Računovodstvo, revizija i financije 4/2023

Osobni automobili koji su dio dugotrajne imovine poduzetnika, mogu biti nabavljeni na financijski leasing. Iako, kod takva oblika financiranja nabave, poduzetnik nije vlasnik vozila sve dok ne otplati vozilo u cijelosti, vozilo se evidentira kao njegova dugotrajna imovina te se obračunava i knjiži trošak amortizacije u razdoblju služenja predmetom leasinga. O prednostima i nedostatcima financijskog leasinga, načinu računovodstvenog praćenja te poreznom položaju osobnih automobila financiranih putem financijskog leasinga, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Karakteristike financijskog leasinga osobnih automobila
3. Ugovor o financijskom leasingu
4. Računovodstveno praćenje nabave osobnih automobila na financijski leasing
5. Zaključak

Poslodavci svojim radnicima mogu nadoknaditi troškove prehrane za vrijeme rada na dva načina: na temelju paušalne naknade ili putem vjerodostojne dokumentacije. Od 1. siječnja 2023. godine omogućeno je da isti radnik, odnosno porezni obveznik može u tijeku jedne godine imati različite načine isplate / nadoknade troškova prehrane, a da to i dalje bude neoporezivo, uz poštovanje mjesečnih ograničenja u svotama, te da se neoporezivi načini prehrane međusobno isključuju na razini mjeseca. U nastavku ovog članka može se pročitati o računovodstvenom i poreznom motrištu troškova prehrane radnika.

1. Uvod
2. Paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane
3. Prehrana na temelju vjerodostojne dokumentacije
4. Nova pravila – promjene poslodavaca, promjene načina isplate primitaka i kumulativna isplata unatrag
5. Dnevnice i prehrana

Ulaganja u višegodišnje nasade (voćnjake, vinograde, maslinike, plantaže drveća i sl.) predstavljaju poljoprivrednu aktivnost. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje podizanja višegodišnjih nasada i definira troškove koji se trebaju uključiti u vrijednost nasada te daljnje utvrđivanje vrijednosti te imovine. Uz to, u članku se definira računovodstveno praćenje proizvodnje voća. Sve to objašnjeno je na konkretnim primjerima iz poslovne prakse.

1. Uvod
2. Utvrđivanje vrijednosti višegodišnjih nasada
3. Utvrđivanje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta
4. Računovodstveno praćenje nabave višegodišnjeg nasada koji se stječe kupnjom
5. Računovodstveno praćenje podizanja višegodišnjeg nasada na vlastitu zemljištu
6. Računovodstveno praćenje proizvodnje voća u višegodišnjim nasadima
7. Rashodovanje višegodišnjih nasada
8. Zaključak

Obvezu sastavljanja i javne objave Godišnjeg izvješća imaju srednji i veliki poduzetnici, dok mikro i mali poduzetnici nemaju tu obvezu. Godišnje izvješće FINA-i se predaje u roku propisanom za javnu objavu, odnosno u roku od šest mjeseci od završetka poslovne godine za nekonsolidirane izvještaje, a u roku od devet mjeseci za konsolidirane izvještaje (obveznici konsolidacije). U ovom članku autorica piše o obvezi sastavljanja Godišnjeg izvješća i Godišnjega konsolidiranog izvješća i njihovu sadržaju.

1. Uvod
2. Obveznici sastavljanja Godišnjeg izvješća
3. Obvezni sadržaj godišnjeg izvješća
4. Godišnje konsolidirano izvješće
5. Javna objava, odgovornost i čuvanje godišnjih izvješća
6. Umjesto zaključka

Poduzetnici koji su poslovno neaktivni te u poslovnim knjigama nemaju evidentiranu imovinu ni obveze, nisu obvezni FINA-i dostaviti GFI i propisanu nestandardnu dokumentaciju radi javne objave ni GFI za statističke i druge potrebe, ali su obvezni do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu dostaviti Izjavu o neaktivnosti. Ako to ne učine, naći će se na popisu koji će FINA kreirati radi pokretanja prekršajnih postupaka.

