Računovodstvo, revizija i financije 2/2022

Ovaj je članak informacija o aktivnostima i prilagodbama u procesu zamjene hrvatske kune eurom. Rađen je na temelju prijedloga Zakona o uvođenju eura koji je bio na javnom savjetovanju pa to treba imati na umu jer bi neki dijelovi pravnih odredaba mogli pretrpjeti izmjene, kada stupe na snagu. Tim će zakonom nastat i promjene u 46 zakona i oko 70 podzakonskih akata, a to u članku nismo obrađivali jer nije poznata dinamika stavljanja pojedinih propisa izvan snage donošenjem predmetnog zakona.

1. Pristup
2. Obveza dvojnog iskazivanja cijena
3. Opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac euro
4. Razdoblje dvojnog optjecaja
5. Razdoblje nakon završetka dvojnog optjecaja
6. Prilagodba informacijskih sustava
7. Računovodstvena prilagodba
8. Zaključak

Razvoj novih tehnologija i pojava „novih proizvoda“ na tržištu zahtijeva od računovođa i nova znanja. Jedno od područja s kojim se računovođe sve više susreću su kriptovalute jer je sve više poduzetnika koji stječu ili stvaraju kriptovalute. Cilj je članka objasniti osnovne pojmove vezane uz kriptovalute te kako se one računovodstveno prate kod poduzetnika obveznika poreza na dobitak.

1. Kriptovalute i njihova uporaba
2. Osnovni pojmovi vezani uz kriptovalute
3. Porezni položaj kriptovaluta
4. Stjecanje kriptovaluta
5. Načini vrednovanja i računovodstvenog praćenja kriptovaluta
6. Plaćanje i naplata u kriptovalutama
7. Zaključak

Podizanje nasada maslina i proizvodnja maslina s računovodstvenog motrišta predstavlja poljoprivrednu aktivnost. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje nabave poljoprivrednog zemljišta i podizanja nasada maslina odnosno definira troškove koji se trebaju uključiti u vrijednost tog nasada te daljnje utvrđivanje vrijednosti te imovine. Uz to u članku se definira računovodstveno praćenje proizvodnje maslina i maslinova ulja u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 17 odnosno MRS-a 41 i HSFI-ja 10 odnosno MRS-a 2.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Računovodstveno praćenje nabave nasada maslina od trećih osoba
3. Računovodstveno praćenje podizanja nasada maslina u vlastitoj izvedbi
4. Naknadno utvrđivanje vrijednosti maslinika
5. Utvrđivanje vrijednosti ubranih maslina
6. Priznavanje prihoda od potpora kod podizanja nasada maslina
7. Zaključak

Franšizno poslovanje podrazumijeva poslovni model u kojemu primatelj franšize preuzima način poslovanja od davatelja franšize, odnosno upotrebu trgovačkog znaka te znanja i iskustva davatelja franšize u obavljanju određene usluge ili u proizvodnji i/ili prodaji nekog proizvoda, pri čemu za takvu uporabu plaća davatelju franšiznu naknadu. Koja su sve prava i obveze stranaka Ugovora o franšizingu, koje se vrste franšiznih naknada obično ugovaraju te kakav je njihov računovodstveni i porezni položaj s motrišta davatelja i primatelja franšize, teme su o kojima autorica piše u ovom članku.

1. Uvod
2. Ugovor o franšizingu
3. Računovodstveni položaj franšizinga
4. Porezni položaj franšizinga
5. Umjesto zaključka

U ovom se praktikumu obrazlaže računovodstveno praćenje dogradnje građevinskog objekta u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda. Prema zahtjevima HSFI-ja 6 odnosno MRS-a 16 u trošak nabave dogradnje uključuju se svi troškovi koji su vezani uz dogradnju građevinskog objekta i stavljanje toga dijela objekta u uporabu. U praktikumu se daje i primjer računovodstvenog praćenja dogradnje građevinskog objekta na primjeru iz poslovne prakse.

