I. Prijava PDV-a
II. Ostali obrasci koji se dostavljaju uz PDV obrazac

Odnosi i transakcije s povezanim strankama mogu predstavljati, zbog svojeg sadržaja, veći rizik pogrešnog prikazivanja u financijskim izvještajima nego transakcije između nepovezanih stanaka. To se može očitovati na način da povezane stranke mogu djelovati kroz opsežan i složen raspon odnosa i struktura, što sa sobom povlači povećanje složenosti transakcija Dodatno, informacijski sustav može biti neučinkovit u prepoznavanju ili sumiranju transakcija i otvorenih stanja između subjekta i njegovih povezanih stranaka, što sa sobom može povući negativne posljedice. Možda kao najznačajniju činjenicu treba izdvojiti rizik da transakcije s povezanom strankom ne moraju biti provedene pod normalnim tržišnim uvjetima i odnosima. Kao krajnji primjer može se prikazati da neke transakcije s povezanom strankom mogu biti izvedene bez razmjene protučinidaba. Sve navedeno navodi nas na zaključak o postojanju rizika iza odnosa i transakcija s povezanim strankama i upućuje na važnost uloge revizora pri pokrivanju tih rizika.
  1. Zakonski okvir
  2. Postupci procjene rizika
  3. Reakcija na rizike značajnoga pogrešnog prikazivanja
  4. Ocjena objašnjenja i razotkrivanja identificiranih odnosa i transakcija s povezanim strankama
  5. Pisane izjave
  6. Komunikacija s osobama zaduženim za upravljanje
  7. Dokumentacija
  8. Zaključak

Autorica u članku opisuje prijedlog amandmana na MRS 41 – Poljoprivreda koji je donio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde u Londonu. Prema tom amandmanu predlaže se primjena MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema na određene višegodišnje nasade.
  1. Prijedlog novog amandmana
  2. Zaključak

Ovaj je članak prvi u nizu serijala „Europski fondovi i programi“. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji otvaraju se brojne mogućnosti koje treba znati iskoristiti. No, to nije jednostavan proces, a da bi se u potpunosti razumio i da bi se mogao pripremiti smisleni prijedlog projekta koji može biti sufinanciran, potrebna su određena znanja. U seriji članaka, prva će se četiri članka baviti informacijama o kreiranju fondova i programa, proračunom Europske unije iz kojega se fondovi i programi financiraju, načinima upravljanja i tipovima fondova. Sljedeći će članci uređivati problematiku pojedinih značajnih fondova i programa, njihovim kriterijima, pripremom dokumentacije i provedbom dobivenih projekata.
  1. Uvod
  2. Institucije EU
  3. Javne politike
  4. Europa 2020

  1. Nova direktiva o računovodstvu
  2. Na jednom mjestu informacije o pristupu novcu EU
  3. Francuska ukinula porezne olakšice malim tvrtkama
  4. Mađarska povećala porez na financijske transakcije
  5. Njemačka požuruje prelazak na sustav plaćanja SEPA
  6. Pet članica kasni s razmjenom poreznih informacija
  7. Dogovorena pravila za spašavanje banaka
  8. EU želi do kraja godine razmjenu podataka o računima
  9. Španjolski prijedlozi za jačanje poduzetničke kulture
  10. Otvoren natječaj za financiranje projekata eko-inovacija

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12.) već je prethodno noveliran Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 144/12., dalje: Uredba). Nakon devet mjeseci primjene, zakonodavac se odlučio novom izmjenom i dopunom Zakona urediti ona pitanja koja su prethodno privremeno riješena spomenutom Uredbom, ali i novim izmjenama i dopunama razriješiti čitav niz otvorenih i nerazriješenih pitanja koja su se u dosadašnjoj praksi primjene Zakona pokazale znatnom zaprekom jasnoj, nedvosmislenoj i uspješnoj primjeni Zakona. Jednako tako, ovim izmjenama i dopunama Zakona promijenjen je način izračuna zakonskih i ugovornih zateznih kamata, a uvodi se i financijski nadzor trgovačkih društava i pravnih osoba s javnim ovlastima.
  1. Uvod
  2. Ispunjenje novčanih obveza i novo uređenje zakonske zatezne kamate
  3. Postupak predstečajne nagodbe
  4. Financijski nadzor trgovačkih društava i pravnih osoba s javnim ovlastima
  5. Prekršajne odredbe
  6. Prijelazne i završne odredbe

