Sustav socijalnog osiguranja u Hrvatskoj obuhvaća zdravstveno osiguranje, mirovinsko osiguranje te osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Svojstvo osiguranika stječe se zasnivanjem radnog odnosa, obavljanjem samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja te djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te na drugim osnovama određenim propisima iz područja zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Za provedbu prava osiguranika nadležni su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te Hrvatski zavod za zapošljavanje. Stjecanje statusa osiguranika u Hrvatskoj i korištenje prava i dalje će se obavljati kao i do sada na području Hrvatske, no pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji korištenje prava osiguranika proširuje se i na u zemlje Europske unije koordinacijom hrvatskih propisa i propisa Europske unije.
  1. Zdravstvena zaštita
  2. Prava u slučaju nezaposlenosti i traženja posla u inozemstvu
  3. Izaslanje radnika u zemlje članice EU
  4. Primjena propisa EU na osobe koje su zaposlene ili obavljaju samostalnu djelatnost u dvije ili više država članica EU

 Budući da je propisano da na dan prijma Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaju vrijediti odredbe o stranim predstavništvima u Republici Hrvatskoj za države članice Europske unije, neminovno se postavlja pitanje zaposlenih u tim predstavništvima. S obzirom na iznimnu aktualnost ove tematike, detaljnije o tome pišemo u nastavku članka.
  1. Zakonski okvir
  2. Utjecaj prestanka važenja odredaba o prestanku predstavništava osnivača iz zemalja članica EU na zaposlene

Pravo na rodiljni i roditeljski dopust ostvaruju osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na temelju Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Korisnici toga prava su zaposleni i samozaposleni roditelji, poljoprivrednici, nezaposlene osobe ako su u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, posvojitelji i osobe izvan sustava, ako ostvaruju propisane uvjete. Radi usklađivanja toga Zakona s pravnim stečevinama Europske unije, određene odredbe su izmjenjivane ili dopunjavane počevši od ožujka 2011. do zadnjih izmjena koje se primjenjuju danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
  U ovom se članku daje cjeloviti prikaz prava roditelja na rodiljni i roditeljski dopust, poštede od rada radi njege i odgoja djece te prava na naknade za vrijeme korištenja tih prava prema konačnim odredbama toga Zakona.
  1. Uvod
  2. Novosti koje su u primjeni od 1. srpnja 2013.
  3. Pravo na rodiljni dopust i roditeljske potpore zaposlenih i samozaposlenih roditelja
  4. Ostala prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja
  5. Prava na rodiljni i roditeljski dopust i potpore roditelja koji nisu zaposlene ili samozaposlene osobe
  6. Na čiji se teret isplaćuju naknade
  7. Prijenos prava s jednog na drugog roditelja
  8. Prava roditelja koji ostvaruju drugi dohodak, poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja
  9. Prava roditelja izvan sustava rada
  10. Prava posvojitelja djeteta
  11. Jednokratna novčana potpora

U ovome se članku razmatraju pitanja vezana uz institut otkaza ugovora o radu, kako izvanrednog tako i redovitog, i to poslovno uvjetovanog otkaza. O svemu tome detaljnije u prikazu odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji se daju u nastavku, s napomenom da je ova sudska praksa aktualna i u primjeni sada važećega Zakona o radu.
  1. Uvod
  2. Poslovno uvjetovani otkaz
  3. Izvanredni otkaz ugovora o radu

U ovom će se praktikumu knjižit neki oblici kupnje dugotrajne imovine, i to kada se istodobno s obvezom za plaćanje odobrava kupac za istu vrijednost.
  Pri takvim poslovnim promjenama dugotrajna imovina se treba zadužiti s punom vrijednosti, dok odobrenje može biti povezano s različitim ugovornim odnosima od čega ovisi i način njegova knjiženja.
  1. Kupnja dugotrajne imovine kada se istodobno s postojanjem obveze za plaćanje kupac odobrava za istu vrijednost

 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 136/12.) Vladi Republike Hrvatske je dana ovlast za donošenje novoga provedbenog propis kojim je u potpunosti zamijenjena Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (Nar. nov., br. 76/12.), a radi ispravljanja određenih nedostatka, odnosno dvojbi na način koji će ubuduće pridonijeti bržem i učinkovitijem rješavanju zahtjeva stranaka. Na ovaj se način ujedno odgoda plaćanja, obročna otplata duga i prodaja, otpis ili djelomičan otpis potraživanja koja se odnose na proračunske prihode uređuju na prepoznatljiv način.
  Upozorava se da je riječ o proračunskim potraživanjima odnosno dugovima pravnih i fizičkih osoba koja se NE odnose na javne prihode u smislu odredaba općega poreznog sustava.
  1. Uvod
  2. Odgoda plaćanja i obročna otplata duga
  3. Otpis ili djelomičan otpis potraživanja
  4. Posebni slučajevi otpisa
  5. Prodaja potraživanja

