Računovodstvo, revizija i financije 1/2021

Od 1. siječnja 2021. stupaju na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak. Izmjene Zakona o porezu na dohodak objavljene su u Nar. nov., br. 138/20., dok izmjene Pravilnika o porezu na dohodak nisu objavljene do trenutka zaključivanja ovog broja časopisa. Najvažnije izmjene dohodovnih propisa navodimo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Promjena stopa oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada (plaće)
3. Obračun drugih dohodaka u 2021. godini
4. Isplata dividendi i udjela u dobitku u 2021. godini
5. Trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti
6. Promjene za iznajmljivače stanova i nekretnina
7. Promjena posebnog postupka kod drugog dohotka

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit objavljene su u Nar. nov., br. 138/20. i odnose se na prijavu poreza na dobitak za 2021. godinu odnosno za porezno razdoblje koje počinje teći od 1. 1. 2021. godine. U nastavku dajemo osvrt na najvažnije.

1. Stopa poreza na dobitak od 12 % smanjuje se na 10 % (čl. 28. Zakona)
2. Predujam poreza na dobitak  za 2021. godinu
3. Porezna osnovica u poslovanju između povezanih osoba rezidenta i nerezidenta (čl. 13. Zakona)
4. Porez po odbitku (čl. 31. Zakona)
5. Izmjene koje se odnose na kreditne institucije (čl. 9. Zakona)

Neke izmjene Zakona o PDV-u stupaju na snagu već 1. siječnja 2021. godine, a druge, koje su potrebne radi usklađivanje i implementiranje odredaba Direktive Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017., stupaju na snagu 1. srpnja 2021. godine. Promjena praga za utvrđivanje PDV-a prema naplaćenim naknadama na 15.000.000,00 kn te mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu dobara važne su izmjene za porezne obveznike.

Ističemo da su posebni postupci oporezivanja, koji će se primjenjivati od 1. srpnja 2021. godine, mogućnost, a ne obveza te porezni obveznici mogu sami odlučiti hoće li ih primjenjivati ili ne.

Detaljnije o tome može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Oporezivanje isporuka na daljinu (e-trgovina)
3. Oslobođenje od PDV-a u pogledu obrambenih napora koji se  poduzimaju u okviru Europske unije
4. Identifikacija poreznih obveznika u Sjevernoj Irskoj
5. Ostale izmjene zakona o PDV-u
6. Zaključak

Radi očuvanja radnih mjesta zbog proglašene epidemije prouzročene koronavirusom (COVID-19) i potpore gospodarstvu za srpanj i kolovoz 2020. godine Vlada RH donijela je posebnu mjeru za sektore koje su posebno pogođeni navedenom epidemijom. Potom, u rujnu 2020. godine Upravno vijeće HZZ-a produžio je trajanje mjere do prosinca 2020. godine. U listopadu 2020. navedena je mjera doživjela određene promjene. Zbog djelomičnog zatvaranja određenih djelatnosti u studenome i prosincu navedene mjere su korigirane. U nastavku članka opisat ćemo navedenu mjeru i obračun tih davanja.

1. Nove odredbe za ostvarivanje potpore za očuvanje radnih mjesta
2. Visina potpore za studeni i prosinac i dokazivanje pada prihoda / primitaka
3. Koji poslodavci mogu ostvariti potporu
4. Za koje se radnike može tražiti potpora
5. Obveza povrata potpore
6. Predaja zahtjeva za potporu
7. Obračun javnih davanja za plaću radnika za koje je ostvarena potpora
8. Obračun javnih davanja i plaće koja je viša od sufinancirane neto-plaće
9. Obračun javnih davanja za samostalnog osiguranika koji je ostvario potporu
10. Ostvarivanje prava na nadoknadu fiksnih troškova

Zbog novih uvjeta poslovanja prouzročenih epidemijom bolesti COVID-19, smanjila se uporaba gotovine te se sve više preferira bezgotovinsko plaćanje. No, neovisno o tome u pojedinim djelatnostima gotovi novac i dalje je nezamjenjiv. Blagajničko poslovanje uređeno je odredbama više propisa. Najveća novost u blagajničkom poslovanju u 2021. godini su nove visine blagajničkog maksimuma za mikro i male poduzetnike.

