RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava
Računovodstvo, revizija i financije

Računovodstvo, revizija i financije

Mjesec:

Uvodnik

rrif - 4.2020, str. 7

Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19) i obračun plaće

rrif - 4.2020, str. 11

      HZZ uvodi novu mjeru: Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom. Korisnici te mjere su poslodavci koji trpe štetu zbog smanjenja prometa, prihoda, obustavljanja djelatnosti i drugih nepogoda prouzročenih krizom zbog pandemije.
      Pravo na razmjerni dio svote od 3.250,00 kuna ili 1.625,00 kuna po radniku ostvaruju poslodavci za vrijeme koje nisu radili prema Odluci Stožera civilne zaštite, dakle od 19. ožujka 2020. godine.
      Predaja Zahtjeva za dodjelu potpore moguća je od 23. ožujka 2020. u 00:01 h putem interneta on-line prijava ili e-poštom na adresu pisarnice Regionalnog centra / Područnog ureda HZZ-a županije u kojoj je registrirana tvrtka. Ako se ne može digitalnim kanalima, može se predati osobno u nadležni HZZ-ov Regionalni ili Područni ured.
      Na uredno predanu dokumentaciju HZZ se obvezuje izdati Rješenje (pozitivno ili negativno) u roku od 8 radnih dana.

1. Uvod
2. Poslodavci koji mogu zatražiti Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID–19).
3. Koje uvjete poslodavac treba ispuniti da bi ostvario potporu
4. Poslodavci koji ne mogu zatražiti potporu – koronavirus (COVID–19)
5. Za koje se radnike može koristiti potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom
6. Visina potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom
7. Predavanje Zahtjeva za dodjelu potpore i ostale dokumentacije
8. Koje su obveze poslodavca dok primaju potporu
9. Koje su obveze HZZ-a
10. Porezni položaj primljene potpore za očuvanje radnih mjesta – koronavirus
11. Obračun plaće za radnika za kojeg poslodavac prima potporu – koronavirus
12. Zaključak

Mjere Vlade Republike Hrvatske za pomoć gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa

rrif - 4.2020, str. 17

      Na svojoj sjednici 17. ožujka Vlada Republike Hrvatske donijela je brojne mjere za pomoć gospodarstvu zbog smanjene aktivnosti, nefunkcioniranja tržišta i drugih okolnosti izazvanih pandemijom virusa COVID-19 (koronavirusa), a Sabor RH ozakonio ih je 18. i 19. ožujka.
      U području poreznih i parafiskalnih javnih prihoda učinjeno je nekoliko promjena propisa koji omogućuju smanjenje ili oslobođenje od nekih poreznih plaćanja. Porezni učinci takvih mjera u nekim će se slučajevima osjetiti tek za godinu dana podnošenjem porezne prijave, a financijski kod nekih poduzetnika odmah nakon primitka državnih potpora.
      Za provedbu mjera u većini slučajeva potrebni su posebni pravilnici kojima će se propisati operacionalizacija ili posebne odluke ministara ili jedinica lokalne samouprave o oslobođenjima, odgodama ili olakšicama.

1. Porezne olakšice i oslobođenja
2. Mjere iz područja financija
3. Zaključak

Mogućnost odgode poreznih obveza

rrif - 4.2020, str. 21

      U skladu s čl. 107.a Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 115/16. – 32/20.) objavljena je dopuna Pravilnika o Općem poreznom zakonu u Nar. nov., br. 35. od 23. ožujka 2020. godine.
      Tom je dopunom pobliže uređena mogućnost odgode plaćanja poreznih obveza za one porezne obveznike koji su pogođeni krizom izazvanom koronavirusom, a ispunjavaju propisane uvjete.