Dana 19. svibnja održani su lokalni izbori na kojima su građani pored članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave neposredno izabrali, i to po drugi put, općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike. Posebnost ovih izbora je taj što su birači imali pravo istodobno birati i zamjenike iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno reda pripadnika hrvatskog naroda. U članku će se opisati postupak koji slijedi nakon objave rezultata izbora – primopredaja vlasti i stupanje na dužnost novoizabranih općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, uz poseban osvrt na pitanje nespojivosti obnašanja tih dužnosti te načina njihova obavljanja.
  1. Uvod
  2. Ovlasti izvršnog tijela
  3. Izbor i utvrđivanje rezultata izbora
  4. Nespojive dužnosti
  5. Početak mandata i stupanje na dužnost
  6. Način obavljanja dužnosti
  7. Prestanak dužnosti i prijevremeni izbori

U saborskoj proceduri nalazi se Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o javnoj nabavi (dalje: KP ZIDZJN). Iako se očekuje njegovo skoro usvajanje, on nije bio usvojen u vrijeme pisanja ovog članka. Važeći Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., dalje: Zakon) stupio je na snagu 1. siječnja 2012.
  U ovom se članku objašnjavaju razlozi njegovih promjena te njihovo navođenje i sažeto objašnjenje.
  1. Glavni razlozi donošenja izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi
  2. U čemu se sastoje izmjene

U sustavu računovodstva proračuna i proračunskih korisnika utvrđena su tromjesečna obračunska razdoblja tijekom proračunske (kalendarske) godine, stoga se treba sastaviti te predstaviti i financijske izvještaje za pola 2013.
  Financijski izvještaji za razdoblje od siječnja do lipnja 2013. sastavljaju se na jednak način kako su se sastavili i za isto razdoblje 2012.
  Ovim se člankom daju, uz opće napomene uz sastavljanje financijskih izvještaja u sustavu proračunskog računovodstva za razdoblje od siječnja do ožujka 2013., i neke posebnosti koje se susreću pri financijskom izvještavanju.
  1. Uvod
  2. Obveznici i rokovi predaje
  3. Način predaje
  4. Konsolidacija financijskih izvještaja decentraliziranih funkcija
  5. Posebnosti kod sastavljanja financijskih izvještaja
  6. Obrasci financijskih izvještaja

Na osnovi 97.254 godišnja financijska izvještaja za 2012. koje su poduzetnici, obveznici poreza na dobitak, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, podnijeli u Registar godišnjih financijskih izvještaja (dalje: Registar) do 31. ožujka, u članku su prezentirani financijski rezultati poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske, promatrano po djelatnostima.
  1. Uvod
  2. Osnovni rezultati poduzetnika RH u 2012.
  3. Financijski rezultati poduzetnika promatrano po djelatnostima
  4. Broj zaposlenih i prosječne mjesečne neto-plaće po područjima djelatnosti
  5. Zaključak

1. Gospodarstvo
  2. Cijene u RH I EU
  3. Proizvođačke cijene industrije RH I EU
  4. Industrijska proizvodnja
  5. Vanjskotrgovinska razmjena
  6. Trgovina na malo
  7. Turizam
  8. Plaće
  9. Likvidnost i insolventnost
  10. Zaposlenost i nezaposlenost

Od 1. srpnja 2013. hrvatski se poduzetnici moraju prilagoditi novim pravilima u oporezivanju PDV-om, međutim, u mnogim situacijama olakšano je poslovanje s poduzetnicima iz drugih država članica s obzirom na slobodno kretanje robe i usluga i jedinstveno tržište EU. Donošenjem novog Zakona o PDV-u, oporezivanje prometa dobara i usluga značajno se promijenilo kako u tuzemstvu tako i u vezi sa stjecanjem i isporukom dobara i u sluga u zemljama članicama EU te trećim zemljama, o čemu opširnije pišemo u nastavku članka.

Autor u ovome članku na zanimljiv i detaljan način prikazuje institut povrata u prijašnje stanje u njemačkom poreznom pravu, koji je uređen § 110. Abgabenordnung (njemački Opći porezni zakon) i donesen 16. ožujka 1976. Navedeni je propis zadnji put mijenjan i nadopunjavan 3. svibnja 2013.