1. Pristup
2. Definiranje troškova koji se uključuju u vrijednost dogradnje
3. Računovodstveno praćenje dogradnje građevinskog objekta

Izvještaj o novčanim tokovima može se sastaviti primjenom direktne ili indirektne metode. U prilogu časopisu br. 1/22. Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2021. godinu za poduzetnike prikazali smo sastavljanje izvještaja o novčanim tokovima primjenom direktne metode, a u ovom članku donosimo primjer sastavljanja primjenom indirektne metode.

1. Specifičnosti primjene indirektne metode kod sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima
2. Zaključak
3. Objašnjenje pojedinih stavaka izvještaja o novčanim tokovima
4. Primjer sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima – indirektna metoda
5. Zaključak

Teme ovoga proračunskog praktikuma izravno su podmirenje obveze prema podugovaratelju u sustavu javne nabave i plaćanje preuzetog duga uime druge proračunske osobe. Bez dodatnog pravnog temelja naručitelj je obvezan izravno platiti podugovaratelju poslove koje je u izvršenju ugovora o javnoj nabavi on obavio.

Kada se uime proračunske osobe plati dug, on se mora vratiti u roku u kojemu se dogovore preuzimatelj duga i proračunska osoba, pri čemu bi taj odnos mogao prerasti u zaduživanje proračunske osobe ako ona to mora vratiti preuzimatelju duga.

1. Obračunska namira
2. Podmirenje podugovaratelja

Autorica tekstom podsjeća neprofitne organizacije na obvezu sastavljanja i predaje godišnjih financijskih izvještaja, odnosno financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021., daje uputu koje izvještaje treba sastaviti i kome se predaju. Napominje se da Ministarstvo financija putem svoje mrežne stranice objavljuje i upute za njihovu predaju koje u vrijeme pisanja ovog članka nisu još bile objavljen.

1. Neprofitne organizacije moraju sastaviti godišnji financijski izvještaj
2. Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja i kome se predaju
3. Način predaje godišnjih financijskih izvještaja u FINA-u
4. Izjava o neaktivnosti
5. Financijski izvještaji neprofitne organizacije koja obavlja i gospodarsku djelatnost
6. Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava
7. Zaključak

U ovom se praktikumu knjiže sljedeći odnosi: ostvarivanje materijalnog prava radnika, zaduživanje neprofitne organizacije i njezino obdarivanje. Na prirodu rashoda ne utječe porezni položaj, neprofitne organizacija može se zadužiti prema svojim pravilima uz poštovanje određenih provedbenih odredaba općega neprofitnog sustava te u nekim okolnostima može primljeni dar iza izvještajnog razdoblja uključiti u prihode izvještajnog razdoblja.

1. Materijalno pravo radnika
2. Primitak zajma
3. Darovanje

Fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a obveznici su poreza na dobitak, trebaju plaćati doprinose za 2022. godinu na najmanju osnovicu od 10.490,70 kn. One mogu plaćati samo doprinose, ali mogu i isplaćivati plaću. Na koji način obračunavaju doprinose i poreze u svakoj od tih situacija, pokazujemo na brojnim primjerima u članku.

1. Poduzetnička plaća
2. Poduzetnici koji ne isplaćuju plaću
3. Poduzetnici „dobitaši“ koji isplaćuju plaću
4. Osnovica za obračun doprinosa za razdoblje koje nije cijeli mjesec
5. Mirovanje doprinosa
6. Zaključak

Doprinosi i porez na dohodak iz plaća koje se isplaćuju po sudskoj presudi, nagodbi tijekom sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema zakonu kojim je uređen postupak mirenja te u postupcima pred nadležnim službeničkim sudovima, obračunavaju se na način i po stopama koje su bile propisane i koje su se primjenjivale u razdoblju kada su te plaće trebale biti isplaćene.

Uvjet za takav obračun doprinosa i poreza na dohodak je da su plaće utužene u bruto-svoti, što znači da sadržavaju doprinose za mirovinsko osiguranje u I. i u II. stupu, koji se smatraju doprinosima iz plaće, porez na dohodak i prirez te neto-svotu plaće.

1. Temeljne zakonske odredbe koje se odnose na isplatu utuženih plaća
2. Mogućnost korištenja osobnog odbitka kod isplate utuženih plaća
3. Porezni položaj zateznih kamata na zakašnjelo plaćanje doprinosa i poreza na dohodak
4. Primjeri obračuna i isplate utuženih plaća
5. Kako postupiti s utuženim neoporezivim primitcima

Kapitalni dobitak predstavlja razliku prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine, a porez na kapitalne dobitke predstavlja porez koji treba podmiriti na razliku vrijednosti te imovine. Primitak koji nastaje trgovanjem kriptovalute oporezuje se porezom na dohodak od kapitala. Ako postoje elementi obračuna poreza na dohodak, u obzir se uzima porast vrijednosti financijske imovine koja je otuđena tijekom 2021. godine. S druge strane, za primitke koji nastaju rudarenjem kriptovaluta utvrđuje se drugi dohodak. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod u oporezivanje primitaka nastalih trgovanjem kriptovalutama
2. Oporezivanje primitaka nastalih trgovanjem kriptovalutama
3. Zamjena jedne kriptovalute drugom
4. Otuđenje kriptovalute stečene prije 2016. i nakon 2016. godine (nakon 2 godine od stjecanja)
5. Otuđenje kriptovalute stečene darovanjem između srodnika i nasljeđivanjem
6. Oporezivanje rudarenja kriptovaluta
7. Zamjena kriptovalute za dobra ili usluge

U okviru sustava poreza na dobitak i dalje postoji mogućnost primjene novčanog načela pri utvrđivanju porezne osnovice za porezne obveznike čiji ukupni prihod ne prelazi 7,5 milijuna kuna. Oni prijavu poreza na dobitak podnose na Obrascu PD-NN. Porezni obveznici koji su na vlastiti zahtjev počeli primjenjivati metodu novčanog načela u nekoj od prethodnih godina, obvezni su to nastaviti sljedeća tri porezna razdoblja pod uvjetom da im ukupni prihod na razini godine nije prelazio 7,5 milijuna kuna. Ako je nekom od njih istekla treća godina primjene novčanog načela, on je mogao do 15. siječnja 2021. godine dostaviti Poreznoj upravi „Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice“ i vratiti se u obračunsko načelo izračuna osnovice poreza na dobitak te utvrditi prijavu poreza na dobitak za 2021. godinu na Obrascu PD.

Poduzetnici koji su se u 2021. godini po prvi put odlučili za novčano načelo, bili su obvezni do 15. siječnja 2021. godine dostaviti Poreznoj upravi „Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice“. Međutim, sve do podnošenja prijave poreza na dobitak za 2021. godinu oni mogu Poreznoj upravi dostaviti „Izjavu o odustajanju od utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu“ i poreznu prijavu sastaviti u skladu s odredbama iz čl. 5., st. 1. Zakona o porezu na dobit na Obrascu PD.

Porezni obveznici koji su u 2021. godini ostvarili ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna, porez na dobitak plaćaju po stopi od 10 %.

1. Uvod
2. Postupak utvrđivanja osnovice poreza na dobitak primjenom novčanog načela
3. Sastavljanje Obrasca PD-NN
4. Porezna osnovica, porezna obveza, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji
5. Preneseni porezni gubitak
6. Predujmovi poreza na dobitak za 2022. godinu
7. Primjer utvrđivanja poreza na dobitak prema novčanom načelu