1. Tko može podnijeti zahtjev za odgodom poreznih obveza
2. Što su dospjele porezne obveze
3. Podnošenja zahtjeva i odluka Porezne uprave
4. Zaključak

Naknada plaće osiguranicima koji se nalaze u izolaciji

rrif - 4.2020, str. 23

      Kada nadležni epidemiolog utvrdi potrebu za izolacijom osoba za koje postoji sumnja da bi mogao oboljeti ili širiti zarazu koronavirusom odmah se upućuje u izolaciju. O tome obvezno izvješćuje izabranog liječnika telefonom ili elektroničkom poštom, koji potom izdaje izviješće o bolovanju (doznaku). Budući da osobe u izolaciji nisu u mogućnosti neposredno preuzeti izviješće i dostaviti ga u HZZO, ni Potvrdu o plaći i zahtjev za isplatom naknade, iznimno im je omogućeno dostaviti propisanu dokumentaciju elektroničkim putem koju HZZO preuzima putem Centralnoga zdravstvenog informacijskog sustava. Potvrdu o plaći HZZO će zatražiti službenim putem od poslodavca. Naknada se utvrđuje na temelju utvrđene cijene radnog sata prema Potvrdi o plaći u visini 100 %. Naknada se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a izravno na račun osiguranika.

1. Uvodne napomene
2. Utvrđivanje naknade na koju radnik ostvaruje pravo za vrijeme izolacije
3. Primjeri utvrđivanja naknade za bolovanje i sastavljanje Obrasca JOPPD
4. Može li poslodavac nadoknaditi radniku razliku iznad svote naknade do visine neto-plaće ako je veća od najviše naknade od 4.257,28 kn
5. Utvrđivanje naknade za bolovanje obrtnika i ostalih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost
6. Radnici u izolaciji koji u dogovoru s poslodavcem obavljaju djelatnost od kuće
7. Što učiniti ako zbog smanjenog poslovanja poslodavac nema sredstava za isplatu plaće

Pandemija – što poslodavcu stoji na raspolaganju

rrif - 4.2020, str. 30

      Posljednjih mjeseci na globalnoj je razini prisutna pandemija pod nazivom Coronavirus (COVID 19). Osim zdravstvenih i s time povezanih kompleksnih i teških situacija, pojavljuju se i problemi vezani uz obustavljanje redovnih poslovnih aktivnosti mnogih subjekata, kao što su proizvodnja, promet robom i pružanje usluga, što se nedvojbeno odražava i na zaposlene u takvim subjektima.
      O tome što takav subjekt kao poslodavac može učiniti sa samim radnim odnosnom i drugim radno-pravnim pitanjima zaposlenih, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zaštita na radu – postupanje u slučaju sumnje na pojavu bolesti na radnom mjestu
3. Rad kod kuće
4. Aneksiranje ugovora o radu – ponuda izmijenjenih uvjeta
5. Ustupanje radnika u povezano trgovačko društvo i prijenos ugovora na novog poslodavca
6. Prekid rada bez krivnje radnika (“slobodni dani”)
7. Prirodni odljev
8. Mogućnost preraspodjele radnog vremena
9. Neplaćeni dopust
10. Odluka o korištenju godišnjeg odmora
11. Poslovno uvjetovani otkaz
12. Otkazni rok
13. Otpremnina
14. Godišnji odmor

Radno vrijeme u djelatnosti trgovine i ugostiteljstva u posebnim okolnostima

rrif - 4.2020, str. 39

      Hrvatski je sabor po hitnom postupku usvojio dopune Zakona o trgovini i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojima se uređuje radno vrijeme trgovina i ugostiteljskih objekata na području RH u posebnim okolnostima. Zakon o dopuni Zakona o trgovini i Zakon o dopuni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 32/20.) stupili su na snagu 20. ožujka 2020. godine.

1. Uvod
2. Rad trgovina i ugostiteljskih objekata u posebnim okolnostima

Novosti kod oporezivanja duhanskih prerađevina i duhanskih proizvoda, etilnog alkohola te bezalkoholnih pića i kave