1. Uvod
2. Obveza predaje godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe
3. Obveza predaje godišnjih financijskih izvještaja za javnu objavu
4. Način predaje GFI-ja za statističke i druge potrebe i javnu objavu
5. Predaja godišnjih financijskih izvještaja nakon isteka zakonski propisanih rokova i naknadni ispravci
6. Prekršajne odredbe radi nepredaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije u FINA-u
7. Postupak brisanja subjekata iz sudskoga registra radi nepredaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije radi javne objave

Tema ovoga proračunskog praktikuma je bilježenje na računima glavne knjige povrata sitnog inventara u godini koja slijedi godinu u kojoj je kupljen te neke promjene koje su povezane s dugotrajnom nefinancijskom imovinom.

Ako se sitni inventar vrati dobavljaču jer se ne može popraviti, ne može se smatrati da se stari inventar zamijenio novim inventarom te se ne može za to njegovo otuđenje iskazati potraživanje. Dugotrajna nefinancijska imovina može se isknjižiti iz evidencija (uključujući i glavne knjige) tek kada je otuđena, odnosno tek kada više proračunska osoba njome ne raspolaže.

1. Povrat sitnog inventara nabavljenog u prethodnoj proračunskoj godini
2. Nabava dugotrajne nefinancijske imovine, njezin otpis i otuđenje

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s darivanjem fizičke osobe u naravi i kupnja stvari koja s računovodstvenog motrišta ima obilježje dugotrajne nefinancijske imovine. Ako se radniku daruju stvari / usluge, jedan dio toga njegovog primitka može biti i oporeziv. To oporezivanje ne mijenja knjigovodstveni računa na koji će se taj događaj bilježiti. Nema zapreke da neprofitna organizacija kupi stvar i od fizičke osobe, ali pri tome bi trebala poštovati svoje procedure za nabave i odgovarajuće se postaviti u mogućnosti gotovinskog podmirenja tih obveza.

1. Dar u naravi
2. Kupnja imovine od fizičke osobe

Nesposobnost za rad zbog bolesti čest je slučaj kod poslodavca te stvara određena pitanja radno-pravne, porezne i zdravstvene problematike zbog svojih specifičnosti. U članku je objašnjen obračun i prikazivanje bolovanja za slučaj kada radnik nema uvjet staža osiguranja, prosjeka isplaćenih plaća u prethodnih 6 mjeseci te obračun naknade nakon 6 mjeseci i 18 mjeseci trajanja bolovanja te prikazivanje u Obrascu JOPPD.

1. Privremena nesposobnost ili spriječenost za rad – PNR (općenito)
2. Bolovanje zbog bolesti ili ozljede

Radniku za njegov rad pripada plaća koju mu poslodavac treba isplatiti u rokovima koji su određeni kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, a najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. Međutim, ako poslodavac ne obračuna i ne isplati plaću do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, obvezan je, između ostaloga, prvoga sljedećeg radnog dana dostaviti FINA-i zahtjev za prisilnu naplatu. O tome što sve poslodavac treba učiniti kada nije u mogućnosti isplatiti plaću radniku do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec te koja su prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Kada se plaća smatra neisplaćenom
3. Prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca
4. Obveze poslodavca koji nije isplatio plaću u propisanom roku
5. Naknadna isplata plaće
6. Zaključak

Prema propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti s propisima EU-a, osobe koje imaju prebivalište i žive u državi članici EU-a mogu se zapošljavati kod poslodavca s registriranim sjedištem u drugoj državi članici EU-a odnosno EGP-a te prema ugovoru o radu mogu obavljati poslove za tog poslodavca u matičnoj državi u kojoj ostaju u sustavu socijalnog osiguranja. Prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje radnika obavlja poslodavac pod osobnim registarskim brojem (OIB-om) koji za te strane poslodavce izdaje nadležna Porezna uprava u državi rada te doprinose obračunava i plaća prema propisima te države. Porez na dohodak radnik obračunava i plaća sam za sebe prema poreznim propisima matične države u kojoj radi. Svaka članica EU-a u skladu s propisima o koordinaciji socijalnog sustava uređuje način postupanja u tim slučajevima. U ovom članku pišemo o radu osobe u RH za poslodavca s registriranim sjedištem u članici EU-a te postupanje u skladu s hrvatskim propisima iz područja rada, socijalnog osiguranja te poreznim propisima.