1. Uvod
2. Tko su obveznici ustroja blagajničkog poslovanja
3. Ustroj blagajničkog poslovanja
4. Primjena odredaba o visini blagajničkog maksimuma
5. Odluke i akti kojima poduzetnik uređuje blagajničko poslovanje
6. Što je dopušteno plaćati gotovim novcem
7. Tko može obavljati blagajničke poslove
8. Isprave u blagajničkom poslovanju
9. Primjer blagajničkog poslovanja
10. Zaključak

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji je imovina čija će se knjigovodstvena vrijednost nadoknaditi putem prodaje, a ne putem korištenja. Prodaja navedene imovine treba se obaviti unutar jedne godine od datuma klasifikacije. Takva dugotrajna imovina, koja je namijenjena prodaji, klasificira se kao kratkotrajna imovina. Autorica u članku obrazlaže u kojim se slučajevima dugotrajna imovina treba klasificirati kao imovina namijenjena prodaji te na koji način se utvrđuje vrijednost te imovine. Uz to, pojašnjava kada se ta imovina može reklasificirati na imovinu namijenjenu uporabi te daje primjere knjiženja klasifikacije dugotrajne imovine na imovinu namijenjenu prodaji i reklasifikacije iz imovine za prodaju u imovinu za uporabu.

1. Uvod
2. Klasifikacija dugotrajne imovine na imovinu namijenjenu prodaji
3. Utvrđivanje vrijednosti dugotrajne imovine namijenjene prodaji
4. Računovodstveno praćenje klasifikacije dugotrajne imovine na imovinu namijenjenu prodaji
5. Reklasifikacija imovine namijenjene prodaji na imovinu za uporabu
6. Zaključak

U ovom proračunskom praktikumu knjiži se kupnja nefinancijske imovine koja se prema odluci čelnika razvrstala u sitni inventar. Objašnjava se i način razvrstavanja nefinancijske imovine u sitni inventar ili dugotrajnu nefinancijsku imovinu. Ako je proračunska osoba obveznik obračunavanja PDV-a na svoje isporuke dobara odnosno pružene usluge, može odbiti pretporez u obračunskom razdoblju u kojemu je primljeno dobro ili korištena usluga iako je datum izdavanja računa u sljedećem obračunskom razdoblju.

1. Sitni inventar
2. Porez na dodanu vrijednost

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene koje su povezane s iskazivanjem obračunanog poreza na dobitak. Iskazivanje plaćenih predujmova i obračuna poreza na dobitak i pri paušalnom i pri „redovnom“ oporezivanju je istovrsno. Razlike nastaju samo u okolnosti kada kod „redovitog“ oporezivanja nije godišnja obveza poreza na dobitak utvrđenja u roku koji omogućuje njezino pravodobno uključivanje u financijske izvještaje za tekuću izvještajnu godinu. Naime, ne podudaraju se krajnji rok obračuna poreza na dobitak i krajnji rok predaje financijskih izvještaja za izvještajnu godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dobitak.

1. Paušalni porez na dobitak
2. Porez na dobitak na temelju  razlike prihoda i rashoda

U okviru petog kruga porezne reforme smanjuju se stope po kojima se obračunava porez na dohodak koje se primjenjuju već za plaće ostvarene u prosincu 2020. a isplaćuju se u siječnju 2021. godine. Pri tome napominjemo da se stope i osnovice za plaćanje doprinosa iz i na plaću za prosinac primjenjuju prema važećim propisima za 2020. godinu. Iako je već objavljena prosječna plaća isplaćena zaposlenima kod pravnih osoba u razdoblju siječanj-kolovoz 2020.godine prema kojoj se utvrđuju osnovice za plaćanje obveznih doprinosa po svima osnovama u 2021. godini, te osnovice treba početi primjenjivati kod isplate plaća za siječanj 2021. godine koja se u najčešćim slučajevima isplaćivati u veljači 2021. godine. Sve o obračunu plaća u 2021. godini pišemo u nastavku.