rrif - 4.2020, str. 42

       Porezna reforma kroz četvrti krug poreznog rasterećenja obuhvaća moderniziran sustav oporezivanja bezalkoholnih pića napuštajući dosadašnji linearni sustav oporezivanja bezalkoholnih pića utemeljen isključivo na količini te je zamijenjen sustavom utemeljenim prema volumenu i prema sadržaju šećera, te sadržaju metil-ksantina i taurina. Obuhvaćeno je i povećava se visina trošarine na duhanske prerađevine, duhanske proizvode i etilni alkohol. Napominjemo da trošarinski obveznici i ostale osobe koje drže cigarete radi prodaje krajnjim potrošačima (npr. kiosci, trgovine, ugostiteljski objekti i druga maloprodajna mjesta) još od 1. siječnja 2019. godine više nisu dužni popisati zalihe cigarete koje se nalaze kod njih u prometu te obračunati i platiti razliku trošarine na cigarete kada se poveća visina trošarine na cigarete kao i kada se poveća maloprodajna cijena cigareta. Opširnije o novostima u oporezivanju duhanskih prerađevina, duhanskih proizvoda, alkohola i bezalkoholnih pića od 1. travnja 2020. godine može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Povećanje visine trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode
3. Povećanje visine trošarine na etilni alkohol
4. Novosti kod oporezivanja kave
5. Novosti u oporezivanju bezalkoholnih pića
6. Nastanak obveze obračunavanja i plaćanja posebnog poreza

Ispravak računovodstvenih pogrešaka

rrif - 4.2020, str. 57

      Računovodstvene pogreške nastaju zbog nedostatka informacija prilikom knjiženja poslovne promjene, zbog krive procjene poslovnog događaja, nedovoljne ažurnosti, zbog brojnih drugih razloga. Kada se otkriju, računovodstvene pogreške treba ispraviti kako bi financijska izvješća koja se izrađuju na temelju knjigovodstvenih podataka bila poštena, nepristrana i pouzdana za vlasnike i ostale korisnike tih informacija.
      U ovom članku pišemo o načinu ispravljanja pogrešaka koje su nastale pri knjiženju nekih poslovnih događaja.

1. Uvod
2. Koje standarde treba primijeniti
3. Ispravak pogrešaka u financijskim izvješćima i knjigovodstvenim evidencijama
4. Iskazivanje poreza pri prepravljanju usporednih podataka
5. Primjeri ispravaka računovodstvenih pogrešaka
6. Zaključak

Vrijednost u upotrebi kao izračun nadoknadive vrijednosti

rrif - 4.2020, str. 66

      Jedan od bitnih zahtjeva financijskog izvještavanja je da knjigovodstvene vrijednosti imovine koje se objavljuju u financijskim izvještajima ne bi trebale prelaziti nadoknadive vrijednosti. Ako postoje naznake da bi imovina društva mogla biti u tom smislu precijenjena, obvezno je provesti test na umanjenje. U okviru tržišta na kojemu su ograničene informacije kojima se može doći do fer vrijednosti umanjeno za troškove otuđenja, autorica je u ovom članku obradila temu određivanja nadoknadive vrijednosti primjenom alternativne metode za društvo, a to je vrijednost u upotrebi.

1. Uvod
2. Što je nadoknadiva vrijednost
3. Pravila za projekciju budućega novčanog tijeka
4. Porezno motrište vrijednosnog usklađenja materijalne imovine
5. Zaključak

Nabava i uporaba drugih sredstava za osobni prijevoz

rrif - 4.2020, str. 73

      Osim osobnih automobila poduzetnici se često odlučuju za uporabu drugih sredstava za osobni prijevoz kao što su motocikli, mopedi, četverocikli i sl. Iako je namjena navedenih prijevoznih sredstava, u pravilu, prijevoz osoba, kao što je slučaj i kod osobnih automobila, u poreznom smislu ta prijevozna sredstva nisu u potpunosti izjednačena s osobnim automobilima. Autor u članku piše o računovodstvenom i poreznom položaju drugih sredstava za osobnih prijevoz.

1. Uvod
2. Nabava drugih sredstava za osobni prijevoz
3. Troškovi uporabe drugih sredstava za osobni prijevoz
4. Zaključak

Računovodstvo otkupa vlastitih poslovnih udjela

rrif - 4.2020, str. 79

      Društvo s ograničenom odgovornošću može otkupljivati poslovne udjele od svojih članova, čime se smanjuje njihov broj, a prava i obveze iz otkupljenih poslovnih udjela miruju. Zakon o trgovačkim društvima ne zabranjuje otkup poslovnih udjela od članova društva. Na taj način dolazi do promjene u vlasničkoj strukturi društva. Uvjet za otkup vlastitih poslovnih udjela je oblikovanje pričuva, a otkupljeni vlastiti poslovni udjeli evidentiraju se kao stavka kapitala koja smanjuje ukupnu vrijednost kapitala. Više o navedenoj problematici u nastavku članka.

