Hrvatski sabor na sjednici održanoj 23. studenoga 2010. donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, na osnovi kojega nadležnost prava iz zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljeda na radu i profesionalne bolesti prelazi ponovno u nadležnost Zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje. Podsjećamo da su se navedena prava od 1. siječnja 2008. ostvarivala kod novoosnovane pravne osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu na temelju Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu koji se ukida.

1. Uvod
2. Što je uređeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom o obveznom zdravstvenom osiguranju
3. Koja se prava osiguravaju za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti
4. Što se smatra ozljedom na radu i profesionalnom bolesti
5. Specifična zdravstvena zaštita radnika i što ona obuhvaća
6. Prava za slučaj priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti
7. Provoditelji zdravstvene zaštite
8. Obujam zdravstvene zaštite
9. Pravo na novčane naknade
10. Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće
11. Naknada troškova prijevoza
12. Pravo na naknadu pogrebnih troškova
13. Kazne i prekršaji
14. Ostale izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

• SUDSKA PRAKSA

Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09.) kao jedan od sedam načina prestanka ugovora o radu određenih u čl. 104. navodi i otkaz (t. 6.), kojem posvećuje, za razliku od drugih načina, više odredaba (čl. 106. – 124.). S obzirom na to treba li kod otkaza poštovati otkazni rok ili ne, Zakon razlikuje redoviti otkaz (kada se mora poštovati otkazni rok) i izvanredni otkaz kada nema obveze poštovanja otkaznog roka od stranke koja izvanredno otkazuje ugovor o radu. Zakon propisuje uvjete koji se moraju ispuniti da bi otkaz ugovora o radu bio dopušten (zakonit).

1. Uvod
2. Vrste otkaza – otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
3. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
4. Sudska zaštita

GOSPODARSKA STATISTIKA

1. Pregled kretanja
2. Cijene na malo
3. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima
4. Industrijska proizvodnja
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Trgovina na malo
7. Turizam
8. Plaće
9. Likvidnost i solventnost
10. Zaposlenost

Kada RH postane 28. članica EU (vjerojatno 2013.), i dalje zadržava svoj monetarni sustav i kunu kao platežno sredstvo. No mnoštvo se poslovnih aranžmana i transakcija vezuje za euro, kako danas, tako i ubuduće, do ulaska u monetarnu uniju. Aktualni događaji s golemim proračunskim deficitima mnogih članica EU dovode u pitanje stabilnost i opstojnost nama najbitnije valute – eura. U članku se iznose promišljanja koja su vrlo upozoravajuća pa smatramo da se i s time čitatelji našeg časopisa trebaju upoznati.

1. Prijeteći pad domina
2. Je li uvođenje eura bio promašaj?
3. Euro se pokazao kao problem, a ne rješenje
4. Što će poduzeti Njemačka – i koje će biti posljedice?

Jedna smo od posljednjih tranzicijskih zemalja koja je zadržala ograničenje u uporabi gotovine za plaćanje nabave dobara i usluga (npr. BiH to ograničenje nema već deset godina). S novim propisima o platnom prometu prestala su i u nas od 1. siječnja 2011. takva ograničenja. Uvijek se opravdavalo kako će to pogodovati utajama i prevarama u trgovačkom poslovanju te s motrišta platnog prometa radi praćenja i evidentiranja transakcija i vođenja monetarne politike. Prestanak ograničenja u svoti plaćanja gotovinom ne znači da će se gotovina više rabiti, no lijep je osjećaj da se ne trebamo plašiti njezine uporabe u većim svotama.

1. Zakonski okvir
2. Motrište sprečavanja pranja novca i uporaba gotovine
3. Propisi o oporezivanju dohodaka građana
4. Obveza polaganja utrška

Od 1. siječnja 2011. primjenjuje se novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu. Njegovima promjenama treba uskladiti knjiženja i podatke u početnom stanju knjigovodstvenih računa. Stoga se ovim člankom upozorava na promjene u proračunskom računovodstvu koje se primjenjuju od 1. siječnja 2011.

1. Uvod
2. Općenito o promjenama
3. Sadržajne promjene
4. Zaključak
5. Vrijeme iskazivanja promjena
6. Formalne promjene

Točnost iskazivanja poslovnih promjena provjerava se popisom (inventurom) imovine i obveza. O tome kako nadoknaditi manjak, odnosno kako postupati s viškom, odlučuju u pravnim osobama, osobe, odnosno tijela koja imaju za to ovlasti. Knjigovodstvo samo iskazuje razlike i način njihova likvidiranja. Računovodstveni propisi proračunskog sustava postavili su neka posebna pravila popisa i uvjetuju način iskazivanja popisnih razlika u poslovnim knjigama. Proračunski računovodstveni sustav koji se primjenjuje za 2009. nije mijenjan. Stoga će se popis i sve aktivnosti oko njega napraviti na jednak način kao i za 2009. Neće biti ni razlika u knjigovdstvenom iskazivanju popisnih razlika. Promjena u računovodstvu proračuna i proračunskih korisnika koja se primjenjuje od 1. siječnja 2011. nema utjecaja na popis za 2009.

1. Uvod
2. Posebne odredbe proračunskog računovodstva
3. Organiziranje i provedba popisa
4. Popis dugotrajne imovine
5. Popis sitnog inventara
6. Popis nefinancijske kratkotrajne imovine
7. Popis financijske imovine
8. Popis obveza
9. Kako popisati potraživanja i obveze
10. Izvještaj o obavljenom popisu
11. Usklađivanje stanja u knjigovodstvu sa stanjem u popisu
12. Popisne razlike
13. Zaključak

Za 2010. nije mijenjan sustav proračunskog računovodstva. S obzirom na to da se većina financijskih izvještaja za poslovanje u 2010. predaju do 15. veljače 2011., potrebno je provjeriti podatke na knjigovodstvenim računima.
Provjera podataka iskazanih na knjigovodstvenim računima jedan je od oblika priprema za utvrđivanje rezultata poslovanja.
Pozornost u pripremama za sastavljanje financijskih izvještaja treba obratiti na raznovrsna usklađenja.
Knjiženja istovrsnih poslovnih promjena trebaju biti jednaka. Iako je računovodstveni propis je odredio sustave knjiženja, u nekim ih se okolnostima ne može dosljedno slijediti. Ta odstupanja nisu pogrešna. Ona se moraju, ako su opravdana, uvažiti pri kontroli prometa pojedinih knjigovodstvenih računa. Sastavni dio ovog članka je tablični pregled knjiženja objavljenih u časopisu RRiF u 2010. u stalnoj rubrici: Praktikum proračunskog računovodstva.

1. Uvod
2. Jednostavno ili dvostavno knjigovodstvo
3. Provjera pozicija dvostavnog knjigovodstva
4. Zaključak
5. Pregled knjiženja objavljenih u proračunskom praktikumu

Radi kontinuiranog unapređivanja upravljanja javnim financijama i osiguranja dosljednosti reformi postoji rizik od fiskalnih stresova i drugih mogućih te neočekivanih negativnih iznenađenja. Stoga se, na državnoj razini mora osiguravati sveukupna fiskalna disciplina koja je neophodna za makroekonomsku stabilnost.
Jedno od sredstava kojima će se održavati fiskalna stabilnost je i Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji se po prvi put donosi u Republici Hrvatskoj.

1. Uvod
2. Fiskalna dogovornost u kontekstu Zakona o proračunu i veza sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti
3. Sadržaj, ciljevi i obveznici Zakona o fiskalnoj odgovornosti

Državni proračun Republike Hrvatske za 2011. godinu i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu objavljeni su u Nar. nov., br. 140/10. i stupaju na snagu 1. siječnja 2011.
U ovom se članku daje presjek bitnih odredaba njegova izvršenja u dijelu ostvarivanja njihovih prava, ali i obveza koje imaju korisnici, uključujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju ostvarenih sredstava.

1. Uvod
2. Upravljanje prihodima i rashodima
3. Trošenje proračunskih sredstava
4. Upravljanje državnom imovinom
5. Poticajne mjere u gospodarstvu
6. Korištenje namjenskih prihoda i primitaka
7. Korištenje vlastitih prihoda
8. Odgoda i obročna otplata duga te prodaja, otpis i djelomičan otpis potraživanja 
9. Bitne prijelazne i završne odredbe

U ovom su članku obrađeni propisi kojima su uređene plaće i druga materijalna prava zaposlenih u javnom sektoru. Pod zaposlenima u javnom sektoru podrazumijevaju se zaposleni u državnim tijelima, javnim službama i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. 
To su:
• državni službenici i namještenici,
• službenici i namještenici u javnim službama,
• službenici i namještenici u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,
• državni dužnosnici,
• pravosudni dužnosnici te
• lokalni dužnosnici.

1. Uvod
2. Državni službenici i namještenici
3. Službenici i namještenici u javnim službama
4. Službenici i namještenici u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
5. Državni dužnosnici
6. Pravosudni dužnosnici
7. Lokalni dužnosnici

1. NEOPOREZIVE SVOTE NAKNADA - ZA DRUŠTVA, OBRTNIKE, SLOBODNA ZANIMANJA, NEPROFITNE ORGANIZACIJE I OSTALE KOJI OBAVLJA JU PODUZETNIČKU DJELATNOST

1.1. NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA

1.1.1. Pregled neoporezivih svota dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo odnosi se na sve pravne i fizičke osobe, proračunske korisnike i neprofitne organizacije, odnosno sve osobe koje ostvaruju prava na nadoknadu dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo

1.1.2. Plaćanje posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu

1.2. PRIJEDLOG ODLUKA ZA ISPLATU NEOPOREZIVIH SVOTA

1. PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA

2. UTVRĐIVANJE PLAĆE KOD PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA

2.1. PRIMJENA MINIMALNE PLAĆE

2.2. OSOBNI ODBITCI

2.2.1. Osobni odbitci za posloprimce

2.2.2. Osobni odbitci na području posebne državne skrbi i u brdsko-planinskim područjima

2.3. STOPE POREZA I PRIREZA IZ PLAĆA

2.4. OBRAČUN PLAĆE - DOPRINOSI I POREZI

2.4.1. Posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke

2.4.2. Preračunavanje neto plaće u bruto plaću

2.5. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME BOLOVANJA I DRUGE PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD

2.6. PREGLED SATI RADA I RADNIH DANA U 2010.

2.7. BLAGDANI I NERADNI DANI U 2010. 

2.8. UTVRĐIVANJE PRAVA NA DJEČJI DOPLATAK

2.9. OVRHA NA PLAĆI I DRUGIM STALNIM NOVČANIM PRIMANJIMA

2.10. OTPREMNINA PREMA ZAKONU O RADU

2.11. STATISTIKA - PROSJECI PLAĆA 

3. UPLATNI RAČUNI ZA DOPRINOSE, POREZ I PRIREZ IZ PLAĆA

1. OBVEZNICI, STOPE I VRSTE DRUGIH DOHODAKA

1.1. PRERAČUNANE STOPE POREZA I DOPRINOSA

1.2. UPLATNI RAČUNI ZA DOPRINOSE I POREZE

2. POREZ NA DOHODAK OD KAPITALA

1. OSNOVICE I STOPE ZA PLAĆANJE DOPRINOSA

2. POSEBNI POREZ ZA SAMOSTALNE DJELATNOSTI I OSTALE PRIMITKE

1. PRIMJENA NAJNIŽE OSNOVICE ZA PLAĆANJE DOPRINOSA

2. PREGLED NAJNIŽIH OSNOVICA ZA PLAĆANJE DOPRINOSA TE STOPA OD 1994. DO 2010.

3. OSIGURANICI, OSNOVICE, STOPE I SVOTE DOPRINOSA U 2010.

4. BENIFICIRANI STAŽ ZAPOSLENIKA

1. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1.1. UPLATA PDV-a ZA PROMET U TUZEMSTVU I PRI UVOZU

1.2. POVRAT PDV-a STRANCIMA - FIZIČKIM OSOBAMA 

2. POREZ NA POTROŠNJU

3. POREZ NA DOBITAK

4. POREZ PO ODBITKU

5. POREZ NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (OBRT I SLOBODNA ZANIMANJA)

6. KOMORSKI DOPRINOS

6.1. DOPRINOS HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

6.2. DOPRINOS HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI

7. TURISTIČKA ČLANARINA

8. SPOMENIČKA RENTA

8.1. PRIHODI OD SPOMENIČKE RENTE KOJA SE PLAĆA PREMA STOPI NA UKUPAN PRIHOD

8.2. PRIHODI OD SPOMENIČKE RENTE KOJA SE PLAĆA PREMA ČETVORNOM METRU KORISNE POVRŠINE POSLOVNOG PROSTORA

9. NAKNADE ZA KORIŠTENJE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA

1. GODIŠNJE AMORTIZACIJSKE STOPE ZA DUGOTRAJNU IMOVINU

2. ČUVANJE DOKUMENTACIJE

3. OBVEZNICI REVIZIJE

1. MOGUĆNOSTI ISPLATE U GOTOVU NOVCU

2. SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

3. PREGLED VEZNIH OZNAKA PRI POPUNJAVANJU NALOGA ZA PLAĆANJE

4. VODEĆI BROJEVI BANAKA

5. OIB U PLATNOM PROMETU

6. STOPA ZATEZNE I UGOVORNE KAMATE

6.1. PREGLED STOPA UGOVORNIH I ZATEZNIH KAMATA OD 1. I. 2010.

6.2. PREGLED STOPA ZATEZNIH KAMATA OD 1982. - 2010.

6.3. ZAJMOVI, KAMATE I POREZI U 2010.

7. DEVIZNO POSLOVANJE

7.1. STRANA GOTOVINA I ČEKOVI I KUNSKA GOTOVINA

7.1.1. Naplata

7.1.2. Plaćanje

7. 2. DEVIZNA BLAGAJNA

7. 3. UNOŠENJE I IZNOŠENJE STRANE GOTOVINE I ČEKOVA I KUNA

7. 4. ČLANCI I PROPISI IZ PODRUČJA DEVIZNOG POSLOVANJA

1. PREGLED UPLATNIH RAČUNA PO GRADOVIMA / OPĆINAMA ZA POREZ NA DOBITAK, POREZ NA DOHODAK I PRIREZ, SPOMENIČKU RENTU, ČLANARINU TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I ŠIFRE GRADA / OPĆINE ZA R-SM

2. UPLATNI RAČUNI ZA PLAĆANJE DOPRINOSA HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI

U prošloj je godini došlo do izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak koje su prouzročile različito definiranje dugotrajne imovine u prvoj i drugoj polovini 2010. godine.
Pojam „dugotrajna imovina“, sukladno čl. 24. Zakona, obuhvaća stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čiji je pojedinačna nabavna vrijednost (ili trošak proizvodnje ako su proizvedeni u vlastitoj režiji)
a) veća od 2.000,00 kn i vijek uporabe dulji od jedne godine – ako je riječ o dugotrajnoj imovini nabavljenoj do 30. lipnja 2010., odnosno
b) veća od 3.500,00 kn i vijek uporabe dulji od jedne godine - ako je riječ o dugotrajnoj imovini nabavljenoj 1. srpnja 2010. i kasnije.