1. Uvodne napomene
2. Prijava radnika u socijalna osiguranja u RH
3. Plaćanje doprinosa
4. Mogućnost preuzimanja odgovornosti za plaćanje doprinosa
5. Izvješćivanje o obračunanim i uplaćenim doprinosima na Obrascu JOPPD
6. Plaćanje poreza na dohodak

Ugovor o radu može otkazati poslodavac, a može ga otkazati i radnik. Pravo na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu te je u određenim slučajevima radnicima zajamčeno pravo na otpremninu samo kada poslodavac otkazuje ugovor o radu. No, pravo se može utvrditi i ostalim aktima koji uređuju prava radnika, a tada se pravo na otpremninu može utvrditi i kada radnik otkazuje poslodavcu ugovor o radu. Je li riječ o otpremnini koju treba oporezivati ili se svota predviđena za isplatu može isplatiti bez obračuna poreza na dohodak i prireza, određuju Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak. U ovom se članku piše o kojim slučajevima prilikom raskida ugovora o radu radnik ima pravo na otpremninu te kada je riječ o oporezivoj svoti, a kada o neoporezivoj.

1. Isplata neoporezive otpremnine
2. Isplata neoporezive otpremnine u slučaju poslovno i osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu
3. Isplatna lista koju poslodavac treba dati radniku u slučaju (ne)isplaćene otpremnine

U poslovnoj praksi poduzetnici često primaju i daju predujmove odnosno novčana sredstva za buduće isporuke dobra ili usluge. Autorice u članku objašnjavaju kada za porezne obveznike nastaje obveza PDV-a po primljenim predujmovima odnosno pravo na pretporez po danim predujmovima. Uz to, autorice definiraju računovodstvena i porezna postupanja kod predujmova ovisno o tome jesu li predujmovi primljeni odnosno dani za buduće isporuke u tuzemstvu za koje se obračunava tuzemni PDV ili za isporuke koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze, za isporuke u EU-u ili izvan EU-a, odnosno treće zemlje.

1. Uvod
2. Obveze s primljenim predujmovima
3. Postupanje s danim predujmovima
4. Obveze s primljenim predujmovima za isporuke koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze
5. Postupci s danim predujmovima za isporuke koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze
6. Zaključak

Sve isplate zadržanog dobitka oporezuju se u skladu s propisima (oporezivo / neoporezivo) koji su bili važeći u godinama kada je taj dobitak i ostvaren, no porez na dohodak od kapitala podmiruje se po stopi od 10 %. Ako je s osnove isplate predujma dobitka za 2022. godinu isplaćeno više predujmova u odnosu na ostvareni dobitak, više isplaćena svota smatra se izuzimanjem i oporezuje se stopom poreza na dohodak od kapitala po stopi od 30 %. Poreznu obvezu treba podmiriti s predajom prijave poreza na dobitak, Obrasca PD. O tome pišemo u ovom članku.

1. Kada se može isplatiti predujam dobitka za 2023. godinu
2. Isplata dividendi i udjela u dobitku
3. Isplata oporezive dividende i udjela u dobitku
4. Neoporeziva isplata dobitka i dividenda

Isporuka dobara unutar EU-a oslobođena je PDV-a. Međutim, za primjenu oslobođenja treba zadovoljiti propisane uvjete koji su jednim dijelom propisani odredbama Zakona o PDV-u, a drugim Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 282/2011. koja se odnosi na dokaze o otpremi dobara u drugu zemlju članicu EU-a.

Bitan uvjet je taj da su dobra otpremljena iz RH u drugu zemlju članicu EU-a. Pritom posebno treba voditi računa o poreznom položaju kupca, odnosno je li riječ o poreznom obvezniku koji je evidentiran u bazi VIES poreznih obveznika. O uvjetima za primjenu oslobođenja za isporuke dobara unutar EU-a, koje treba osigurati prodavatelj – porezni obveznik iz RH te kupac – porezni obveznik iz EU-a, te o poreznom i računovodstvenom evidentiranju isporuka unutar EU-a, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti za oslobođenu isporuku dobara unutar EU-a prema Zakonu o PDV-u
3. Uvjeti koje propisuje Provedbena uredba (EU) br. 282/2011
4. Porezno i knjigovodstveno evidentiranje isporuke dobara unutar EU-a
5. Oslobođenje za isporuku unutar EU-a određenih skupina dobara

U ovom članku autorice prikazuju što je to analiza usporedivosti, koji čimbenici utječu na usporedivost, što obuhvaća proces analize usporedivosti, a kroz jednostavne praktične primjere objašnjavaju i primjenu metoda transfernih cijena u kontekstu analize usporedivosti.

