Računovodstvo, revizija i financije 11/2022

U okviru mnogih mjera koje Vlada donosi radi ublažavanja posljedica inflacije te povećanja cijena, u Nar. nov., br. 112/22. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak u kojemu je objavljeno povećanje neoporezivih svota primitaka koji se mogu isplatiti nakon 1. listopada 2022. godine te mogućnost promjene načina podmirivanja troškova prehrane radnicima tijekom godine koja stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.

1. Povećani neoporezivi primitci od 1. listopada 2022. godine i pravo na isplatu
2. Isplata prigodne nagrade (razlike) do novopropisane neoporezive svote
3. Otpremnina radniku koji odlazi u mirovinu
4. Nova svota naknade za loco-VOŽNJU i utvrđivanje primitka u naravi
5. Neoporeziva svota prehrane od 1. listopada 2022. godine i promjena načina prehrane od 1. siječnja 2023. godine
6. Dar u naravi i dar djetetu do 15 godina života
7. Novčana nagrada za radne rezultate

Promjenom službene valute u Republici Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine nastat će obveza usklađenja temeljnog kapitala i dijelova toga kapitala koja će se odnositi na društva kapitala – dionička društva (d.d.), društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i njegove inačice jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Dionička društva morat će provesti usklađenje do kraja 2023. godine, a društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću do kraja 2025. godine.

Usklađenje će morati provesti i komanditna društva u dijelu uloga komanditora koji mora biti zaokružen na cijele brojeve eura.

U ovome članku autor piše o pravilima u vezi s provedbom usklađenja temeljnog kapitala i dijelova toga kapitala zbog uvođenja eura te o načinu evidentiranja toga usklađenja u poslovnim knjigama.

1. Uvodne napomene
2. Nove svote temeljnog kapitala i njegovih dijelova te pravila usklađenja
3. Računovodstvo usklađenja temeljnog kapitala
4. Sankcije i prekršaji u slučaju neusklađivanja temeljnog kapitala
5. Obveze komanditnih društava
6. Ostale izmjene ZTD-a

Zadnje izmjene i dopune Zakona o PDV-u u jednom su dijelu stupile na snagu 1. listopada 2022. godine i odnose se na smanjenje stope PDV-a na 5 %, i to na isporuku grijanja iz toplinskih stanica, uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke. Uvedena je i stopa PDV-a od 0 % na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje služe za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Ostale izmjene, koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, odnose se na prilagodbu hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, o čemu ćemo detaljnije pisati u sljedećem broju časopisa RRiF.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u objašnjavaju se navedene izmjene Zakona o PDV-u, međutim, do dana objave ovog broja časopisa RRiF još uvijek nisu objavljene u Narodnim novinama i nisu stupile na snagu.

1. Uvod
2. Primjena snižene stope PDV-a od 5 %
3. Primjena stope PDV-a od 0 %
4. Ostale izmjene pravilnika o PDV-u koje se primjenjuju u 2022. godini

Približavamo se kraju poslovne godine te je stoga potrebno na vrijeme provjeriti kakvo je stanje s nenaplaćenim potraživanjima od kupaca. Neka od njih bit će potrebno vrijednosno uskladiti, a poneka i otpisati. Stoga i ove godine podsjećamo na računovodstveno postupanje s tim u vezi prema zahtjevima računovodstvenih standarda kako bi u konačnici financijski izvještaji poduzetnika istinito i fer prezentirati njegov financijski položaj i uspješnost poslovanja. Pritom je posebno važno i s motrišta poreza na dobitak utvrditi je li riječ o porezno priznatom ili nepriznatom trošku jer u konačnici to izravno utječe na osnovicu poreza na dobitak. O svemu tome pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Kriteriji za priznavanje i mjerenje potraživanja od kupaca prema računovodstvenim standardima
3. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca s računovodstvenog i poreznog motrišta
4. Otpis potraživanja od kupaca
5. Zaključak

U svrhu fer i istinitog prezentiranja financijskog položaja i financijske uspješnosti, poduzetnici trebaju barem jednom godišnje popisati imovinu i obveze. Obveze treba iskazati kao obveze u bilanci samo ako se očekuje plaćanje, tj. podmirenje u budućnosti.