1. Dugotrajna imovina – predmet amortizacije
2. Popis dugotrajne imovine
3. Amortizacija
4. Otuđenje dugotrajne imovine
5. Praktični primjer obračuna i knjiženja amortizacije

Samostalne djelatnosti koje vode poslovne knjige utvrđuju dohodak kao razliku poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u poreznom razdoblju. Za utvrđivanje dohotka samostalne obrtničke djelatnosti vode jednostavno knjigovodstvo (prema načelu blagajne) evidentiranjem poslovnih primitaka i poslovnih izdataka samo u jednoj knjizi − obrascu KPI. Za utvrđivanje primitaka i izdataka, primjenu poreznih olakšica te oporezivanje dohotka za 2010. primjenjuju se odredbe više poreznih propisa

1. Uvodne napomene
2. Temeljna obilježja samostalne djelatnosti − obveza utvrđivanja dohotka iz poslovnih knjiga
3. Rok, mjesto, način i razdoblje za koje se podnosi godišnja porezna prijava
4. Koji porezni obveznici trebaju predati prijavu poreza na dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti
5. Koji porezni obveznici ne mogu predati godišnju poreznu prijavu, a obavljaju samostalnu djelatnost?
6. Kako je trebalo evidentirati primitke i izdatke u poslovnim knjigama obrtnika i slobodnih zanimanja za 2010.
7. Koje olakšice umanjuju ostvareni dohodak samostalnih obrtničkih djelatnosti

Rokovi predaje poreznih prijava – izvješća za 2010., kao i način utvrđivanja dohotka nisu se promijenili u odnosu na prethodnu godinu. Samostalne obrtničke djelatnosti koje obavljaju obrtničku djelatnost u supoduzetništvu, trebaju predati prijavu na obrascu DOH-Z najkasnije do 31. siječnja 2011., a prijava na obrascu DOH u kojemu je u odnosu na prethodnu godinu promijenjen samo PRILOG UPO, odnosno porezni razredi, predaje se do 28. veljače 2011. 

1. Utvrđivanje dohotka − porezne osnovice 
2. Utvrđivanje godišnje porezne osnovice poreza i prireza na obrascu DOH 
3. Posebnosti pri utvrđivanju dohotka od obrtničkih, slobodnih i drugih samostalnih djelatnosti − za obrtnike koji nisu obveznici PDV-a 
4. Ostale obveze obrtnika i slobodnih zanimanja 
5. Zaključak

Nakon izmijenjenog i dopunjenog Zakona o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1. srpnja 2010., donesen je Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak kojima se pojašnjavaju izmijenjene odredbe Zakona. Promjene Pravilnika objavljene su u Nar. nov., br. 123/10., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 8. studenog 2010., osim obrazaca ID, DNR, IP, ID-1. DOH-Z koji će se s izmijenjenim sadržajem primjenjivati od 1. siječnja 2011. Obrazac DOH mijenja se samo u dijelu obračuna poreza zbog primjene prosječnih stopa, iznimno za 2010.

1. Uvodne napomene
2. Mogućnost pomoći fizičkim osobama za zdravstvene potrebe
3. Porezni položaj manjkova nastalih na imovini
4. Premije osiguranja
5. Stipendije
6. Izuzimanja i skrivene isplate
7. Isplate dividendi i udjela u dobitku
8. Porezna izvješća
9. Prijava poreza na dohodak za 2010.
10. Ostale izmjene i dopune

Četiri mjeseca nakon početka primjene izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 80/10.) objavljene su i izmjene i dopune Pravilnika (Nar. nov., br. 123/10.) koji je stupio na snagu 4. studenog ove godine, ali će se njegove odredbe primjenjivati i u postupku podnošenja prijave poreza na dobitak za 2010. Sastavni dio Pravilnika je i novi obrazac prijave poreza na dobit (obr. PD) čije ćemo pozicije detaljno obraditi u sljedećem broju našeg časopisa u okviru članka prijave poreza na dobitak za 2010. U nastavku dajemo kratak pregled izmjena i dopuna Pravilnika.

1. Troškovi u vezi s korištenjem plovila, zrakoplova, apartmana i kuća za odmor koji se nalaze u dugotrajnoj imovini
2. Što znači „bitna promjena djelatnosti“ kod ograničavanja prijenosa poreznog gubitka
3. Isplata predujma udjela u dobitku i nova evidencija
4. Evidencija o troškovima učinjenim za privatne potrebe fizičkih osoba
5. Treba li uz prijavu poreza na dobitak dostaviti bilancu i račun dobitka i gubitka?
6. Manjkovi
7. Novi „obrazac PD“

Potreba usklađenja odnosno modernizacije godišnjih financijskih izvještaja prema određenjima MRS-a 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 8/10.), rezultirala je promjenom sadržaja računa dobitka i gubitka (dalje RDG) te bilance. Promjena se sastoji od ukidanja ili uvođenja nekih pozicija u tim financijskim izvještajima, uvodi se dodatak o ostalom sveobuhvatnom dobitku te se propisuje minimalan sadržaj za izvještaj o promjenama kapitala. Promjene se u određenom djelu odnose na male i na srednje poduzetnike, dok se na obveznike primjene MSFI odnosi obveza sastavljanja dodatka RDG-u o ostalom sveobuhvatnom dobitku.

Mijenjanje Četvrte smjernice EZ koja uređuje računovodstvo u EU, budući da se i ona usklađuje prema zahtjevima MRS-a, MSFI i američkih GAAP-ova, ubrzava promjene i kod nas. Izmjene i dopune Pravilnika objavljene su u Nar. nov., br. 130/10., a primjenjuju se na financijsko izvješćivanje za 2010. i poslije.

1. Pristup promjenama
2. Promjene u bilanci
3. Promjene u računu dobitka ili gubitka
4. Izvještaj o ostalom sveobuhvatnom dobitku
5. Nestandardno izvješće o promjeni kapitala
6. Zaključak

U većini trgovačkih društava nekretnine čine znatan dio imovine društva. Upravo je stoga bitno definirati namjenu i razdoblje korištenja odnosno držanja svake nekretnine kako bi se primijenili zahtjevi odgovarajućeg računovodstvenog standarda. U ovom članku autorica obrazlaže računovodstveno postupanje u slučajevima reklasifikacije nekretnina zbog promjene namjene na ili s ulaganja u nekretnine.

1. Klasifikacija nekretnina
2. Ulaganja u nekretnine kao oblik ulaganja društva
3. Reklasifikacija pri ulaganjima u nekretnine
4. Reklasifikacija nekretnina s ulaganja u nekretnine na druge oblike ulaganja
5. Reklasifikacija nekretnina s drugih oblika ulaganja na ulaganje u nekretnine
6. Zaključak

Gotovo da nema priče iz kontrolinga o planiranju koja ne dotiče troškove i u kojoj troškovi nemaju glavnu ulogu. Troškovno je računovodstvo u svojem razvoju najdalje otišlo u području proizvodnje. No predmet kontrolinga su i neproizvodni troškovi tzv. troškovi razdoblja ili neuskladištivi troškovi, koje pak najjednostavnije možemo podijeliti na troškove prodaje i uprave ili administracije. U RRiF-u br. 11/10. na str. 52. pisali smo o metodama analize prodajnih rezultata, a u ovom je članku riječ o troškovima.

1. Razumijevanje poslovne poluge i upravljanje troškovima u prodaji
2. Prodajne i marketinške aktivnosti u službi povećanja dobitka
3. Kombiniranje fiksnih i varijabilnih troškova
4. Analiza točke pokrića
5. Zaključak

U prvom ćemo dijelu članka iz područja kreativnog računovodstva i krivotvorenja financijskih izvještaja prikazati načine, postupke i metode koji se u praksi koriste za friziranje bilance i manipulacije s financijskim izvještajima. Pokušat ćemo po pojedinim elementima financijskih izvještaja (pozicijama bilance) prikazati kako i na koji način uprave društava sastavljaju i prikazuju lažne i obmanjujuće financijske izvještaje. Poznavanje tehnika i načina friziranja bilance potrebno je korisnicima financijskih izvještaja (banke, investitori, poslovni partneri, financijske institucije) kao i kontrolnim organima (porezni inspektori, interni i eksterni revizori, kontrolori itd.) da bi ove postupke mogli prepoznati i otkriti u financijskim izvještajima.

U sljedećem ćemo broju časopisa RRIF objaviti drugi dio članka o krivotvorenju financijskih izvještaja koji se odnosi na prepoznavanje i otkrivanje kreativnih računovodstvenih radnji (kako otkriti manipulacije s financijskim izvještajima).

U ovom članku prikazujemo načine i tehnike friziranja bilance te klasificiranje po pojedinim pozicijama bilance (stanja), što ima utjecaja na financijski rezultat u računu dobitka i gubitka.

1. Računovodstvene manipulacije s prihodima
2. Računovodstvene manipulacije nekretninama, postrojenjima i opremom (osnovnim sredstvima)
3. Računovodstvene manipulacije s nematerijalnim ulaganjima

Na kraju smo još jedne poslovne godine. Kako u našem poslu opreza nikad dovoljno, preporučuju se provjere nekih poslovnih promjena koje su evidentirane u glavnoj knjizi, a za koje nismo sigurni jesmo li ih dobro proveli na temelju vjerodostojnih isprava i u skladu s pravilima struke. Naime, ili u trenutku knjiženja nismo imali potpunu sliku o nastalom poslovnom događaju, ili smo na temelju naknadnih stručnih spoznaja došli do zaključka kako neki poslovni događaj bolje odgovara drugoj prirodi vrste koja će više doprinijeti istinitom i fer izvješćivanju, to još uvijek možemo ispraviti prije zaključenja glavne knjige za 2010.

U ovom pregledu kontrolno-analitičkih postupaka podsjećamo na neka pitanja i dajemo rješenja u skladu s računovodstvenim standardima i poreznim pravilima. Izloženo gradivo pratimo prema vrsti imovine, ročnosti obveza i kapitala, vrstama prihoda i prirodi troškova, prema redoslijedu iz RRiF-ovog računskog plana za poduzetnike. Ovaj podsjetnik, dakle, može poslužiti za testiranje već proknjiženih poslovnih događaja, odnosno za još uvijek pravodobno ispravljanje možebitnih pogrešaka. U njega su uključene i promjene u propisima koji se odnose na 2010., poglavito u vezi s poreznim priznavanjem troškova te promjenama u RDG-u vezanima za ukidanje prihoda od interne realizacije i promjenu u bilanci.

1. Kontrolno-analitički postupci na računima – RAZRED 0
2. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja – RAZRED 1
3. Kontrolno –analitički postupci na računima RAZREDA 2
4. Provjera stanja i postupaka na računima kratkotrajne imovine – Zalihe − RAZRED 3
5. Podsjetnik za kontrolu troškova prije izrade Računa dobitka i gubitka – RAZRED 4
6. Provjera na računima proizvodnje, zaliha poluproizvoda gotovih proizvoda i robe – RAZRED 6
7. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima rashoda (70−73)
8. Provjera knjigovodstvenog stanja na računima prihoda (75-78)
9. Provjera na računima kapitala (90 – 96) i izvanbilančnih zapisa (99)

• Praktikum proračunskog računovodstva

U ovom praktikumu knjižit će se postupanje s knjižnim stavkama koje su iskazane na dugovnoj strani računa skupna 93 Obračunati rashodi poslovanja i 94 Obračunati rashodi za nabavu neproizvedene imovine. Treba im se posvetiti osobita pozornost jer se ti računi ukidaju s 1. siječnjem 2011. Zatvaranje računa skupine 93 i 94

• Praktikum neprofitnog računovodstva

U ovom praktikumu knjižit će se naplata prodanih usluga putem kartičara i mogućnost naknade zakupnikova ulaganja u tuđu – zakupljenu imovinu. Pri kartičnoj naplati pruženih usluga prihod pružatelja usluge ne umanjuje se za zaračunanu kartičnu naknadu i obveza obračuna poreza na dodanu vrijednost, ako je pružatelj usluge obveznik njegova obračunavanja i plaćanja, nastaje u vrijeme pružanja usluge, a ne u vrijeme naplate od kartičara. Zakupnik za neka ulaganja u imovinu u čijem se zakupu nalazi treba zakupodavcu zaračunati vrijednost ulaganja.