1. Uvod
2. Stjecanje vlastitih poslovnih udjela
3. Porezni položaj otkupa poslovnih udjela
4. Računovodstveno praćenje otkupa vlastitih poslovnih udjela
5. Računovodstveno praćenje prodaje otkupljenih vlastitih poslovnih udjela
6. Objavljivanje podataka o otkupljenim vlastitim poslovnim udjelima
7. Zaključak

Izravno plaćanje u javnoj nabavi i ispravak pogrešnog knjiženja

rrif - 4.2020, str. 84

      U ovom se proračunskom praktikumu knjiži izravno plaćanja podugovarateljima, što je zakonska obveza u sustavu javne nabave, te ispravak pogrešnog knjiženja koje je bilo u jednom od prethodnih izvještajnih razdoblja. Iako se treba izravno platiti podugovarateljima koji su dio postupka javne nabave, ukupna obveza odobrava se ugovaratelju. Reklasifikacija rashoda iz prethodnog razdoblja ne bi se trebala provoditi putem skupine računa kojima se iskazuju promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.

1. Izravno plaćanje podugovarateljima u sustavu javne nabave
2. Ispravak krivo iskazane vrste rashoda u prethodnim razdobljima

Zamjena i uvećanje financijske imovine

rrif - 4.2020, str. 86

      U ovom se praktikumu daje iskaz poslovnih promjena na računima glavne knjige u vezi sa zamjenom imovine koja je izvorno odobrena izvorima vlasništva te povećanje kapitala trgovačkog društva iz udjela u ostvarenom dobitku toga trgovačkog društva. Pri zamjeni imovine ne iskazuju se potraživanja te ako se zamjenjuje imovina koja svoju protutežu u bilanci ima u izvorima vlasništva, ta se činjenica mora odgovarajuće uvažiti. Ako se povećava kapital društva u kojemu neprofitna organizacija ima udjele, moraju se iskazati prihodi na temelju toga.

1. Zamjena građevine za zemljište
2. Povećanje ulaganja u trgovačko društvo iz udjela u dobitku toga trgovačkog društva

Radnici izaslani na rad u druge države

rrif - 4.2020, str. 88

      Izaslani radnici su osobe zaposlene kod tuzemnog poslodavca, osigurane u RH prema hrvatskim propisima iz socijalnog osiguranja s osnove radnog odnosa, koje je poslodavac uputio na rad u trgovačko društvo ili u podružnicu sa sjedištem u drugoj državi u svrhu obavljanja nekog, ugovorom određenog posla. Izaslani radnik ostaje cijelo vrijeme rada u drugoj državi u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te zapošljavanja u RH u skladu s propisima RH. Plaća se oporezuje prema Zakonu o porezu na dohodak, a ako RH primjenjuje s dotičnom državom Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe Ugovora imaju prednost u odnosu na Zakon o porezu na dohodak. Sagledavajući socijalni i porezni položaj izaslanog radnika, može se zaključiti da je to područje vrlo složeno te o tome dajemo neka od temeljnih objašnjenja.

1. Tko se smatra izaslanim radnikom
2. Plaće izaslanih radnika u poreznom i socijalnom sustavu
3. Plaćanje doprinosa za izaslane radnike
4. Oporezivanje plaća izaslanih radnika
5. Koje troškove poslodavac može podmiriti za izaslanog radnika
6. Primjeri obračuna plaća izaslanih radnika u nekoliko slučajeva te iskazivanje podataka u Obrascu JOPPD
7. Zaključak