Plaćanje poreza na dohodak tijekom godine smatra se uplatom predujma poreza na dohodak. Godišnju obvezu poreza na dohodak utvrđuje Porezna uprava u posebnom postupku na temelju prikupljenih podataka o ostvarenim primitcima fizičkih osoba putem Obrazaca JOPPD, poreznih kartica i drugih dostupnih informacija. Poreznim su propisima istaknute kategorije fizičkih osoba koje svakako mogu očekivati rješenje Porezne uprave nakon obavljena posebnog postupka, a to su: mlade osobe, umirovljenici i osobe koje borave na području Grada Vukovara i na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti. Ako fizička osoba nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) ustanovi da joj tijekom isplate plaće ili ostalih primitaka tijekom poreznog razdoblja nisu priznate sve porezne olakšice koje bi mogle smanjiti njezinu godišnju poreznu obvezu, može Poreznoj upravi podnijeti ZPP-DOH (Zahtjev za priznavanje poreznih olakšica) koje će Porezna uprava, uz vjerodostojne dokaze, uzeti u obzir te utvrditi godišnju poreznu obvezu ili obaviti povrat preplaćenog poreza.

1. Za koje se dohotke (ne)utvrđuje godišnja obveza poreza na dohodak
2. Poseban postupak utvrđivanja godišnje obveze poreza na dohodak
3. Pravo na povrat poreza putem ZPP-DOH-a
4. Rokovi dostave poreznog rješenja na temelju posebnog postupka

Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje: RH) obvezan je prijaviti inozemni primitak u RH u propisanom razdoblju neovisno o činjenici je li u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o činjenici hoće li u RH postojati obveza plaćanja poreza. Međutim, od 1. siječnja 2020. godine na snazi je odredba Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 115/16. – 42/20., dalje: OPZ) na temelju koje je omogućeno dobrovoljno prijavljivanje primitaka iz inozemstva iz proteklih poreznih razdoblja bez obračunavanja dužnih kamata na poreze i doprinose i bez izricanja novčane kazne za prekršaj zbog njihova nepravodobnog prijavljivanja, a prijavljeni primitak oporezivat će se prema propisima važećim na dan dobrovoljnog prijavljivanja.

1. Primjena zakonskih odredaba pri dobrovoljnoj prijavi inozemnih primitaka
2. Inozemni primitak
3. Postupak dobrovoljnog prijavljivanja inozemnih primitaka
4. Dobrovoljna prijava godišnjeg dohotka iz inozemstva
5. Prijava neoporezivih primitaka
6. Dobrovoljna prijava konačnog dohotka iz inozemstva

Predaja statističkog izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim računima i dalje je obvezna. Obveznici sastavljanja tog izvješća su porezni obveznici upisani u registar PDV-a koji na dan 31. prosinca 2021. godine imaju evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja za isporuke dobara i usluga.

Navedeno se izvješće dostavlja Poreznoj upravi elektroničkim putem na Obrascu OPZ-STAT-1 u rokovima podnošenja prijave poreza na dohodak ili poreza na dobitak.

Autor u članku piše o obveznicima dostave izvješća, obrazlaže način i daje primjer popunjavanja Obrasca OPZ-STAT-1.

1. Uvod
2. Obveznici sastavljanja i predaje izvješća
3. Definicija dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja
4. Potraživanja koja su predmet izvješćivanja
5. Novčane kazne u slučaju ne predaje izvješća
6. Sadržaj Obrasca OPZ-STAT-1
7. Primjer ispunjavanja obrasca opz-STAT-1

Odredbama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza utvrđena je obveza i način izvješćivanja poreznih obveznika Poreznoj upravi o prekograničnim aranžmanima. Rok za dostavu informacija je 30 dana od nekog od nastalih događaja u vezi s tim aranžmanima odnosno mjesec dana od isteka tromjesečja u kojemu su informacije postale dostupne.

1. Obveza i rokovi izvješćivanja o prekograničnim aranžmanima
2. Obveznici podnošenja izvješća
3. Prekogranični aranžmani o kojima se podnose izvješća
4. Način podnošenja informacija
5. Zaključak

Svi pomorci (rezidenti) koji su po osnovi rada na brodu tijekom 2021. godine ostvarili dohodak od nesamostalnog rada obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak. No, ovisno o broju dana koji su proveli u međunarodnoj plovidbi, obvezni su ili nisu podmiriti i obveze po osnovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U skladu s time promijenjene su odredbe Pravilnika o porezu na dohodak.