1. Naplata prodanih usluga putem kartičara
2. Naknada ulaganja u tuđu imovinu

Božićnica, dar u naravi i dar djeci smatraju se materijalnim pravima radnika. Osim tih materijalnih prava poslodavci svojim radnicima za druge razne namjene dodjeljuju različite naknade troškova, potpore i nagrade. Prema poreznim propisima, neke od potpora poslodavci mogu svojim radnicima dodijeliti neoporezivo, a na koji način to mogu obaviti te mogu li to pravo od poslodavca radnici zahtijevati, pročitajte u ovom članku.

1. Materijalna prava radnika
2. Božićnica i ostale prigodne nagrade
3. Dar u naravi i dar djetetu
4. Jubilarne nagrade
5. Potpora za slučaj smrti radnika
6. Potpora u slučaju smrti člana uže obitelji
7. Potpora za invalidnost radnika
8. Potpora zbog neprekidnog bolovanja
9. Potpora za novorođeno dijete
10. Razlika između dnevnice, terenskog dodatka i naknade za odvojeni život
11. Troškovi prijevoza na posao i s posla
12. Pomorski dodatak
13. Otpremnine

Prema izmjenama Zakona o PDV-u koje se primjenjuju još od 1. siječnja 2010., a ista se pravila odnose i na 2011., u sustav PDV-a moraju ući gotovo svi poduzetnici ako su zadovoljili zakonom propisane uvjete. To znači da u sustav PDV-a trebaju ući i poduzetnici koji su u 2010. obavljali promete oslobođene PDV-a te isporuke koje bi prema odredbama Zakona o PDV-u bile oporezive, u svoti preko 85.000,00. kn. I nadalje je osnovni kriterij za ulazak i izlazak u registar obveznika PDV-a „po sili zakona“ visina ostvarenog prometa u prethodnoj godini u vrijednosti većoj od 85.000,00 kn i taj se prag ulaska, iako je očekivano, nije promijenio u odnosu na prethodne godine. Neki će poduzetnici ući u sustav PDV-a dobrovoljno jer u prethodnoj godini nisu prešli graničnu svotu ostvarenog prometa iznad 85.000,00 kn. Iznimno, ali samo na početku obavljanja djelatnosti, poduzetnici se mogu odlučiti na „dobrovoljan“ ulazak u sustav PDV-a u tijeku poslovne godine, ali najkasnije prije prve isporuke dobra ili obavljene usluge. Inozemni će poduzetnici također za određene promete koji su obavljeni u tuzemstvu biti obveznici PDV-a o čemu pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF.

1. Uvod
2. Ulazak poduzetnika u registar obveznika PDV-a
3. Prijava u registar obveznika PDV-a na obrascu P-PDV1
4. Postupci s računima i predujmovima pri ulasku ili izlasku iz registra obveznika PDV-a
5. Porezne obveze u vezi s izlaskom poduzetnika iz sustava PDV-a
6. Zaključak

Izmjenama Zakona o PDV-u od 1. siječnja 2010. inozemni poduzetnici moraju obratiti posebnu pozornost kod obavljanja određenih isporuka dobara ili usluga na području RH i posavjetovati se s poreznim savjetnicima o potrebama ulaska u sustav PDV-a u RH. Pritom je potrebno posebnu pozornost obratiti na vrstu usluge, kao i kome su određene usluge namijenjene te u skladu sa čl. 6. st. 1. t. 3. Zakona o PDV donijeti odgovarajuću odluku i poštovati proceduru o ulasku u sustav PDV-a, kao i sve ostale obveze koje iz toga proizlaze. Poslije završetka obavljanja određenih isporuka dobara ili usluga u RH prestaje i obveza inozemnog poduzetnika te on, poslije podmirenja poreznih obveza, u skladu s PDV-K podnosi zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a.

1. Uvod
2. Na koje se inozemne poduzetnike odnosi obveza ulaska u sustav PDV-a
3. Postupak ulaska u sustav PDV-a
4. Obveze u sustavu PDV-a
5. Izlazak iz sustava PDV-a
6. Zaključak

Ovaj je članak namijenjen revizorskim društvima kako bi ih se upozorilo na bitne odredbe Zakona o reviziji kojih se revizorsko društvo treba pridržavati pri obavljanju postupka početnog dijela revizije tj. planiranja. Poznata je izreka da je dobar plan pola uspjeha, a ona naravno vrijedi i u reviziji. Dobar bi plan u reviziji trebao pomoći pri otklanjanju iznenađenja za klijenta na kraju godine (kada je obično više posla nego u tijeku godine) i smanjenim revizorskim rizicima u tijeku završne revizije. U članku se objašnjava postupak preuzimanja obveze revizije kod novog klijenta i za već postojećeg klijenta te faze planiranja koje revizori moraju ugraditi u svoju metodologiju kako bi bili u skladu s propisima.

1. Uvod
2. Planiranje revizije
3. Predrevizijske radnje
4. Zaključak

• Novosti iz međunarodnog računovodstva i revizije

Na svojoj redovitoj sjednici održanoj od 19. do 22. listopada 2010. u Londonu, Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) raspravljao je o: godišnjem unaprjeđenju standarda, konceptualnom okviru standarda, danu stupanja na snagu, pravima emisije, mjerenju fer vrijednosti, financijskim instrumentima: amortiziranim troškovima nabave i umanjenju vrijednosti, financijskim instrumentima: instrumentima zaštite od rizika, prezentiranju financijskih izvještaja, financijskim instrumentima s obilježjima glavnice, prijeboju, ostalim dobitcima i gubitcima, najmovima i obvezama prema zaposlenicima nakon umirovljenja. U nastavku će se pobliže prikazati postignuća i tekuća rasprava o najmovima, projektu koji je otvoren za raspravu do 15. prosinca 2010., a očekuje se da će konačan tekst revidiranog standarda MRS-a 17 – Najmovi biti objavljen do kraja prve polovine 2011.

Financiranje iz fondova EU Proračun projekta predstavlja sastavni dio dokumentacije koju je potrebno izraditi za prijavu projekta na neki od natječaja za bespovratna sredstva programa IPA, a i za druge natječaje, primjerice programa zajednice. U ovom se članku pojašnjava obrazac proračuna za projekte po svakoj stavci, daju se savjeti kako ga pravilno ispuniti te se također navode najčešće pogreške u izradi proračuna projekta i kako ih ukloniti. U RRiF-u br. 10/10., str. 90., objavljen je II. dio ove problematike koji objašnjava izradu projektne aplikacije.

1. Vezanost proračuna za projektne aktivnosti
2. Obrazac proračuna
3. Proračunska poglavlja i proračunske stavke
4. Izvori financiranja
5. „Čišćenje“ proračuna prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava
6. Najčešće pogreške u izradi proračuna i savjeti za otklanjanje
7. Zaključak

(Integrirano upravljanje gotovinom i likvidnošću za srednje poduzetništvo u svrhu uspješnog upravljanja likvidnošću poduzeća i prevencije, odnosno svladavanja krize)

Članak je prenesen iz Njemačke poslovne prakse. Opisuje čimbenike ranog upozorenja o pogoršanju likvidnosti u uvjetima financijske krize te potrebu planiranja novčanih tokova. Iako je njemačko gospodarstvo u posljednjim tromjesečjima u velikom uzletu, članak je pisan u najvećoj krizi, a objavljen je u časopisu Der Betrieb br. 10. (ožujak 2010.), kojeg preuzimamo kao pomoć našim stručnjacima u okviru njemačko-hrvatske suradnje i pomoći što nam je omogućio nakladnik Fachverlag der Verlagsgruppe Handelsblatt iz Düsseldorfa.

1. Uvod
2. Značenje upravljanja gotovinom i likvidnošću
3. Provedba upravljanja gotovinom i likvidnošću
4. Sažetak/zaključak

Dana 1. siječnja 2011. stupa na snagu Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, odnosno većina njegovih odredaba te novi Zakon o platnom prometu. Time se u izvjesnom smislu mijenja ovrha na novčanim tražbinama, o čemu detaljnije pišemo u nastavku članka.

1. Novo uređenje
2. Propisi vezani za novo uređenje provedbe na novčanim sredstvima
3. Aktualna pitanja provedbe na novčanim sredstvima

Devizno poslovanje

Iako se od 1. siječnja 2011. mijenja sustav platnog prometa s inozemstvom, devizni sustav poslovanja i dalje postoji u RH i ima svoje posebitosti u odnosu na poslovanje u tuzemstvu. U deviznom se sustavu navedenim promjenama prilagođava i način izvješćivanja HNB-a koji se odnosi na promete koje obavljaju devizni rezidenti s deviznim nerezidentima. Stoga obveznici izvješćivanja o prihodima i rashodima u odnosu s deviznim nerezidentima u određenim okolnostima izravno postaju svi devizni rezidenti. Oni izvješćuju o godišnjem prometu roba, usluga i dohodaka. Prvo takvo izvješće trebaju dostaviti trebaju do 31. siječnja 2011. za promete koji su ostvareni za 2010.

1. Uvod
2. Platni promet s inozemstvom
3. Uvoz i izvoz roba
4. Razmjena usluga s inozemstvom
5. Način popunjavanja obrazaca US-GP – dohodak
6. Obrazac IU-DIV

Samo na kraju poslovne godine obrtnici dohodaši na osnovi visine jednog od kriterija: ukupnih primitaka, ostvarenog dohotka, dugotrajne imovine ili broja zaposlenih, trebaju utvrditi trebaju li od 1. siječnja sljedeće godine prijeći u obrtnike dobitaše. Promjena poreznog statusa iz dohodaša u dobitaša moguća je i na osnovi dragovoljne izjave, kako od 1. siječnja 2011., tako i odmah na početku obavljanja obrtničke djelatnosti. U ovom se članku daju najbitnije napomene, obveze i porezne posljedice prijelaza dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša s motrišta poreza na dodanu vrijednost.

1. Uvod
2. Obveze PDV-a pri prijelazu „dohodaša“ na „dobitaša“
3. Izrada konačnog obračuna PDV-a „dohodaša“ koji su prešli u „dobitaše“
4. Obveze kod prijelaza „dobitaša“ na „dohodaša“
5. Zaključne napomene

S obzirom da se približava kraj godine (poreznog razdoblja), podsjećamo fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i ostale djelatnosti koje se u poreznom smislu izjednačuju s obrtom, odnosno koje vode poslovne knjige prema Zakonu o porezu na dohodak, da treba voditi brigu o ostvarenim primitcima, dohotku, knjigovodstvenoj vrijednosti imovine i broju zaposlenih u 2010. To su kriteriji od kojih samo jedan može obvezati fizičke osobe da u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit od 1. siječnja 2011. postanu obveznici poreza na dobit. Jednako tako, ako netko od njih dragovoljno želi promijeniti način oporezivanja te od 1. siječnja 2011. plaćati porez na dobitak, da o tome treba izvijestiti Poreznu upravu do 31. prosinca 2010. Ako se neki poduzetnici vraćaju s poreza na dobit na porez na dohodak, to također mogu učiniti samo s početkom novog poreznog razdoblja. Budući da se kod promjene načina oporezivanja mijenjaju načela prema kojima se utvrđuje dobitak odnosno dohodak, u knjigovodstvenim evidencijama treba stvoriti osnovu za vrlo bitne promjene. Što i kako treba učiniti, pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Prelazak s oporezivanja porezom na dohodak na porez na dobitak
3. Utvrđivanje kriterija presudnih za prelazak s poreza na dohodak na porez na dobitak
4. Sastavljanje početne bilance
5. Korekcija dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanja poreza prema zakonu o porezu na dobitak
6. Početna bilanca u slučaju kada je imovina manja od obveza
7. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobitak
8. Obrtnici obveznici poreza na dobitak u socijalnom sustavu
9. Prelazak s poreza na dobitak na porez na dohodak

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su u 2010. ostvarila primitke od državnih potpora u svoti većoj od 24.000,00 kn, a u 2011. žele također ostvariti pravo na državne potpore, moraju se upisati u Registar poreznih obveznika (RPO) najkasnije do 15. siječnja. U RPO se upisuje nositelj OPG-a, a tim korakom za poljoprivrednika nastaju porezne obveze o čemu više u nastavku.

1. Uvod
2. Kada se nositelj OPG-a upisuje u RPO
3. Zaključak

Od 1. studenog 2010. smanjena je visina novčane naknade koju za vrijeme nezaposlenosti isplaćuje HZZ. No u određenim se slučajevima trajanje prava na novčanu naknadu može produžiti. Koje se osobe u smislu navedenog propisa smatraju nezaposlenima, na koji se način mogu prijaviti na burzu rada te koju visinu naknade plaće mogu ostvariti, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Tko se (ne) smatra nezaposlenom osobom?
3. Mirovinsko osiguranje za vrijeme nezaposlenosti
4. Zdravstveno osiguranje za vrijeme nezaposlenosti
5. Ostvarivanje prava na novčanu naknadu
6. Visina novčane naknade
7. Prestanak prava na novčanu naknadu
8. Novčana pomoć i naknada troškova za vrijeme obrazovanja
9. Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova za vrijeme nezaposlenosti 10. Pravo na novčanu naknadu osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu

Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje uređeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju, a počelo se primjenjivati od 1. siječnja 2002. Tada su se sve osobe koje su imale manje od 40 godina obvezno osigurale u drugom stupu, a osobe koje su bile između 40 i 50 godina starosti mogle su se također osigurati i u drugom stupu u roku od 6 mjeseci od početka primjene. Upravo su te osobe među prvima koje su počele ostvarivati prve mirovine iz drugog stupa. Zbog još nedovoljne informiranosti o načinu utvrđivanja te mirovine i njezine isplate, o tome piše naš suradnik iz REGOS-a.