1. Uvod
2. Pojam analize usporedivosti
3. Čimbenici usporedivosti
4. Proces analize usporedivosti
5. Primjena metoda transfernih cijena u kontekstu analize usporedivosti
6. Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na analizu usporedivosti
7. Zaključak

Pri registraciji za potrebe PDV-a u tuzemstvu porezni obveznik sa sjedištem u trećoj zemlji ili na trećem području mora imenovati poreznog zastupnika, dok porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a ima mogućnost izbora. Autorica u članku objašnjava tko i pod kojim uvjetima može biti porezni zastupnik stranoga poreznog obveznika u RH, postupak odobrenja njegova imenovanja te ulogu koju ima u vezi s poreznim zastupanjem.

1. Uvod
2. Uloga poreznog zastupnika
3. Pravni okviri prema Direktivi vijeća 2006/112/EZ
4. Zaključak

1. Pokrenut ažurirani sustav kontrole uvoza u EU-u
2. Ažuriran EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe
3. Radi se na prijedlogu za jačanje ugovora s fiksnom cijenom struje
4. EK predlaže ažuriranje propisa o vožnji radi veće sigurnosti na cestama
5. EK će predložiti nova pravila za potporu određenim zelenim industrijama

Tematiku pregovaranja s kojom započinju poslovni (trgovački) odnosi između poduzetnika otvorili smo u našem časopisu br. 12/22., str. 188. Ovim člankom završavamo tu temu, a koju smo doveli sve do sklapanja ugovora. Bitno je ono što je pregovorima dogovoreno unijeti u ugovor ili predugovor. Odredbe o plaćanju ili osiguranja plaćanja spadaju, uz cijenu i rokove isporuke, u glavne sastojke ugovora.

1. Rješavanje problema beskonfliktnim pregovaranjem
2. Pregovori i kulturne razlike
3. Čimbenici uspjeha pregovaranja
4. Pregovaračka moć
5. Što učiniti kad pregovori dođu u slijepu ulicu
6. Sklapanje ugovora kao rezultat pregovaranja
7. Predugovor
8. Ugovor kao rezultat pregovora
9. Zaključak

Iako su se na temelju činjenice da je nacionalna valuta postala euro mnogi obveznici statističkog izvještavanja Hrvatske narodne banke ponadali da će njihove obveze prestati, stvarnost je sasvim suprotna: ne samo da se statistički izvještaji ne sastavljaju i predaju nego se pojavljuju i neki novi.

Predaja statističkih izvještaja HNB-u je obvezana i njezino nepoštovanje kako u vrsti tako i rokovima predstavlja devizni prekršaj koji se novčano kažnjava.

U području izvještavanja o kreditnim i deviznim poslovima i rokovima koji su za to propisani nema, u načelu, bitnih promjena. Oni su predmet ovog članka, od koji se posebno ističe godišnje izvješće o kreditnim poslovima s inozemstvom.

1. Uvod
2. Kreditni poslovi s inozemstvom
3. Depozitni poslovi s inozemstvom

Fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost (obveznici poreza na dohodak: obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici – „dohodaši”), koji poreznu obvezu utvrđuju putem poslovnih knjiga, utvrđuju obvezu poreza na dodanu vrijednost prema naplaćenim naknadama, a pretporez mogu odbiti na osnovi računa plaćenih dobavljačima. Dakle, s motrišta utvrđivanja obveze za PDV i odbitka pretporeza, primjenjuju načelo naplaćene naknade. O tome pišemo u ovom članku.

