Računovodstvo, revizija i financije 12/2022

Uvođenje eura kao službene valute u RH utjecat će na obračun i isplatu plaće zarađene u prosincu te na obračun i isplatu drugih dohodaka ostvarenih u 2022. a koji će se isplaćivati u razdoblju primjene eura kao službene valute. O tome kako uvođenje eura utječe na računovodstvo poduzetnika te obračune javnih davanja, predaju JOPPD obrasca i dr., pročitajte u nastavku članka.

1. Ugovori o radu i utvrđivanje visine plaće u eurima
2. Obračun plaće za prosinac i isplatna lista
3. Obračun troškova službenog puta u razdoblju dvojnog iskazivanja i JOPPD
4. Ugovori o djelu i autorskom djelu

Kraj poslovne godine koja je jednaka kalendarskoj godini ove godine sa sobom nosi nove izazove jer uz dosadašnje poslove i procese računovodstvo poduzetnika treba pripremiti za prelazak na euro. Značajnu ulogu u pripremi i provedbi prelaska na novu valutu imaju informatičari, ali računovođe trebaju aktivno sudjelovati u svim postupcima i provjeriti jesu li zadovoljene odredbe zakona. O računovodstvenim postupcima vezanim uz prelazak na euro kod poduzetnika čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj, pročitajte u nastavku članka.

1. Obveze poduzetnika na kraju poslovne godine
2. Blagajničko poslovanje i predopskrba gotovim novcem eura
3. Sastavljanje bruto-BILANCE i otvaranje početnih stanja u 2023. godini
4. Ispostavljanje i knjiženje računa u 2023. godini
5. Postupanje s predujmovima iz 2022. godine u 2023. godini
6. Zaključak

U sljedećih nekoliko članaka donosimo pregled izmjena najznačajnijih propisa u području oporezivanja. Gotovo sve izmjene i usklađenja propisa zbog uvođenja eura stupaju na snagu 1. siječnja 2023. godine. Jedina izmjena koja će biti u primjeni već u 2022. godini odnosi se na povećanje cenzusa ostvarenih primitaka za djecu i uzdržavane članove koja se s sadašnjih 15.000,00 kn povećava na 24.000,00 kn.

Usklađenja koje se odnose na oporezivanje porezom na dodanu vrijednost i porezom na dobitak, fiskalizaciju te lokalne poreze već su donesene, a izmjene u dijelu oporezivanja porezom na dohodak trenutačno su u postupku donošenja. Većina pragova i ostalih svota bitnih za oporezivanje preračunana je iz kuna u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije odnosno prema propisanim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22. i 88/22.).

Svi provedbeni propisi koji se odnose na porezne propise o čijim usklađenjima pišemo, još uvijek nisu usklađeni i moguće je da neće ni biti do dana uvođenja eura. Napominjemo da će oni na temelju načela neprekidnosti pravnih instrumenata iz Zakona o uvođenju eura vrijediti i nakon uvođenja eura, odnosno proizvodit će pravne učinke kakve bi proizvodili i da euro nije uveden. Sve svote navedene u tim provedbenim propisima u kunama na temelju općih pravila o primjeni eura u RH od 1. siječnja 2023. godine smatrat će se svotama u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije (1 € = 7,53450 kn) i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura.

1. Uvodne napomene
2. Povećanje cenzusa ostvarenih primitaka za djecu i uzdržavane članove
3. Proizvodnja električne energije
4. Usklađenja zbog uvođenja eura

1. Uvodne napomene
2. Usklađenja zbog uvođenja eura
3. Ostale izmjene koje se odnose na uvođenje eura
4. Ostale izmjene u propisima o PDV-u

1. Blagajnički maksimum i dvojni optjecaj
2. Organizacijski dijelovi za potrebe fiskalizacije

1. Uvodne napomene
2. Oporezivanje samostalnih djelatnosti porezom na dobitak u 2023. godini
3. Utvrđivanje osnovice poreza na dobitak prema novčanom načelu u 2023. godini
4. Ostala usklađenja zbog uvođenja eura