1. Uvod
2. Osiguranici II. stupa
3. Izbor obveznog mirovinskog fonda
4. Uplata doprinosa za II. stup
5. Kapitalizirana sredstva na osobnim računima članova obveznog fonda
6. Ostvareno pravo na starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, obiteljsku mirovinu s osnovnom mirovinom s osnovnom mirovinom – mirovina iz ii. Stupa
7. Porezni položaj mirovine koja se isplaćuje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stupa)

U časopisu RRiF br. 3/10. pisali smo o pravima na naknadu plaće za vrijeme bolovanja te o utvrđivanju naknada za bolovanje osiguranika u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja u kojem smo to pokazali na nekoliko praktičnih primjera. U ovom članku, naše suradnice iz HZZO-a pišu o svim pravima koje ostvaruju osiguranici na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

1. Uvod
2. Koji osiguranici ostvaruju pravo na naknadu plaće
3. Osigurani slučajevi za koje se ostvaruje pravo na naknadu plaće
4. Uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu plaće
5. Do kada osiguraniku pripada pravo na naknadu
6. Pravo na naknadu plaće osiguranika koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža
7. Pravo na naknadu plaće u slučaju prestanka radnog odnosa
8. Maksimalno trajanje prava na naknadu plaće
9. Što se smatra neprekidnim odnosno nastavnim bolovanjem
10. Neprekidno bolovanje nakon bolovanja zbog ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti
11. Naknada plaće zbog bolovanja u vrijeme otkaznog roka
12. Osnovica za izračun naknade
13. Što se smatra plaćom prema zakonu
14. Kontrola osnovice osiguranja
15. Visina naknade plaće
16. Staž osiguranja
17. Naknade za rodiljni dopust

Zakonom o radu uređen je pravni okvir radnog vremena te rasporeda rada radnika, međutim, za mobilne radnike – vozače ova su pitanja posebnim zakonom (lex specialis) uređena na drukčiji način te se na takve radnike, odnosno poslodavce koji ih zapošljavaju, odnosi obveza vođenja evidencije radnog vremena mobilnih radnika u skladu s odredbama Pravilnika o prijenosu podataka o radnom vremenu mobilnih radnika, čije se najbitnije odredbe ukratko izlažu u ovom članku.

1. Evidencije radnog vremena prema ZR-u i posebnom Zakonu o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika
2. Najbitnije odredbe Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu
3. Najbitnije odredbe Pravilnika o prijenosu podataka o radnom vremenu mobilnih radnika i o vođenju evidencije

•  Sudska praksa

Pitanje razloga za izvanredni otkaz ugovoru o radu uvijek je aktualno jer se u praksi radnih odnosa pojavljuju različite situacije koje su često na granici između razloga za izvanredni otkaz i redoviti otkaz ugovora o radu zbog skrivljenoga ponašanja radnika. U takvim slučajevima pomaže sudska praksa, osobito Vrhovnoga suda Republike Hrvatske (VSRH) u revizijskim postupcima, makar svaki slučaj imao svoje posebnosti i specifičnosti. Rješavajući u revizijskim postupcima radne sporove protiv pravomoćnih odluka nižih sudova (općinskih i županijskih), VSRH dolazi u priliku da izrazi svoje pravno shvaćanje, polazeći od činjenica utvrđenih u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku čiju pogrešnost odnosno istinitost nije ovlašten ispitivati. VSRH ispituje samo je li materijalno pravo na već utvrđene činjenice pravilno primijenjeno te jesu li povrijeđene odredbe parničnoga procesnoga prava (postupka). Pritom koji put VSRH i koleba u svojim pravnim shvaćanjima jer se ne mogu uvijek naći čvrsti kriteriji i argumenti za zauzimanje određenoga pravnog stajališta.

1. Uvod
2. Ostvarene su pretpostavke za izvanredni otkaz ugovora o radu kada je radnik samovlasno otuđio novac koji mu je predan na čuvanje
3. Ustrajanje radnika na korištenju godišnjeg odmora koji mu poslodavac nije odobrio i nedolaženje radnika na posao bez opravdanog razloga osobito je teška povreda obveze iz radnog odnosa i opravdani razlog za izvanredni otkaz
4. Fizički napad i prijetnja smrću poslodavcu osobito je teška povreda obveze iz radnog odnosa radnika i opravdava donošenje odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu radniku

Otvaranje stečajnog postupka utječe na prava i obveze stranaka, pa i na mogućnost namirenja tražbina, stoga se kao bitno pitanje pojavljuje i pitanje izjava o prijeboju i sklapanja ugovora o cesiji prije i poslije otvaranja stečajnog postupka. Stoga autorica u ovome članku razmatra pravila o prijeboju i cesiji, kako s motrišta općih pravila, tako i posebnih pravila sadržanih u Stečajnom zakonu.

1. Uvodne napomene
2. Prijeboj
3. Cesija
4. Ogledni primjeri
5. Zaključak

Često postavljano pitanje je treba li se za vozilo u vlasništvu poduzetnika (pravne/fizičke osobe) voditi putni radni list. Pojam putnog radnog lista sada je uređen posebnim zakonom iz područja prijevoza u cestovnom prometu. Prema tom zakonu, putni radni list ne treba voditi za potrebe vlastitog prijevoza. No često se po odluci pravnih osoba putni radni list rabi kao predložak evidencija o uporabi vozila za vlastite potrebe.

1. Uvod
2. Cestovni prijevoz
3. Treba li za prijevoz za vlastite potrebe voditi putni radni list?
4. Prijevoz osoba u osobnom automobilu
5. Zaključak

Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje obvezu da neprofitna organizacija na kraju godine obvezno uskladi knjigovodstveno stanje imovine i obveza sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom (inventurom). Potreba i važnost provedbe redovitog popisa cjelokupne imovine i obveza za neprofitne pravne osobe neupitna je, a propisana obveza popisa na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine omogućuje utvrđivanje stvarnog stanja imovina i obveza na 31. prosinca. Popis imovine i obveza omogućuje i kontrolu pravilnosti rada i rukovanja svih onih kojima je imovina povjerena na čuvanje i rukovanje.

1. Inventura – popis imovine i obveza
2. Predmet popisa
3. Osnivanje i zadatci popisnog povjerenstva
4. Plan i organizacija popisa
5. Povjerenstvo za popis i popis
6. Izvještaj o obavljenom godišnjem popisu
7. Odlučivanje o popisnim razlikama
8. Popisne razlike

Neprofitne organizacije koje svoje poslovne događaje iskazuju u sustavu neprofitnog računovodstva moraju provjeriti jesu li sve poslovne promjene iskazane, jesu li obuhvaćene pravilnim obračunskim razdobljima, jesu li istovrsne poslovne promjene knjižene istovrsno i još niz drugih stvari. U ovom se članku pojašnjava provjera podataka iskazanih u dvostavnom knjigovodstvu. Osobe koje vode jednostavno knjigovodstvo trebaju pristupiti provjeri iskazanih podataka u svojim poslovnim knjigama. Sadržaj podataka koji provjeravaju jednak je kao i kod dvostavnog knjigovodstva, no trebaju uvažiti činjenicu da se podatci u poslovne knjige upisuju prema novčanom načelu. Upozoravamo neprofitne organizacije na promjenu njihova položaja u sustavu poreza na dodanu vrijednost od početka 2010.

1. Imovina
2. Obveze
3. Prihodi
4. Rashodi
5. Vlastiti izvori

Svake godine svaka pravna osoba koja svoje poslovne promjene iskazuje u sustavu neprofitnog računovodstva treba preispitati način bilježenja poslovnih promjena za godinu koja slijedi izvještajnu godinu odnosno treba utvrditi hoće li te godine rabiti jednostavno ili dvostavno knjigovodstvo. Ona pritom treba poštovati parametre i granične svote koje su uređene računovodstvenim propisom.

1.Uvod
2. Pravni okvir
3. Prihodi i imovina
4. Obvezni i dragovoljno odabrani knjigovodstveni sustav
5. Obavještavanje o knjigovodstvenom sustavu izvještajne godine
6. Financijsko izvještavanje
7. Zaključak

Od 2009. sve pravne osobe koje svoje poslovne događaje iskazuju u sustavu neprofitnog računovodstva trebaju biti, osim što su upisane u svoj izvorni registar koji je uređen posebnim zakonima na temelju kojih su osnovane, upisane i u Registar neprofitnih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu financija. U zadnje navedeni registar obvezno se moraju prijaviti i promjene prethodno važećih podataka. Jedna od mogućih promjena krajem svake godine odnosno početkom sljedeće godine je i promjena podataka koja se odnosi na računovodstveni položaj neprofitne organizacije.

1. Uvod
2. Sadržaj registra i obveznici upisa u registar
3. Upis u registar
4. Promjene podataka u registru
5. Brisanje iz registra

Razne se vrste neprofitnih organizacija otežano snalaze u pronalaženju svoga poreznog položaja u temeljnim poreznim sustavima RH. Otežanost uzrokuje različitost položaja u različitim sustavima i različitost položaja pripadnika iste statusne grupe neprofitnih organizacija u istom poreznom sustavu. S obzirom na to da je njihov položaj ponešto različit od pravnih osoba kojima je osnovna vodilja u poslovanju stjecanje dobitka, ovim im se člankom daju temeljne odrednice u sustavu oporezivanja porezom na dohodak, porezom na dobitak i porezom na dodanu vrijednost.

1. Uvod
2. Neprofitne organizacije
3. Temeljni porezni sustavi
4. Određivanje jedinstvenog poreznog položaja
5. Zaključak

Jedno od čestih pitanja je trebaju li se potraživanja od kupaca vrijednosno usklađivati odnosno otpisati te koji su uvjeti da bi trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca ili otpisa bio priznan u porezne svrhe. S obzirom na to da jedan od osnovnih računovodstvenih zahtjeva koji proizlazi iz računovodstvenih standarda nalaže iskazivanje imovine po fer vrijednosti, i potraživanja od kupaca potrebno je svoditi na fer vrijednost, odnosno evidentirati vrijednosna usklađenja i njihov otpis. Kako evidentirati vrijednosna usklađenja i otpis potraživanja od kupaca u knjigovodstvu te kakav je porezni položaj takvih vrijednosnih usklađenja i otpisa, opširnije pročitajte u nastavku članka.

1. Obveza provođenja vrijednosnog usklađenja

2. Evidentiranje vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca

3. Porezni položaj vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca

4. Zaključak

Promidžba tvrtke ili proizvoda odnosno usluge u javnosti nekog društva trošak je tekućeg razdoblja i porezno priznat izdatak. Troškovi promidžbe, međutim, ponekad nisu tako jednostavno odredivi kako se čini na prvi pogled, ponekad ih je teško razlikovati od reprezentacije i drugih darova. Reprezentacija je poslovni trošak koji u poreznom sustavu ima posebno mjesto s obzirom na mogućnost priznavanja. U ovom članku autor piše o raznim oblicima troškova promidžbe i reprezentacije i daje njihovu poreznu i knjigovodstvenu interpretaciju naglašavajući novosti koje se primjenjuju u 2010.

1. Troškovi promidžbe, reprezentacije i darovanja nisu ograničeni propisima

2. Troškovi promidžbe

3. Reprezentacija

4. Darovi

5. Sponzorstva

6. Zaključak

Popis ukupne imovine i obveza potrebno je napraviti najmanje jednom godišnje, i to krajem godine kako bi završni račun prikazivao stvarno stanje, odnosno kako bi temeljni financijski izvještaji bili realni i objektivni te kako bi korisnici na temelju takvih izvještaja mogli donijeti odgovarajuće poslovne odluke. Upravo stoga Zakon o računovodstvu i Opći porezni zakon propisuju obvezu provedbe popisa. Jednako je tako i zahtjevima HSFI i MSFI uređeno da financijski izvještaji moraju fer i istinito prezentirati financijski položaj i uspješnost trgovačkog društva, a to je moguće jedino ako knjigovodstveno stanje odgovara stvarnom stanju. O čemu je pri popisivanju imovine i obveza potrebno voditi brigu, pročitajte u nastavku članka.

1. Obveza provođenja godišnjeg popisa (inventure)

2. Vrste popisa i njegova organizacija

3. Popisno povjerenstvo i plan popisa

4. Provedba godišnjeg popisa

5. Elaborat o obavljenom godišnjem popisu

6. Odlučivanje o popisnim razlikama

7. Zaključak

Od ove je godine u primjeni izmijenjeni MRS 41 – Poljoprivreda, no zahtjevi za utvrđivanjem fer vrijednosti biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda, unatoč brojnim raspravama koje su provedene u okviru Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) o toj temi, i dalje su ostali definirani kao osnova za utvrđivanje njihove vrijednosti. Budući da su HSFI preuzeli rješenja iz MSFI, i u HSFI 17 – Poljoprivreda, definirani su zahtjevi za utvrđivanjem fer vrijednosti pri početnom i naknadnom utvrđivanju vrijednosti biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda. No na pitanje kako utvrditi fer vrijednost, odgovor daje samo MRS 41, čija rješenja mogu primijeniti i obveznici HSFI u skladu sa zahtjevima HSFI 3 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, budući da je riječ o postupcima koji nisu definirani u HSFI 17.

