U ožujku ove godine donesen je vrlo značajan propis - novi Zakon o zaštiti potrošača. Stoga u ovome članku autor navodi osnove nove pravne regulacije te želi naglasiti važnost ozbiljne i sustavne primjene njegovih odredaba za sve trgovce i druge obveznike primjene.
U deset godina koliko je Zakon o medijima na snazi, u pravnoj se praksi i relevantnoj judikaturi očitovala njegova podnormiranost i nedorečenost, što je rezultiralo otvaranjem brojnih procesnopravnih i materijalnopravnih pitanja. Na neka od njih odgovore je iznjedrila recentna sudska praksa pa autor u ovom članku iznosi prijedloge za unošenje tih općeprihvaćenih pravnih shvaćanja u pravnu normu. Osim toga naglašava da Zakon treba normativno doraditi i poboljšati i u brojnim drugim segmentima, stoga ovdje daje konkretne normativne prijedloge koji bi zasigurno poboljšali zakonski tekst i olakšali njegovu primjenu u praksi.
Autori u ovom radu istražuju institut zakonskoga poreznog jamstva, s posebnim naglaskom na njegove izmjene (materijalnopravne i postupovnopravne), nakon stupanja na snagu prve novele OPZ-a iz 2012. Novelom se širi krug zakonskih jamaca za porezne obveze trgovačkih društava, i to na članove društva, članove uprave i izvršne direktore društva te s njima povezanih osoba, ako se u posebnom dijelu poreznog postupka utvrdi da su zloporabom svojih prava ili ovlasti uzrokovali nemogućnost naplate poreznog duga od društva kao glavnoga poreznog dužnika. Prikazuju se i kritički preispituju novelirane odredbe kojima se uvodi tzv. „proboj pravne osobnosti“ u OPZ, s posebnim osvrtom na postupovna pitanja koja bi mogla izazvati probleme u njihovoj primjeni.
Autori: Prof. dr. sc. Nataša ŽUNIĆ-KOVAČEVIĆ Stjepan GADŽO , mag. iur.
Radni odnosi pomoraca zasnivaju se također ugovorom o radu. Ali, s obzirom na to da se rad pomoraca prema vrsti, mjestu i načinu rada, okolnostima i uvjetima pod kojima se odvija i drugim svojim osobinama razlikuje od rada u radnom odnosu uređenom općim radnim pravom, bilo je nužno urediti radni odnos pomoraca posebnim propisima prilagođenim naravi takva rada. Rad pomoraca općenito, osobito u međunarodnoj plovidbi, u velikoj je mjeri ujednačen, pa se pokazalo da je i na međunarodnoj razini također potrebno urediti (standardizirati) te specifične radne odnose. To je učinjeno međunarodnim konvencijama i drugim međunarodnim aktima koji obvezuju države koje su ih prihvatile, ali i nekim općim aktima MOR-a, kao što su preporuke koje ne obvezuju, ali pridonose razjašnjavanju i pravilnijoj primjeni navedenih obvezujućih akata. U ovoj se regulativi ne smije zaboraviti ni važnost običajnog prava na koje izričito upućuje Pomorski zakonik RH. Time se pridonijelo ne samo ujednačavanju radnog prava država i pravednijim društvenim odnosima te smanjenju diskriminacije među radnicima nego i olakšanju obavljanja pomorskog prometa, osobito u međunarodnoj plovidbi. U ovom članku autor piše samo o nekim posebnostima u radnim odnosima pomoraca, jer bi navođenje svih specifičnosti zahtijevalo cijelu knjigu.
Novodoneseni Pravilnici razrađuju kvotno zapošljavanje za sve poslodavce koji zapošljavanju najmanje 20 zaposlenih u skladu s novim Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Ako poslodavci do 1.siječnja 2015. ne zaposle dovoljan broj osoba s invalidnošću, bit će obvezni plaćati novčanu naknadu. Detaljnije o navedenom, u nastavku ovoga članka.