1. Obračun doprinosa i poreza na dohodak iz plaća u 2021. godini
2. Rokovi za isplatu plaće i uplatu doprinosa poreza na dohodak i prireza iz plaće i doprinosa na plaću
3. Primjer obračuna plaće u 2021. godini
4. Obrazac JOPPD
5. Primjena najniže osnovice  za plaćanje doprinosa
6. Primjena najniže osnovice za plaćanje doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa
7. Primjena najviše mjesečne osnovice
8. Primjena najviše godišnje osnovice
9. Plaće hrvatskih ratnih invalida
10. Oporezivanje plaća radnika s prebivalištem na potpomognutom području I. skupine u Gradu Vukovaru

Minimalna plaća utvrđuje se kao najniža mjesečna svota bruto-plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. U 2021. godini minimalna bruto-plaća iznosit će 4.250,00 kuna.

O primjeni minimalne plaće više pročitajte u nastavku.

1. Obračun minimalne plaće u 2021. godinu
2. Kada se može isplatiti manja  svota plaće od minimalne
3. Kada poslodavac treba isplatiti veću plaću od minimalne plaće
4. Nadzor nad primjenom minimalne plaće

Krajem studenoga 2020. godine stupile su na snagu zadnje izmjene i dopune Ovršnog zakona kojima je, između ostaloga, proširen broj primitaka izuzetih od ovrhe, svrstanih u deset skupina. S obzirom na njihovu aktualnost, samo je ta izmjena Zakona predmet razmatranja u ovome članku, dok ostale izmjene i dopune Zakona to nisu.

Uz to, predmet ovoga članka jest i prikaz, s praktičnog motrišta, novosti u ovrsi na plaći u ovoj godini.

1. Uvod
2. Novi primitci izuzeti od ovrhe  koji su dodani ZiDOZ-om
3. Ograničenje ovrhe – novosti kod  ovrhe na plaći u 2021. godini
4. Zaključak

Od 1. siječnja 2021. godine za članove uprave i izvršne direktore doprinosi se podmiruju na nove propisane osnovice za obvezna osiguranja. Nove osnovice odnose se na doprinose koje treba podmiriti za siječanj. Obvezno osiguranje članova uprave i izvršnih direktora odnosi se na obvezno osiguranje osoba koje se nalaze izvan sustava obveznog osiguranja i na osobe koje se nalaze unutar sustava obveznog osiguranja. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Članovi uprave i izvršni direktori samostalni osiguranici
3. Članovi uprave i izvršni direktori  u radnom odnosu
4. Obračun plaće za članove uprave za koje se koriste olakšice (mlada osoba do 30 godina i osobe koje se prvi put zapošljavaju)
5. Utvrđivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa
6. Član uprave može se odreći  svoje neto-plaće
7. Umirovljenici u svojstvu članova uprave ili prokuristi
8. Nerezidenti u svojstvu članova uprave
9. Članovi uprave u sustavu PDV-a

Godišnja obveza poreza na dohodak iz plaća izaslanih radnika obavlja se prema hrvatskim poreznim propisima. Međutim, plaćanje predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja za izaslane radnike uređeno je Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji imaju prednost pred poreznim propisima Hrvatske. Ako se prema dotičnom ugovoru porez na dohodak iz plaće izaslanog radnika plaća u Hrvatskoj, u tom slučaju poslodavac izvješćuje Poreznu upravu o plaćenom porezu i prirezu putem Obrasca JOPPD. No, ako je dotičnim ugovorom uređeno da se predujam poreza na dohodak plaća u državi rada izaslanog radnika, poslodavac je bio obvezan u roku od 8 dana od dana odlaska radnika na rad u drugu državu izvijestiti o tome Poreznu upravu putem propisanog Obrasca INO-IZJAVA. O ostvarenim plaćama u inozemstvu i plaćenom porezu na dohodak u 2020.godini u toj drugoj državi prema propisima te države, poslodavac je obvezan za toga izaslanog radnika podnijeti poreznu prijavu najkasnije do 31. siječnja 2021. godine na Obrascu INO-DOH.