Novi uvjeti za oslobođenu isporuku dobara unutar EU-a od 1. siječnja 2020. godine

rrif - 4.2020, str. 98

      Od 1. siječnja 2020. godine porezni obveznici trebaju voditi računa o novim uvjetima koje trebaju zadovoljiti kako bi mogli primijeniti oslobođenje pri isporuci dobara unutar EU-a. Osim novih uvjeta koje propisuje izmjena Zakona o PDV-u, drugi uvjeti koji se izravno primjenjuju propisuje izmjena Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u dijelu koji se odnose na dokaze o otpremi dobara u drugu zemlju članicu EU-a. Bitan uvjet je taj da su dobra otpremljena iz RH u drugu zemlju članicu EU-a. Pritom posebno treba voditi računa o poreznom položaju kupca, odnosno je li riječ o poreznom obvezniku koji je evidentiran u bazi VIES poreznih obveznika. Kako se status poreznog obveznika može promijeniti svaki dan zbog brisanja i ukidanja PDV ID broja, treba osigurati dokaz o tome da je riječ o kupcu koji je upravo na dan isporuke dobra i izdavanja računa porezni obveznik. O novim uvjetima za primjenu oslobođenja za isporuke dobara unutar EU-a koje treba osigurati prodavatelj, porezni obveznik iz RH, te kupac, porezni obveznik iz EU-a, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti za oslobođenu isporuku dobara unutar EU-a prema Zakonu o PDV-u
3. Novi uvjeti koje propisuje Provedbena uredba (EU) br. 282/2011
4. Porezno i knjigovodstveno evidentiranje isporuke dobara unutar EU-a
5. Oslobođenje za isporuku unutar EU-a određenih skupina dobara
6. Zaključak

Nova pravila vezana uz premještanje dobara unutar EU-a

rrif - 4.2020, str. 116

      Autorica u članku objašnjava porezna pravila koja su vezana uz „klasično“ premještanje dobara, a prema kojima se otprema dobara u skladište u drugu državu članicu smatra isporukom dobara uz naknadu u trenutku premještanja dobara. Autorica definira i porezno motrište aranžmana premještanja dobara u drugu državu članicu EU-a prema novim pravilima koja se primjenjuju od 1. siječnja 2020. godine. Uz navedeno, u članku se obrazlaže postupanje poreznih obveznika u slučaju promjena vezanih uz ugovorene aranžmane za premještanje dobara u drugu državu članicu EU-a, kao što su zamjene kupaca, povrat dobara i dr.

1. Uvod
2. Oporezivanje „klasičnog“ premještanja dobara
3. Oporezivanje aranžmana za premještanje dobara
4. Promjena uvjeta kod aranžmana za premještanje dobara
5. Neispunjenje uvjeta za primjenu aranžmana za premještanje dobara
6. Zaključak

Isplate s osnove udjela u dobitku u tuzemstvu

rrif - 4.2020, str. 130

      Sve isplate zadržanog dobitka oporezuje se u skladu s oporezivanjem koje je bilo važeće u godinama kada je taj dobitak bio i ostvaren. Ako je s osnove isplate predujma dobitka za 2020. godinu isplaćeno više predujmova u odnosu na ostvareni dobitak, više isplaćena svota smatra se dohotkom od kapitala koji se smatra izuzimanjem i oporezuje se stopom od 36 %. Poreznu obvezu treba podmiriti s predajom prijave poreza na dobitak, Obrasca PD, najkasnije do 30. travnja 2020. godine. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Kada se može isplatiti predujam dobitka za 2020. godinu
2. Isplata dividendi i udjela u dobitku
3. Isplata oporezive dividende i udjela u dobitku
4. Neoporeziva isplata dobitka i dividendi
5. Isplata dobitka u naravi
6. Isplata dobitka fizičkim osobama u sustavu poreza na dobitak
7. Isplata dobitka zaposlenicima i članovima uprave

Priznavanje i knjiženje poreza na dobitak plaćenog u inozemstvu

rrif - 4.2020, str. 141

      U domaćoj računovodstvenoj i poreznoj praksi postavlja se problem knjiženja obustavljenog poreza u inozemstvu koji inozemni poduzetnici plaćaju u skladu sa svojim propisima te njihova priznavanja u poreznim prijavama. Riječ je o poslovima u kojima domaća pravna osoba proda prava intelektualnog vlasništva, naplati kamate na zajmove, primi dividendu odnosno udio u dobitku, a inozemni isplatitelj, u skladu s domicilnim propisima, od dugujuće svote odbija porez na dobitak po odbitku. U ovom članku razmatramo pitanje knjiženja prihoda na koje se u inozemstvu plaća porez na dobitak po odbitku i mogućnosti priznavanja tako plaćenog poreza u inozemstvu u prijavi poreza na dobitak u Hrvatskoj.