U ovome članku autor objašnjava kada se obveze prema dobavljačima i kreditorima moraju prestati iskazivati (otpisati), kako treba u poslovnim knjigama evidentirati otpis te koji je porezni položaj otpisa pojedinih obveza.

1. Uvodno
2. Prestanak priznavanja obveze
3. Prestanak priznavanja obveza prema članovima društva
4. Porezno motrište otpisa
5. Zaključak

Zajednički poslovi ili izvorno zajednički aranžmani (engl. Joint Arrangements) podrazumijevaju obavljanje posla s dvama li više sudionika između kojih su odnosi definirani ugovorom. Osnovna značajka zajedničkih poslova je zajednički rad i zajedničko upravljanje. Za razliku od drugih povezanih društava kod kojih odlučuju društva s najvećom glasačkom moći najčešće zasnovanom na vlasništvu u kapitalu, kod zajedničkih poslova također nikad jedan sudionik ne može odlučivati sam. Smisao udruživanja radi zajedničkog posla je sinergijsko povećanje poslovne snage i sposobnosti koja bi bila manja bez udruživanja.

1. Uvod
2. Razvrstavanje zajedničkih poslova na zajedničke pothvate i zajedničko upravljanje ulaganjem u zajednički kontrolirani subjekt prema odredbama MSFI-ja 11
3. Definicija zajedničkih pothvata prema HSFI-ju 2 i terminološke razlike u odnosu na MSFI 11
4. Računovodstvo ulaganja u zajedničke pothvate kroz zajednički kontrolirani pravni subjekt
5. Ulaganje u zajedničke poslove sa zajedničkim upravljanjem kad ne postoji zaseban zajednički kontrolirani poduzetnik koji je pravna osoba
6. Zaključak

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o računovodstvenom praćenju ostalih poslovnih prihoda prema zahtjevima HSFI-ja 15 – Prihodi te smo dali primjere evidentiranja ostalih poslovnih prihoda koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi. To su prihodi od prodaje dugotrajne imovine, prihodi s osnove otpisa obveza, prihodi od rezidualnih imovinskih stavki, viškova, prihodi od subvencija, potpora i drugih sličnih stavki. U ovome članku autorica obrazlaže računovodstveno praćenje priznavanja ostalih poslovnih rashoda prema zahtjevima HSFI-ja 16 – Rashodi. To su, primjerice, rashodi od prodaje dugotrajne imovine društva, rashodi od inventurnih manjkova, rashodi od otpisa dugotrajne imovine zbog nastalih šteta, troškovi kazni i sl.

1. Uvod
2. Zahtjevi HSFI-ja 16 – Rashodi
3. Ostali rashodi od prodaje dugotrajne imovine
4. Ostali rashodi od otpisa dugotrajne imovine
5. Ostali rashodi od darovanja imovine
6. Ostali poslovni rashodi od izvlaštenja ili zbog prirodnih katastrofa na imovini
7. Ostali rashodi od procjene biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda
8. Zaključak

Najčešći razlog podjele društava kapitala je izdvajanje pojedinih djelatnosti iz postojećeg društva u nova društva. Statusna promjena podjele može se provesti razdvajanjem ili odvajanjem, pri čemu dolazi do osnivanja novog društva ili više njih, odnosno do prijenosa imovine i obveza na već postojeća društva. Prije provedbe postupka podjele potrebno je razmotriti i porezne posljedice. O specifičnostima podjele društva kapitala s osnivanjem novog društva, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Podjela društva s ograničenom odgovornošću s osnivanjem novih društava
3. Porezno motrište podjele društva
4. Otvaranje poslovnih knjiga novoosnovanih društava
5. Zaključak

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u završnoj je fazi pripreme i uskoro se očekuje njezino usvajanje. Raste broj obveznika izvještavanja o održivosti, uvode se obvezni EU standardi za izvještavanje, obveza objave informacija o održivosti unutar izvještaja poslovodstva i digitalnog označavanja podataka te obvezna provjera izvještaja o održivosti.