U lipnju 2013. ponovo je noveliran Zakon o radu, između ostalog i zbog daljnjeg usklađenja našega radnog zakonodavstva s aktima EU, ustrajanjem na pojačanoj fleksibilizaciji zasnivanja radnog odnosa i drugim aktualnim pitanjima. O ovoj aktualnoj tematici, detaljnije u nastavku članka.

Zaštiti sigurnosti i zdravlju radnika na radu te sprječavanju ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u vezi s radom i zaštiti radnog okoliša još se uvijek ne poklanja odgovarajuća pozornost. Iako je normativno ovo područje dobro i kvalitetno pokriveno, u praksi se još uvijek (makar sve manje) pravila te zaštite u potpunosti ne poštuju. Bitan segment te zaštite su poslovi s posebnim uvjetima rada. To su oni poslovi koje mogu obavljati samo radnici koji, osim općeg uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavaju i posebne uvjete glede životne dobi, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti, jer je riječ o rizičnim poslovima za sigurnost radnika na radu. O tome pišemo u ovom članku.

Hrvatski je sabor nedavno usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Zakon je objavljen u Nar. nov., br. 81/13., a stupio je na snagu 30. lipnja 2013. U ovom se članku analiziraju najznačajnije promjene koje su uvedene u postupku predstečajne nagodbe.

Autor u ovome članku težište stavlja na pitanje može li nam pristupanje Europskoj uniji pomoći u rješavanju problema rokova ispunjenja novčanih obveza trgovačkih ugovora i „poduzetničkih“ ugovora s pravnim subjektima javnog prava.

Masovna proizvodnja i snažno tržišno natjecanje te razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije nagnalo je trgovce da razviju posebne tehnike sklapanja ugovora kako bi svoje proizvode i usluge učinili dostupnima potrošačima. Tako je postao uobičajeni oblik trgovačke prakse da se sklapanje ugovora između trgovca i kupca obavlja izvan poslovnih prostorija trgovca (prodaja od vrata do vrata). Jednako tako, uvođenje novih informacijskih tehnologija dalo je potrošačima nove mogućnosti da dođu do podataka o ponudama i da iz vlastitih domova šalju narudžbe dobavljačima na daljinu bez njihove istodobne fizičke nazočnosti na prodajnom mjestu trgovca prilikom sklapanja ugovora (prodaja na daljinu).

Autor u ovome članku na zanimljiv i detaljan način razmatra ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, PDV-a i trošarine nakon pristupa Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, a pri uvozu dobara iz trećih zemalja. Stoga je korisno uputiti potencijalne korisnike oslobođenja u detalje pojedinih instituta, potrebne procedure za njihovo ostvarivanje te u opseg oslobođenja.

Intelektualno vlasništvo naziv je za subjektivna prava na intelektualnim proizvodima kao nematerijalnim dobrima. Ono obuhvaća autorska i srodna prava te prava industrijskog vlasništva. Prava intelektualnog vlasništva su zakonsko sredstvo pomoću kojega njihovi nositelji pretvaraju svoja intelektualna dostignuća u ekonomske vrijednosti. Zakoni o zaštiti intelektualnog vlasništva su uglavnom unificirani u cijelom svijetu. Međunarodni ugovori uređuju međudržavna motrišta pri zaštiti intelektualnog vlasništva te je danas toliko značenje tog instituta da su sami Ujedinjeni narodi osnovali specijaliziranu ustanovu Svjetsku organizaciju za intelektualno vlasništvo (WIPO). Organiziranim upravljanjem intelektualnim vlasništvom postiže se bolja prepoznatljivost na tržištima, povećava se prodaja i dobitak proizvoda, ostvaruju se dodatni prihodi od ustupanja licencija itd. No, stjecanje, održavanje i provedba prava intelektualnog vlasništva zahtijeva i dodatna materijalna sredstva.

Predmet su ovog članka pojam zakašnjenja s plaćanjem izložen u Direktivi 2011/7/EU o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima te pravne posljedice zakašnjenja s plaćanjem predviđene odredbama Direktive. U prošlom broju našeg časopisa dan je prikaz pojma zakašnjenja s plaćanjem izloženog u Direktivi te je pojmovnom analizom utvrđeno značenje pojedinih odredaba Direktive, dok se u ovom drugom dijelu rada razmatraju pravne posljedice zakašnjenja s plaćanjem, odnosno zatezne kamate i posebna naknada za troškove prouzročene vjerovniku dužnikovim zakašnjenjem.