Tijekom ljetnih mjeseci pojačana je prodaja sezonskog voća i povrća, gljiva, sira, meda, riba i drugih prehrambenih proizvoda na klupama i štandovima na tržnici i izvan njih, posebice uz frekventne prometne pravce i na javnim površinama turističkih mjesta. Tema ovog članka je uputiti prodavatelje ovih proizvoda pod kojim uvjetima i na koji način mogu obavljati prodaju sezonske hrane i kojih se obveza pritom moraju pridržavati.
1. Uvod
2. Tko može i na koji način obavljati prodaju na otvorenom
3. Zabrane i ograničenja glede prodaje hrane na otvorenom
4. Označavanje sezonske hrane koja se prodaje na otvorenom
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, čija se objava očekuje u Narodnim novinama, izmijenjen je i dopunjen Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08. i 43/09., dalje: ZUD). Jednako tako, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, čija se objava također očekuje u Narodnim novinama, izmijenjen je i dopunjen Zakon o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07., dalje: ZOPUT).
U nastavku članka daje se objašnjenje osnovnih pitanja koja su obuhvaćena izmjenama navedenih propisa.
1. Što donose izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
2. Što donose izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu
Početkom ove godine na snagu je stupio novi Zakon o radu čijim je odredbama poslodavcima propisana obveza vođenja evidencije o radnicima. U skladu s time, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donio je i provedbeni propis novog ZR-a – Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima – koji je stupio na snagu 1. lipnja ove godine, a kojim je ova obveza poslodavaca detaljnije uređena.
U ovom se članku, stoga, daje kratak pregled odredaba navedenog pravilnika.
1. Dosadašnje evidencije
2. Evidencije o radnicima i radnom vremenu radnika prema odredbama novog pravilnika
Djeca s teškoćama u razvoju kao i njihovi roditelji mogu ostvariti posebno utvrđena prava prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potrebama. Posebna prava prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju odnose se na produženje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju i nakon navršene 18. odnosno 26. godine života kao članovi obitelji, ako posjeduju odgovarajuće rješenje nadležnog tijela. Jednako tako, roditelj djeteta s teškoćama u razvoju može u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja ostvariti pravo na boravak uz dijete (dnevni ili cjelodnevni) za vrijeme bolničkog liječenja djeteta u bolnicama za liječenje akutnih bolesti kao i u bolnicama za liječenje kroničnih bolesti te pravo na naknadu plaće za bolovanje. O tome pročitajte u ovom članku.
1. Obvezno zdravstveno osiguranje djece
2. Obvezno zdravstveno osiguranje preko roditelja
3. Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja
4. Prava s osnova rodiljnih i roditeljskih potpora
U praksi su česti slučajevi da poslodavac prouzroči štetu radniku i radnik poslodavcu. Nas ovdje posebno zanimaju slučajevi kad poslodavac prouzroči štetu radniku na radu (i u vezi s radom). Tada dolazi do odgovornosti poslodavca da tu štetu, pod zakonskim uvjetima, nadoknadi radniku. I Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09.) u čl. 103. uređuje odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku. Prema tim odredbama, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Prema st. 2. istoga članka pravo na naknadu štete ima radnik i u slučaju štete koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. Nas sada zanima šteta koju radnik pretrpi na radu ili u vezi s radom, a na koju se odnose odluke Vrhovnoga suda RH koje ćemo u nastavku prikazati. Iako su te odluke temeljene na prijašnjim propisima, one su aktualne i sada jer se odgovarajući propisi nisu bitno izmijenili.
1. Uvod
2. Obavljanje poslova suprotno propisima o zaštiti na radu
3. Podijeljena odgovornost za štetu
4. Šteta nastala radom radnika koju poslodavac nije mogao predvidjeti
Mogućnost pobijanja pravnih radnji dužnika vjerovniku pruža mogućnost pobijanja imovinskopravnih raspolaganja insolventnog dužnika. No čl. 66. Zakona o obveznim odnosima ne pretpostavlja insolventnost dužnika, nego je dovoljno da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika, što znači da dužnik nema dovoljno sredstava za podmirenje vjerovnikove tražbine. Mogu li te pravne norme doprinijeti sigurnosti gospodarskih subjekata?
U časopisu RRiF br. 5/10., str. 141., objavljen je uvodni dio naslovne teme. Ovim člankom nastavlja se razmatranje odgovornosti članova uprave i nadzornog odnosno upravnog odbora za štetu pričinjenu dioničkom društvu i vjerovnicima društva. Razmatra se i odgovornost izvršnih direktora koji, doduše, ne čine organ, ali je zbog važnosti njihove uloge u društvima s monističkim ustrojem organa i nekih sličnosti s članovima uprave u društvima s dualističkim ustrojem organa, usprkos razlikama u položaju, radi potpunosti prikaza potrebno obraditi i njihovu odgovornost.
3. Odgovornost za štetu prema vjerovnicima društva
4. Dužna pozornost i odgovornost članova nadzornog odbora
5. Dužna pozornost i odgovornost članova upravnog odbora
6. Dužna pozornost i odgovornost izvršnih direktora
7. Odgovornost članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora društva u vezi s osnivanjem društva
Prema podatcima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2009. koje su poduzetnici iz realnog sektora (bez banaka i društava za osiguranje odnosno bez poduzetnika iz financijskog sektora) te pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobitak podnijeli Financijskoj agenciji do 31. ožujka 2010., vidljivo je da su poduzetnici u RH u recesijskoj 2009. relativno uspješno poslovali. No ipak, s lošijim financijskim rezultatima nego prethodne 2008., koja je bila najuspješnija poslovna godina (po ostvarenom neto-dobitku), može se usporediti s 2003.
U nastavku članka prezentirani su osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika iz realnog sektora s kratkim osvrtom na poslovanje po djelatnostima i po veličinama poduzetnika.
1. Uvod
2. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2009.
3. Financijski rezultati poduzetnika po djelatnostima
4. Financijski rezultati poduzetnika po veličinama
5. U 2009. lošiji i pokazatelji uspješnosti poslovanja
prethodna