Obveza izvještavanja prema zahtjevima Direktive stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine za poduzeća čije dionice kotiraju na uređenim tržištima EU-a. Nakon njih 2025. godine obveznicima postaju sva velika poduzeća, 2026. godine mala i srednja poduzeća, a 2027. godine poduzeća iz trećih zemalja koje ostvaruju znatan dio prometa na teritoriju EU-a. Autorice u članku obrazlažu zahtjeve navedene Direktive te navode obveznike, sadržaj, rokove i način objave.

1. Uvod
2. Obveznici korporativnog izvještavanja o održivosti
3. Sadržaj izvještaja o održivosti prema CSRD-u
4. EU standardi za izvještavanje
5. Format i lokacija izvještaja
6. Provjera izvještaja o održivosti
7. Rokovi objava prvih izvještaja o održivosti
8. Promjene CSRD vs. NFRD
9. Zaključak

U časopisu RRiF br. 10/22. u članku Predopskrba poslovnih subjekata gotovim novcem eura pisali smo o kriterijima i načinu provedbe postupka predopskrbe gotovim novcem eura poslovnih subjekata. U ovome računovodstvenom praktikumu autor obrazlaže način evidentiranja gotova novca eura iz predopskrbe u poslovima knjigama poduzetnika.

1. Uvod
2. Evidentiranje posredne predopskrbe u poslovnim knjigama
3. Evidentiranje početnih paketa eurokovanica u poslovnim knjigama

U ovoj rubrici daju se odgovori na neka aktualna pitanja iz prakse. Pitanja se odnose na mogućnost promjena cijena tijekom razdoblja dvojnog iskazivanja, čuvanje poslovne dokumentacije, preoblikovanje obveze u kapitalne pričuve, primjenu stope PDV-a na vrećice za komunalni otpad, porezno motrište prodaja proizvoda izvan područja RH, oporezivanje usluge servisa, obvezu i način prijave inozemnog dohotka i utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora u slučaju otkaza ugovora o radu.

Nadamo se da će dani odgovori pridonijeti lakšem razumijevanju propisa i biti korisni za postupanje u praksi.

1. Promjena maloprodajnih cijena tijekom razdoblja dvojnog iskazivanja
2. Rok čuvanja poslovne dokumentacije
3. Preoblikovanje obveza u kapitalne pričuve društva
4. Oporezivanje PDV-om vrećica za komunalni otpad
5. Porezno motrište prodaja proizvoda izvan područja RH
6. Oporezivanje PDV-om usluge servisa jahte obavljene poreznom obvezniku iz treće zemlje
7. Prijava inozemnog dohotka za rad u EU-u i Ujedinjenim narodima
8. Ukupan broj dana godišnjeg odmora u slučaju otkaza ugovora o radu

Tema ovoga proračunskog praktikuma je naplata pruženih usluga putem kartičarske kuće i ulaganje na tuđu imovinu. Smatramo da je stvarna naplata prodane usluge uz posredovanje kartičarske kuće vrijeme kada se može odobriti prihod u razredu 6. Ulaganje u tuđu imovinu može imati obilježje imovine, ili ulagatelja ili imovine osobe koja je tu imovinu dala na uporabu.

1. Naplata putem kartičarske kuće
2. Ulaganje u tuđu imovinu

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s obveznim financiranjem poslovanja povezanih neprofitnih organizacija i oročenja novca kod poslovne banke. Ako jedna neprofitna organizacija mora obvezno financirati poslovanje neke druge neprofitne organizacije, u načelu je riječ o prijenosu novca koji ima posebno računovodstveno obilježje. Pri oročenju novca kod poslovne banke dobro se mora razmotriti ugovor jer kamata koja mu pripada ne mora, ali može biti, dio osnovnog potraživanja iz oročenja.

1. Transferi novca povezanim neprofitnim organizacijama
2. Oročenje novca u banci

Poslodavac odnosno isplatitelj primitaka s osnove nesamostalnog rada obvezan je sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz plaća radnika u prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31. prosinca, i to za radnike i fizičke osobe koji su kod njega ostvarivali te primitke u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. Radnici na taj način mogu iskoristiti jedno od poreznih olakšica koje nisu iskoristili tijekom godine te im se izravnava porezna osnovica, a godišnjim obračunom možebitno više plaćena svota poreza na dohodak i prireza vraća kroz isplatu neto-primitka.

