava kada se ono proteže između dvije proračunske godine i prijenosi dugotrajne imovine unutar proračunskog sustava. Ako se novčana sredstava oročavaju unutar godine ne iskazuju se ni primitci ni izdatci, no ako ono prelazi zadnji dan proračunske godine moraju se iskazati i primitci te godine i izdatci u sljedećoj godini. Prijenosi dugotrajne imovine unutar općeg proračuna mogu prouzročiti upotrebu određene podskupine računa, dok u nekim okolnostima to i ne mora biti tako.

1. Kratkoročno oročenje pri prijelazu između godina
2. Prijenos dugotrajne nefinancijske imovine unutar proračunskog sustava

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva razmatraju knjiženja u vezi s prijenosom dugotrajne imovine između povezanih osoba i prestankom priznavanja imovine. Pri prijenosu imovine između osoba koje su međusobno povezane, u smislu računovodstvenih propisa, moraju se uporabiti računi odgovarajućih skupina računa. Ako se odustane od daljnjeg ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije privedena svojoj funkciji, ona se mora isknjižiti, odnosno mora se prestati priznavati u poslovnim knjigama. Ako su se za njezino stjecanje koristila darovana sredstva, treba razmotriti što s njima i tada se odgovarajuće postaviti u odnosnu na te nove događaje.

1. Prijenos dugotrajne nefinancijske imovine između povezanih osoba koja nema knjigovodstvene vrijednosti
2. Prestanak priznavanja imovine

      Ako je propisom ili ugovorom o spajanju i pripajanju utvrđeno da jedan poslovni subjekt (trgovačko društvo, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutoga poslovnog subjekta, tada on preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koje za te zaposlenike proizlaze iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način, opisuje se u tekstu.

1. Prava radnika u slučaju spajanja i pripajanja pravnih osoba – promjena poslodavaca
2. Obračun plaće za zadnji mjesec rada kod poslodavca koji je prestao postojati
3. Korištenje osobnog odbitka
4. Godišnji obračun poreza na dohodak
5. Podnošenje Obrasca JOPPD za plaću koja je ostvarena kod poslodavca koji je prestao postojati

      Pojam prefakturiranih troškova nije službeni termin te navedeni pojam nije definiran u propisima o oporezivanju PDV-om kao ni u drugim poreznim propisima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj (dalje: RH). Navedeni se termin upotrebljava u poslovnoj praksi kada porezni obveznici izdaju račune za troškove za koje su prethodno primili račune od drugih poreznih obveznika. Drugim riječima, porezni obveznici koji prefakturiraju troškove nisu izravno sudjelovali u isporuci usluga ili dobara na koje se odnose ti računi. Autorica u članku obrazlaže porezno motrište troškova koji se najčešće prefakturiraju kao što su troškovi smještaja, troškovi prehrane, troškovi prijevoza putnika, troškovi zakupa nekretnina, troškovi režija, troškovi vezani uz lizing vozila i sl.

1. Uvod
2. Prefakturirani troškovi s motrišta PDV-a
3. Prefakturirani troškovi s motrišta poreza na dobitak
4. Prefakturiranje troškova smještaja
5. Prefakturiranje troškova prijevoza putnika
6. Prefakturiranje usluga prehrane
7. Prefakturiranje troškova vezanih uz najam i zakup nekretnina
8. Prefakturiranje troškova telefona zaposlenicima
9. Prefakturiranje troškova vezanih uz lizing vozila
10. Nadoknada troškova koji se smatraju dijelom nove isporuke dobara ili usluga
11. Nadoknada troškova ovrhe
12. Zaključak

      Mali se porezni obveznici s motrišta PDV-a smatraju poreznim obveznicima, ali nisu redoviti porezni obveznici, a to znači da se ne nalaze u bazi poreznih obveznika Republike Hrvatske. To nadalje znači da u tuzemnim prometima – isporukama dobara i usluga ne zaračunavaju PDV te ne mogu koristiti pretporez. Međutim, u određenim poreznim situacijama, i to kod stjecanja dobara iz EU-a te stjecanja i isporuka inozemnih usluga mali porezni obveznici trebaju zatražiti PDV identifikacijski broj (tada se nalaze samo u bazi VIES) te trebaju prenijeti poreznu obvezu na inozemne kupce ili od njih preuzeti poreznu obvezu. U tim prometima imaju samo obvezu PDV-a, međutim kao mali porezni obveznici nikada nemaju pravo na pretporez.