1. Uvod

2. Utvrđivanje fer vrijednosti biološke imovine

3. Utvrđivanje fer vrijednosti poljoprivrednih proizvoda

4. Dobitci i gubitci s naslova primjene fer vrijednosti

5. Zaključak

Planiranje je redoviti proces koji ponavljamo svake godine. Velika je opasnost ako je on samo dosadna rutina koja se zadovoljava manje-više formalno. Planiranje treba shvatiti kao priliku za dobar kvalitativan pomak, inače smo osuđeni stalno raditi iste pogreške. U ovom su članku o kontrolingu prodaje prikazane vrlo jednostavne i praktične metode analize prodajnih rezultata koje mogu (trebaju) biti temelj za kvalitetnije planiranje prodajnih rezultata u sljedećem razdoblju.

1. ABC analiza prodaje – jednostavnim i korisnim paretovim pravilom

2. Primjeri paretove analize

3. Prosječan nakup – jedan od osnovnih kontrolerskih podataka

4. Razlika u cijeni (RUC) – bitna informacija ili stroga poslovna tajna

5. Životni vijek proizvoda

6. Zaključak

Budući da je od početka 2010. godine na snazi promijenjeni sustav oporezivanja automobila PDV-om, a o čemu smo detaljnije pisali u RRiF-u br. 4/10, u ovom broju donosimo samo kraći oblik knjiženja nabave i troškova uporabe osobnih automobila za situacije koje su najčešće u primjeni.

1. Automobili za obavljanje djelatnosti

2. Automobili za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba

Iako je pojam interne realizacije pojam koji je naslijeđen iz prošlih ekonomskih sustava, u poslovnoj se praksi i danas primjenjuje. S obzirom na promjene ekonomskog sustava, upitno je što se sada tim pojmom razumijeva. Proračunski sustav u odnosu na poduzetničko poslovanje obilježavaju posebnosti u radu i u računovodstvu. No i njemu je svojstvena interna realizacija. S obzirom na različitost imenovanja interne realizacije i nepostojanje obveza iskazivanja interne realizacije u svim njezinim modalitetima, iskazivanje interne realizacije u sustavu proračunskog računovodstva zahtijeva pomnije proučavanje.

1. Uvod

2. Sadržaj pojma interne realizacije

3. Interni prihodi u proračunskom računovodstvu

4. Interni prihodi u sustavu PDV-a

5. Zaključak

U ovom praktikumu knjižit će se ustup potraživanja i razlika valutne klauzule pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine. S obzirom na modalitete ugovornih odnosa koji su prisutni pri sklapanju ugovora o ustupu potraživanja, odnos između ugovornih strana različito se iskazuje s obzirom na odgovornost za naplatu potraživanja. Računovodstveni propisi ne zahtijevaju uključivanje razlika koje nastaju zbog primjene valutne klauzule u nabavnu vrijednost dugotrajne nefinancijske imovine pa se stoga oni iskazuju kao rashodi razreda 3.

1. Ustup potraživanja

2. Razlika valutne klauzule pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine

Prema čl. 38. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. - 80/10. poslodavac, isplatitelji plaće, mirovine i ostali isplatitelji primitaka od nesamostalnog rada, obvezni su sastaviti godišnji obračun plaće za radnike i ostale osobe koji su kod njih ostvarivali plaće u cijelom poreznom razdoblju, a koje nisu isplaćivane zbog problema u poslovanju ili je radnik u dijelu godine bio na bolovanju i za to vrijeme primao naknadu na teret HZZO-a te primitke od nesamostalnog rada. No konačni se obračun mora sastaviti samo za radnike koji u cijelom poreznom razdoblju nisu mijenjali prebivalište odnosno uobičajeno boravište između mjesta i gradova u kojima je propisano plaćanje prireza. Kako treba sastaviti konačni obračun, pročitajte u ovom članku.

1. Razlozi zbog kojih je propisana obveza sastavljanja konačnog obračuna poreza iz plaće

2. Kada poslodavac može, ali nije obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće

3. Porezni razredi i porezne stope koje se primjenjuju kod konačnog obračuna plaće za 2010.

4. Sastavljanje konačnog obračuna

5. Obveza dostavljanja podataka o porezno priznatim premijama osiguranja

U sustavu poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV), djelatnost popravka i servisa izjednačena je u svom poreznom statusu s bilo kojom drugom gospodarskom djelatnošću što je jedna od glavnih značajki PDV-a. U članku se upućuje na neke od činjenica o kojima porezni obveznici iz ove djelatnosti moraju voditi brigu.

1. Djelatnost popravaka i servisa u sustavu PDV-a

2. Zamjena dijelova u jamstvenom (garantnom) roku

3. Mjesto oporezivanja usluge popravka pokretnih dobara

4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge popravaka zrakoplova i plovila inozemnih poduzetnika

5. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge popravka dobara diplomatskim i konzularnim predstavništvima i osoblju

6. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge popravka obavljene međunarodnim organizacijama

7. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge popravka dobara za potrebe oružanih snaga drugih država članica NATO saveza

8. Povrat PDV-a kod popravka vozila u okviru putničkog prometa

Porez na najamnine koje ostvaruju fizičke osobe (građani) jedan je od najmanjih poreza u našem fiskalnom sustavu. U ovom članku pišemo o najamninama koje nisu upisana djelatnost te za koje porez na dohodak utvrđuje Porezna uprava rješenjem prema prijavi najmodavca u registar obveznika poreza na dohodak.

1. Uvodne napomene

2. Prijava u registar obveznika poreza na dohodak

3. Utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak

4. Plaćanje posebnog poreza

5. Treba li najmodavac podnijeti poreznu prijavu

6. Kada najmodavac prestaje biti obveznik poreza na dohodak po rješenju Porezne uprave uz korištenje paušalnog izdatka

U poreznom nadzoru inspektori obavljaju nadzore poreznih obveznika različitih djelatnosti i poslova. Primjeri zlouporaba u poslovanju mogli bi se nabrajati unedogled jer je mašta ljudi koji lažiraju financijske izvještaje i porezne prijave neiscrpna. U manjem se opsegu utvrdi da je porezni obveznik obavljao pravni posao sa svrhom prikrivanja nekog drugog pravnog posla ili je sklopljen ugovor o obavljanju nekog posla koji nije obavljen, a u računovodstvu odnosno u poslovnim knjigama postoji dokumentacija o „nastalom“ poslovnom događaju. Kako prepoznati fiktivne pravne poslove, predmet je članka u nastavku.

1. Fiktivni pravni posao

2. Otkrivanje fiktivnih pravnih poslova u poreznom nadzoru

3. Nadzor transakcija (vezani nadzori)

4. Dojave i razne pisane predstavke

5. Razgovor

6. Primjeri fiktivnih pravnih poslova utvrđenih u nadzoru

7. Sudska praksa fiktivno pravnih poslova

8. Kaznene odredbe

9. Zaključak

Budući da u RH postoji veliki kreditni rizik, odnosno velika vjerojatnost da poslovni partneri neće ispuniti svoje obveze na vrijeme i po ugovorenim uvjetima, od velike je važnosti pojačati interne računovodstvene kontrole kod postupaka koji prethode isporuci proizvoda i usluga. Interne računovodstvene kontrole sadržavaju propisane uvjete (kontrolne ciljeve) koje trebaju ispuniti poslovni partneri prije isporuke proizvoda i usluga. Jedan od propisanih uvjeta trebao bi biti da poslovni partner zadovolji test boniteta.
U ovome članku navodimo brzi i jednostavni model za ispitivanje boniteta – BONITEST, a razvio ga je autor ovoga članka.

1. Uvod

2. Općenito o ispitivanju boniteta

3. Bonitest – brza provjera boniteta poduzetnika

4. Sadržaj modela bonitest

5. Testiranje modela bonitest

6. Prednosti i nedostaci bonitesta

7. Zaključak

• NOVOSTI IZ MEĐUNARODNOG RAČUNOVODSTVA I REVIZIJE

Na svom redovitom mjesečnom zasjedanju od 14. do 16. rujna 2010., Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) i Američki odbor za standarde financijskog računovodstva (FASB) održali su zajedničku sjednicu na kojoj su raspravljali o: godišnjem unaprjeđenju standarda, prijeboju imovine i dugova, pravima emitiranja, mjerenju fer vrijednosti, opciji fer vrijednosti za financijske instrumente, financijskim instrumentima: instrumentima zaštite, financijskim instrumentima: umanjenju vrijednosti, financijskim instrumentima s obilježjima glavnice, IFRS-u 1: Prva primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda: značajna hiperinflacija, Odboru za tumačenje IFRS-a: IFRS 2 – Plaćanja na temelju dionica, Odboru za tumačenje IFRS-a: stjecanje nekontrolirajućih udjela, Odboru za tumačenje IFRS-a: dopune od zadnjeg sastanka, obvezama – IFRS koji zamjenjuje MRS 37 – Rezerviranja, neizvjesna imovina i neizvjesne obveze, komentaru menadžmenta, obvezama prema zaposlenicima nakon umirovljenja i aktivnosti na određivanju stopa.
U nastavku će se pobliže prikazati tijek rasprave o obvezama – IFRS-u koji zamjenjuje MRS 37 – Rezerviranja, neizvjesna imovina i neizvjesne obveze.

1. Obveze – IFRS koji zamjenjuje MRS 37 – Rezerviranja, neizvjesne obveze i neizvjesna imovina

• POSLOVANJE U EUROPSKOJ UNIJI
• Zakonodavstvo EU

1. Revizija Direktive o kapitalnim zahtjevima za banke

2. Oštre kazne za prekršitelje financijske discipline

3. EU želi suzbiti špekulacije na robnim burzama

4. Parlament za uspostavu internetske marke povjerenja

5. Mali poduzetnici traže produljenje programa poticaja

6. EU na korak do 30-dnevnog roka za plaćanje računa

U ovom članku autor razmatra i analizira razlike zadužnice i sličnih instrumenata osiguranja plaćanja. U članku se skreće pozornost na neka pitanja za koja se smatra da bi trebala biti sastavni dio uređenja povezanih s tim instrumentima, a koja po autorovu mišljenju nisu dovoljno naglašena u postojećim propisima. Čitateljima će biti osobito zanimljivi problemi i rizici pri naplati zadužnice, kako za vjerovnika, tako i za dužnika.

1. Uvod

2. Okvir zadužnica i dr. instrumenti

3. Oblici zadužnica

4. Obrazac bjanko zadužnice i svota tražbine

5. Pravna narav zadužnice

6. Značenje „učinka pravomoćnog rješenja o ovrsi“

7. Prigovori protiv zahtjeva iz vrijednosnih papira

8. Prigovori protiv sudskih rješenja o ovrsi

9. Apstraktnost

10. Zadužnica i njena prenosivost

11. Dužnosti banaka i postupak naplate

12. Javnopravni učinci zadužnice

13. Dospjelost

14. Neopozivost

15. Uvjetna zadužnica

16. Prijevod „zadužnica“

17. Zaključak

Život i poslovanje zaduženih pravnih i fizičkih osoba posebno su otežani u uvjetima recesije. Otežano plaćanje dospjelih kreditnih obveza prisiljava ih da u pregovorima sa svojim kreditorom(ima) nastoje postići uvjete u kojima će moći servisirati izmijenjenu i prilagođenu obvezu. Ovih su dana neke hrvatske banke najavile mjere kojima pokušavaju izaći u susret klijentima u situacijama otežane otplate kredita.

1. Uvod

2. Projekcija amortizacije dugoročnih kredita

3. Primjeri izmjene kreditnih ugovora iz prakse

4. Zaključak

Metodologija Credit scoringa predstavlja tehniku kojom banke ostvaruju dva izrazito bitna cilja: snižavanje troškova i kvantificiranje potrebe za preuzimanjem rizika. Credit scoring omogućuje visoki stupanj automatizacije pri donošenju odluka o odobravanju kredita, čime se smanjuje ljudski angažman. Smanjenje ljudskog angažmana rezultira nižim troškovima te smanjenjem subjektivnosti pri donošenju odluka o odobrenju plasmana. Detaljnije u nastavku članka.

1. Uvod

2. Credit scoring metodologija

3. Statističke metode za izradu credit scoringa

4. Koristi od uporabe credit scoringa: brže, jeftinije i objektivnije

5. Ograničenja credit scoringa

6. Zaključak – implikacije za domaću bankarsku industriju

Izborom iz svakodnevnih pitanja upućenih RRiF-ovim savjetnicima čitateljstvu pružamo mogućnost upoznavanja s praksom, čime će proširiti svoje spoznaje o rješavanju sve složenijih svakodnevnih problema u računovodstvu, porezu i financijama.

RAČUNOVODSTVO
1. Raspodjela nenovčane imovine vlasnicima na ime isplate dobitka
2. Klasifikacija revalorizirane imovine na imovinu namijenjenu prodaji

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
1. Davanje promidžbenog materijala
2. Oporezivanje naknada za prisutnost rođenju
3. Prodaja imovine ispod nabavne cijene
4. Oporezivanje usluga posredovanja

POREZ NA DOHODAK
1. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla

RADNO I SOCIJALNO PRAVO
1. Evidencija o plaćama

TRŽIŠTE I PROPISI
1. Primjena HACCAP-a

Osim obvezne provedbe godišnjeg popisa na kraju godine, kontrole iskazanih primitaka i izdataka, „dohodaši“ najkasnije u prosincu trebaju također provjeriti jesu li prešli jedan od kriterija za prijelaz u „dobitaša“. No za one koji su na granici, sada je još uvijek vrijeme da prilagode neke poslovne događaje kako bi, ako to žele, ipak ostali „dohodaši“.
U ovom se članku upućuje na osobitosti kako s poreznog, tako i s knjigovodstvenog motrišta, na dopuštene i prekomjerne gubitke – manjkove na robi te zalihama koji se utvrđuju u godišnjem popisu fizičkih osoba. To su ujedno i pripremne radnje za izradu godišnjeg obračuna fizičkih osoba na obrascu DOH.
Napominjemo da smo o navedenoj temi također pisali opširno u časopisu br. 11/09., str. 169. te da na ovu temu, u odnosu na prethodnu godinu, nema promjena.

1. Uvod

2. Kontrolno-analitički postupak pri evidentiranju primitaka i izdataka u poslovnim knjigama obrtnika i slobodnih zanimanja za 2010.

3. Kontrola propisanih uvjeta u vezi s prijelazom na „dobitaša“

4. Osobitosti provedbe godišnjeg popisa kod „dohodaša“ – što popisuju fizičke osobe

5. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma koje primjenjuju obrtničke djelatnosti

6. Postupanje s viškovima i manjkovima kod „dohodaša“

7. Izračun i evidentiranje viškova i manjkova u poslovnim knjigama „dohodaša“

8. Zaključak

Osim nadzora u području trgovine, ugostiteljstva, zaštite potrošača i dr., gospodarski inspektori Državnog inspektorata nadziru i primjenu zakona i propisa o plaćanju boravišne pristojbe. U ovom članku navodimo neka od pitanja iz tog područja koja se odnose na plaćanje boravišne pristojbe u 2010.
Podsjećamo čitatelje da smo u časopisu RRiF, br. 9/10., u rubrici Tržište i propisi, objavili odgovore na pitanja iz područja poslovanja trgovaca, a u RRiF-u br. 10/10. odgovore iz poslovanja obrta i usluga i ugostiteljstva.

1. Kako boravišnu pristojbu plaćaju putnici koji koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma

2. Kako boravišnu pristojbu plaćaju vlasnici plovila – nautičari

3. Kako boravišnu pristojbu plaćaju osobe koje borave u kući ili stanu za odmor

U nas je zaštita osobnih podataka osigurana svakoj fizičkoj osobi bez obzira na državljanstvo i prebivalište ili druge osobine. Radi zaštite osobnih podataka odnosno zaštite privatnog života, temeljnih sloboda u prikupljanju te obradi i korištenju osobnih podataka, donesen je Zakon o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 103/03., 118/06. i 41/08.) kojim se uređuje nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u RH. Obvezujuće je za svaku zbirku osobnih podataka voditi i dostaviti evidenciju o zbirci osobnih podataka u Središnji registar Agencije za zaštitu osobnih podataka. Tko je obvezan dostavljati podatke Agenciji za zaštitu osobnih podataka, a tko nije pročitajte u nastavku.

1. Uvodne pripomene

2. Na koji se način mogu prikupljati i obrađivati osobni podatci

3. Obveza dostave evidencija o zbirkama osobnih podataka

4. Tko nije obvezan dostavljati evidenciju o zbirkama osobnih podataka

5. Nadzor agencije za zaštitu osobnih podataka

Hrana životinjskog podrijetla koja se stavlja na tržište mora biti odgovarajuće označena ili na drugi način identificirana da bi se omogućila njezina sljedivost, odnosno utvrdilo njezino podrijetlo i osigurala potpuna i točna informacija o proizvodu i proizvođaču kako bi potrošač mogao donijeti odgovarajuću odluku o kupnji takve hrane. U nastavku članka pišemo o načinu označavanja mesa i proizvoda od mesa, s posebnim osvrtom na podatke koji se obvezno trebaju navoditi na svakoj obavijesti (deklaraciji) tih proizvoda.

1. Uvodne pripomene

2. Označavanje mesa obveznim minimalnim podatcima

3. Označavanje mesa u skladu s posebnim propisima

4. Zaključak

U broju 10/2010. časopisa RRiF objavili smo članak kojim smo najavili što se očekuje izmjenom i dopunom Zakona o mirovinskom osiguranju koje je Vlada Republike Hrvatske utvrdila 29. srpnja 2010. i uputila na razmatranje Hrvatskom saboru. U međuvremenu, Vlada RH je sa socijalnim partnerima postigla sporazum o karakteru i opsegu izmjena uvjeta za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pa je 7. listopada 2010. utvrdila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju i uputila ga Hrvatskom saboru koji je 22. listopada usvojio taj prijedlog. Objava Zakona o izmjena i dopuna zakona o mirovinskom, očekije se osam dana nakon objave u Narodnim novinama.

1. Uvod

2. Provedba odluke ustavnog suda o izjednačavanju uvjeta za mirovinu s obzirom na spol

3. Novi polazni faktor za određivanje mirovine

4. Sniženje starosne granice za žene

5. Rokovi za prijave

6. Ostale izmjene

7. Zaključak

• Sudska praksa

Obvezno zdravstveno osiguranje obuhvaća pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade.
Zdravstveno osiguranje nije pravo koje pripada samo osobama u radnom odnosu (radnicima), nego i drugim osobama koje za to ispunjavaju propisane uvjete. Zato kažemo – u odnosu na radnike – da je to pravo u vezi s radnim odnosom, a ne pravo iz radnoga odnosa. Prava iz radnog odnosa pripadaju samo osobama u radnom odnosu (radnicima) kao što su pravo na plaću, na godišnji odmor, na tjedni i dnevni odmor itd., dok prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, mirovinskog osiguranja i sl. pripadaju i drugim osobama pod propisanim uvjetima. Zbog toga je uobičajeno ta prava radnika nazivati pravima u vezi s radnim odnosom, a ne pravima iz radnog odnosa, što je došlo do izražaja i u zakonskim tekstovima.

1. Uvod

2. Pravo na isplatu za opremu novorođenog djeteta osobe koja nije osigurana

3. Pravo na naknadu plaće osoba koje rade po ugovoru o djelu

4. Pravo na naknadu plaće osobe koja prima invalidsku mirovinu

Pred kraj listopada 2010. stupio je na snagu Zakon o dopunama Stečajnog zakona, kojim je u naš pravni sustav unesen institut skraćenog stečajnog postupka. Detaljnije o ovom aktualnom propisu pišemo u nastavku članka. Bez obzira na u ovome članku razmatrane novele Stečajnog zakona, i dalje ostaju otvorena neka vrlo aktualna pitanja vezana za stečaj, kao primjerice mogućnost obračunskih plaćanja u stečaju (cesija, kompenzacija i dr.), ali kako je riječ o specifičnoj temi, o tome pišemo u sljedećem broju našega časopisa.

1. Uvod

2. Dopune stečajnog zakona

3. Temeljne odrednice skraćenog stečajnog postupka kao novog instituta

4. Postupanje po zahtjevu za pokretanje skraćenog stečajnog postupka

Upravljanje poduzećem i planiranje budućeg razvoja temelji se na donošenju takvih poslovnih odluka koje će poduzeću omogućiti maksimizaciju sadašnje vrijednosti budućih poslovnog rezultata, odnosno dobitka. Dobitak predstavlja ostvarene prihode umanjene za ostvarene troškove koji su sudjelovali u ostvarivanju prihoda, odnosno rashode. Aktivnost je menadžera dakle, usmjerena ka stalnom povećanju prihoda i smanjenju troškova kako bi se povećao dobitak poduzeća.
U cilju planiranja i kontrole poslovnih aktivnosti menadžment mora imati informacije o troškovima koji sudjeluju u različitim poslovnim operacijama. Takvi podatci menadžmentu pomažu kako bi utvrdio odvijaju li se poslovni procesi u granicama predviđenih troškova te odgovornost svih razina menadžmenta koji ih nadziru.

1. Uvod

2. Organizacija proizvodnje i proizvodna funkcija

3. Teorija troškova

4. Analiza rentabilnosti i točka pokrića troškova

5. Troškovi kapitala, budžet kapitala i alokacija resursa

6. Zaključak

U prošlom smo broju govorili o opće primjenjivim pravilima lijepog ponašanja s obzirom na poslovno pregovaranje. Sada se, dakle, kako smo napisali, tako prikladno odjeveni i naoružani osnovnim znanjima i vještinama pravilnog pozdravljanja, oslovljavanja, ophođenja i sl., možemo posvetiti pravilima ponašanja tijekom samog pregovaranja. S obzirom na to da je nemoguće ovako kompleksnu temu sažeti na svega nekoliko stranica, u nastavku slijedi uopćen prikaz nekih osnova kojih se poželjno pridržavati, a jednako su primjenjive u svim životnim situacijama. Budući da pravila ponašanja nije moguće sasvim odvojiti od taktike i tehnike koju slijedimo, ponekad nije bilo moguće sasvim izbjeći njihovo ispreplitanje pa stoga molimo da to uzmete u obzir.

1. Uvod

2. Osnovni elementi pregovaranja

3. Bitna pitanja

4. Savjeti za uspješno pregovaranje

5. Poželjne i nepoželjne formulacije

6. Taktika pregovaranja prema Dorothy Leeds

7. Zaključak ili najčešće pogreške pri pregovaranju

8. I na kraju

U tijeku je priprema novog standarda – Nacionalne klasifikacije zanimanja 2010. (NKZ-10) koja će krajem prosinca biti objavljena u Narodnim novinama. Radi upoznavanja s novom klasifikacijom i aktivnostima koje će uslijediti nakon službenog objavljivanja u nastavku članka upoznajemo naše čitatelje o tim novostima.

1. Pristup promjenama

2. Pregled promjena

3. Specifična područja glavnih promjena

4. Zaključak

Rokovi za planiranje financijskih planova odnosno proračuna počeli su teći. Rokovi planiranja za državni proračun relativno su kratki, dok su za područni odnosno lokalni proračun nešto duži. Razina planiranja promijenila se, a uvodi se i novi obrazac vezan za obrazloženje financijskih planova odnosno proračuna. O svim tim novostima i temeljnim načelima planiranja pišu autorice članka.

1.Uvod

2. Promjene u proračunskom procesu

3. Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011. – 2013.

4. Upute za izradu državnog proračuna za razdoblje 2011. – 2013.

5. Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave) za razdoblje 2011. – 2013.

Od 1. siječnja 2011. u proračunski računovodstveni sustav uvodi se novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu koji je već objavljen. Iako se taj pravilnik primjenjuje u računovodstvu od navedenoga dana, Računski plan primjenjuje se već u fazi planiranja proračuna odnosno financijskih planova. Stoga je potrebno iznijeti sve njegove promjene koje se trebaju odmah uvažiti.

1. Uvod

2. Glavni razlozi izmjena Računskog plana

3. Izmjene Računskog plana

4. Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu

5. Specifične evidencije prihoda i rashoda proračunskih korisnika po novom računskom planu i pravilniku

Mjesna samouprava ima poseban položaj u sustavu uprave. Njezin poseban položaj uvjetuje i posebnosti u njezinom poslovanju i time u proračunskom računovodstvu i u sustavu financijskog izvještavanja.

1. Uvod

2. Računi

3. Planiranje

4. Ostvarivanje prihoda i podmirenje obveza za rashode

5. Računovodstvo

6. Izrada i dostava financijskih izvještaja

U svijetu postoji trend u stvaranju formalnog i transparentnog odnosa prema etici te integritetu na radnom mjestu. Stoga se ulažu napori u izradi globalnih etičkih i integritetnih pokazatelja kako bi se pomoglo organizacijama pri samoprocjenjivanju odnosno ocjenjivanju i mjerenju napretka u stvaranju formalnog i transparentnog odnosa prema etici te integritetu na radnom mjestu. Pri odabiru alata kojima se mjere navedeni pokazatelji rukovodi se time da se individualne osobe žele brinuti da njihovo radno mjesto postane poznato po svojoj predanosti etičkom djelovanju.

1. Uvod

2. Što su globalni etički i integritetni pokazatelji i zašto se njima treba koristiti?

3. Postupak samoprocjene i vrednovanja razine etičnosti u organizaciji

4. Zaključak

Plan nabave je institut iz Zakona o javnoj nabavi, a financijski plan je imenovani institut iz područja koje uređuje Zakon o proračunu. S obzirom na to da se iste stvari i usluge moraju sa svojim vrijednostima nalaziti i u financijskom planu proračuna, i u planu (javne) nabave, a da postoje djelomično različita načela izrade navedenih planova, pojavljuju se poteškoće pri njihovu povezivanju. Dodatne dvojbe mogu unijeti i okolnosti da su neki od obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi obveznici obračunavanja poreza na dodanu vrijednost.

1. Uvod

2. Pravni okvir

3. Proces planiranja javne nabave

4. Povezanost vrijednosti predmeta nabave i plana nabave

5. Zaključak

Od 16. lipnja 2010. primjenjuje se provedbeni propis Zakona o državnim službenicima i namještenicima kojim se uređuje postupak i način raspisivanja i provedbe javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi. Ovim se člankom daje prikaz toga provedbenog propisa – Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi. Uz to, upozorava se na neka pitanja iz ovog područja koja će zahtijevati preispitivanja sa svrhom boljeg rješenja mogućih poteškoća.