1. Zašto treba sastaviti godišnji obračun plaće
2. Godišnji obračun plaće kada plaća nije isplaćivana tijekom poreznog razdoblja
3. Sastavljanje godišnjeg obračuna plaće
4. Godišnji obračun poreza na dohodak i osobni odbitak
5. Godišnji obračun radi različitog rasporeda porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja
6. Godišnji obračun kada se naknada plaće isplaćivala na teret HZZO-a ili proračuna
7. Kako postupiti s razlikom koja nastane po godišnjem obračunu
8. Ispravak godišnjeg obračuna plaće

Poslodavci mogu svojim radnicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djece u ustanovama predškolskog odgoja te drugih pravnih i fizičkih osoba koje se obavljaju na temelju posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi. Kako bi navedena isplata bila neoporeziva, moraju biti ispunjeni propisani uvjeti.

U ovom članku može se pročitati o mogućnosti neoporezive isplate navedene naknade radnicima i uvjetima koji moraju biti ispunjeni.

1. Uvod
2. Uvjeti za neoporezivu isplatu naknade za troškove vrtića
3. Primjer isplate neoporezive naknade
4. Umjesto zaključka

Propisani uvjeti za izlazak iz sustava PDV-a u odnosu na prethodnu godinu nisu se promijenili. To znači da porezni obveznik može izaći iz sustava PDV-a ako mu je vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj, 2022. godini, ispod praga od 300.000,00 kn bez PDV-a. Jasno, porezni obveznik treba izići iz sustava PDV-a i kod likvidacije obrta ili društva jer zadnjim poslovnim aktivnostima prestaje biti obveznikom PDV-a. Kod izlaska iz sustava PDV-a porezni obveznici trebaju voditi računa o obvezi ispravka pretporeza za nabavljenu dugotrajnu imovinu ako od godine nabave i korištenja pretporeza nije prošlo pet odnosno za nekretnine deset godina. Napominjemo da će se prag od 39.816,84 eura odnositi na promete u 2023. godini pri izlasku, odnosno ulasku u sustav PDV-a.

Tko može izići iz sustava PDV-a i koje obveze imaju porezni obveznici pri izlasku iz sustava PDV-a, detaljnije je opisano u nastavku članka.

1. Uvod
2. O čemu treba voditi računa kod izlaska iz sustava PDV-a
3. Obveze kod izlaska iz sustava PDV-a dobitaša i dohodaša

Primitak u naravi s osnove korištenje službenog vozila u privatne svrhe pojmovno uobičajeno vežemo za utvrđivanje dohotka od nesamostalnog rada, no primitak u naravi može nastati i kod osoba koje nisu zaposlenici društva koje ga dodjeljuje, Tada treba utvrditi porezne obveze na način propisan za drugi dohodak ili možebitno i dohodak od kapitala. Članovi društva i članovi uprave mogu biti u statusu zaposlenika ili svoju funkciju mogu obavljati bez obvezne prijave na obvezna osiguranja, a o tome ovisi porezni položaj njihovih primitaka. Kakav porezni položaj ima primitak u naravi s osnove korištenja službenog vozila u privatne svrhe, pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Utvrđivanje visine primitka u naravi s osnove korištenja službenog vozila u privatne svrhe
3. Korištenje službenog vozila članovi društva ne zaposlenog u društvu

S motrišta poreza na dodanu vrijednost višenamjenski vrijednosni kuponi predstavljaju kupone za koje u trenutku izdavanja nisu poznati svi elementi za obračun PDV-a odnosno za koje u trenutku prodaje nisu poznati mjesto isporuke ili stopa PDV-a po kojoj će se oporezivati isporuka dobara ili usluga za koju će se zamijeniti prodani vrijednosni kupon. U ovome članku autorica obrazlaže računovodstveno i porezno motrište prodaje višenamjenskih vrijednosnih kupona kod prodavatelja i kod posrednika te daje primjere prodaje i uporabe višenamjenskih vrijednosnih kupona.