1. Uvod
2. Tko su mali porezni obveznici
3. Posebnosti u prometu dobara malih poreznih obveznika

      Zbog čestih promjena poreznih propisa sve je teže jasno razabrati koje se promjene odnose na koje porezno razdoblje. To je posebno osjetljivo u području poreza na dobitak, jer o uvjetima koji nam omogućavaju, primjerice, primjenu niže porezne stope – treba razmišljati već u tijeku godine. Nakon novosti s kojima smo se susreli pri sastavljanju prijave poreza na dobitak za 2019. godinu, u prosincu prošle godine objavljene su izmjene i dopune Zakona o porezu na dobitak koje se odnose na 2020. godinu. I upravo kada smo pomislili da smo na vrijeme upoznati s izmjenama – došla je i korona. Osim na zdravlje, COVID-19 imao je utjecaj i na porezni sustav. Između ostaloga, ponovo je došlo do promjene Zakona i Pravilnika o porezu na dobit jer trebalo je reagirati na očuvanje radnih mjesta.
      U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o vrijednosnim usklađenjima i otpisima potraživanja od kupaca i naše čitatelje upoznali s izmjenama Zakona o porezu na dobit koje se mogu primijeniti kod sastavljanja prijave poreza na dobitak za 2020. godinu. U ovom članku osvrnut ćemo se na ostale novosti koje nas očekuju pri sastavljanju ovogodišnje prijave poreza na dobitak, ali i na nove kriterije pri prijelazu na sustav poreza na dobitak u 2021. godini.

1. Uvod
2. Prag za primjenu stope poreza na dobitak od 12 % je ukupni prihod do 7,5 mil. kn
3. Potpore u slučaju posebnih okolnosti umanjuju osnovicu poreza na dobitak
4. Što je novo kod poreznih olakšica na temelju zakona o poticanju ulaganja
5. Kriterij za primjenu novčanog načela pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak u 2021. godini
6. Kriterij za prelazak fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost u sustav poreza na dobitak u 2021. godini
7. Kriterij za prelazak na paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija u 2021. godini
8. Umjesto zaključka

      Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza (Nar. nov., br. 115/16. – 121/19.) predviđena je obveza država na automatsku razmjenu informacija. S tom je svrhom predviđena obveza multinacionalnih tvrtki o izvješćivanju Poreznoj upravi o propisanim podatcima. Detaljniji sadržaj propisan je Pravilnikom o automatskoj razmjeni informacija u području poreza (Nar. nov., br., 18/17. – 1/20.). Izvješće po državama zapravo predstavlja objedinjene informacije o cijeloj skupini multinacionalnih društava s podatcima o podjeli dobitka, plaćenom porezu i određenim pokazateljima mjesta obavljanja djelatnosti skupine multinacionalnih društava.
      U ovom članku dajemo kratke informacije o obveznicima, sadržaju i rokovima izvješća. Izvješće se ponekad naziva i Country by Country Report – tzv. CbCR.

1. Obveza podnošenja izvješća po zemljama
2. Obveznici podnošenja izvješća
3. Obveze sastavnog subjekta sa sjedištem u Hrvatskoj
4. Rok za podnošenje izvješća
5. Sadržaj izvješća po državama

      U rujnu su donesene nove dopune Pravilnika o odgodi ili oslobađanju od plaćanja turističke pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kojima se uvažavaju neke od posebnih okolnosti ove teške turističke sezone. Riječ je o oslobođenju od plaćanja turističke pristojbe zbog odjave kategorizacije, na koju su mnogi iznajmljivači bili potaknuti zbog epidemiološke krize, i oslobođenju od plaćanja turističke pristojbe zbog neuporabljivosti objekata zbog potresa koji je pogodio Zagreb, Zagrebačku županiju i Krapinsko-zagorsku županiju u ožujku ove godine.
      Autorica u članku obrazlaže koji „iznajmljivači“ i kako mogu ostvariti smanjenje ili oslobođenje od plaćanja turističke pristojbe. Osim toga, u članku se objašnjava i pitanje smanjenja turističke članarine za istu kategoriju obveznika plaćanja.