1. Uvod

2. Postupak provedbe javnog natječaja i internog oglasa do donošenja rješenja nije upravni postupak

3. Načini popunjavanja radnih mjesta

4. Pretpostavke za popunjavanje radnih mjesta

5. Raspisivanje javnog natječaja i internog oglasa

6. Prijava na javni natječaj

7. Postupak provedbe javnog natječaja i internog oglasa

8. Rješenje i žalba

9. Obustava postupka

10. Imenovanje rukovodećih državnih službenika

11. Zaključak

Donesen je Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament. S obzirom na to da je riječ o zakonu koji prvi put uređuje područje izbora u Europski parlament, člankom se obrađuju njegove temeljne odredbe. Taj će zakon stupiti na snagu danom pristupanja RH EU, osim odredaba o statusu promatrača koje stupaju na snagu danom potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

1. Uvod

2. Usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije

3. Mjerodavni standardi za održavanje izbora za Europski parlament

4. Opće i temeljne odredbe Zakona

5. Nespojivost dužnosti, prestanak mandata i zamjenjivanje člana Europskog parlamenta

6. Izbor članova u Europski parlament

7. Tijela za provedbu izbora

8. Status promatrača

Donošenjem i stupanjem na snagu Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj regionalnoj samoupravi koja je stupila na snagu 24. lipnja 2010. određen je rok u kojem su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne donijeti pravilnik o unutarnjem redu koji je usklađen s odredbama navedene Uredbe.

1. Uvod

2. Donošenje i sadržaj pravilnika o unutarnjem redu

3. Određivanje kategorije, podkategorije i razine radnog mjesta

4. Opis radnoga mjesta

5. Ogledni primjer pravilnika o unutarnjem redu

Potpisan je Dodatak II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike te pripadajući Sporazum. Dodatkom II Kolektivnog ugovora državni se službenici odriču božićnice za ovu godinu u korist državnog proračuna za pomoć nezaposlenima.

1. Uvod

2. Božićnica

3. Regres i dar za djecu

4. Mjesni prijevoz u mjestu stanovanja

5. Izrada zakona o plaćama u javnom sektoru

6. Plan smanjenja broja zaposlenih u državnoj upravi

7. Zaključno

Potpisan je novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama. Tim su Ugovorom javni službenici i namještenici uredili svoja radna i materijalna prava za sljedeće tri godine.

1. Uvod

2. Opće odredbe

3. Mirno rješavanje sporova

4. Tumačenje ugovora

5. Izmjene, otkaz i obnova Ugovora

6. Radni odnosi

7. Odmori i dopusti

8. Prestanak ugovora o radu

9. Plaća

10. Ostala materijalna prava

11. Prava, obveze i ovlasti sindikata i sindikalnih povjerenika

13. Zaključak

Budući da važeći Zakon o trgovini eksplicitno ne navodi udruge niti druge neprofitne pravne osobe (ustanove, zaklade, fundacije i dr.) kao subjekte koje osim trgovca mogu uz uvjete propisane Zakonom obavljati djelatnost trgovine, već su se od samog početka stupanja na snagu ovog Zakona (2008.) pojavile dvojbe u vezi s dopuštanjem ili nedopuštanjem obavljanja trgovine od strane udruga i drugih neprofitnih pravnih osoba. Dvojbe je razriješilo samo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, i to svojim mišljenjem da udruge i druge neprofitne pravne osobe mogu obavljati jedino prodaju proizvoda uz uvjet da tu djelatnost ne obavljaju u svrhu stjecanja dobitka. U nastavku članka pišemo pod kojim uvjetima i na koji način neprofitne pravne osobe mogu obavljati djelatnost trgovine i kojih se obveza pritom moraju pridržavati.

Kada se obrazlaže položaj neprofitnih pravnih osoba u djelatnosti trgovine, nije bitno koje računovodstvo primjenjuju: proračunsko, neprofitno ili poduzetničko. Dakle, one se za potrebe ovog članka promatraju prema svom statusu.

1. Uvod

2. Općenito o osnivanju i djelovanju neprofitnih pravnih osoba

3. Općenito o obavljanju djelatnosti trgovine

4. Uz koje uvjete neprofitne pravne osobe mogu obavljati djelatnost trgovine

5. Ispunjavanje minimalno tehničkih i drugih propisanih uvjeta

6. Zabrane koje se odnose na obavljanje djelatnosti trgovine

7. Pridržavanje propisanih obveza pri prodaji robe

8. Zaključak

U razdobljima kada dođe do značajnijih promjena vrijednosti imovine kojom tvrtke posluju, računovodstveni standardi (HSFI i MSFI) zahtijevaju ili omogućuju primjenu različitih modela revalorizacije imovine na fer vrijednost. Revalorizacija imovine na fer vrijednost za neke je vrste financijske imovine, na primjer, obvezujuća, a za neke vrste imovine (kao što je dugotrajna materijalna imovina) predstavlja dopušteni postupak koji tvrtke mogu i ne moraju poduzeti. Osim toga, modeli revalorizacije i naknadnih priznavanja realiziranih revalorizacijskih dobitaka ili gubitaka nisu isti za sve vrste imovine. Budući da model revalorizacije dugotrajne materijalne imovine izaziva najviše problema i kontroverzi, predmet je analize u nastavku članka.

1. Uvod

2. Definiranje problema

3. Rezultati poslovanja i bilanca na kraju godine bez primjene revalorizacije imovine

4. Početna bilanca nakon revalorizacije imovine, rezultati poslovanja i bilanca na kraju godine s primjenom modela revalorizacije dugotrajne materijalne imovine

5. Utvrđivanje razlika u stavkama između financijskih izvještaja u kojima nije provedena revalorizacija imovine i izvještaja u kojima je provedena revalorizacija imovine

6. Nužni ispravci najbitnijih pokazatelja uspješnosti kako bi se postigla usporedivost mjera

7. Zaključak

I kao kupci, i kao prodavatelji, i kao potrošači, danas smo, u vrijeme opće gospodarske krize kada se troši opreznije, često svjedoci da prodavatelji pokušavaju naći način privlačenja kupaca raznim povlasticama, popustima, nagradnim igrama, pa i stvarnim nagradama. Nekad se oni koji se bave promidžbom dosjete formule „platiš dva, dobiješ tri“, a računovođe zatim izračunaju rashode veće od prihoda jer je „nabavna cijena za tri veća od marže za dva“, a porezni referenti izračunaju PDV „gle čuda, za tri, a ne za dva“. I tek što računovodstvo nađe odgovor na prošle događaje, dolaze nove marketinške akcije prodaje – bonovi pa bodovi, pa nagrade za vjernost i razni drugi načini privlačenja i zadržavanja kupaca. U ovom članku ne rješavamo sve računovodstvene probleme u vezi s odanošću kupaca, ali govorimo o tome kako Odbor za tumačenja MSFI razmatra problem lojalnosti kupaca. Mislimo da je taj problem jednak za velika, srednja i mala trgovačka društva i da se praktičan pristup ne može razlikovati s obzirom na to koje standarde društvo primjenjuje.

1. Uvod

2. Računovodstveno motrište vjernosti kupaca

3. Dio prihoda treba razgraničiti do isporuke nagrade – ako društvo samo isporučuje nagradu

4. Nagradni krediti kada ih isporučuju drugi poduzetnici

5. Zaključak

Svakodnevno se povećava broj trgovačkih društava nad čijom je imovinom otvoren stečaj te se s pravom postavlja pitanje može li se s tim društvima poslovati. Otvaranje stečaja za trgovačko društvo znači započinjanje procesa prodaje njegove imovine kako bi se namirili dosadašnji vjerovnici (stečajni vjerovnici), ali i novi (vjerovnici stečajne mase). Prodaja imovine društva predstavlja dobru priliku za investitore koji mogu povoljno doći do vrijedne imovine. No dobar stečajni plan koji prihvaćaju stečajni vjerovnici može za društvo u stečaju značiti novu priliku za nastavak poslovanja. O specifičnostima poslovanja s društvom u stečaju pročitajte u nastavku.

1. Uvod

2. Trgovačko društvo u stečaju

3. Prijava tražbina u stečajnom postupku

4. Naplata tražbina od društva u stečaju

5. Kupnja imovine društva u stečaju

6. Vlasnički udio u društvu u stečaju

7. Zaključak

Prema programu statističkih aktivnosti RH (Nar. nov., br. 65/08.) za razdoblje 2008. – 2012. i Godišnjem provedbenom planu, statistička izvješća poduzetnika za devetomjesečno razdoblje dostavljaju se na već poznatom obrascu TSI-POD. U članku su dana pojašnjenja vezana za ispunjavanje pozicija AOP tog obrasca, a uz to su za svaku poziciju izvještaja definirani računi RRiF-ovog računskog plana za poduzetnike (XIII. dopunjeno izdanje) koji se uključuju u pojedinu poziciju.

1. Obveznici predaje obrasca TSI-POD

2. Upute i pojašnjenja za ispunjavanje obrasca tsi-pod

3. Način i rok predaje obrasca TSI-POD

U sustavu proračunskog računovodstva kao jedno je od obračunskih razdoblja propisano i razdoblje siječanj – rujan. Stoga se za razdoblje siječanj – rujan 2010. sastavljaju i prezentiraju financijski izvještaji. Postupak i rokovi sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja nisu promijenjeni ove godine u odnosu na 2009. U članku se, osim nekih napomena uz sastavljanje financijskih izvještaja, upućuje i na rješenje nekih pitanja u vezi s Registrom korisnika proračuna za 2011.

1. Obveza, način i rokovi predaje devetomjesečnih financijskih izvještaja

2. Dodatni podatci u PR-RAS-u i S-PR-RAS-u

3. Podatci iz registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2011. i način stjecanja statusa proračunskog korisnika

Neprofitne organizacije koje vode dvostavno knjigovodstvo moraju za razdoblje siječanj – rujan 2010. sastaviti i FINA-i dostaviti obrazac S-PR-RAS. Među te se organizacije ubrajaju i sve neprofitne organizacije osnovane od početka 2010. bez obzira na njihovu veličinu. Obrazac S-PR-RAS sastavlja se i dostavlja do 20. listopada 2010. FINA-i. Temelj za popunjavanje obrasca jesu podatci iskazani na knjigovodstvenim računima. S obzirom na to da ni u računovodstvu, ni u popunjavanju obrasca nije došlo do promjena, ovim člankom upućujemo samo na neke situacije.

1. Uvod

2. Obrazac S-PR-RAS

Radnici koji su zaposleni u diplomatskim ili konzularnim predstavništvima strane države, u međunarodnoj organizaciji ili predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju RH ima diplomatski imunitet, sami su obvezni obračunavati i uplaćivati porez na dohodak i prirez iz plaće i o tome izvješćivati Poreznu upravu na propisanim izvješćima (obrasci ID, IP i IPP). Doprinose iz plaće i na plaću obvezan je obračunati i uplatiti poslodavac odnosno predstavništvo kod kojeg su zaposleni. Kako to treba učiniti, pišemo u ovom članku.

1. Zakonske odredbe koje uređuju plaćanje doprinosa i poreza na dohodak i doprinosa

2. Način i rokovi obračuna i uplate doprinosa

3. Izvješća koja obvezno ispostavlja predstavništvo

4. Obračun poreza na dohodak – obveza radnika

Prema odredbama izmjene Zakona o PDV-u i novog Pravilnika o PDV-u, od 1. siječnja 2010. isporuke dobara i usluga navedenim osobama svrstane su u skupinu poreznih oslobođenja izjednačenih s izvozom, što znači da su oslobođene PDV-a. No treba naglasiti da je od trenutka primjene sustava PDV-a do danas porezni položaj stranih osoba u RH, odnosno diplomatskih i konzularnih predstavništava, međunarodnih organizacija i predstavništava stranih osoba s godinama primjene postao jasniji i sastavni dio uobičajene poduzetničke prakse. Tako prodavatelji pri isporuci dobara i usluga navedenim poduzetnicima mogu primijeniti odredbu o oslobođenju PDV-a, ali samo za one koji dostave službenu potvrdu o svom poreznom statusu od nadležnoga državnog tijela, odnosno Diplomatskog protokola. U nastavku članka može se opširnije pročitati o navedenim poreznim oslobođenjima, propisanim uvjetima za njihovo oslobođenje, načinu izdavanja računa te evidentiranju u poreznim evidencijama.

1. Uvod

2. Na koje se „strane osobe” odnosi porezno oslobođenje pri isporuci dobara i usluga?

3. Oslobođenja u prometu dobara i usluga diplomatskim i konzularnim predstavništvima i diplomatskom i konzularnom osoblju

4. Oslobođenje u prometu dobara i usluga međunarodnim organizacijama

5. Isporuke dobara i usluga predstavništvima stranih pravnih osoba u RH

6. Isporuke dobara i obavljene usluge za potrebe oružanih snaga drugih država članica NATO saveza

7. Porezna oslobođenja na temelju međunarodnih ugovora i programa pomoći

8. Evidentiranje isporuka dobara i usluga stranim osobama u poreznim evidencijama prodavatelja

9. Umjesto zaključka

U ovom se članku autorica bavi problemom plaćanja poreza pravnih sljednika fizičke osobe kada naslijede neku imovinu. Poseban se problem pojavljuje kada fizička osoba ne ostavi imovinu dovoljnu za porezni dug i dug za doprinose mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. U tom slučaju Porezna uprava po službenoj dužnosti utvrđuje dug i vrijednost imovine te dug svakog od nasljednika.