1. Uvod
2. Koji pomorci trebaju podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak
3. Obvezno osiguranje i izdatci za doprinose
4. Obračun pomorskog dodatka – izdatak
5. Prijava poreza na dohodak – Obrazac DOH
6. Godišnja obveza poreza na dohodak člana posade broda

Primijećene su pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta. Naime, u određenim slučajevima umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu, potiče se osnivanje obrta koji utvrđuju dohodak u paušalnoj svoti te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu. Takva postupanja, motivirana isključivo kako bi se iskoristio način obračuna namijenjen paušalnim obrtnicima, tj. plaćanje što manjeg poreza na dohodak neovisno o stvarnoj gospodarskoj situaciji u kojima se odvijaju transakcije, unatoč postojanju obilježja nesamostalnog rada, predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.

1. Uvod
2. Pravni okvir za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada
3. O upitniku NR (utvrđivanje obilježja kriterija nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona)
4. Rješavanje po usporedbi podataka
5. Zaključak

Mogućnost plaćanja poreza po tonaži broda umjesto poreza na dobitak uređuje Pomorski zakonik. Porezni obveznici koji žele plaćati porez po tonaži broda moraju se prethodno prijaviti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture uz predočenje odgovarajućih dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta. Za 2021. godinu porez po tonaži može plaćati samo društvo koje je do 30. lipnja 2020. godine podnijelo prijavu Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da će umjesto poreza na dobitak plaćati porez po tonaži broda, kako je to uređeno čl. 429.c. st. 2. Pomorskog zakonika.

1. Obveze prije podnošenja porezne prijave za porez po tonaži broda
2. Porezni obveznik
3. Obračun porezne obveze i prijava poreza po tonaži
4. Izjava o sudjelovanju u sustavu – do kraja veljače 2021. godine

Stope zateznih kamata i najviše dopuštene ugovorne kamatne stope utvrđuju se za svako polugodište. Osnova za izračunavanje zateznih kamata jest referentna kamatna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.

Trend pada referentne kamatne stope i dalje se nastavlja, stoga su i stope zateznih i najviše dopuštenih ugovornih kamatnih stopa u prvom polugodištu 2022. godine niže u odnosu na prethodno razdoblje.

1. Zatezne kamate
2. Najviše dopuštene ugovorne kamatne stope

U 2022. godini osnovice na koje se obračunavaju i plaćaju doprinosi određuju se prema prosječno isplaćenoj bruto-plaći po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u RH u razdoblju siječanj – kolovoz 2021. godine. Prema objavi Državnog zavoda za statistiku prosječna plaća isplaćena u navedenom razdoblju je 9.537,00 kn. Primjenom koeficijenata objavljenih u Zakonu o doprinosima, prema toj plaći izračunane su osnovice za sve obvezne osiguranike u RH po svima osnovama osiguranja. Početak primjene novih osnovica je siječanj, s dospijećem uplate doprinosa u veljači 2022. godine.

1. Osnovice za plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja za obrtnike i slobodna zanimanja u 2022. godini
2. Mogućnost odabira veće osnovice za plaćanje doprinosa
3. Dnevne osnovice za plaćanje posebnog doprinosa za vrijeme službenog putovanja u inozemstvu
4. Uplatni računi za doprinose obrtnika i ostalih samostalnih zanimanja
5. Iskazivanje doprinosa na obrascima JOPPD obrtnika i samostalnih zanimanja
6. Primjeri iskazivanja podataka o doprinosima u obrascima JOPPD

Tko je autor, kao fizička osoba, u svjetlu novog propisa kojim se uređuju autorska prava te što je s praktičnog motrišta značajno za tu osobu, sažeto iznosimo u ovom članku.

1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Što se osobito smatra autorskim djelom
4. Tko se prema zakonu može smatrati autorom
5. Obračun javnih davanja autorskog honorara
6. Ovrha na autorskom honoraru

Zakonom o doplatku za djecu (Nar. nov., br. 94/01. – 58/18., dalje: Zakon) doplatak za djecu definiran je kao novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, a radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom zajednicom. Ako oba roditelja mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu, obvezni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvariti, a pravo na doplatak može se ostvariti samo po jednoj osnovi. Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak.

Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima propisanim Zakonom. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Korisnici doplatka za djecu i djeca kojima pripada doplatak
2. Korisnici doplatka za djecu i djeca kojima ne pripada doplatak
3. Uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu
4. Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu
5. Okolnosti koje mogu utjecati na izmjenu donesenog rješenja
6. Isplata doplatka za djecu
7. Naknada štete
8. Doplatak za djecu primjenom uredaba EU-a – Obiteljsko davanje u RH

Autori u članku donose pregled izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima koje su potaknute preuzimanjem Direktive (EU) 2019/771 i prenošenjem u naš pravni poredak. Izmjene su zahvatile područja materijalnih nedostataka te jamstva za ispravnost prodane stvari (garancija) što je dovelo do određenih promjena u odnosu kupac – prodavatelj, odnosno u njihovim međusobnim pravima i obvezama. S obzirom na to da je tehnološki napredak doveo do daljnjeg rasta tržišta robe koju često nazivamo elektroničkom robom te s obzirom na sve veći broj takvih uređaja i činjenice da ih potrošači sve više koriste, Direktiva 2019/771 sadržava nova pravila koja se primjenjuju na ugovore o kupoprodaji tzv. stvari s digitalnim elementima, o čemu je riječ u članku.

1. Uvod
2. Kratak pregled osnovnih novosti koje uvodi novela ZOO-a
3. Materijalni nedostatak stvari
4. Materijalni nedostatci za koje prodavatelj odgovara
5. Materijalni nedostaci stvari s digitalnim elementom
6. Prava kupaca

Kada se iz Sudskog registra trgovačkih društava izbriše neka pravna osoba, nije ju moguće vratiti u upis pa nastaju ozbiljni problemi ako se nakon brisanja utvrdi da je imala imovinu. Kako je takvih slučajeva bilo većem broju, uvedeni su pojmovi likvidacijske i stečajne mase, putem kojih se rješava problem imovine te pravne osobe, jer je prestao postojati dotadašnji nositelj prava vlasništva. Stoga je prvi korak u rješavanju problema utvrđivanje je li do brisanja došlo nakon stečajnog postupka ili je sudski registar brisao subjekt na temelju pravila iz Zakona o sudskom registru.

Autorica u članku analizira postupke u slučaju brisanja nakon stečajnog postupka i brisanja zbog nepredavanja godišnjih financijskih izvješća.

1. Uvod
2. Likvidacijska masa
3. Brisan stečajni dužnik
4. Završne napomene

Političke stranke, nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih tijela JLP(R)S-ova izabranih s liste grupe birača obvezni su do 1. ožujka 2022. godine dostaviti godišnji financijski izvještaj. Ako ga ne dostave Državnom izbornom povjerenstvu i Državnom uredu za reviziju, podliježu administrativnim i/ili prekršajnim sankcijama.

1. Uvod
2. Osnovne obveze političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih vijećnika
3. Dostava godišnjega financijskog izvještaja sa sastavnim dijelovima
4. Izvori sredstava za financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih vijećnika
5. Poslovne knjige
6. Odricanje od prava na redovito godišnje financiranje iz proračuna
7. Dostava godišnjeg financijskog izvještaja nezavisnih vijećnika kojima je mandat prestao tijekom 2021. godine
8. Sankcije
9. Dostava godišnjega financijskog izvještaja unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja

1. Pregled kretanja
2. Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a)
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Potrošačke cijene RH i EU-a
5. Rast proizvođačkih cijena industrije
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Vanjskotrgovinska razmjena
8. Turizam
9. Trgovina na malo RH i EU-a
10. Prosječne mjesečne neto i bruto-PLAĆE zaposlenih u Hrvatskoj za studeni 2021.godine
11. Zaposlenost i popisi stanovništva u Hrvatskoj od 1857. do 2021. godine