1. Uvod
2. Turistička pristojba u 2020. godini
3. Turistička članarina u 2020. godini
4. Zaključak

      Prema propisima o porezu na dohodak autorski honorari smatraju se drugim dohotkom kao i svi ostali primitci ostvareni povremenim samostalnim radom.
      U poreznom smislu autorski honorari i autorski honorari s umjetničkim obilježjem razlikuju se od ostalih primitaka koji se smatraju drugim dohotkom jer se doprinosi i porez na dohodak obračunavaju na smanjenu osnovicu za troškove u paušalnoj svoti od 30 % ili 55 %, ako je riječ o autorskom honoraru s umjetničkim obilježjem, što ima utjecaj na način obračuna doprinosa i poreza na dohodak. O tome pišemo u ovom članku.

1. Što se smatra autorskim djelom
2. Ugovor o autorskom djelu
3. Obračun doprinosa, poreza i prireza autorskog honorara
4. Obračun umjetničkih honorara
5. Obračun autorskog honorara autoru koji je u sustavu PDV-a
6. Razlika naknade za ostvareno autorsko djelo u odnosu na naknadu s osnove ugovora o djelu

      U ovom se članku daju odgovori na pitanja u vezi s fiskalizacijom samoposlužnih naplatnih uređaja prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Obveza fiskalizacije putem samoposlužnih naplatnih uređaja primjenjuje se od 1. siječnja 2021. godine. U članku se objašnjava na koje se uređaje odnosi obveza fiskalizacije i sam postupak fiskalizacije te koju obavijesti obveznik treba istaknuti na samoposlužnom naplatnom uređaju.

1. Uvod
2. Fiskalizacija prodaje putem samoposlužnih uređaja
3. Zaključak

      Zakonom o porezu na promet nekretnina propisano je da su domaće i strane fizičke ili pravne osobe izjednačene glede plaćanja poreza na promet nekretnina ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. Predmet je ovog članka stjecanje prava vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj stranih fizičkih osoba i njihovo oporezivanje.

1. Uvod
2. Stjecanje prava vlasništva na temelju zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
3. Oporezivanje stečenog vlasništva
4. Zaključak

      Djelatnost zapošljavanja podrazumijeva i posredovanje za obavljanje poslova i usluga učenika i studenata bez zasnivanja radnog odnosa. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu zapošljavati učenike i studente na redovitom i izvanrednom školovanju na srednjim, višim, visokim školama, fakultetima putem ovlaštenih posrednika.
      Napominjemo da u praksi poduzetnici s učenicima i studentima mogu sklapati ugovor o djelu odnosno autorskom honoraru bez posrednika, a tada se isplaćeni primitci oporezuju na način propisan za drugi dohodak od prve obavljene isplate.

1. Uvod
2. Utvrđivanje primitka za rad putem studenske ili učeničke udruge i korištenje osobnog odbitka
3. Primitci putem posrednika koji su veći od 63.000 kn
4. Utjecaj visine primitaka na priznavanje osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova

      Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s utvrđivanjem činjenice jesu li nastupile okolnosti koje se smatraju razlogom za ispravak prvotnog odbitka pretporeza. U nekoliko slučajeva Sud preispituje različite okolnosti, primjerice kada se izgrađenom nekretninom prestane koristiti za oporezive i izuzete transakcije te se nastavi koristiti isključivo za izuzete transakcije. Nadalje, Sud razmatra okolnosti kada porezni obveznik ne uspije realizirati svoju namjeru korištenja nekretninom u svrhu oporezivih isporuka te kada porezni obveznik ostvari naknadni popust od dobavljača koji u toj državi članici više ne obavlja oporezivu djelatnost niti može potraživati povrat dijela prvotno zaračunanog i plaćenog PDV-a.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-374/19 HF
3. Presuda u predmetu C-672/16 Imofloresmira – Investimentos Imobiliários SA
4. Presuda u predmetu C-684/18 World Comm Trading Gfz SRL

      Krajem 2018. godine došlo je do izmjene pravila vezanih za skupljanje bodova i dokazivanje o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora. Prvi put revizori su 2019. godine poslali evidenciju o stalnom stručnom usavršavanju prema novim pravilima Ministarstvu financija, a ne Hrvatskoj revizorskoj komori. Ove godine izvještajno razdoblje završava 29. studenoga 2020. godine te se ovlašteni revizori pitaju hoće li, s obzirom na uvjete pandemije, trebati ostvariti propisani broj bodova ili će ova godina biti pod određenim oslobođenjima. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Načini vrednovanja stalnoga stručnog usavršavanja revizora
3. Razdoblje prikupljanja bodova i rok za slanje evidencije o stalnom stručnom usavršavanju
4. Evidencija o stalnom stručnom usavršavanju
5. Tko ne mora ispuniti obveze stalnoga stručnog usavršavanja
6. Stručno usavršavanje ovlaštenih revizora u svijetu

      IASB predlaže promjenu prezentiranja financijskih izvješća. Promjene se predlažu u Računu dobitka i gubitka i bilanci. Promjene u prezentiranju su ograničene i smatra se da će pridonijeti poboljšanju komunikacije između kreatora i korisnika financijskih izvješća.