1. Uvodne napomene
2. Prag za oporezivanje pokretnina porezom na nasljedstva i darove u 2023. godini
3. Porez na cestovna motorna vozila u 2023. godini
4. Porez na plovila u 2023. godini
5. Ostala usklađenja zbog uvođenja eura

U Narodnim novinama br. 114/22. objavljene su izmjene Zakona o računovodstvu. Navedene izmjene donesene su isključivo zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) i odnose se na zamjenu svota koje su bile iskazane u kunama na svote u eurima.

Odredbe navedenog Zakona primjenjuju se od 1. siječnja 2023. godine, odnosno od datuma uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U sljedećoj godini očekuju se izmjene navedenog Zakona koje će se odnositi na nefinancijsko izvještavanje.

1. Klasifikacija poduzetnika u 2023. godini
2. Obveznici revizije u 2023. godini
3. Ostale izmjene

Iako je sklopljen između dvije ugovorne strane, Kolektivni ugovor za graditeljstvo zajedno s njegovih pet promjena trebaju primijeniti svi poduzetnici koje se bave djelatnošću građevinarstva zbog toga što je nadležan ministar donio odluku o proširenju toga sklopljenog ugovora sa svim njegovim promjenama na sve osobe iz te djelatnosti.

U članku se daje sažetak odredaba Kolektivnog ugovora za graditeljstvo koji se primjenjuje na sve građevinare od 1. studenoga 2022. godine. Posebna se pozornost daje „direktorskoj“ plaći i upućuje se na to da je plaća radnika utvrđena prema navedenom kolektivnom ugovoru ujedno i njihova minimalna plaća za rad.

1. Uvod
2. Tko primjenjuje Kolektivni ugovor za graditeljstvo
3. Plaća radnika uključujući i osobe s posebnim ovlastima
4. Naknade plaće
5. Materijalna prava
6. Tarifni stavovi

Zbog poremećaja na domaćem tržištu energije od 1. listopada 2022. godine na snazi su posebne mjere na temelju kojih neki poduzetnici i samostalne djelatnosti zaprimaju račune od opskrbljivača električnom energijom na kojima je iskazano smanjenje cjelokupne svote računa, tj. subvencija.

U ovome članku prikazujemo način evidentiranja primljene subvencije u poslovnim knjigama poduzetnika koji su obveznici poreza na dobitak i samostalnih djelatnosti koje su obveznici poreza na dohodak i vode poslovne knjige.

1. Uvod
2. Iskazivanje u poslovnim knjigama poduzetnika – obveznika poreza na dobitak
3. Evidentiranje smanjenja cijene električne energije kod samostalnih djelatnosti – obveznika poreza na dohodak

Solarni sustavi omogućuju proizvodnju električne i toplinske energije iz sunčeva zračenja. Zbog sve viših cijena energije iz neobnovljivih izvora i preuzetih obveza smanjenja emisije stakleničkih plinova, solarna energija će se u budućnosti sve više koristiti.

U ovom članku autorica piše o računovodstvenom praćenju ulaganja u solarne sustave kod poduzetnika te ukratko obrazlaže porezno motrište isporuka solarnih sustava između poduzetnika.

1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje ulaganja u solarne elektrane
3. Posebnosti ulaganja u solarne panele na prostorima koji se koriste za stanovanje
4. Zaključak

Zbog različitog poreznog položaja bitno je razlikovati reprezentaciju od promidžbe. Reprezentacija je usmjerena na poslovne partnere, a promidžba na sadašnje i buduće kupce. Poduzetnik može ugošćavati i darivati poslovne partnere, u skladu s odlukom, tijekom cijele godine, ali krajem poslovne godine ove se aktivnosti intenziviraju. Promidžbene aktivnosti uobičajeno se provode tijekom cijele godine. O razlikama između reprezentacije i promidžbe te o njihovu poreznom položaju i računovodstvenom praćenju, pročitajte u nastavku članka.