U praksi su česti slučajevi nesnalaženja nasljednika u situacijama kada iznenada nasljeđivanjem stječu određenu imovinu, a nepoznavanje procedure vođenja ostavinskog postupka te posljedice poduzimanja ili nepoduzimanja određenih radnji u tom postupku mogu biti višestruke i dalekosežne. Naime, kako nasljeđivanjem nasljednici stupaju u pravni položaj ostavitelja, oni, osim što stječu njegovu imovinu, istodobno vjerovnicima ostavitelja odgovaraju za njegove dugove.
  Stoga autor u ovom članku detaljno objašnjava način provedbe ostavinskog postupka kao i ulogu javnih bilježnika u tom postupku. S tim ciljem objašnjava i sastavljanje smrtovnice, popis ostaviteljeve imovine (ostavine), predaju i proglašenje oporuke, pretpostavke valjanosti oporuke te njezine zakonske oblike. Uz to, u ovom se članku daje ogledni primjer rješenja o nasljeđivanju i precizira odgovornost nasljednika za dugove ostavitelja, dok će se u idućem broju našeg časopisa objasniti porezni tretman naslijeđene imovine (nekretnina i pokretnina) te razjasniti pitanja vezana za porezna oslobođenja i porezne prijave.
  1. Uvodno
  2. Ciljevi, karakteristike i načela ostavinskog postupka
  3. Nadležnost za provedbu ostavinskoga postupka
  4. Prethodne radnje u ostavinskom postupku
  5. Pokretanje i vođenje ostavinskog postupka i ostavinske rasprave
  6. Naknadno ispravljanje onoga što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju
  7. Odgovornost nasljednika za dugove ostavitelja

U članku Stjecanje imovine nasljeđivanjem i provedba ostavinskog postupka prikazan je primjerak rješenja o nasljeđivanju. U ovom se članku na konkretnom primjeru tog rješenja o nasljeđivanju objašnjava porezni tretman naslijeđene imovine, odnosno nekretnina i pokretnina, te se razlažu porezna oslobođenja i porezna prijava.
  1. Uvodne napomene o oporezivanju nasljedstva
  2. Oporezivanje naslijeđenih darovanih nekretnina
  3. Oporezivanje naslijeđenoga ili darovanoga osobnog vozila tržišne vrijednosti do 50.000,00 kn
  4. Oporezivanje nasljedstva i darova prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
  5. Zaključak