1. Uvod
2. Struktura prijedloga izmjena MRS 1, Prezentiranje financijskih izvještaja
3. Poziv za komentiranjem prijedloga izmjena
4. Svrha financijskih izvještaja, agregiranja i posebnog prezentiranja
5. Mjerenje uspješnosti menadžmenta

1. EU prognozira velik pad prihoda od PDV-a zbog koronakrize
2. Komisija pokrenula evaluaciju uporabe kovanica od 1 i 2 eura
3. Usvojen skup pravila za skupno financiranje
4. Porezni prioriteti Njemačke tijekom predsjedanja EU-om
5. Nizozemska odustala od snižavanja stope poreza na dobitak
6. Novi akcijski plan za carinsku uniju
7. Smjernice za izradu nacionalnih planova za oporavak
8. Predložena dodatna zaštita radnika od kancerogenih tvari

      Poduzetnik obično dolazi u banku s okvirnom odlukom o svojim potrebama na koje će banka odgovoriti nakon završena postupka procjene kreditne sposobnosti. Inače, u bankarstvu je kredit najčešći oblik plasmana i kao termin se najčešće upotrebljava kod posuđivanja sredstava klijentima banke. Moguće vrste proizvoda aktivnoga bankovnog poslovanja pod nazivom kreditiranje mogu biti: kratkoročni krediti, dugoročni krediti, lombardni kredit, eskontni krediti, konto konto-korentni krediti, hipotekarni krediti te emisija obveznica i drugih dužničkih papira. U vezi s naslovljenom problematikom pišemo u nastavku članka.

1. Različite karakteristike kredita
2. Što banke gledaju kada pravna osoba traži kredit
3. Umjesto zaključka

      Financijska kriza izazvana koronakrizom (COVID-19) je više ili manje s nama ili pred nama. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je procjenu pada BDP-a u drugom tromjesečju 2020. godine od 15,1 % na godišnjoj razini, što je najveći pad od 1995. godine. Dosad najveći pad od 8,8 % zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize. Budući da se pad BDP-a očekuje i u trećem tromjesečju, gospodarstvo RH ponovo tone u recesiju. Sudeći po tome, možemo zaključiti da je pred vratima nova financijska kriza. Ipak, njezini se razmjeri još sa sigurnošću ne mogu procijeniti pa preporučujemo poduzetnicima da provedu hitne pripreme. Koje, o tome u nastavku članka.

1. Pristup problemima
2. Smanjenje fiksnih troškova poslovanja i izrada kriznog proračuna
3. Plaćanje manjeg poreza na zakonit način
4. Poslovna spajanja i pripajanja te niži porez na dobitak
5. Korištenje svih mogućih državnih potpora
6. Umjesto zaključka

      Od 1. siječnja 2020. godine u primjeni je izmijenjen i dopunjen Zakon o porezu na dohodak te novi Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti. Prema navedenim zakonskim odredbama, obrtnici koji obavljaju samostalnu djelatnost i poljoprivrednici mogu izabrati paušalno plaćanje poreza na dohodak i prireza, ako nisu upisani u registar obveznika PDV-a te ako im ukupni godišnji primitci po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne prelaze svotu od 300.000,00 kn. Kod paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti unaprijed je određena porezna osnovica na koju se plaća porez na dohodak tijekom poreznog razdoblja.
      Međutim, konačna porezna obveza utvrđuje se prema ostvarenom prometu iskazanom na novom Obrascu PO-SD, koji se za 2020. godinu dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja 2021. godine. Osim izravne predaje obrazaca u papirnatom obliku, paušalisti koji su korisnici sustava ePorezna, podnose Poreznoj upravi Obrazac PO-SD te nositelj zajedničke djelatnosti novi Obrazac PO-SD-Z elektroničkim putem.