1. Porezni položaj troška promidžbe i davanja uzoraka
2. Porezni položaj troška reprezentacije
3. Utjecaj troškova reprezentacije i promidžbe na osnovicu poreza na dobitak
4. Računovodstveno praćenje troškova reprezentacije i promidžbe
5. Zaključak

Darovi mogu biti dani bilo kome, a najčešće se daju neprofitnim organizacijama, kao što su udruge i klubovi, ili fizičkim osobama za zdravstvene ili neke druge potrebe. Darovi mogu biti u novcu, stvarima i uslugama, a vrlo je bitno voditi računa o poreznom tretmanu navedenih darova.

Autor u članku prikazuje način evidentiranja u poslovnim knjigama darova koje daju trgovačka društva te ukratko obrazlaže porezni tretman darovanja.

1. Uvodne napomene
2. Porezni položaj troškova darovanja
3. Računovodstveno praćenje troškova darovanja
4. Zaključak

Rashodovanje dugotrajne imovine i sitnog inventara provodi se u slučajevima dotrajalosti, zastarjelosti ili oštećenja imovine odnosno kada se vrijednost te imovine više ne može nadoknaditi uporabom ili prodajom. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište rashodovanja dugotrajne materijalne, nematerijalne imovine, biološke imovine i sitnog inventara. Navodi i primjere Odluka koje se donose pri provedbi rashodovanja imovine te objašnjava računovodstveno praćenje rashodovanja imovine.

1. Uvod
2. Rashodovanje dugotrajne materijalne imovine
3. Rashodovanje dugotrajne nematerijalne imovine
4. Rashodovanje biološke imovine
5. Rashodovanje sitnog inventara
6. Zaključak

Kontrola knjiženja provedenih na računima glavne knjige zahtjevan je i odgovoran posao. Kvalitetno obavljena kontrola jamac je dobre podloge za izradu završnih godišnjih izvješća. Kako bi postupak kontrole evidentiranja i vrednovanja imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda bio što učinkovitiji te kako bi se otklonile nehotično nastale pogreške, pripremili smo pregled kontrolno-analitičkih postupaka po razredima računskog plana.

1. Kontrolno-ANALITIČKI postupci na računima dugotrajne imovine
2. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja
3. Kontrolno-ANALITIČKI postupci na računima razreda 2
4. Provjera stanja i postupaka na računima kratkotrajne imovine – zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara
5. Podsjetnik za kontrolu troškova prije izrade računa dobitka i gubitka
6. Provjera na računima proizvodnje, biološke imovine, gotovih proizvoda, robe i dugotrajne imovine namijenjene prodaji
7. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima prihoda i rashoda (70 − 78)
8. Provjera na računima kapitala i pričuva (90 – 96) i izvanbilančnih zapisa (99)

Poduzetnici s krajem poslovne godine moraju provesti popis imovine i obveza društva kako bi se popisom utvrđena stanja uskladila s onima iskazanim u poslovnim knjigama. Razlike utvrđene popisom evidentiraju se u poslovnim knjigama na zadnji dan poslovne godine. U slučaju poslovne godine jednake kalendarskoj, to je 31. prosinca 2022. godine. Kako je u 2022. godini zakonska valuta plaćanja kuna, inventurna dokumentacija priprema se i u poslovnim knjigama u 2022. godini evidentira u kunama. U ovom članku pišemo o organizaciji i praktičnoj provedbi godišnjeg popisa imovine i obveza.

1. Uvod
2. Godišnji popis imovine i obveza
3. Organizacija i provedba godišnjeg popisa
4. Zaključak

Na temelju odluke uprave društva knjiže se popisne razlike. Porezno i računovodstveno postupanje s popisnim razlikama ponajprije ovisi o uzroku njihova nastanka i utvrđenoj odgovornosti. O poreznom položaju i računovodstvenom postupanju s popisnim razlikama na imovini kod obveznika poreza na dobitak, pročitajte u nastavku članka.