1. Porezni obveznik u sustavu poreza na dohodak – obveznik PDV-a
2. Obračun PDV-a kod obrtnika prema naplaćenim naknadama
3. Slučajevi kada se kod „dohodaša“ pri utvrđivanju obveze za PDV ne primjenjuje obračun prema naplaćenoj naknadi
4. Računi obveznika poreza na dohodak u sustavu PDV-a
5. Evidentiranje obveze za PDV

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) važan je organizacijski oblik i gospodarski čimbenik ne samo u poljoprivredi nego i u gospodarstvu RH u cjelini. Prvi je put zakonski uređen 2018. godine Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, nakon čega je zakonsko uređenje izmijenjeno najprije 2019. i sada 2023. godine. Ta zadnja (recentna) novela iz 2023. godine predmet je obrade u ovome članku. Ona je samo dijelom rezultat zamjene hrvatske kune eurom, ali još u većoj mjeri također niza novih poslovnih praksi i trendova koji se pojavljuju glede OPG-ova, a koje su zahtijevale sasvim nova, poboljšana ili prilagođena rješenja, primjerice, prodaju proizvoda OPG-a na daljinu uporabom suvremenih tehnologija, dopunske djelatnosti OPG-ova (posebno u turizmu, ugostiteljstvu i dr.). Autor donosi prilagođeni prikaz najvažnijih zakonskih novina tako da u članku svaku novinu iznosi pregledno i samostalno te u zasebnom poglavlju.

1. Uvod
2. Definicija „stoke“ i „ekonomske veličine poljoprivrednogA gospodarstva“ – čl. 5. Zakona o OPG-u
3. Upisnik OPG-ova – čl. 7. Zakona o OPG-u
4. Prodaja proizvoda na daljinu – čl. 8. Zakona o OPG-u
5. Prebivalište nositelja OPG-a na teritoriju druge države – čl. 9. Zakona o OPG-u
6. Stambeni objekti – čl. 11. Zakona o OPG-u
7. Dopunske djelatnosti OPG-ova – čl. 13., 14. i novi čl. 14.a i 14.b Zakona o OPG-u
8. Tko se mora upisati u Upisnik OPG-ova i status OPG-a – čl. 15. i 16. Zakona o OPG-u
9. Naziv OPG-a – čl. 18., 18.a i 18.b. Zakona o OPG-u
10. Dva ili više OPG-ova na istoj adresi – čl. 16. Zakona o OPG-u
11. Zajednički OPG – čl. 18. Zakona o OPG-u
12. Pomoć članova kućanstva i članova obitelji u radu na OPG-u i upis članova OPG-a u Upisnik – čl. 25. i 28. Zakona o OPG-u
13. Proizvodni resursi – čl. 31. i 39. Zakona o OPG-u i promjena nositelja OPG-a – čl. 34. Zakona o OPG-u
14. Proizvodne jedinice i izdvojeni pogoni – čl. 39. Zakona o OPG-u
15. Upis promjene u OPG-u po službenoj dužnosti – čl. 39. Zakona o OPG-u
16. Izuzeće od ovrhe – čl. 41. Zakona o OPG-u
17. Prestanak OPG-a – čl. 43. Zakona o OPG-u
18. Promjena statusa OPG-a – čl. 44. Zakona o OPG-u
19. Administrativna rasterećenja u smislu izmijenjenog čl. 45. Zakona o OPG-u
20. Inspekcijski nadzor i upravne mjere – čl. 47. i 48. Zakona o OPG-u
21. Novi fleksibilan i razuman pristup prekršajnoj odgovornosti – čl. 49. Zakona o OPG-u
22. Zaključak

Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ima značajan i kontinuirani trend rasta u privatnom turističkom smještaju u RH. Ugostiteljske usluge u domaćinstvu može pružati fizička osoba – građanin (iznajmljivač). Iznajmljivačem se smatra državljanin RH te državljani ostalih država članica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije. Tim se uslugama smatraju ugostiteljske usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za odmor, smještaja u kampu i/ili kamp-odmorištu, smještaja u objektu za robinzonski smještaj te doručka gostima kojima iznajmljivač pruža usluge smještaja.