1. Uvod
2. Obračun PDV-a pri izravnoj prodaji višenamjenskih vrijednosnih kupona kod prodavatelja dobara ili usluga
3. Obračun PDV-a pri prodaji višenamjenskih vrijednosnih kupona kod preprodavatelja
4. Zaključak

Dohodak od imovine i imovinskih prava jedan je od pet izvora dohotka. Kako se razlikuju imovinska prava te kako se utvrđuje porezna osnovica i po kojoj stopi se oporezuje dohodak ostvaren po toj osnovi, propisano je poreznim propisima. Dohotkom od imovinskih prava smatraju se dohodak ostvaren po osnovi autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, prema posebnim propisima. Više o tome možete pročitati u nastavku.

1. Uvod
2. Utvrđivanje dohotka od imovinskih prava
3. Ustupanje imovinskih prava
4. Oporezivanje dohotka od imovinskih prava

Porezni postupci provode se, u pravilu, po službenoj dužnosti neovisno o volji poreznih obveznika, ali radi utvrđivanja činjeničnog stanja propisana je obveza sudjelovanja poreznih obveznika u poreznom postupku. Porezno je tijelo obvezno utvrditi sve činjenice bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, pri čemu je s jednakom pozornošću obvezno utvrditi i one činjenice koje idu u prilog poreznom obvezniku, a koje će radnje poduzeti i u kojem opsegu, određuje porezno tijelo. Pravni lijekovi u poreznom postupku utvrđeni su OPZ-om, ZUP-om i ZUS-om.

1. Uvod
2. Pravni lijekovi
3. Žalba u poreznom postupku
4. Povrat u prijašnje stanje
5. Prigovor
6. Izvanredni pravni lijekovi
7. Upravni spor
8. Zaključak

Kada fizička osoba kupuje i prodaje nekretnine, treba uzeti u obzir da prodaja više od tri istovrsne nekretnine unutar razdoblja od pet godina može rezultirati plaćanjem poreza na dohodak od otuđenja nekretnina. U „više od tri“ nekretnine ne ubrajaju se sva otuđenja nekretnina, ali jednako tako neke će transakcije koje su prethodno bile izuzete od oporezivanja možebitno postati oporezive. U ovom praktikumu na primjeru pokazujemo kako se utvrđuje dohodak od otuđenja nekretnina (uz primjenu porasta cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu) te koje su druge obveze fizičke osobe koja kupuje i prodaje nekretnine.

1. Uvod
2. Kada se ne oporezuje dohodak od otuđenja nekretnina
3. Otuđenje više od tri istovrsne nekretnine u roku od pet godina
4. Zaključak

Kako se približavamo kraju godine, nužno je započeti s pripremama izrade godišnjeg plana poslovanja za 2023. godinu. S obzirom na turbulentnost vremena u kojemu živimo, visoku inflaciju, rast cijena energenata i sirovina, zastojima u dobavnim lancima, rast referentnih kamatnih stopa i uvođenje eura, godišnje planiranje za 2023. godinu pred poduzeća postavlja brojna pitanja i dvojbe.

Uz oprezno planiranje i uključivanje svih relevantnih činjenica i predviđanja za sljedeću poslovnu godinu, u tekućem će poslovanju nužno biti veliku pozornost posvetiti procesu upravljanja rizicima i kontinuiranom praćenju i revidiranju ciljeva i aktivnosti za njihovo ostvarenje, kako se nove okolnosti u samom okruženju ili interno u poduzeću budu pojavljivale.

U ovom članku autorica obrađuje proces pripreme godišnjega operativnog plana poduzeća te korake u pripremi godišnjeg proračuna odnosno master budžeta i njegovih sastavnih dijelova.

1. Uvod
2. Godišnji operativni plan
3. Godišnji proračun (master budžet)
4. Zaključak

Važnost nematerijalne imovine u obliku softvera, robne marke, patenata, autorskih prava, odnosa s kupcima ili dobavljačima, udjela u tržištu i slično, u četvrtoj industrijskoj revoluciji je neupitna. S obzirom na to da takva imovina predstavlja najveći pokretač vrijednosti u današnjem gospodarstvu, potrebno je pravilno procijeniti i iskazati (fer) vrijednost takve imovine. Svrha ovog članka je predstaviti nematerijalnu imovinu, izazove u procjeni te metode procjene vrijednosti nematerijalne imovine.

1. Općenito o nematerijalnoj imovini
2. Tehnike vrednovanja nematerijalne imovine
3. Zaključak

Ako umirovljenik zasniva radni odnosa, uz određene uvijete može zadržati i isplatu mirovine. U tom slučaju primat će dva primitaka koji se prema propisima o oporezivanju dohotka smatraju dohotkom od nesamostalnog rada. Prilikom obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada, isplatitelji koriste osobni odbitak umirovljenika koji utječe na visinu plaće i mirovine. Stoga, postavlja se pitanje kako je umirovljeniku „najisplativije“ koristiti osobni odbitak: samo za isplatu mirovine, samo za isplatu plaće ili ga rasporediti na oba isplatitelja.

1. Uvod
2. Osobni odbitak koji može koristiti umirovljenik
3. Obračun poreza i doprinosa iz / na mirovinu
4. Obračun plaće za umirovljenika
5. Godišnji porez na dohodak
6. Zaključak

U praksi su najčešći slučajevi likvidacije obrta, odnosno trajnog prestanak obavljanja samostalne obrtničke djelatnosti, o čemu smo opširno pisali u časopisu RRiF, br. 10/22., str. 128. U ovom se članku daje cjeloviti pregled poslovnih događaja, s poreznog i knjigovodstvenog motrišta, u slučaju otuđenja samostalne obrtničke djelatnosti. Riječ je o predaji ili prodaji cijele gospodarske djelatnosti koja se može nastaviti obavljati kod drugoga poreznog obveznika, a ako nisu zadovoljeni propisani uvjeti, djelatnost se ne nastavlja. To znači da treba razlikovati otuđenje s nastavkom poslovanja samostalne djelatnosti od otuđenja bez nastavka poslovanja.

1. Uvod
2. Obveze koje proizlaze iz propisa o PDV-u kod otuđenja samostalne obrtničke djelatnosti
3. Kako porez na dohodak određuje otuđenje samostalne djelatnosti
4. Zaključak

Autor u ovome članku na jezgrovit i sažet način razmatra neke značajne novosti koje donose predzadnje izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje su od iznimne važnosti ne samo za vozače nego i za sve sudionike u prometu. Zadnjim izmjenama toga Zakona, zbog uvođenja eura kao službene valute u nas, svote novčanih kazni izražene u kunama konvertiraju se u eure, tako da ćemo u ovome članku navoditi predmetne svote u toj valuti.

1. Uvod
2. Velika zakonska novost – reguliranje prometa osobnih prijevoznih sredstava, bicikla, mopeda i dr.
3. Zakonske novosti kod uvjeta za upravljanje vozilima
4. Koje nam novosti donose novele Zakona u kažnjavanju prekoračenja brzine
5. Zakonske novosti kod parkiranja i zaustavljanja
6. Pravo prednosti prolaska – važna zakonska novost
7. Zakonske novosti kod zdravstvenog pregleda vozača

Zlouporaba bolovanja nije definirana u važećim propisima. I u sudskoj praksi postoje različita shvaćanja o tome što se smatra zlouporabom bolovanja, a što ne. Možemo općenito reći da izraz zlouporaba bolovanja u širem smislu obuhvaća različite nepravilnosti i probleme koji se javljaju prilikom korištenja privremene nesposobnosti za rad, kao što su, primjerice, propuštanje radnika da poslodavca obavijesti o privremenoj nesposobnosti za rad ili da dostavi liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad u zakonskom roku i sl. S druge strane, zlouporabu bolovanja u užem smislu možemo definirati kao otvaranje i korištenje bolovanja zbog neopravdanih razloga odnosno korištenje bolovanja protivno njegovoj svrsi. Autorica u članku stoga objašnjava koje opcije poslodavcima stoje na raspolaganju u navedenim slučajevima.