1. Vrste popisnih razlika
2. Primjena odluka HGK-a i internih akata poduzetnika
3. Porezni položaj popisnih razlika
4. Računovodstveno praćenje popisnih razlika
5. Zaključak

Pitanja vezana za manjak koji je posljedica djelovanja zaposlenika nekog poduzetnika ili je takav zaposlenik počinio štetu na radu li u vezi s radom, ne gube na aktualnosti. Stoga autor u ovome članku, na jezgrovit način daje odgovore na ta pitanja. Uz to daje i ogledne primjere relevantnih akata.

1. Uvod
2. Kako i čime poduzetnik kao poslodavac može od svog radnika naknaditi manjak
3. Izvansudsko namirenje tražbine poduzetnika
4. Sažeto o sudskom namirenju tražbine

Tema ovoga proračunskog praktikuma je bilježenje na računima glavne knjige obračuna poreza na dobitak koje neprofitne organizacije u koje se, u smislu tog poreza, uključuju i one koje se nalaze u proračunskom računovodstvenom sustavu. Porez na dobitak te organizacije mogu plaćati (obračunati) paušalno ili prema razlici prihoda i rashoda.

1. Obračun poreza na dobitak prema razlici prihoda i rashoda
2. Paušalni obračun poreza na dobitak

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s prodajom dugotrajne nefinancijske imovine koja je nabavljena do kraja 2007. godine odnosno od početka 2008. godine. Za knjigovodstvenu vrijednost prvo spomenute imovine zadužuju se rashodi, dok za drugo spomenutu zadužuju se vlastiti izvori. Prihodi se u obje okolnosti odobravaju u ukupnoj vrijednosti potraživanja za njezinu prodaju.

1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine koja je nabavljena počinjući od 2008. godine
2. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine koja je nabavljena zaključno s 2007. godinom

U vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana radnicima i djeci radnika uobičajeno se daruju prigodne nagrade u novcu i naravi. Neoporeziva svota koja se može isplatiti radnicima kao prigodna nagrada (npr. božićnica ili regres u vrijeme božićnih blagdana) je 5.000,00 kn, dar djeci 1.000,00 kn i dar u naravi 1.000,00 kn. Božićnica i ostale prigodne nagrade ne isključuju neoporezivu isplatu nagrade za radne rezultate u svoti od 7.500,00 kn godišnje. Više o svemu u nastavku članka.

1. Porezni pregled nagrada u vrijeme Božića
2. Božićnica
3. Dar djetetu do 15 godina života
4. Dar u naravi
5. Pravo na isplatu prigodnih nagrada
6. Isplata oporezivih nagrada zaposlenicima
7. Isplata oporezive božićnice mladoj osobi
8. Isplata prigodnih nagrada obrtnicima

Ako poslodavac nije tijekom 2022. godine isplatio nagradu za radne rezultate, može u prosincu isplatiti tu nagradu do svote od 7.500,00 kn neoporezivo. Jednako tako, osim prigodnog darivanja radnika i posljednje plaće u godini (u pravilu plaće za studeni), poslodavac može isplatiti i još jednu plaću koju u praksi nazivamo trinaesta plaća. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Pravo na nagradu za radne rezultate
2. (Ne)oporeziva nagrada za radne rezultate do 7.500,00 kn godišnje
3. Isplata trinaeste plaće
4. Isplata oporezive trinaeste plaće mladim osobama i osobama koje se prvi put zapošljavaju

Na temelju čl. 224. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 98/19.) uređen je radnopravni status pričuvnika za vrijeme izvršavanja vojne obveze.

Odredbom st. 3. toga članka Zakona o radu radnik ostvaruje pravo iz radnog odnosa kao da radi, a poslodavac ostvaruje pravo na troškove naknade plaće i drugih materijalnih prava pričuvnika koji su pozvani radi izvršavanja vojne obveze.