1. Uvodne napomene
2. Oporezivanje plaća izaslanih radnika prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Primjeri iskazivanja podataka na Obrascu INO-DOH
4. Kako isplaćivati dnevnice za rad na terenu za izaslane radnike

Ako obveznik zapošljavanja ili zamjenskog zapošljavanja ne zaposli dovoljan broj osoba s invaliditetom, obvezan je plaćati novčanu naknadu. Novčana naknada za jedno kvotno nezapošljavanje u 2021. godini je 850,00 kn mjesečno.

Osim promjene svote novčane naknade u 2021., novčana naknada za slučaj nezapošljavanja OSI-ja smanjena je i zbog snižene stope obračuna s 30 % na 20 % kao jedne od niza mjera koje je donijela Vlada Republike Hrvatske za pomoć gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa.

1. Uvodno
2. Tko se smatra osobom s invaliditetom
3. Tko je obvezan zaposliti osobe s invaliditetom
4. Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom
5. Nagrade i pomoći poslodavcima  koji zapošljavaju OSI-je

Ukupan svjetski dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka) koji je rezident ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu podložni su godišnjem oporezivanju u RH. Način prijave dohodaka razlikuje se ovisno o vrsti dohotka, postojanju Međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje: Međunarodni ugovori) i njihovoj primjeni. Izmjenama propisa unazad dvije godine Porezna je uprava nastojala olakšati i administrativno rasteretiti prijavljivanje inozemnog dohotka. Zakonski zahtjevi vezani za prijavu dohotka nastalih iz ili u inozemstvu i dalje su kompleksni te će se detaljnije objasniti u članku.

1. Uvodno
2. Utvrđivanje rezidentnosti
3. Kada se prijavljuje inozemni dohodak
4. Pravila za popunjavanje Obrasca INO-DOH
5. Popunjavanje INO-DOH-a
6. Prijava dohotka od nesamostalnog rada u Obrascu INO-DOH
7. Drugi (ostali) dohodak - ugovor o djelu
8. Autorski honorari iz inozemstva
9. Naknada umjetnicima ili sportašima
10. Dohodak od samostalne djelatnosti

Izviješće o isplaćenim primitcima nerezidentima podnose samo oni isplatitelji koji su isplatili drugi dohodak nerezidentu na koji iznimno nisu obračunali porez na dohodak, uz priloženu potvrdu o rezidentnosti u državi s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te je u skladu s odredbama dotičnog ugovora taj primitak izuzet od oporezivanja u Hrvatskoj.

1. Obveza dostave Obrasca INO-DOH s primjerom iskazivanja podataka na Obrascu INO-DOH

U godišnjem statističkom izvještavanju HNB-a o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom (Obrazac US-GP) koje se za 2020. godinu podnosi do kraja siječnja 2021. godine, nisu nastale promjene u odnosu na ono što se HNB-u moralo dostaviti do kraja siječnja 2020. godine za 2019. godinu.

Stoga se ovim člankom podsjeća na tu obvezu, upozoravajući na neke uobičajene propuste. Ujedno se daje i primjer popunjavanja navedenog obrasca.

1. Uvod
2. Sažetak statističkog istraživanja o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom
3. Osnovne metodološke napomene
4. Dio A. Obrasca US-GP – Tablice 1. i 2.
5. Dio B. Obrasca US-GP – Tablice 3. i 4.
6. Način popunjavanja obrazaca US-GP, Tablice 3. i 4., dio B. Upute