1. Uvod
2. Pravila priznavanja prema međunarodnim ugovorima
3. Ostvarivanje prihoda odnosno dobitka u inozemstvu
4. Priznavanje plaćenog poreza u inozemstvu na ostvarene prihode
5. Problem priznavanja plaćenog poreza na dividendu
6. Priznavanje plaćenog poreza na dobitak stalne poslovne jedinice
7. Porezi iz sustava zajedničkog oporezivanja za povezna društva u EU-u
8. Zaključak

Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – Japan

rrif - 4.2020, str. 155

      Od 1. siječnja 2020. godine u Republici Hrvatskoj primjenjuje se Ugovor između Republike Hrvatske i Japana o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza (dalje: Ugovor). U ovom se članku analiziraju odredbe Ugovora između Republike Hrvatske i Japana o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.

1. Uvod
2. Dohodak od nekretnina
3. Dobitak od poslovanja
4. Međunarodni brodski i zračni prijevoz
5. Povezana poduzeća
6. Dividende
7. Kamata
8. Naknade za autorska prava
9. Dobitak od otuđenja imovine
10. Dohodak od nesamostalnog rada
11. Naknade čl.nova uprave
12. Izvođači i sportaši
13. Mirovine
14. Državna služba
15. Studenti
16. Tajno partnerstvo
17. Ostali dohodak
18. Uklanjanje dvostrukog oporezivanja
19. Jednako postupanje
20. Članovi diplomatskih misija i konzularnih ureda

Izuzeće od plaćanja PDV-a pri izvozu i obračun PDV-a pri uvozu

rrif - 4.2020, str. 164

      Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s primjenom poreznog izuzeća od plaćanja PDV-a kod izvoza robe te nastanak oporeziva događaja i obvezu obračuna PDV-a kod uvoza. Sud naglašava značenje i odnos materijalnih i formalnih pretpostavki za primjenu poreznog izuzeća za izvoznu isporuku te objašnjava materijalne pretpostavke. Nadalje, Sud analizira opravdanost posebnih uvjeta koje država članica postavlja za primjenu izuzeća od oporezivanja PDV-om robe prodane putnicima iz trećih zemalja koju oni iz EU-a iznose u osobnoj prtljazi. Vezano uz uvoz robe, Sud utvrđuje je li nastao oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a u slučaju povrede carinskih propisa na temelju kojih nastaje carinski dug, zatim u slučaju krađe dobara stavljenih u postupak carinskog skladištenja te u slučaju uništenja ili potpunoga gubitka robe stavljene u postupak vanjskog provoza.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-653/18 Unitel Sp. z o.o.
3. Presuda u predmetu C-307/16 Stanisław Pieńkowski
4. Presuda u predmetu C-26/18 Federal Express Corporation Deutsche Niederlassung
5. Presuda u predmetu C-273/12 Harry Winston SARL
6. Presuda u predmetu C-154/16 Latvijas Dzelzceļš VAS

Vlasništvo kriptovaluta

rrif - 4.2020, str. 171

1. Uvod
2. Priroda kriptovalute

Podiže se prag oporezivanja za PDV

rrif - 4.2020, str. 172

1. Von der Leyen za što brži sporazum o proračunu EU-a
2. Labaviji EU-ovi proračunski propisi zbog koronavirusa
3. Vijeće EU-a odobrilo pravila o izvješćivanju o e-transakcijama
4. Ministri financija prihvatili jednostavnija pravila o PDV-u za male poduzetnike
5. Direktiva EU-a o oporezivanju duhana ne odvraća od pušenja
6. Ažuriran popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija
7. Sporazum s platformama o iznajmljivanju smještaja

Izbor lizinga kao načina financiranja

rrif - 4.2020, str. 174

      Na osnovi ugovora o lizingu nabavljaju se i koriste različiti predmeti lizinga, a najčešće su to osobni automobili, plovila, postrojenja i oprema te nekretnine. Financiranje putem lizinga moguće je kako za pravne tako i fizičke osobe. U ovom će članku biti riječ ponajprije o ugovorima o lizingu koje primatelji lizinga, obveznici poreza na dobitak, sklapaju s lizinškim društvima. Namjera je autorice upoznati čitatelje ovog članka s bitnim obilježjima lizinškog posla i njegovim poreznim i računovodstvenim aspektima za primatelja lizinga, kako bi oni lakše izabrali odgovarajuću vrstu lizinga za svoje potrebe.