U nastavku članka opisat ćemo postupak ostvarivanja prava na naknadu plaće i obračun plaće.

1. Uvodne napomene
2. Prava osoba pozvanih zbog vojne obveze
3. Obveze javnih davanja prema novčanim naknadama
4. Izvješćivanje o isplaćenim naknadama / obračunanom doprinosu

Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske 2022. godine – 12. Obrazac PDV obveznici PDV-a trebaju predati najkasnije do 20. siječnja 2023. godine. U navedenoj prijavi porezni obveznik treba provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu te voditi računa o uobičajenim pravilima sastavljanja svakog Obrasca PDV. To znači da osim obveze ispravka PDV-a pri izlasku / ulasku u sustav PDV-a, porezni obveznici koji dijele pretporez trebaju provesti usklađenje priznatog pretporeza tijekom 2022. godine te izračunati novi postotak priznavanja pretporeza za 2023. godinu. Sve navedeno odnosi se na „dohodaše“ i „dobitaše“. Napominjemo da se način i pravila sastavljanja 12. Obrasca PDV za 2022. godinu nisu promijenila u odnosu na prethodnu godinu.

1. Uvod
2. Temeljne odredbe u vezi sa sastavljanjem 12. Obrasca PDV za 2022. godinu
3. obveze u vezi s podjelom pretporeza iz ulaznih računa – ispravak pretporeza
4. Na koga se odnosi obveza ispravka pretporeza u 12. Obrascu PDV
5. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA i povezanost s knjigovodstvenim računima
6. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine u računovodstvenim evidencijama – prema izdanim računima
7. Utvrđivanje obveze PDV-a u 12. obrascu pdv za obveznike koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o računovodstvenom i poreznom motrištu prodaje višenamjenskih vrijednosnih kupona kod prodavatelja i kod posrednika. U ovom članku autorica obrazlaže porezno motrište prodaje jednonamjenskih vrijednosnih kupona kod prodavatelja i kod posrednika te daje primjere računovodstvenog praćenja navedene prodaje i korištenja tih kupona.

1. Uvod
2. Obračun PDV-a pri izravnoj prodaji jednonamjenskih vrijednosnih kupona kod prodavatelja dobara ili usluga
3. Obračun PDV-a pri prodaji jednonamjenskih vrijednosnih kupona putem posrednika
4. Zaključak

Kada se nasljednicima isplaćuje primitak koji se oporezuje kao drugi dohodak, postoje određena pravila kojih se isplatitelji trebaju pridržavati. Isplata se obavlja isključivo na temelju pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju, doprinosi se ne obračunavaju, a predujam poreza obračunava se na jednak način kao što bi se obračunavao da je isplaćivan ostavitelju. U članku obrađujemo način isplate ugovora o djelu i autorskog honorara.

1. Uvod
2. Nasljednik kao porezni obveznik
3. Oporezivanje naslijeđenoga drugog dohotka i doprinosi

Čovjek najčešće nije svjestan kako zapravo svoj svakodnevni odnos s okruženjem usklađuje pregovaranjem. Interes i novac pokretač su pregovora, a svrha je da se drugu pregovaračku stranu uvjeri u ispravnost, opravdanost i prihvatljivost naših prijedloga. Druga strana o tome ne mora imati jednako mišljenje pa je zato potrebno posebno pregovaračko umijeće kojim će se naš prijedlog drugoj strani učiniti dovoljno privlačnim, poželjnim i korisnim. Uspjeh pregovara ovisi u velikoj mjeri o nama samima i o načinu na koji vodimo pregovore. Kad je riječ o poslovnim pregovorima, o ishodu pregovora ovisi poslovni uspjeh, karijera, plaća, zaposlenost i dr. A znamo li pregovarati?

1. Priprema za pregovore
2. Bitna pitanja za pregovore i bitne „sitnice“
3. Odijevanje za pregovore i početak razgovora
4. Kako do uspjeha u pregovaranju, bez podmićivanja
5. Umjesto zaključka

Samostalne djelatnosti mogu izabrati paušalno plaćanje poreza na dohodak ako nisu upisane u registar obveznika PDV-a te ako im ukupni godišnji primitci po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne prelaze svotu od 300.000,00 kn. Kod paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti unaprijed je određena porezna osnovica na koju se plaća porez na dohodak tijekom poreznog razdoblja prema poreznim razredima. Međutim, konačna porezna obveza utvrđuje se prema ostvarenom prometu iskazanom na Obrascu PO-SD odnosno PO-SD-Z za zajednički obrt, koji se za 2022. godinu dostavljaju nadležnoj ispostavi PU najkasnije do 15. siječnja 2023. godine.

Opširnije o obvezama paušalista i predaji propisanih obrazaca može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Koje samostalne djelatnosti mogu plaćati porez paušalno
3. Uvjeti za paušalno plaćanje poreza
4. Utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza i rokovi plaćanja
5. Koje su svote doprinosa trebali plaćati paušalisti za 2022. godinu
6. Postupanje kod promjene uvjeta za oporezivanje
7. Podnošenje izvješća za 2022. godinu za paušaliste

Fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost kao obrt, profesionalnu djelatnost, djelatnost poljoprivrede i druge djelatnosti za koje utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga propisanih Zakonom o porezu na dohodak, ako su u 2022. godini ostvarili primitak veći od 7.500.000,00 kn (995.421,06 €) obvezni su od 1. siječnja 2023. godine umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak. Tu promjenu načina oporezivanja ovi porezni obveznici mogu učiniti i na vlastiti zahtjev ako su ostvarili primitke manje od navedene svote. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Može li poduzetnik fizička osoba, obveznik poreza na dohodak nastaviti kontinuiranu djelatnosti kao trgovačko društvo
3. Sastavljanje početne bilance
4. Ispravak dobitka na kraju prve godine poslovanja kao obveznik poreza na dobitak
5. Kako postupiti kada su u početnoj bilanci iskazane veće obveze od imovine
6. Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini u sustavu poreza na dohodak smanjiti osnovicu poreza na dobitak ostvaren u prvoj godini u sustavu poreza na dobitak
7. Doprinosi obrtnika obveznika poreza na dobitak te mogućnost isplate poduzetničke plaće
8. Povratak s plaćanja poreza na dobitak na plaćanje poreza na dohodak
9. Promjena u plaćanju doprinosa

Odluku o prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša poduzetnici donose samo na kraju tekuće godine za sljedeću godinu ako su ispunili uvjete iz Zakona o porezu na dobit ili dobrovoljno na početku poslovanja. Prag za prijelaz dohodaša u dobitaša i obratno, prema Zakonu o porezu na dobit, određen je u visini primitaka od 7.500.000,00 kn. Međutim, u ovom se članku daju bitne napomene, obveze i porezne posljedice pri prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša s motrišta PDV-a.

O obvezama koje proizlaze s motrišta propisa o porezu na dohodak i o porezu na dobitak pri prijelazu dohodaša u dobitaša pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF, također u rubrici Obrtništvo i slobodna zanimanja.

1. Uvod
2. Obveze PDV-a pri prijelazu dohodaša u dobitaša
3. Obveze kod prijelaza dobitaša u dohodaša
4. Zaključne napomene

Obveza plaćanja turističke pristojbe propisana je Zakonom o turističkoj pristojbi koji uređuje i način utvrđivanja visine turističke pristojbe. Već četvrtu godinu zaredom Odluku o visini turističke pristojbe po osobi i noćenju, visini godišnje paušalne svote turističke pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i visini godišnje paušalne svote turističke pristojbe za osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor, za općine i gradove na svom području, uz mišljenje lokalnih turističkih zajednica, donosi županijska skupština odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, uz mišljenje Turističke zajednice Grada Zagreba za područje Grada Zagreba, do 31. siječnja tekuće godine za sljedeću godinu.