1. Uvod
2. Uvjeti pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu
3. Iznajmljivači s pravom isticanja oznake za kategoriju (zvjezdice) koji nastavljaju s pružanjem ugostiteljskih usluga
4. Obveze iznajmljivača u pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

Radnik može obavljati rad u prostoru poslodavca te na drugom mjestu ili mjestima koja to nisu. Jedan od oblika rada koji se ne obavlja u prostoru poslodavca jest rad na izdvojenom mjestu rada. Taj je institut pretrpio izmjene zadnjom zakonskom novelom, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22., dalje: ZiDZR), koji je uglavnom1 stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine. Upravo je taj institut predmet razmatranja u ovom članku te važna pitanja oporezivanja s motrišta doprinosa i obveznih osiguranja u okviru takva rada.

1. Uvod
2. Pojam i razgraničenje instituta
3. Rad na izdvojenom mjestu rada – neka općenita pitanja
4. Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada
5. Prava i obveze rada na izdvojenom mjestu rada
6. Paušalna naknada za rad od kuće
7. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla radnicima koji rade na izdvojenom radnom mjestu ili od kuće

Vaučer predstavlja instrument za dodjelu javnih sredstava za obrazovanje odraslih nezaposlenih i zaposlenih osoba. O uvjetima korištenja vaučera, programima koji se ovim putem mogu financirati te načinu prijave Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za dodjelu sredstava piše autor u ovom članku.

1. Uvod
2. Tko može iskoristiti vaučer i uz koje uvjete
3. Gdje je katalog programa i prijava na vaučer
4. Udio financiranja putem vaučera
5. Što se financira putem vaučera
6. Proces prijave i dodjele vaučera
7. Zaključno – pogodnosti i obveze za poslodavca

U prošlom broju našega časopisa autor je analizirao opća pravila o odgovornosti za štetu izazvanu opasnom stvari i opasnom djelatnošću. U ovom broju nastavljamo s ovom bitnom tematikom razmatrajući odgovornost za štete izazvane motornim vozilom u pogonu.

S obzirom na to da su motorna vozila dio naše svakodnevnice, važno je biti upoznat tko i pod kojim pretpostavkama odgovara za štetu izazvanu motornim vozilom u pogonu. Zbog toga autor ovog članka analizira odredbe čl. 1068. – 1072. aktualnog Zakona o obveznim odnosima1, kojima je ta materija uređena, uz osvrt na sudsku praksu.

1. Uvod
2. Motorno vozilo u pogonu – pojam
3. Odgovornost prema trećima
4. Odgovornost u slučaju neovlaštene uporabe motornog vozila
5. Međusobni odštetni zahtjevi vlasnika motornih vozila
6. Naknada štete prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu
7. Zaključak

U skladu s pravilima financijskog izvještavanja u sustavu proračunskog računovodstva financijski izvještaji predaju se kvartalno. Prvi nastupajući rok za predaju financijskih izvještaja za izvještajno razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2023. je 11. travnja 2023. godine. U članku se daje samo kratak podsjetnik na tu obvezu.

1. Uvod
2. Obrasci, obveznici i rokovi
3. Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja
4. Ažuriranje podataka u aplikaciji RKPFI

Jedna o bitnih sastavnica sustava javne nabave za stvarnu mogućnosti sudjelovanja isporučitelja odnosno pružatelja usluga i radova je i njihovo ispunjenje kriterija za njihov mogući odabir, što, u biti, predstavlja ispunjenje njihovih uvjeta sposobnosti. Da bi oni dokazali svoje uvjete sposobnosti, ako ih samostalno nemaju, daje im se mogućnost oslanjanja na neke druge subjekte. U članku se obrađuje dokazivanje sposobnosti popisom glavnih isporuka robe drugih gospodarskih subjekata, što se pokazalo prijepornim u provedbi ovoga dopustivog instituta javne nabave.

1. Uvod
2. Relevantne odredbe Direktive 2014/24/EU
3. Mišljenja
4. Rješenja DKOM-a

1. Postupci nabave roba, usluga i radova
2. Knjižnice
3. Plaće i materijalna prava
4. Kazališta
5. Znanost i visoko obrazovanje
6. Muzeji
7. Evidencije u arhivima
8. Javna nabava

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u zemljama EU-a, europodručja i Hrvatskoj u veljači 2023. godine
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u siječnju 2023. godine
4. Cijene proizvođača industrije RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
7. Turizam
8. Trgovina na malo RH i EU-a
9. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u Hrvatskoj za siječanj 2023. godine
10. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj i zemljama EU-a i europodručja