1. Uvod
2. Posao lizinga
3. Vrste lizinga
4. Predmeti koji se najčešće financiraju putem lizinga
5. Porezni i računovodstveni položaj lizinga
6. Izračun otplatnog plana
7. Izbor odgovarajuće vrste lizinga
8. Zaključak

Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma kod priređivača igara na sreću

rrif - 4.2020, str. 185

      Autorica u članku predstavlja interni akt o politikama, kontrolama i postupcima za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma kod priređivača igara na sreću koji oni su obvezni izraditi u skladu s odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Sadržaj internog akta autorica predstavlja kroz definiranje načina / modela upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma te sustava za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, položaj, ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe, ovlasti i odgovornosti svih zaposlenika obveznika koji sudjeluju u provedbi navedenog Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata. U članku se razmatra stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika. Obrađuje se mjere provedbe dubinske analize stranke, utvrđivanja usklađenosti poslovanja obveznika s odredbama Zakona i drugih podzakonskih akata, uspostave linija izvještavanja unutar obveznika radi osiguranja pravodobnog i odgovarajućeg izvještavanja te čuvanje podataka, način vođenja i sadržaj evidencija podataka.

1. Uvod
2. Donošenje internog akta
3. Sadržaj internog akta
4. Zaključak

Izvješćivanje o kreditnim i depozitnim poslovima s inozemstvom

rrif - 4.2020, str. 191

      I nadalje postoji obveza izvješćivanja i kreditnim i depozitnim poslovima s inozemstvom, u što se ubrajaju odnosi navedene vrste s nerezidentnim osobama neovisno o tome jesu li one iz zemalja Europske unije ili iz neke od drugih zemalja. Iako izvješćivanja nisu mijenjana u odnosu na prethodnu godinu, člankom se upozorava obveznike da promotre postoji li možda za 2019. godinu obveza izvješćivanja Hrvatske narodne banke. Naime, ona ne mora postojati od godine do godine.

1. Uvod
2. Kreditni poslovi s inozemstvom
3. Jednokratno izvješće o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva (JI-POD)
4. Depozitni poslovi s inozemstvom

Privremeni i povremeni sezonski poslovi u poljoprivredi

rrif - 4.2020, str. 198

      Zakonom o tržištu rada uređen je način zapošljavanja osoba na privremenim i povremenim poslovima u poljoprivredi, a da se nalaze u okviru socijalne sigurnosti te posljedično i u poreznom statusu. O tome kako se to provodi u praksi pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Na kojem se području poljoprivredne djelatnosti mogu zaposliti osobe prema Zakonu
3. Osiguranje osoba zaposlenih na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
4. Ugovor o obavljanju sezonskih poslova u poljoprivredi
5. Naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi
6. Oporezivanje primitka osobe ostvarenog sezonskim radom u poljoprivredi
7. Izvješćivanje na Obrascu JOPPD
8. Knjiženje nastalih izdataka kod isplatitelja
9. Evidencije o uplaćenim doprinosima i priznavanje prava iz mirovinskog osiguranja

KEUB – evidencija proizvodnje brašna i pekarskih proizvoda prema novom Pravilniku

rrif - 4.2020, str. 203

      Novi Pravilnik o proizvodnji brašna i pekarskih proizvoda stupio je na snagu 16. siječnja 2020. godine. Pravilnikom se propisuju minimalne količine brašna koje se mogu utrošiti za proizvodnju pojedinih pekarskih i drugih proizvoda te način i uvjeti vođenja Evidencije o proizvodnji i prometu brašna i Knjigu evidencije o utrošku brašna (KEUB). Koja se količina brašna najviše može utrošiti za proizvodnju pojedinoga pekarskog proizvoda, tko je obveznik vođenja evidencija o proizvodnji i prometu brašna i Knjige evidencije o utrošku brašna za proizvodnju pekarskih proizvoda te na koji se način te evidencije vode, pišemo u nastavku članka.