Ako županijska skupština odnosno Gradska skupština Grada Zagreba ne donese odluku o visini turističke pristojbe, primjenjuje se najniža svota turističke pristojbe. Opširnije o tome možete pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Tko su obveznici plaćanja turističke pristojbe
3. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje koriste uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojemu se obavlja ugostiteljska djelatnost
4. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma
5. Kako turističku pristojbu plaća brod na kružnom putovanju
6. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu – “iznajmljivači”
7. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor
8. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje borave na plovilu (nautičari)
9. Inspekcijski nadzor
10. Prekršajne odredbe

Dugo najavljivane novele Zakona o radu, prema trenutačno dostupnim informacijama, u saborskoj su proceduri na drugom čitanju, što znači da izmijenjeni Zakon o radu za sada još nije donesen, ali bi izmjene toga Zakona trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Predloženim se izmjenama u velikoj mjeri mijenjaju radni odnosi, o čemu detaljnije možete pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Općenit i sažet osvrt na područja koja se uređuju Prijedlogom izmjena ZR-a
3. Sadržaj ugovora o radu
4. Ugovor o radu na određeno vrijeme
5. Ugovor o radu za stalne sezonske poslove
6. Rad na izdvojenom mjestu rada
7. Dodatan rad
8. Probni rad
9. Plaćeni dopust
10. Neplaćeni dopust
11. Odsutnost s posla
12. Zaštita trudnica i osoba koje koriste rodiljna i roditeljska prava
13. Rad i zaštita djece i maloljetnika
14. Prestanak ugovora o radu
15. Otkaz i otkazni rok

Roditeljski dopust se, kako i sam naziv kaže, koristi primarno kao dopust, uz mogućnost korištenja i kao prava na rad s polovinom punoga radnog vremena. Iako ovi načini korištenja nisu novost u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/22.) 1. kolovoza 2022. godine uvedene su neke promjene u trajanju ovoga prava te visini naknade plaće koja se isplaćuje tijekom korištenja dopusta i prava na rad s polovinom punoga radnog vremena, a koji se detaljno objašnjavaju u ovom članku.

1. Zaposleni i samozaposleni korisnici
2. Uvjet staža
3. Radnopravni status roditelja
4. Razdoblje korištenja i trajanje roditeljskog dopusta
5. Istodobno korištenje roditeljskog dopusta
6. Kada dijete roditeljima nije isto po redu rođenja
7. Pravo na rad s polovinom punoga radnog vremena
8. Naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta
9. Naknada plaće tijekom rada s polovinom punoga radnog vremena

Ugovor o darovanju, kojim se jedna strana tog ugovora obveže dati stvar ili imovinsko pravo drugoj strani tog ugovora, a ta strana to prihvati, u našoj aktualnoj praski ne gubi na aktualnosti. U tom kontekstu, autor u ovome članku daje sažet prikaz tog ugovora, uz osvrt na recentnu sudsku praksu i ogledni primjer tog ugovora. O poreznom motrištu darovanja pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa.

1. Uvod
2. Neka značajna pitanja vezana za ugovor o darovanju
3. Odnos ugovora o kupoprodaji i ugovora o darovanju
4. Odgovornost darovatelja za materijalne i pravne nedostatke
5. Raskid ugovora o darovanju i opoziv darovanja
6. Ogledni primjer Ugovora o darovanju pokretnine
7. Zaključak

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u listopadu 2022. godine
3. Rast cijena poljoprivrednih proizvodau trećem tromjesečju 2022. godine
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u srpnju 2022. godine
5. Cijene proizvođača industrije
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
8. Turizam
9. Trgovina na malo RH i EU-a
10. Prosječne mjesečne neto i bruto-PLAĆE zaposlenih u Hrvatskoj u rujnu 2022. godine
11. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj i zemljama EU-a