Status devizne rezidentnosti/nerezidentnosti nije promijenjen od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji: devizni rezidenti/nerezidenti su to i nadalje, stoga u odnosu na njih i sada vrijede odredbe Zakona o deviznom poslovanju. Iako je ovaj Zakon mijenjan od 1. srpnja 2013., on ne unosi bitne novosti u devizni sustav Republike Hrvatske koji se primjenjivao do 30. lipnja 2013.
  Jedna od bitnih obveza deviznih rezidenata je i statističko izvješćivanje Hrvatske narodne banke o kreditnim i depozitnim poslovima. U ovom se članku daju odgovori na najčešća pitanja obveznika statističkog izvješćivanja HNB-a o navedenim poslovima. U nastavku se daju odgovori na najčešća pitanja obveznika izvješćivanja s kojima se oni susreću u vezi sa statističkim izvješćivanja o kreditnim i depozitnim poslovima s inozemstvom.
  1. Kojim je aktima propisano izvješćivanje o kreditnim i depozitnim poslovima s inozemstvom?
  2. Treba li Hrvatskoj narodnoj banci prijaviti kreditni posao s inozemstvom?
  3. Kako utvrditi kada nastaje obveza prijave kreditnog posla ako privatna nefinancijska tvrtka koja nije u mjesečnom uzorku za izvješćivanje o kreditnim poslovima, ali ima neke „stare“ kredite s inozemstvom, uskoro dobiva „novi“ kredit?
  4. U kojem obliku, rokovima i na koji način se podnosi prijava ostalih kreditnih poslova s inozemstvom?
  5. Uračunava li se zaduženost/potraživanje iz inozemstva po kratkoročnim komercijalnim kreditnim poslovima (kupnja ili prodaja roba, usluga i investicijskih radova s odgodom) u izračun ukupne zaduženosti iz čl. 50. odluke?
  6. Kako se može sa sigurnošću odrediti kojoj se skupini obveznika pripada?
  7. Što se smatra ulagačkom odnosno vlasničkom povezanošću koja se spominje u čl. 50. odluke?
  8. Kakvo je izvješće GOD-INOK i tko su obveznici njegova podnošenja?
  9. Kada se dobije obavijest u uključenju u uzorak za mjesečno izvješćivanje putem izvješća INOK-DEP, kako poslati prvo izvješće?
  10. Treba li dostavljati datoteku izvješća INOK-DEP ako tijekom izvještajnog mjeseca nije bilo nikakvih izmjena niti događaja?
  11. Obveznici dostave izvješća INOK-DEP koji su trebali otplatiti kredit u travnju 2013., ali s obzirom na to da to nisu mogli izvršiti, u pregovorima su za produljenje roka otplate. aneks nije sklopljen, a najvjerojatnije će biti u lipnju 2013. treba li i kako ove poslovne događaje iskazati u tablicama INOK-DEP?
  12. Odobren je kredit, ali korištenje je određeno u tranšama. kako će ga se iskazati?
  13. Promijenio nam se kreditor - nerezident po našem kreditu. kako to iskazati?
  14. Kako se iskazuju podatci u tablicama T2, T3 I T5 za depozite i transakcijske račune?
  15. Otvara se račun u inozemstvu koji je uključen u skupni „cash pool“. Kako se izvještajno tretira cash pooling?
  16. Izdano je jamstvo društvu u djelomičnom vlasništvu za inozemni kredit. Treba li to i na koji način prijaviti HNB-u?

U skladu s novim odredbama propisa o PDV-u, kao što su pred obrtnike u sustavu poreza na dobitak i pravne osobe u sustavu PDV-a tako su i pred porezne obveznike u sustavu poreza na dohodak u sustavu PDV-a postavljeni novi porezni izazovi i mnoge promjene u vezi s utvrđivanjem obveze za PDV. Porezni obveznik koji je obveznik poreza na dohodak, PDV može obračunavati na temelju primljene ili naplaćene naknade za isporučena dobra i obavljene usluge, a u takvom poreznom režimu ostaje do kraja 2014. No, u nekim iznimnim slučajevima bez obzira na stvaranje obveze i odbitka pretporeza prema načelu blagajne, za ove obveznike PDV-a postoje od 1. srpnja 2013. nova pravila. O tome pišemo u ovome članku.
  1. Novosti u vezi s obračunom PDV-a kod obrtnika
  2. Porezni obveznik u sustavu poreza na dohodak - obveznik PDV-a
  3. Evidentiranje obveze za PDV na novim obrascima
  4. Računi obveznika poreza na dohodak u sustavu PDV-a3
  5. Zaključak