1. Uvodne napomene
2. Općenito o brašnu, pekarskim i drugim proizvodima
3. Evidencija proizvodnje i prometa brašna
4. Knjiga evidencije utroška brašna (KEUB)
5. Inspekcijski nadzor
6. Zaključak

Obveze poslodavca u slučaju smrti radnika

rrif - 4.2020, str. 213

      U slučaju smrti radnika u praksi se često postavljaju pitanja koje se sve radno-pravne posljedice pojavljuju u vezi s time.
      O tim pitanjima te o poreznom motrištu i motrištu obračuna doprinosa i dugih odgovarajućih davanja u slučaju smrti radnika, autori razmatraju u nastavku članka.

1. Uvod
2. Sudbina radnog odnosa nakon smrti radnika
3. Isplata posljednje plaće za rad radnika u slučaju njegove smrti
4. Isplata materijalnih prava – za slučaj smrti radnika ili njegove obitelji
5. Obveza isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor
6. Tretman mirovine isplaćene nasljedniku nakon smrti korisnika mirovine

Jamstvo (garancija) za ispravnost stvari

rrif - 4.2020, str. 223

      U ovome članku autorica na zanimljiv i detaljan način razmatra važna pitanja koja se odnose na prava i obveze koje proizlaze iz jamstvenog lista. Uz to se u članku razmatra odnos instituta odgovornosti za materijalne nedostatke i odgovornosti na temelju garancije (jamstva).

1. Uvod
2. Kada postoji odgovornost iz garancije
3. Jamstveni list – pojam
4. Jamstveni list – sadržaj
5. Prava kupca na temelju jamstva
6. Obveze prodavatelja na temelju jamstva
7. Aktiviranje jamstva ili pozivanje na odredbe o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke
8. Kako ostvariti prava na temelju jamstva
9. Zaključak

Ugostiteljska djelatnost u neprofitnim pravnim osobama

rrif - 4.2020, str. 228

      Udruge, ustanove i druge neprofitne organizacije mogu uz djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, obavljati i ugostiteljsku djelatnost, u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i statutu, ali ih ne smiju obavljati radi stjecanja dobitka za svoje članove ili treće osobe.

1. Uvod
2. Što se ne smatra obavljanjem ugostiteljske djelatnosti
3. Obavljanje ugostiteljske djelatnosti od strane udruga
4. Obavljanje ugostiteljske djelatnosti od strane ustanova
5. Povremeno obavljanje ugostiteljske djelatnosti izvan objekta od strane udruga i ustanova
6. Obveze ugostitelja (udruga i ustanova) u obavljanju ugostiteljske djelatnosti

Usluge primljene iz inozemstva

rrif - 4.2020, str. 239

      Neprofitne pravne osobe mogu primati usluge iz drugih zemalja članica EU-a ili iz trećih zemalja. Prije nego što se neprofitna pravna osoba odluči na nabavu usluga od stranih poreznih obveznika, potrebno je utvrditi koje su njezine porezne obveze odnosno treba li za primanje takve usluge neprofitna prava osoba imati PDV identifikacijski broj ili ne, odnosno dolazi li do obračuna PDV-a u RH ili ne. O vrstama usluga i njihovom poreznom položaju te što sve neprofitna pravna osoba treba učiniti prije nego što primi uslugu iz inozemstva, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Vrste usluga i njihov porezni položaj
3. Usluge primljene od poreznih obveznika iz druge zemlje članice
4. Usluge primljene od poreznih obveznika iz trećih zemalja
5. Zaključak

Tumačenja Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike

rrif - 4.2020, str. 246

      Radi ispravne provedbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, tijelo koje je dobilo ovlast, tumači njegove odredbe. U članku se daje pregled većeg broja tumačenja koja su objavljena od 17. pa do 25. sjednice održane 25. veljače 2020. godine.

1. Uvod
2. Tumačenja komisije

Novi propisi

rrif - 4.2020, str. 256

Upornost i nezakonitost

rrif - 4.2020, str. 260

1. Urednički uvod
2. Porezni savjetnici i porezni inspektori
3. Financijska uprava R. Slovenije (FURS) mora platiti zatezne kamate

Stručne informacije

rrif - 4.2020, str. 264
Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)