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju promijenjeni su rokovi za prijavu radnika na mirovinsko osiguranje te za odjavu s istoga, što je u praksi uzrokovalo stanovite dvojbe. S druge pak strane, rokovi za prijavu i odjavu sa zdravstvenog osiguranja nisu promijenjeni.
Autori u ovome članku iznose neka zapažanja o promjeni materijalnog, normativnog okvira kojim se uređuje pravo Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na potraživanje naknade štete koje je donio Zakon o mirovinskom osiguranju, a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. Promjene koje se razmatraju u ovome članku tiču se vrste davanja za koju se može potraživati naknada štete, opsega štete koju Zavod može zahtijevati i vremena do kojeg se može zahtijevati naknada štete.
U ovom su članku razmotrene odredbe Zakona o upravnim sporovima vezane za tužbeni zahtjev, izneseno je više praktičnih savjeta za formuliranje tužbenog zahtjeva te su ponuđeni ogledni primjeri sastavljanja tužbenog zahtjeva u tipičnim varijantama upravnog spora.
Autor u članku, kroz komentar jedne sudske odluke, analizira pitanje zastarijevanja tražbine naknade za izvršena ulaganja u tuđi poslovni prostor te zaključno iznosi stajalište da se na zastaru prava posjednika na naknadu nužnih ili korisnih troškova prema vlasniku stvari ne primjenjuju opće odredbe o zastarnim rokovima sadržane u obveznom pravu, već se primjenjuju posebne odredbe sadržane u stvarnom pravu
U ovome članku autorica daje pregled daljnjeg razvoja UCITS direktiva - od UCITS IV direktive iz 2009., preko nadolazeće UCITS V direktive, sve do najava UCITS VI - te iznosi najvažnije promjene i utjecaj na hrvatsko zakonodavstvo i praksu. Do kojeg ćemo broja UCITS direktive doći – pitanje je, kao i gdje su RH i naša fondovska industrija u cijeloj toj priči. Ovaj će članak ukratko prikazati promjene koje donosi UCITS V direktiva i njezin trenutačni status u europskom, a samim time i hrvatskom, zakonodavnom procesu.
Ovim se člankom daje pregled zastarnih rokova za potraživanja s kojima se dužnici najčešće susreću te kako i na koji način isticati prigovor zastare u ovršnom postupku. Upućuje se i na bitne razlike u odnosu na to je li ovrha određena na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave.
Pravilo o litispendenciji, sadržano u čl. 27. Uredbe Bruxelles I, umanjuje rizik od vođenja paralelnih postupaka u različitim državama članicama Europske unije koji uključuju isti predmet spora i iste stranke te od proturječnih odluka kojima bi ti postupci mogli rezultirati. Ova odredba predstavlja jedan od najučinkovitijih mehanizama za postizanje pravne sigurnosti i ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, kao temeljnih vrijednosti Bruxelles/Lugano sustava nadležnosti. Članak pruža uvid u pravilo o litispendenciji, njegovu primjenu i tumačenje. Dan je pregled izmjena pravila o litispendenciji od Briselske konvencije, preko Uredbe Bruxelles I, do najnovijih izmjena uvedenih preinačenom Uredbom Bruxelles I. Posebice se obrađuje problematika odnosa pravila o litispendenciji i pravila o prorogaciji nadležnosti, koja je bila jedan od ključnih razloga donošenja izmjena preinačenom Uredbom Bruxelles I.
Važnost javne nabave za izgradnju unutarnjeg tržišta EU-a i njezin utjecaj na gospodarstvo široko su poznati. Upravo se stoga Europska komisija koristi javnom nabavom kao glavnim instrumentom za provedbu politika značajnih za gospodarstvo, osobito kada se druge mjere pokažu manjkavima ili neučinkovitima. Tumačeći direktive iz javne nabave, sud Europske unije usmjerava praksu javne nabave u državama članicama unutar okvira temeljnih načela iz osnivačkih ugovora. Autori u ovome članku obrađuju recentnu presudu C-425/12 Portgás u kojoj je Sud odlučivao o mogućnosti da se država poziva na odredbe direktive u slučaju kada ta direktiva nije prenesena u nacionalno pravo.