Pariteti isporuke robe Incoterms (transportna klauzula u ugovoru ili računu) određuje koje sve troškove i rizike u vezi s dopremom robe snosi prodavatelj, a koje kupac, tj. kada rizik u vezi s robom prelazi s prodavatelja na kupca. Paritete isporuke oblikovane pravilima Incoterms pronalazimo u svim poslovnim ispravama koje sudjeluju u vanjskotrgovačkom poslovanju te u nekim izvješćima (primjerice, izvješća Intrastat) koja su gospodarski subjekti ulaskom u EU dostavljati Carini RH. Naziv Incoterms predstavlja kraticu za međunarodne trgovačke termine (engl. International commercial terms), a predstavljaju pravila Međunarodne trgovinske Komore (ICC - International Chamber of Commerce) za tumačenje trgovinskih pojmova. U svjetskoj su uporabi već više od 60 godina. Potrebni su za nesmetano vođenje međunarodne trgovine, a njihovo korištenje priznaju i svjetski sudovi.
  1. Uvodne pripomene
  2. EXW (EX WORKS) – franko tvornica
  3. FCA (FREE CARRIER - NAMED PLACE)- franko prijevoznik
  4. CPT (CARRIAGE PAID TO- NAMED PLACE OF DESTINATION) vozarina plaćena do
  5. CIP (CARRIAGE AND INSURANCE PAID TO - NAMED PLACE OF DESTINATION) - vozarina i osiguranje plaćeni do - naznačeno mjesto odredišta
  6. DAT (DELIVERED AT TERMINAL - NAMED TERMINAL AT PORT OR PLACE OF DESTINATION) - isporučeno na terminal u luci ili mjestu odredišta
  7. DAP (DELIVERED AT PLACE-NAMED PLACE OF DESTINATION) – isporučeno na mjesto s naznakom imenovanog mjesta odredišta
  8. DDP (DELIVERED DUTY PAID - NAMED PLACE OF DESTINATION) - isporučeno i ocarinjeno - naznačeno mjesto odredišta
  9. FAS (FREE ALONGSIDE SHIP - NAMED PORT OF SHIPMENT) - franko uz bok broda – naznačena ukrcajna/otpremna luka
  10. FOB (FREE ON BORD - NAMED PORTO OF SHIPMENT) - franko brod - naznačena ukrcajna/otpremna luka
  11. CFR (COST AND FREIGHT - NAMED PORT OF DESTINATION) - trošak i vozarina - naznačena luka odredišta
  12. CIF (COST, INSURANCE, FREIGHT - NAMED PORTO OF DESTINATION) - cijena, osiguranje, vozarina – naznačena luka odredišta
  13. Što ako se u praksi još uvijek koriste pariteti isporuke Incoterms 2000

Postupak unutarnje proizvodnje jedan je od dopuštenih carinskih postupaka i nakon 1. srpnja 2013. On, u načelu, ne odstupa od onog postupka koji je bio dopušten do tada. No, „stara“ carinska odobrenja ovog postupka moraju se uredno završiti. Njihov završetak se očekuje najkasnije do 1. srpnja 2014. Pri njihovu završetku, koji nastupa u različito vrijeme, do navedenoga krajnjeg roka potrebno je voditi brigu o statusu robe koja se nalazi u postupku te unutarnje proizvodnje.
  1. Uvod
  2. Korištenje „starih“ odobrenja za postupke unutarnje proizvodnje
  3. Način popunjavanja carinskih deklaracija
  4. Zaključak

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 80/13., dalje: Novela) koji je stupio na snagu 6. srpnja 2013., izmijenjen je i dopunjen Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09., 88/10. i 50/12., dalje: ZUD).
  U nastavku članka autorica objašnjava osnovna pitanja koja su obuhvaćena tom Novelom.
  1. Uvod
  2. Obavijest o podnošenju pisanih prigovora potrošača
  3. Obavljanje ugostiteljske djelatnosti u prostorima stambene namjene i nezakonito izgrađenim građevinama
  4. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ili na nekretnini srodnika
  5. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu od strane srodnika iznajmljivača
  6. Izdavanje rješenja o odobrenju za iznajmljivače u nelegalno izgrađenoj građevini
  7. Izdavanje rješenja o odobrenju za oba bračna druga odnosno za članove obitelji
  8. Brisan je uvjet poslovne sposobnosti za iznajmljivača

Ulaskom u Europsku uniju (dalje: EU) Republika Hrvatska (dalje: RH) postaje dio jedinstvenog tržišta EU te se u trgovini robama sa zemljama članicama ukidaju carinske formalnosti i jedinstvene carinske deklaracije, koje su bitan izvor podataka za statistiku robne razmjene. Istraživanje Intrastat kojim se zamjenjuju carinske deklaracije i koji je u EU u primjeni od 1993., u RH se uvodi danom ulaska u EU.
  1. Uvod
  2. Obveznici izvještavanja
  3. Postupak prijave izvještajnih jedinica za Intrastat
  4. Obrazac Intrastat
  5. Slanje obrasca Intrastat i razmjena poruka s informacijskim sustavom Carinske uprave

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, u sustavu koordinacije socijalnog sustava s Uredbama EU bilo je potrebno izmijeniti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. O novostima koje su uređene tim Zakonom piše naša suradnica iz Ministarstva zdravlja.
  1. Uvod
  2. Što je uređeno zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju
  3. Opseg prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
  4. Osiguranici obveznoga zdravstvenog osiguranja
  5. Pravo na zdravstvenu zaštite
  6. Naknada plaće za bolovanje
 

