1. Prijedlog standarda
  2. Cilj standarda
  3. Djelokrug standarda
  4. Priznavanje, mjerenje i smanjenje vrijednosti
  5. Klasifikacija reguliranih odgođenih stanja na računima
  6. Poziv za komentiranje prijedloga standarda

  Temelj Europske unije čine zajedničko tržište i carinska unija. Zajedničko tržište podrazumijeva slobodu kretanja roba, zajedničku trgovinsku politiku i zajedničku agrarnu politiku. Carinska unija podrazumijeva zajedničke carinske propise i bescarinsku trgovinu između zemalja članica tako da su prihodi od carine zajednički prihodi Europske unije. Pristupom Republike Hrvatske Europskoj uniji, nacionalni carinski propisi i zakonodavstvo koje uređuje trgovinu s trećim zemljama prestaju vrijediti i počinje primjena zajedničkih carinskih propisa Europske unije.
  1. Uvod
  2. Propisi RH koji se nakon ulaska u EU više neće primjenjivati
  3. Propisi EU koji će se početi primjenjivati nakon ulaska RH u EU
  4. Tarifne i netarifne mjere
  5. Zajednička agrarna politika
  6. Ribarstvo
  7. Mjere zajedničke trgovinske politike
  8. Zaključak

  Sudjelovanje na unutarnjem tržištu EU vodi do daljnje liberalizacije trgovine u Republici Hrvatskoj, dajući veće mogućnosti gospodarstvenicima, ali i krajnjim potrošačima koji imaju pravo konačnog izbora proizvoda koji se ponajprije temelji na tehničkim zahtjevima za sigurnost, bez obzira na njegovo podrijetlo.
  Pružatelji usluga s registriranim sjedištem poslovanja u RH mogu pružati svoje usluge na cijelom Europskom gospodarskom prostoru, pod jednakim uvjetima kao i drugi pružatelji usluga, bez obveze ponovne registracije poslovnog nastana.
  O te dvije bitne odrednice trgovine na unutarnjem europskom tržištu piše se u ovom članku.
  1. Uvod
  2. Slobodno kretanje roba
  3. Sloboda pružanja usluga
  4. SOLVIT
  5. Zaključak

  Europska komisija, kao izvršno tijelo EU, detaljno analizira situaciju i definira potrebe pojedinih zemalja, uključujući i Hrvatsku. U svom prijedlogu područja koja bi se trebala financirati iz fondova, izlaže brojne izazove s kojima se Hrvatska trenutačno suočava, kao što je kontinuirani pad BDP-a od 2008., nekonkurentnost gospodarstva, smanjenje izvoza, minimalna inozemna izravna ulaganja, nepovoljno okružena za ulaganje, stalan porast nezaposlenosti, rastući migracijskim trendovi prema razvijenijim gradskim središtima itd.
  Kako bi Hrvatska kao buduća članica mogla pridonijeti ciljevima strategije „Europa 2020“, spomenuti izazovi s kojima se suočava moraju biti na vrijeme rješavani. Kako, o tome u nastavku.
  1. Uvod
  2. Prioriteti financiranja u sklopu ESI fondova s obzirom na 11 razvojnih tematskih ciljeva Europske unije
  3. Zaključak

  1. EU dogovara zajednička pravila za hipotekarne kredite
  2. EU želi da kompanije objavljuju i nefinancijske informacije
  3. Porezni trendovi u EU
  4. Erasmus za mlade poduzetnike
  5. Jednostavnije priznavanje dokumenata
  6. Odobrena nova stroga pravila za banke

  Pod uvjetima propisanim odredbama zakona kojima se uređuje obavljanje djelatnosti trgovine i ugostiteljstva, omogućeno je obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu da može svoje poljoprivredne proizvode prodavati izvan prodavaonice te na istom pružati usluge seljačkog domaćinstva. Sa svrhom boljeg korištenja proizvodnih kapaciteta i rada članova obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva, novim Pravilnikom o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima proširuju se djelatnosti koje se kao dopunske mogu obavljati na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu te se ujedno propisuju načini i uvjeti pod kojima se te djelatnosti mogu obavljati. Više o tome u nastavku članka.
  1. Uvod
  2. Poljoprivredna djelatnost i poljoprivredni proizvodi
  3. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG)
  4. Općenito o dopunskim djelatnostima na OPG-u
  5. Izravna prodaja poljoprivrednih proizvoda OPG-a
  6. Prerada poljoprivrednih proizvoda na OPG-u
  7. Ugostiteljske usluge i usluge u turizmu na OPG-u
  8. Djelatnosti povezane s tradicijskim vještima i zanimanjima
  9. Ostale vrste dopunskih djelatnosti na OPG-u
  10. Način i uvjeti obavljanja dopunskih djelatnosti na OPG-u
  11. Zaključak

  Kako se približava ljetno vrijeme, a time i vrijeme korištenja godišnjih odmora, sve su češća pitanja o zakonskom uređenju i načinu korištenja godišnjih odmora. U ovom se članku, stoga, daju odgovori na pitanja kako utvrditi trajanje godišnjeg odmora radnika; kada radniku pripada pravo na puni, a kada na razmjerni dio godišnjeg odmora; kako koristiti godišnji odmor u dijelovima; u kojim slučajevima i na koji način radniku isplatiti regres te naknadu za neiskorišteni godišnji odmor te na mnoga druga pitanja koja se pojavljuju u praksi. Uz to se daje i primjerak dijela pravilnika o radu kakvim bi poslodavac mogao urediti korištenje godišnjih odmora na razini trgovačkog društva te kratak pregled relevantne sudske prakse vezane uz ovu problematiku.
  1. Uvod
  2. Normativno uređenje instituta godišnjeg odmora
  3. Trajanje godišnjeg odmora i broj radnih dana koji se u njega uračunavaju
  4. Sporazum o odricanju prava na godišnji odmor
  5. Kad radnik ima pravo na puni, a kad na razmjerni dio godišnjeg odmora
  6. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
  7. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
  8. Raspored korištenja godišnjeg odmora i obveza obavještavanja radnika o rasporedu
  9. Pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
  10. Kada i na koji način radnik ostvaruje pravo na regres
  11. U kojim se slučajevima isplaćuje naknada za neiskorišteni godišnji odmor
  12. Razlikovanje godišnjeg odmora od plaćenog (i neplaćenog) dopusta
  13. Mjerodavna sudska praksa i mišljenja nadležnog ministarstava u vezi s godišnjim odmorima

  U našem sustavu zdravstvenog osiguranja uređeno je i pravo osiguranika na nadoknadu i u slučaju bolesti djeteta ili supružnika te pravo na smještaj u slučaju bolničkog liječenja djeteta. Za korištenje toga prava potrebno je zadovoljiti određene uvjete propisane odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i provedbenim propisima toga Zakona. O tome pišemo u ovom članku.
  1. Uvod
  2. Smještaj uz dijete za vrijeme bolničkog liječenja
  3. Bolovanje radi njege djeteta
  4. Utvrđivanje osnovice za nadoknade plaće prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja
  5. Utjecaj prethodnog osiguranja na visinu nadoknade plaće

  U ovome se članku razmatraju pitanja vezana za institut otkaza ugovora o radu, kako izvanrednog tako i redovitog, kao pitanja uvijek bitna i aktualna. O svemu tome detaljnije u nastavku, s napomenom da je ovo sudska praksa novijega datuma te u potpunosti aktualna i u primjeni sada važećeg Zakona o radu.
  1. Uvod
  2. Izvanredni otkaz ugovora o radu
  3. Redoviti otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja

  Pravo zaposlenika na plaćeni godišnji odmor uređuje Zakona o radu kao osnovni propis iz području rada. Osim Zakona o radu, to pravo može biti uređeno i kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. U državnim i javnim službama pravo na plaćeni godišnji odmor uređuju odredbe nekoliko kolektivnih ugovora. O kojim kolektivnim ugovorima je riječ te o načinu na koji se uređuje navedeno pravo, piše se u nastavku članka.
  1. Uvod
  2. Godišnji odmor, trajanje godišnjeg odmora i druga prava u vezi s godišnjim odmorom
  3. Regres prema odredbama kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama

  Pravo radnika na plaćeni godišnji odmor, osim Zakonom o radu kao osnovnim propisom iz područja rada, može biti propisano i kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Ako nije sklopljen kolektivni ugovor, to se pravo može urediti odlukom, kao općim aktom predstavničkog tijela jedinice samouprave, u skladu s općim propisima o radu.
  1. Uvod
  2. Pravo na godišnji odmor službenika i namještenika JLP(R)S-a
  3. Pravo na godišnji odmor lokalnih dužnosnika

  Javna nabava odvjetničkih usluga predstavlja jedno od pitanja koje se često pojavljuje kod naručitelja, u smislu postupka javne nabave odvjetničkih usluga koje naručitelji mogu provesti, vrste pravnih odnosno odvjetničkih usluga koje se mogu nabaviti kroz postupke javne nabave, načina provedbe postupka te druga pitanja koja su vezana za izvršenje ugovora o zastupanju s odvjetnicima.
  1. Uvod
  2. Dopušteni postupci nabave odvjetničkih usluga
  3. Provedba postupka nabave u skladu s čl. 44. Zakona
  4. Nabava odvjetničkih usluga u praksi – pitanja i prijepori
  5. Odvjetnički troškovi

  U praksi se primjećuju nejasnoće oko tumačenja pojma valjanog dokaza nekažnjavanosti za gospodarske subjekte čije je sjedište u Republici Hrvatskoj, što vodi pravnoj nesigurnosti. U ovom se članku, stoga, objašnjava tzv. „izjava o nekažnjavanju“, u smislu Zakona o javnoj nabavi, s osvrtom na Zakon o javnom bilježništvu, mišljenja Uprave za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva i praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.
  1. Kaznena djela iz Zakona o javnoj nabavi
  2. Dokazi o nepostojanju kaznenih djela iz Zakona o javnoj nabavi
  3. Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka
  4. Zaključak

  U svjetlu najnovije rasprave 17 ministara financija eurozone o Grčkoj, Cipru i susjednoj nam Sloveniji u Bruxellesu 13. svibnja 2013., otkrivamo i ovdje u bitnome prenosimo razmišljanja njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea (70 g.) objavljena u intervjuu u magazinu WirtschaftsWoche1 pod naslovom „Ekonomska shizofrenija“. Schäuble je političar i član Kršćansko-demokratske unije (CDU) koji je u Bundestagu još od 1972. i time jedini zastupnik koji je u parlamentu već u desetom mandatu.
  Neke misli zasigurno će biti zanimljive i za našu stručnu javnost, stoga preporučujemo da pročitate ovaj članak.
  1. Obrana eura
  2. Europska središnja banka i kriza
  3. Bogati jug – siromašni sjever?
  4. Nijemci ipak omiljeni
  5. Cipar
  6. Stabilnost valute
  7. Utaja poreza
  8. Dobro zarađuje uvijek „netko drugi“

  1. Usporedni pregled
  2. Cijene u RH i EU
  3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU
  4. Industrijska proizvodnja
  5. Vanjskotrgovinska razmjena
  6. Trgovina na malo
  7. Turizam
  8. Plaće
  9. Likvidnost i insolventnost
  10. Zaposlenost i nezaposlenost

Otkaz trajnih ugovora obveznog prava i radnoga prava (koji su uvijek ugovori čije se obveze ispunjavaju „trajno“) je bitan institut pomoću kojega osobito takvi ugovori čije trajanje nije određeno mogu biti okončani. Na taj način obveze iz takvih ugovora prestaju voljom jedne strane. Otkaz ugovora po svojoj je pravnoj naravi jednostrani pravni posao. S otkazom ugovora se, u pravilu, povezuje otkazni rok. Sve o otkazu ugovora i otkaznim rokovima, autor piše u ovom članku.

Svjedoci smo čestih polemika o recentnoj poslovnoj praksi komercijalnih banaka1 u vezi s pitanjem promjenjive kamatne stope kod plasiranja kredita građanima ili poslovnim subjektima. U ovom se članku samo dotiče širi društveni prijepor do kojeg je dovela problematizirana naslovna praksa, dok njegovo žarište predstavljaju odredbe o tzv. promjenjivoj kamatnoj stopi. Riječ je, dakako, o stopi tzv. ugovornih kamata, stoga autor u ovom članku pokušava smisleno odgovoriti na načelno pitanje postavljeno u naslovu.

Izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama iz 2013. – pregled novih rješenja, nedorečenosti te izazova u pravnoj praksi U ovome članku autori donose pregled i komentar bitnih izmjena i dopuna dosadašnjih odredaba Zakona o zemljišnim knjigama, koje su nastupile stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama 16. svibnja 2013. Imajući u vidu da su promjene zemljišnoknjižnoga prava isključivo postupovne (procesne, formalne) naravi, potrebno je znati cilj koji se njima želi postići, najznačajnija nova zakonska normativna rješenja, normativne izričaje, probleme koji bi se mogli pojaviti i predvidiva odstupanja od zadanih ciljeva. Analizirajući te bitne izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama, autori upućuju na unaprijeđena rješenja i njihov praktični cilj, ali istodobno i na pitanja koja bi se u praksi mogla pokazati kao sporna i problematična.

U časopisu Pravo i porezi br. 5/13. objavili smo prvi dio članka o agencijskoj ovrsi. U ovom broju nastavljamo s obradom te tematike tako da se opisuje postupak davanja podataka iz sustava FINE, zatim se prikazuju posljedice blokade računa ovršenika, postupak zaštite primanja ovršenika izuzetih od ovrhe, postupak agencijske ovrhe u slučaju odgode ovrhe i zastajanja s ovrhom, postupanje FINE u slučaju nemogućnosti izvršenja i vraćanja osnove za plaćanje, postupanje FINE sa zadužnicama i bjanko zadužnicama neupisanima u Registar zadužnica te postupak agencijske ovrhe u određenim specifičnim situacijama u kojima se može naći ovršenik (predstečajna nagodba, stečaj, zatvaranje računa ovršenika).