1. Uvod
2. Kumulativni uvjeti za paušalno plaćanje poreza
3. Vrste samostalnih djelatnosti koje utvrđuju dohodak u paušalnoj svoti
4. Prijava u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO
5. Promjena načina oporezivanja i prijelaz na paušalno oporezivanje
6. Utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza i rokovi plaćanja
7. Iskazivanje svote državnih pomoći, potpora i poticaja u Obrascu PO-SD
8. Prestanak uvjeta za paušalno oporezivanje i nastavak vođenja poslovnih knjiga
9. Obračun doprinosa za obvezna osiguranja
10. Podnošenje izvješća na novim obrascima za 2020. godinu
11. Zaključak

      Fizičke osobe mogu uz radni odnos obavljati i samostalnu djelatnost. Kada fizička osoba obavlja samostalnu djelatnost kao svoje jedino i glavno zanimanje, doprinose za obvezna osiguranja podmiruje prema mjesečno propisanoj osnovici. Oporezivanje samostalne djelatnosti obavlja se putem poslovnih knjiga ili paušalno. Ako osoba obavlja djelatnost uz radni odnos, doprinose ne plaća mjesečno nego na poreznu osnovicu na kraju godine. U smislu obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja, djelatnost koja se obavlja uz radni odnos smatra se drugom djelatnošću, a u ovom se članku osvrćemo na plaćanje doprinosa kod obrtnika koji svoju djelatnost oporezuju paušalno.

1. Uvod
2. Obračun doprinosa za osobe koje samostalnu djelatnost obavljaju uz radni odnos, a porez na dohodak podmiruju paušalno
3. Visina doprinosa kada se paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti obavlja uz radni odnos
4. Podmirivanje doprinosa za drugu djelatnost – paušalni obrt
5. Umirovljenik koji obavlja djelatnost koja se oporezuje paušalno
6. Obvezni doprinosi paušalnog obrtnika koji je (ne)zaposleni član uprave

      U prvom dijelu članka u prošlom broju časopisa bavili smo se razlozima za poslovno i osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu te o otkazu zbog nezadovoljavanja na probnom radu.
      U ovom članku iznosimo opravdane razloge za donošenje odluke o otkazu zbog skrivljenog ponašanja radnika, uz navođenje sudske prakse. U članku se ističu i razlike između osobno uvjetovanog otkaza i otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika te izvanrednog otkaza.

      U prošlom i pretprošlom broju ovog časopisa objavljeni su članci o raskidu ugovora. U ovom broju nastavljamo s obradom te značajne tematike, razmatrajući institut promijenjenih okolnosti, i to onih koje pogođenoj strani daju mogućnost da, odstupajući od obveze pridržavanja ugovora i ispunjenja obveze, zahtijeva raskid ili izmjenu ugovora. U članku se analizira i način na koji Zakon o obveznim odnosima balansira između načela pacta sunt servanda i pravila clausula rebus sic stantibus.

1. Uvod
2. Obilježja pravnih pravila o promijenjenim okolnostima u ZOO-u
3. Odricanje od promijenjenih okolnosti: promijenjene okolnosti kao prirodni sastojak ugovora
4. Zakonski kriteriji za određivanje promijenjenih okolnosti
5. Okolnosti važne za odluku suda – čl. 371. ZOO-a
6. Položaj ugovorne strane pogođene promijenjenim okolnostima
7. Zaključak

      U aktualnoj se praksi nerijetko pojavljuje pitanje može li trgovačko društvo odustati od likvidacije koja je već započela (u tijeku) te koji je daljnji tijek toga postupka. U tom smislu, autori u ovome članku, osim statusno-pravnog, objašnjavaju i predaju financijskih izvješća te prijave poreza na dobitak. Napominjemo da se u ovome članku autori bave samo odustankom od likvidacije trgovačkih društava kapitala (d.d. i d.o.o.), a ne i društava osoba.
      Odustanak od već započete likvidacije odnosno obustavu postupka likvidacije Zakon naziva nastavljanje društva.

1. Uvod
2. Odustanak od likvidacije – neka statusno-pravna pitanja
3. Predaja poreznih i financijskih izvješća u slučaju odustanka od likvidacije

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Potrošačke cijene
4. Turizam
5. Kretanje cijena prodanih novih stanova u Hrvatskoj
6. Trgovina na malo
7. Robna razmjena s inozemstvom
8. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih