Računovodstvo, revizija i financije 12/2021

Donošenjem MSFI-ja 15 – Prihodi od ugovora s kupcima, za korisnike MSFI-ja priznavanje prihoda i cjelokupno računovodstva prihoda bitno se razlikuje od dosadašnjeg računovodstva prema ukinutom MRS-u 18 – Prihodi. Članak je namijenjen onim čitateljima na koje se odnosi primjena MSFI-ja.

Namjera nam je da u ovom članku jasnije i detaljnije objasnimo jedan dio novih pojmova i postupaka propisanih u MSFI-ju 15 koji se odnose na uvođenje priznavanja očekivanih popusta na prodajnu cijenu i na novi pojam ugovornih obveza.

1. Uvod
2. Unaprijed ugovoreni ili očekivani popusti i promjenjiva naknada

Kraj godine uobičajeno je vrijeme kada se daruje poslovnim partnerima kao zahvala za dosadašnju suradnju te kao zalog dobre buduće suradnje. No, poslovni partneri mogu se ugošćavati i može im se darivati tijekom cijele godine, a odluku o tome donosi poduzetnik u skladu sa svojim mogućnostima. S ciljem povećanja prodaje i bolje „vidljivosti“ proizvoda i usluga na tržištu, provode se različite promidžbene aktivnosti. O razlikama između reprezentacije i promidžbe te o njihovu poreznom položaju i računovodstvenom praćenju, pročitajte u nastavku članka.

1. Porezni položaj troška reprezentacije
2. Zaključak
3. Porezni položaj troška promidžbe i davanja uzoraka
4. Utjecaj troškova reprezentacije i promidžbe na osnovicu poreza na dobitak
5. Računovodstveno praćenje troškova reprezentacije i promidžbe
6. Zaključak

Zbog različitih poslovnih kombinacija poduzetnici osnivaju nekoliko trgovačkih društava zbog smanjenja rizika u poslovanju, proširenja različitih djelatnosti i sličnih razloga. U ovom članku objavljujemo računovodstveni prikaz ulaganja trgovačkih društava u raznim imovinskim oblicima u društva s ograničenom odgovornosti.

1. Uvod
2. Ulaganje u novoosnovana društva s ograničenom odgovornosti
3. Vrijednost ulaganja u društvo s ograničenom odgovornosti
4. Računovodstvo ulaganja – procjena na početku
5. Naknadna procjena ulaganja
6. Zaključak

Prije završnih knjiženja i utvrđivanja financijskog rezultata, potrebno je provesti kontrolu knjiženja provedenih tijekom godine te utvrditi jesu li provedeni svi propisani postupci vezani uz vrednovanje i iskazivanje imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda. U tu svrhu pripremili smo pregled kontrolno-analitičkih postupaka po razredima računskog plana kako bi kontrola bila što učinkovitija i potpunija.

1. Kontrolno-analitički postupci na računima dugotrajne imovine
2. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja
3. Kontrolno–analitički postupci na računima razreda 2
4. Provjera stanja i postupaka na računima kratkotrajne imovine – zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara
5. Podsjetnik za kontrolu troškova prije izrade računa dobitka i gubitka
6. Provjera na računima proizvodnje, biološke imovine, gotovih proizvoda, robe i dugotrajne imovine namijenjene prodaji
7. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima prihoda i rashoda (70 − 78)
8. Provjera na računima kapitala i pričuva (90 - 96) i izvanbilančnih zapisa (99)

Poduzetnici barem jednom godišnje, s krajem poslovne godine, moraju provesti popis imovine i obveza. Tijekom popisa provjeravaju se količinska i vrijednosna stanja bilančnih pozicija društva te se evidentiraju popisne razlike. Takav je postupak važan zbog ispunjenja temeljnog zahtjeva u financijskom izvješćivanju, a to je iskazivanje istinitog i poštenog (objektivnog) financijskog položaja društva. Kako se u propisima ne uređuju postupci popisa, u članku se daju praktična rješenja za provedbu popisa.

1. Uvod
2. Godišnji popis imovine i obveza
3. Organizacija godišnjeg popisa
4. Provedba godišnjeg popisa
5. Umjesto zaključka

Nakon provedenog popisa i utvrđenih popisnih razlika, provodi se njihovo knjiženje koje se temelji na odluci uprave društva. Odluka uprave društva sadržava podatke o vrstama popisnih razlika, odgovornosti za njihov nastanak te način knjiženja. Porezno i računovodstveno postupanje s popisnim razlikama prvenstveno ovisi o uzroku njihova nastanka i utvrđenoj odgovornosti. O poreznom položaju i računovodstvenom postupanju s popisnim razlikama na imovini kod obveznika poreza na dobitak, pročitajte u nastavku članka.

1. Nastanak i vrste popisnih razlika
2. Primjena odluka HGK-a i internih akata poduzetnika
3. Porezni položaj popisnih razlika
4. Računovodstveno praćenje popisnih razlika
5. Zaključak

Autor u članku daje sažet prikaz kako naknaditi manjak koji je poslodavcu prouzročen djelovanjem njegova radnika, odnosno pretrpljenu štetu i nastali gubitak na radu ili u vezi s radom.

1. Uvod
2. Rizične djelatnosti u kojima se pojavljuju manjkovi i temelj za isplatu štete
3. Koji su načini namirenja manjka
4. Sudsko namirenje manjka
5. Izvansudsko namirenje manjka

Teme ovoga proračunskog praktikuma su primljeni dar u financijskoj imovini i naplata potraživanja koje je iskazano u kunama. Ako proračunska osoba dobije dar u financijskoj imovini, smatramo da treba iskazati prihod i izdatak. Kada se potraživanje u kunama naplati u stranim sredstvima plaćanja koja na svoj račun ne primi proračunska osoba nego osoba koja ima pravo raspolagati tim sredstvima, a onda njoj doznači kune, ne iskazuje se tečajna razlika.

1. Primljeni dar u financijskoj imovini
2. Naplata potraživanja od strane osobe

U ovom se praktikumu knjiže poslovni odnosi koji su povezani s prodajom dugotrajne nefinancijske imovine koja je kupljena iz primljenoga novčanog dara te davanje pozajmice koja se djelomično otpisuje. Pri prodaji dugotrajne nefinancijske imovine koja se amortizira i koja je kupljena iz primljenoga novčanog dara mora se uzeti u obzir volja darovatelja i odgovarajuće se postaviti u odnos s do tada odgođenim prihodima. Kada se otpisuje potraživanje za prethodno dani zajam, mora se poštovati procedura naplate potraživanja te se mora pripaziti treba li tako oprošteno potraživanje opteretiti nekim javnim davanjima.

1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine koja je nabavljena iz dara
2. Dana pozajmica

Plaćanje poreza na dohodak tijekom godine smatra se predujmom, a konačnu godišnju obvezu poreza na dohodak, u pravilu utvrđuje Porezna uprava nakon isteka godine (poreznog razdoblja) na temelju primljenih informacija o ostvarenom dohotku i na taj dohodak obračunanom i plaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza. Iznimno godišnju obvezu poreza na dohodak i prireza od nesamostalnog rada, bilo da je riječ o plaćama ili ostalim primitcima koji sa smatraju dohotkom od nesamostalnog rada, a koje je poslodavac isplatio radnicima od 1. siječnja do 31. prosinca 2021 godine, obvezan je sastaviti poslodavac te utvrditi razliku poreza za povrat ili za uplatu.

1. Uvodne napomene
2. Za koje radnike poslodavac (ne) može sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće
3. Kako se utvrđuje godišnji obračun poreza na dohodak iz plaće za 2021. godinu
4. Korištenje osobnih odbitaka kod godišnjeg obračuna u 2021. godini
5. Primjeri godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada
6. Može li se obaviti ispravak godišnjeg obračuna

U vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana radnicima i djeci radnika uobičajeno se daruju prigodne nagrade u novcu i naravi. Neoporeziva svota koja se može isplatiti radnicima kao prigodna nagrada (npr. božićnica ili regres u vrijeme božićnih blagdana) je 3.000,00 kn, dar djeci 600,00 kn i dar u naravi 600,00 kn. Božićnica i ostale prigodne nagrade ne isključuju neoporezivu isplatu nagrade za radne rezultate u svoti od 5.000,00 kn godišnje. Više o svemu u nastavku članka.

1. Pravo na isplatu prigodnih nagrada
2. Porezni pregled nagrada u vrijeme Božića
3. Božićnica
4. Dar djetetu do 15 godina života
5. Dar u naravi
6. Prigodne nagrade za radnike koji mijenjaju poslodavce tijekom godine, imaju dopunski rad ili nepuno radno vrijeme
7. Isplata oporezivih nagrada zaposlenicima
8. Isplata oporezive božićnice mladoj osobi
9. Isplata prigodnih nagrada obrtnicima

Ako poslodavac tijekom 2021. godine nije isplatio nagradu za radne rezultate, može u prosincu isplatiti tu nagradu do svote od 5.000,00 kn neoporezivo. Jednako tako, osim prigodnog darivanja radnika i posljednje plaće u godini (u pravilu plaće za studeni) može isplatiti i još jednu plaću koju u praksi nazivamo trinaesta plaća. O tome pišemo u nastavku članka.

1. (Ne)oporeziva nagrada za radne rezultate do 5.000,00 kn godišnje
2. Isplata trinaeste plaće
3. Isplata oporezive trinaeste plaće mladim osobama i osobama koje se prvi put zapošljavaju

Propisani uvjeti za ulazak ili izlazak iz sustava PDV-a u odnosu na prethodnu 2020. godinu nisu se promijenili. To znači da mali porezni obveznik treba ući u sustav PDV-a ako mu vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj godini prelazi propisani prag od 300.000,00 kn. Mnogi su mali porezni obveznici već ušli u sustav PDV-a tijekom 2021. godine jer su prešli propisani prag, a samo oni porezni obveznici koji su taj prag prešli u prosincu 2021. godine trebaju ući u sustav PDV-a od 1. siječnja 2022. godine. Međutim, porezni obveznik može izići iz sustava PDV-a samo na kraju godine (odnosno od 1. siječnja 2022. godine), a tijekom godine samo ako su likvidirali djelatnost.

U ovom članku daju se samo najvažnije napomene u vezi s ulaskom / izlaskom iz sustava PDV-a. Detaljnije o tome može se pročitati u časopisu RRiF, br. 12/20., str. 158. i 172.

1. Uvod
2. Obveze pri ulasku u sustav PDV-a
3. Izlazak iz sustava PDV-a

Prijava PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja razlikuje se od ostalih prijava PDV-a koje se podnose tijekom poslovne godine po tome što se u njoj iskazuju sva usklađenja i ispravci koji se odnose na tu kalendarsku godinu. Usklađenja i ispravci odnose se na provedbu ispravka pretporeza zbog ulaska ili izlaska iz sustava PDV-a, zbog prelaska na obavljanje djelatnosti oslobođene PDV-a te zbog promjene postotka za priznavanje pretporeza kod poreznih obveznika koji obavljaju oporezivu i oslobođenu djelatnost. 148

1. Uvodne napomene
2. Ispravak pretporeza na gospodarska dobra (dugotrajnu imovinu)
3. Ispravak pretporeza na zalihe prilikom ulaska ili izlaska iz sustava PDV-a
4. Usklađenja odbitka pretporeza zbog promjene postotka podjele pretporeza
5. Ostale posebnosti vezane uz kraj poslovne godine

Kapitalni dobitak predstavlja razliku prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine, a porez na kapitalne dobitke predstavlja porez koji treba podmiriti na razliku vrijednosti te imovine. Ako postoje elementi obračuna poreza na dohodak, u obzir se uzima porast vrijednosti financijske imovine koja je otuđena tijekom 2021. godine. Kapitalnim primitkom smatraju se i vrijednosti koje nastaju

Razlika između prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine predstavlja kapitalni dobitak (eng. capital gains) na koji se obračunava dohodak od kapitala. Dohodak od kapitala ostvaren po osnovi kapitalnih dobitaka smatra se konačnim dohotkom te se za takve primitke ne može podnijeti godišnja prijava poreza na dohodak.

1. Što se smatra kapitalnim dobitkom
2. Kada je kapitalni dobitak neoporeziv
3. Otuđenje financijske imovine stečene darovanjem između srodnika i nasljeđivanjem
4. Oporezivanje kapitalnih dobitaka nastalih s osnove prodaje dionica
5. Primitci ostvareni od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja
6. Porezni tretman trgovanja kriptovalutama
7. Kapitalni primitci s osnove prodaje udjela
8. Kapitalni primitci ostvareni iz inozemstva ili ostvareni u inozemstvu

U časopisu RRiF, br. 4/20., pisali smo o novim pravilima koja se odnose na „aranžmane“ premještanja dobara s motrišta PDV-a te smo u tom članku dali detaljna objašnjenja koja su vezana uz navedene „aranžmane“. U ovome članku autorica obrazlaže pravila koja se odnose na „klasično“ premještanje dobara unutar EU-a odnosno pravila koja su vezana uz dobra koja za potrebe svog poslovanja otprema ili prevozi sam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun u drugu državu članicu pri čemu se hrvatski porezni obveznik treba registrirati za potrebe PDV-a u drugoj državi članici EU-a.

1. Definiranje „klasičnog“ premještanja dobara unutar EU-a
2. Uvjeti za primjenu „klasičnog“ premještanja dobara unutar EU-a
3. „Klasično“ premještanje dobara iz RH u drugu državu članicu EU-a
4. Carinski postupak 42 u RH i „klasično“ premještanje dobara iz RH u drugu državu članicu EU-a
5. Koje se transakcije ne smatraju „klasičnim“ premještanjem dobara unutar EU-a
6. Zaključak

Pod okriljem OECD-a pokrenuta je inicijativa za reformom međunarodnog oporezivanja (dobitaka) poduzeća za koju se očekuje da će 2023. godine biti realizirana. Ministri financija država G-20 u više su navrata iskazivali potrebu za postizanjem međunarodnog suglasja o poreznim izazovima koje nameće sve veća digitalizacija gospodarstva. Tim se povodom otprilike 140 država usuglasilo o pravednoj raspodjeli prava oporezivanja i o globalnom efektivnom minimalnom oporezivanju s jednom jedinstvenom poreznom stopom od 15 %. Takva reforma predstavlja, može se reći, revoluciju međunarodnoga poreznopravnog poretka.

1. Minimalno oporezivanje i porezna pravednost
2. Digitalizacija gospodarstva i porezne posljedice
3. Vremenski slijed provedbe najavljene reforme
4. Minimalna porezna stopa i poduzeća na koja će se primjenjivati
5. Kako će se ubuduće dijeliti porezni prihodi

Autorica u članku objašnjava koje su obveze revizora u skladu s međunarodnim revizijskim standardima kada je prisutnost inventuri neizvediva zbog prijetnje sigurnosti za revizora ili kada je menadžment postavio ograničenje. U članku su dani i primjeri revizorskog mišljenja za određene okolnosti.

1. Uvod
2. Revizorske tvrdnje i postupci u reviziji za potvrđivanje tvrdnji
3. Što kada prisutnost inventuri nije moguća
4. Razvoj videotehnologije i uporaba kod revizorskih postupaka

IASB-ov pristup postavljanju zahtjeva za objavljivanjem jest nastojanje da se poduzećima omogući bolja prosudba o značajnosti informacija. U takvu bi nastojanju trebao postaviti specifične ciljeve objava kojima će se jasno opisati potrebne informacije investitorima. Od poduzeća se očekuju procjene o potrebnim informacijama kojima će se zadovoljiti potrebe ulagača. O kojim bi računovodstvenim informacijama ta izvješća trebala davati podatke, više u nastavku.

1. Uvod
2. Potrebne izmjene u financijskom izvještavanju
3. Procjena značajnosti i pristup izboru informacija
4. Prijedlog pristupa procjeni značajnosti informacija
5. Učinkovito komuniciranje informacijama

1. Postignut dogovor o reformi poreznog sustava
2. Paket mjera za ublažavanje visokih cijena energenata
3. Njemačka odustaje od naknada za energiju iz obnovljivih izvora
4. Pokrenuta revizija bankarskih propisa – Basel III
5. Predložena revizija propisa o osiguranju
6. Privremeni sporazum o prekograničnom najmu kamiona bez vozača
7. Odobrena revizija Direktive o plavoj karti IT radne snage
8. Latvija omogućila poduzetnicima otpuštanje necijepljenih

Opterećen krizama i manipulacijama, LIBOR ulazi u posljednje razdoblje postojanja. Regulatori i sudionici financijskih tržišta zahtijevaju nove mehanizme određivanja transparentnih i efikasnih alternativnih referentnih kamatnih stopa. Institucionalni okvir promjene prakse objave i nadzora alternativnih referentnih kamatnih stopa, uključujući i novu standardizaciju nadnacionalnih ugovornih odnosa, je spreman. Složenost utjecaja i materijalna značajnost promjena referentnih tržišnih kamatnih stopa zahtijeva trenutačan angažman svih koji će biti izloženi riziku tranzicije. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Referentna tržišna kamatna stopa - LIBOR
2. Kraj kotacije LIBOR-a i proces prilagodbe financijskog sustava
3. Nove referentne kamatne stope tržišta
4. Referentna kamatna stopa eurovalutnog područja

Jedna obveza koju moraju provoditi obveznici primjene sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma je i ona koja se odnosi na istraživanje stranke koja je u odnosu s njima. Riječ je o temeljnom odnosu koji se zakonski naziva dubinska analiza stranke. Ona može biti „standardna“, pojačana ili pojednostavljena. Okolnosti u kojoj se mora provoditi pojačana dubinska analiza stranke odnosno u kojoj se mora provoditi pojednostavljena dubinska analiza, izrijekom su propisane kao i način njihove provedbe.

1. Uvod
2. Zaključak
3. Pravni okvir
4. Osnovni pojmovi
5. Procjena rizika od PN/FT
6. Dubinska analiza stranke
7. Pojačani DAS
8. Pojednostavljeni DAS
9. Zaključak

Obrtnici koji obavljaju samostalnu djelatnost i poljoprivrednici mogu izabrati paušalno plaćanje poreza na dohodak ako nisu upisani u registar obveznika PDV-a te ako im ukupni godišnji primitci po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne prelaze svotu od 300.000,00 kn. Kod paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti unaprijed je određena porezna osnovica na koju se plaća porez na dohodak tijekom poreznog razdoblja prema poreznim razredima. 202

Međutim, konačna porezna obveza utvrđuje se prema ostvarenom prometu iskazanom na Obrascu PO-SD odnosno PO-SD-Z za zajednički obrt koji se za 2021. godinu dostavljaju nadležnoj ispostavi PU najkasnije do 15. siječnja 2022. godine.

Opširnije o obvezama paušalista i predaji propisanih obrazaca može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Koje samostalne djelatnosti mogu plaćati porez paušalno
3. uvjeti za paušalno plaćanje poreza
4. Utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza i rokovi plaćanja
5. Koje svote doprinosa plaćaju paušalisti za 2021. godinu
6. Obveze kod prestanka uvjeta za paušalno oporezivanje
7. Podnošenje izvješća za 2021. godinu

Fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost kao obrt, samostalno kao profesionalnu djelatnost te djelatnost poljoprivrede i šumarstva, u pravilu su obveznici poreza na dohodak. Međutim, ako u tekućoj godini ostvare primitak veći od 7.500.000,00 kn, obvezni u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit, od prvog dana sljedeće godine umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak.