1. Uvod
2. (Ne)obavještavanje poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad
3. Može li poslodavac od izabranog liječnika ili od radnika tražiti podatke o bolesti i privremenoj nesposobnosti za rad
4. Zlouporaba bolovanja
5. Nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti za rad od strane HZZO-a

Autor u ovome članku na jezgrovit i sažet način razmatra neka bitna pitanja vezana za sklapanje ugovora o doživotnom i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, uz kratak osvrt na njihove bitne značajke. Razmatraju se i pitanja fiktivnosti sklapanja tih ugovora u korelaciji s ugovorom o kupoprodaji.

1. Uvod
2. Ugovor o kupoprodaji – sažeti osvrt na njegov pojam
3. Osvrt na ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju
4. Osvrt na fiktivne ugovore

Autor u ovome članku na zanimljiv i detaljan način razmatra tvrtku trgovačkog društva, odnosno ime pod kojim to društvo posluje i pod kojim ono sudjeluje u pravnom prometu. Uz to se analizira i zaštita tvrtke trgovačkog društva, uz osvrt na aktualnu sudsku praksu.

1. Uvod
2. Sadržaj tvrtke
3. Uporaba tvrtke
4. Zaštita tvrtke
5. Zaključak

Sport ima poseban društveni položaj te je razložno da je i oporezivanje primitaka fizičkih osoba u području sporta nešto povoljnije uređeno od „redovitog“ oporezivanja. Poglavito poseban položaj imaju sportaši koji se smatraju samo jednom od skupina fizičkih osoba u sustavu sporta. Stoga se u ovom članku daje pregled neoporezivih primitaka sportaša, ali ne i drugih osoba u sportu.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Fizičke osobe u sportu
4. Zaključak

Prvi put nakon donošenja Zakon o javnoj nabavi u 2016. godini, on je i promijenjen. Njegove promjene autor navodi u ovom članku. Pri tome posebno naglašava promjene koje se odnose na obvezujući način izjavljivanja žalbe e-putem, naknade za pokretanje žalbenog postupka, omogućavanje naručitelja da javno otvaranje ponuda ne odgađa kada izjavljena žalba nije dopuštena ili je očito nepravodobna.

1. Uvod
2. Što donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi
3. Izjavljene žalbe obvezno moraju sadržavati žalbene navode
4. Svote žalbenih naknada
5. Mogućnost izuzeća od primjene ZJN 2016
6. Prilagodbe radi uvođenju eura
7. Propisan je kraći rok mirovanja
8. Produljen je rok sklapanja ugovora o javnoj nabavi odnosno okvirnog sporazuma
9. Ograničenje vrijednosne izmjene ugovora / okvirnog sporazuma tijekom izvršenja
10. Objašnjenje uvjeta za dopuštene izmjene ugovora
11. Obavijest o zaprimljenoj žalbi strankama žalbenog postupka
12. Izjavljena žalba na odluku o nedopustivosti sudjelovanja u slučaju dinamičkog sustava nabave
13. Definiran je rok unutar kojeg Državna komisija upućuje poziv na usmenu raspravu
14. Popis državnih tijela i tijela državne uprave iz Priloga I.
15. Zaključno

1. Visoko obrazovanje i znanstvena djelatnost
2. Promjene u području zaštite potrošača
3. način obilježavanja zgrada kućnim brojevima
4. Promjena Zakona o lokalnim porezima
5. Promjena Zakona o igrama na sreću
6. Socijalna skrb
7. Promjena neoporezivih svota i njihov odnos s pravima
8. Mjerila i način korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda
9. Promjene zbog uvođenja eura samo u svotama prekršajnih odredaba

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u rujnu 2022. godine
3. Cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u 2020. i 2021. godini
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u srpnju 2022. godine
5. Cijene proizvođača industrije
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Rast cijena stambenih nekretnina u prvim polugodištima 2021. i 2022.godine
8. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
9. Turizam
10. Trgovina na malo RH i EU-a
11. Prosječne mjesečne neto i bruto-PLAĆE zaposlenih u Hrvatskoj u kolovozu 2022. godine
12. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a