Bilo je za očekivati da će tržište rada postati otvorenije nakon ulaska RH u Europsku uniju, ali još će neko prijelazno razdoblje biti potrebne radne dozvole za rad na području Europske unije, čije trajanje ovisi o rezultatima pregovora za članstvo, ali je uobičajeno da prilikom širenja Europske unije, članice još neko vrijeme štite svoja tržišta rada. Više o novom uređenju rada stranaca u RH pročitajte u nastavku članka.
  1. Uvod
  2. Nova pravila rada stranaca za sve državljane EGP-a ili samo za neke
  3. Boravak državljana države članice EGP-a (kada nema ograničenja)
  4. Radnici iz trećih zemalja i zemalja članica „s ograničenjem“
  5. Visokokvalificirani radnik iz treće zemlje
  6. Državljani trećih zemalja koji imaju odobren stalni boravak u drugoj članici EGP-a
  7. Zaključak

U drugoj polovini lipnja ove godine donesene su zadnje izmjene i dopune Zakona o radu.
  Jedna za praksu značajna i izrazito aktualna novost odnosi se na institut radne knjižice, i to na ukidanje klasične radne knjižice pristupanjem naše zemlje u punopravno članstvo u EU te na njezinu supstituciju (virtualnom) e-radnom-knjižicom.
  Ovim se člankom skreće pozornost na novosti u vezi s radnom knjižicom.
  1. Uvod
  2. Novosti u vezi s ukidanjem radne knjižice
  3. Elektronički zapis podataka o radniku

U ovom se članku razmatraju pitanja u vezi s izvanrednim otkazom ugovora o radu, zatim otkazom ugovora o radu zbog skrivljenoga ponašanja te revizijom u radnom sporu. O svemu tome, detaljnije u prikazu odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji se daju u nastavku, s napomenom da je ova sudska praksa aktualna i u primjeni sada važećega Zakona o radu.
  1. Uvod
  2. Izvanredni otkaz ugovora o radu
  3. Otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja
  4. Revizija u radnom sporu

U drugoj polovini lipnja ove godine donesene su zadnje izmjene i dopune Zakona o radu kojima su, osim odredaba o europskom radničkom vijeću, izmijenjene i dopunjene i odredbe koje se odnose na zamjenski odmor, rad na određeno vrijeme, agenciju za privremeno i povremeno zapošljavanje, ograničenja broja prekovremenih sati na mjesečnoj razini, probni rad, kolektivni višak radnika i radnu knjižicu.
  Ovim se člankom daje prikaz samo nekih novosti u Zakonu o radu koje se najčešće pojavljuju u aktualnoj praksi primjene Zakona o radu.
  1. Uvod
  2. Predmet razmatranja
  3. Novosti koje se odnose na zamjenski odmor, dnevni odmor i radno vrijeme (čl. 3., 45., 51. i 53. Zakona o radu)
  4. Novosti koje se odnose na ugovor o radu na određeno vrijeme (čl. 10. Zakona o radu)
  5. Probni rad (čl. 35. Zakona o radu)

Tijekom posljednje dvije godine donesena su nova pravila odnosno elementi koje države članice imaju obvezu poštovati u okviru Europskog semestra, kao mehanizma za koordinaciju i upravljanje ekonomskih i fiskalnih politika država članica EU, a u skladu s ciljevima fiskalne stabilnosti i rasta.
  S obzirom na te okolnosti, od Republike Hrvatske se traži prilagodba europskim zahtjevima. Jedan je od načina i mijenjanje zakonske regulative koja uređuje fiskalnu odgovornost. U ovom se članku daje prijedlog promjena važećeg Zakona o fiskalnoj odgovornosti.
  1. Uvod
  2. Nova pravila Europskog semestra
  3. Izmjene i dopune Zakona o fiskalnoj odgovornosti
  4. Zaključak

Razumljivo je da pri provedbi Zakona o javnoj nabavi obveznici njegove primjene traže provjeru nekih svojih namjeravanih postupanja. U ovom se članku daju odgovori na niz raznovrsnih pitanja iz područja javne nabave.
  Ovo je sedma skupina odgovora na pitanja iz provedbe sustava javne nabave. Prethodna, šesta skupina pitanja, objavljena je u Prilogu uz časopis RRiF, Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika, br. 5/13.