No, navedeni porezni obveznici mogu i dragovoljno promijeniti način oporezivanja ako Poreznoj upravi podnesu zahtjev za promjenu načina oporezivanja do kraja tekuće godine u kojemu izražavaju namjeru za promjenom načina oporezivanja. Ti porezni obveznici mogu ponovo promijeniti način oporezivanja s poreza na dobitak na porez na dohodak nakon isteka 3 godine, osim u određenim slučajevima o čemu Porezna uprava donosi rješenje.

1. Uvodne napomene
2. Prelazak s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobitak
3. Može li poduzetnik fizička osoba, obveznik poreza na dohodak, održati kontinuitet djelatnosti kao trgovačko društvo
4. Sastavljanje početne bilance
5. Obveza korekcije dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanja poreza na dobitak
6. Početna bilanca ako je imovina manja od obveza
7. Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini u sustavu poreza na dohodak smanjiti osnovicu poreza na dobitak u godini u kojoj je porezni obveznik postao obveznikom poreza na dobitak
8. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobitak
9. Obrtnici obveznici poreza na dobitak u socijalnom sustavu te mogućnost isplate poduzetničke plaće
10. Povratak s plaćanja poreza na dobitak na plaćanje poreza na dohodak
11. Kako sastaviti početno stanje prilikom promjene načina oporezivanja s poreza na dobitak na porez na dohodak
12. Promjena u plaćanju doprinosa

Prag za prijelaz dohodaša u dobitaša i obratno određen je u visini primitaka od 7.500.000,00 kn. Odluku o prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša poduzetnici donose samo na kraju godine ako su ispunili uvjete iz Zakona o porezu na dobit ili dobrovoljno na početku poslovanja. Međutim, u ovom se članku daju bitne napomene, obveze i porezne posljedice pri prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša s motrišta PDV-a. 221

O obvezama koje proizlaze s motrišta propisa o porezu na dohodak i o porezu na dobitak pri prijelazu dohodaša u dobitaša pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF, također u rubrici Obrtništvo i slobodna zanimanja.

1. Uvod
2. Obveze PDV-a pri prijelazu dohodaša u dobitaša
3. Obveze kod prijelaza dobitaša u dohodaša
4. Zaključne napomene

Pitanja ovrhe nad imovinom obrtnika i ona vezana za njegovu odgovornost, nerijetka su u aktualnoj praksi. Stoga jezgrovit osvrt na ta pitanja, bez prikaza cjelokupnoga ovršnog postupka, nego samo onoga što je karakteristično za takvu ovrhu, razmatramo u članku.

1. Uvod
2. (Pod)zakonski okvir
3. Odgovornost obrtnika za obveze
4. Specifičnosti ovrhe nad imovinom obrtnika

Turistička pristojba je prihod turističkih zajednica. Odluku o visini turističke pristojbe za općine i gradove na svom području, uz mišljenje lokalnih turističkih zajednica, donosi županijska skupština odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, uz mišljenje Turističke zajednice Grada Zagreba za područje Grada Zagreba, do 31. siječnja tekuće godine za sljedeću godinu.

Ako županijska skupština odnosno Gradska skupština Grada Zagreba ne donese odluku o visini turističke pristojbe po osobi i noćenju i/ili o visini godišnje paušalne svote turističke pristojbe, kao i za područje općine ili grada za koje nije osnovana turistička zajednica, primjenjuje se najniža svota turističke pristojbe odnosno najniži paušalna svota turističke pristojbe utvrđena Pravilnikom o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe. Jednako tako Općinsko ili gradsko vijeće do 31. siječnja tekuće godine za sljedeću godinu donosi odluku hoće li se naplaćivati turistička pristojba za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu i međunarodnom prometu u unutarnjim vodama kada se nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke.

1. Uvod
2. Tko su obveznici plaćanja turističke pristojbe
3. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje koriste uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojemu se obavlja ugostiteljska djelatnost
4. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma
5. Kako turističku pristojbu plaća brod na kružnom putovanju
6. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu – “iznajmljivači”
7. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor
8. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje borave na plovilu (nautičari)
9. Inspekcijski nadzor
10. Prekršajne odredbe

U poslovnim transakcijama između poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, primjenjuju se rokovi ispunjenja koji su određeni čl. 10.a - 14.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. 247

Kao nastavak već započete tematike iz prošlog broja ovoga časopisa, autori obrazlažu rokove ispunjenja novčanih obveza između poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava te posljedice dužnikova zakašnjenja s ispunjenjem novčane obveze. 247

1. Uvod
2. Rokovi ispunjenja novčanih obveza između poduzetnika
3. Rokovi ispunjenja novčanih obveza između poduzetnika i osoba javnog prava
4. Posljedice dužnikova zakašnjenja s ispunjenjem novčane obveze
5. Mogućnost ugovaranja obročne otplate
6. Rokovi ispunjenja novčanih obveza određeni odredbama ZOO-a

S ciljem olakšavanja prelaska granice za stanovništvo u pograničnom području dviju susjednih država, RH i BiH sklopile su Sporazum o pograničnom prometu i suradnji. Osim toga, radi usklađivanja propisa vezanih za socijalna i fiskalna davanja, u primjeni su Međunarodni ugovori između dvije zemlje. Više o pravima i obvezama radnika koja proizlaze iz navedenih propisa, u nastavku članka.

1. Rad državljana treće zemlje u RH
2. Pogranične propusnice
3. Socijalno osiguranje
4. Obračun doprinosa državljaninu trećih zemalja
5. Dodjeljivanje OIB-a
6. Obračun poreza na dohodak
7. Obračun prireza za pogranične radnike

Ako državljanin Bosne i Hercegovine radi u RH, obvezan je zdravstveno se osigurati u RH. Time on stječe punu zdravstvenu zaštitu u RH, ali i članovi njegove obitelji u određenim situacijama. Ovisno o činjenici gdje je prebivalište ili boravište članovima obitelji, ovise i prava iz zdravstvenog osiguranja koja ostvaruju ti članovi obitelji. Više o svemu u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uređen građanski status u Bosni i Hercegovini
3. Uređen građanski status u Republici Hrvatskoj

U prošlome broju našega časopisa pisali smo o darovanju motornog vozila i broda te smo u sklopu te teme pisali i općenito o ugovoru o darovanju, odnosno njegovim značajkama. 261

U ovom broju nastavljamo s obradom tematike darovanja, prikazujući kako i pod kojim pretpostavkama se stječe pravo vlasništva na nekretninama darovanjem. 261

1. Nekretnine - općenito
2. Oblik ugovora o darovanju nekretnine
3. Način stjecanja prava vlasništva na nekretnini na temelju ugovora o darovanju
4. Porez na promet nekretnina – sažeto
5. Ogledni primjer ugovora o darovanju nekretnine
6. Zaključak

Autor u članku na jezgrovit način razmatra važna pitanja za aktualnu praksu, vezana za sam položaj likvidatora društva s ograničenom odgovornošću, s osobitim osvrtom na njegove temeljne ovlasti u društvu u kojemu je imenovan likvidatorom.

1. Uvod
2. Što je likvidacija i koji su njezini oblici
3. Statusno-PRAVNI položaj likvidatora

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Potrošačke cijene RH i EU-a
4. Rast proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu u Hrvatskoj i zemljama EU-a od lipnja 2021. godine
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Turizam
8. Trgovina na malo RH i EU-a
9. Prosječne mjesečne neto i bruto-PLAĆE zaposlenih u Hrvatskoj za rujan 2021.godine
10. Zaposlenost i nezaposlenosti u Hrvatskoj i zemljama EU-a