1. Položaj pravnih sljednika

2. Postupak utvrđivanja pravnih sljednika od strane porezne uprave

3. Obveza doprinosa

4. Utvrđivanje duga ostavitelja

5. Donošenje rješenja za univerzalnog pravnog sljednika

Mogućnost priznavanja pretporeza očito je još uvijek aktualno pitanje i nakon dvanaest godina primjene sustava PDV-a. Može se sa sigurnošću reći da je za obveznike PDV-a porez u osnovi „neutralan“, pritom treba zadovoljiti niz poreznih pravila koje treba ispravno tumačiti pa tek potom primijeniti. U tome nam pomažu, ali istodobno stvaraju i problem, različita tumačenja s kojima se susrećemo u praksi, kao i službena stajališta te presude Upravnog suda. Tako nas je nedavno zbog nedorečenosti nekih temeljnih pravila za priznavanje pretporeza ili pogrešnog razumijevanja iznenadila presuda Upravnog suda RH od 16. prosinca 2009. u vezi s određivanjem obračunskog razdoblja u kojemu porezni obveznik može priznati pretporez. O čemu je riječ i u čemu je, prema našem mišljenju, Upravni sud RH pogrešno presudio, može se pročitati u nastavku članka.

1. Zakonski okvir kojim su utvrđena temeljna pravila za priznavanje pretporeza

2. Kontroverze koje proizlaze iz presude upravnog suda u vezi s razdobljem priznavanja pretporeza

U ovom je članku prikazan koncept stalne poslovne jedinice prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te način oporezivanja dobitka kojeg ostvari stalna poslovna jedinica u državi izvora. Jednako je tako riječ o načinu oporezivanja u državi rezidentnosti poslovnog subjekta čiji je stalna poslovna jedinica dio.

1. Uvod

2. Dobitak od poslovanja

3. Pojam „stalna poslovna jedinica“

4. Koncept stalne poslovne jedinice u RH

Trenutačno se ponovno vode mnoge rasprave o poreznom tretiranju prekograničnog premještanja poslovne djelatnosti (poslovanja). Članak se bavi pitanjem tumačenja zakonskih odredaba o usklađivanju transfernih cijena u tom kontekstu te učincima zakonske klauzule o usklađivanju cijena na graničnu i transfernu cijenu premještanja poslovne djelatnosti. Uzet je primjer iz Njemačke poslovne prakse i nadamo se da će pružiti korisne spoznaje našim čitateljima o vrlo zamršenim pitanjima oporezivanja transfernih cijena.

1. Uvod

2. Ishodišna situacija

3. Zakonski zahtjevi u okviru ispravka prihoda

4. Rasprava

5. Zaključak

Poslovno okruženje, brze tržišne promjene i uvjeti poslovanja nameću potrebu praćenja zbivanja u konkurenciji i trenda u gospodarstvu. Uprava i menadžment imaju za cilj očuvanje vrijednosti poduzeća i osiguravanje njegovog rasta. Za realizaciju tih ciljeva i daljnji razvoj nužna su ulaganja. Ulaganja mogu biti u novu opremu i tehnologiju, ali i ulaganja u preuzimanje društva koje ima razvijen proizvod ili uslugu i određenu zastupljenost na tržištu. Za odluku o ulaganjima potrebne su analize, planiranja i predviđanja budućih događanja. O preuzimanju društva, motivima, fazama i metodama preuzimanja pročitajte u ovom članku.

1. Važnost nepristranog pristupa

2. Faze procesa preuzimanja

3. Prijevare u financijskim izvješćima i znakovi opasnosti

4. Sklapanje ugovora i rizici preuzimanja

5. Zaključak

• Novosti iz međunarodnog računovodstva i revizije

Dana 24. kolovoza u Londonu održan je sastanak Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) na kojem se raspravljalo o:
- amortiziranim troškovima nabave (projekt zamjene MRS-a 39 – Financijski instrumenti),
- računovodstvu instrumenata zaštite od rizika i
- porezu na dobitak.
U ovom prikazu predočena je problematika financijskih instrumenata.

1. Amortizirani troškovi nabave i umanjenje vrijednosti

2. Računovodstvo instrumenata zaštite od rizika

U ovom članku autor prikazuje mogućnost implementacije (uvođenja) sustava operativne naplate potraživanja za svako malo i srednje društvo. S obzirom da se insolventnost često vezuje za otežanu naplatu potraživanja, sustav predstavljen u ovom članku može barem dijelom ublažiti posljedice teže pojave nelikvidnosti u poslovanju društva. Primjena sustava vrlo je jednostavna i zahtijeva osnovno poznavanje Excela, a koristi ponajprije djelatnicima u službama prodaje ili komercijalnom osoblju koji, nakon što su prodali robu ili uslugu, moraju voditi brigu o naplati. Sustav je temeljen na načelima sljednosti postupaka od prodaje robe do naplate po uzoru na HACCP.

1. Uvod

2. Otkrivanje uzroka neplaćanja

3. Sustav operativne naplate potraživanja

4. Implementacija (postupak uvođenja) sustava

5. Praktičan primjer sustava operativne naplate potraživanja

6. Zaključna razmatranja

Planiranje nameće razmišljanje o poslovanju, traži rješenja, potiče kreativnost. Ono stvara uvjete za trajno ostvarenje uspjeha te daje mogućnost spoznaje rizika, otkrivanja prilika i prijetnji iz okoline. Planiranje je proces promišljanja i kombiniranja operativnih i taktičnih ciljeva sa strategijom, predmet stalnog promatranja i usklađivanja. Sama izrada planova za sljedeću poslovnu godinu tek je jedan korak u nezaustavljivom kružnom ciklusu pojedinih faza planiranja. Iako poduzeća proces planiranja u pravilu započinju u zadnjem kvartalu tekuće poslovne godine, proces planiranja zapravo nikad ne staje, već se kontinuirano osmišljava i provodi. Detaljnije o tome u nastavku članka.

1. Strateško, taktičko i operativno planiranje

2. Kako planirati proces planiranja?

3. Troškovi i kako se s njima nositi?

4. Umjesto zaključka – podsjetnik

Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma utvrđena je obveza sastavljanja internih akata u vezi s njegovim provođenjem. S obzirom na to da određene grupe obveznika provođenja toga zakona imaju zajedničke polazišne osnove, njihovi akti mogu biti sličnog sadržaja. U RRiF-u br. 4/10. već je objavljen interni akt za računovođe, revizore i porezne savjetnike. U ovom se broju objavljuje ogledni primjerak internog pravilnika za neke ostale djelatnosti. Djelatnosti obuhvaćene ovom pravilnikom navedene su u uvodnom dijelu članka.

1. Uvod

2. Predložak pravilnika o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma

• RRIF-ovi porezni savjeti

Izborom iz svakodnevnih pitanja upućenih RRiF-ovim savjetnicima čitateljstvu pružamo mogućnost upoznavanja s praksom, čime će proširiti svoje spoznaje u rješavanje sve složenijih svakodnevnih problema u računovodstvu, porezu i financijama.

Nerijetko fizičke osobe uz radni odnos obavljaju neku samostalnu djelatnost kao drugu djelatnost. Na temelju obavljanja druge samostalne djelatnosti vode se poslovne knjige, a oporezivanje se obavlja porezom na dohodak ili porezom na dobitak, i to onako kako bi se oporezivanje obavljalo da fizička osoba samostalnu djelatnost obavlja kao svoje jedino i glavno zanimanje. Porezna pravila obvezujuća za obavljanje samostalne djelatnosti kada se obavlja kao jedino i glavno zanimanje u pravilu su jednaka i kada se obavljaju uz radni odnos, i to neovisno o tome kojim se porezom (dohodak ili dobitak) obavlja oporezivanje. No ipak postoje neke iznimke koje se većim dijelom odnose na obračun doprinosa, a o tome pišemo u nastavku.

1. Uvodne pripomene

2. Obračun doprinosa kada se samostalna djelatnost obavlja uz radni odnos

3. Obračun doprinosa pri isplati poduzetničke plaće koju isplaćuje fizička osoba koja samostalnu djelatnost obavlja uz radni odnos

4. Isplate neoporezivih nagrada i potpora kada fizička osoba uz radni odnos obavlja samostalnu djelatnost

5. Privremena obustava obrta i radni odnos

Osim nadzora u području trgovine, ugostiteljstva i zaštite potrošača, gospodarski inspektori Državnog inspektorata nadziru primjenu zakona i propisa kojima se uređuje obavljanje obrta i usluga, označavanje proizvoda, ispravnosti mjerila, autorska prava i prava korištenja žiga, kao i nadzor u drugim gospodarskim djelatnostima, ako posebnim zakonom nije određena nadležnost drugog tijela državne uprave. U ovom članku navodimo odgovore na neka od pitanja koja gospodarski subjekti, ali i potrošači najčešće postavljaju gospodarskim inspektorima Državnog inspektorata, a koja se odnose na obavljanje djelatnosti u navedenim područjima gospodarstva. Podsjećamo čitatelje da smo u časopisu RRiF br. 8/10. u rubrici TRŽIŠTE I PROPISI objavili odgovore na pitanja iz područja poslovanja trgovaca, a u RRiF-u br. 9/10. na pitanja iz područja zaštite potrošača.

1. Može li i na koji način fizička osoba registrirati obrt ako ne ispunjava uvjete stručne spreme za obavljanje obrta?

2. Može li strani državljanin u RH otvoriti obrt?

3. Može li osoba u radnom odnosu ili umirovljenik obavljati obrt?

4. Može li fizička osoba registrirati više obrta?

5. Koji se obrti mogu obavljati u stambenom prostoru?

6. Koji se obrti mogu obavljati sezonski i na koje vrijeme?

7. Tko sve može pomagati obrtniku u obavljanju obrta bez zasnivanja radnog odnosa?

8. U kojem radnom vremenu mogu raditi obrti?

9. Kako je propisana zabrana prodaje duhanskih proizvoda maloljetnicima, smije li trgovac u cilju utvrđivanja maloljetništva kupca istog tražiti osobne dokumente?

10. Smiju li se duhanski proizvodi izlagati na prodajnom prostoru?

11. Je li dopuštena prodaja duhanskih proizvoda putem automata?

12. Mora li poslodavac osigurati zaposlenim radnicima prostoriju za pušenje ?

13. U kojem se roku u Knjigu evidencije o utrošku brašna mora upisati zaduženje i razduženje brašna koje se koristi u pekarskoj proizvodnji?

14. Je li ispravno naplaćivati cijenu odvoza kućnog smeća po broju članova domaćinstva?

15. Smije li isporučitelj opskrbe pitkom vodom zaračunavati svotu za održavanje vodomjera?

16. Komunalno poduzeće poslalo je opomenu za dug iz 2008. koji se odnosi na isporuku vode, uz prijetnju obustave isporuke vode ako se dug ne podmiri. Korisnik ne zna kako je dug nastao jer je podmirio sve račune. Koja su prava potrošača?

17. U kojem se roku vage za mjerenje robe u prodavaonici moraju ovjeravati?

18. Smije li se u poslovnom prostoru (npr. ugostiteljskom objektu, trgovini, frizerskom salonu i sl.) putem CD uređaja slušati nasnimljeni CD?

19. Koje minimalne podatke sadržava obavijest o proizvodu?

Najviše upita dobiva Državni inspektorat iz područja ugostiteljstva i to u prvom redu vezano uz knjigu žalbi. Ugostitelj je obvezan voditi knjigu žalbi suglasno odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge u turizmu dužne su voditi knjigu žalbi sukladno odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu. U sadržaju članka pobliže je opisan sadržaj, oblik, pristupačnost korisniku ugostiteljskih i turističkih usluga, te jezik izražavanja prigovora i primjedbi.

1. Tko sve treba voditi knjigu žalbi?

2. Koja su prava putnika ako turistička agencija izmijeni program putovanja?

3. Koja su prava putnika ako turistička agencija ne ispuni, djelomično ispuni ili neuredno ispuni obveze koje se odnose na paket aranžman?

4. Kada organizator putovanja može povećati cijenu putovanja?

5. Koja su prava putnika u slučaju raskida ugovora kad se za putovanje nije prijavio dovoljan broj putnika?

6. Do kada su turistički vodiči dužni izvršiti zamjenu iskaznice?

7. Koje su obveze ugostitelja glede stvari koje su gosti donijeli u ugostiteljski objekt?

8. Koji su uvjeti glede osoblja zaposlenog u ugostiteljskom objektu?

9. Kućni red u ugostiteljskim objektima za smještaj

10. U kojim je ugostiteljskim objektima propisana mogućnost plaćanja kreditnim karticama kao obveza?

11. Dostava hrane, pića i napitaka

Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Nar. nov., br. 79/09., dalje: Zakon) stupio je na snagu 1. listopada ove godine. Riječ je o početku primjene Zakona koji je izglasan još sredinom prošle godine, ali je imao odgođenu primjenu zbog potrebnog vremena za prilagodbu svih aktera obuhvaćenih ovim zakonom. U članku ćemo objasniti neke bitne novosti koje će povećati djelotvornost ukupnog sustava zaštite tržišnog natjecanja. Poslovni subjekti koji već jesu ili tek planiraju sklopiti ugovore o poslovnoj suradnji i osnutku zajedničkog društva, s domaćim ili sa stranim partnerima, moraju biti upoznati i pridržavati se pravila igre koja propisuje Zakon.

1. Priroda obuhvata zakona

2. Zabranjeni sporazumi

3. Vladajući položaj

4. Koncentracija poduzetnika

5. Usklađivanje prodajnih politika

6. Zaključno

S nezadovoljstvom možemo zaključiti kako gospodarska kriza u nas još uvijek traje, što ima za posljedicu znatan gubitak radnih mjesta te dodatno opterećenje proračuna, budući da se mnoštvo radnika pravodobno prijavilo na Hrvatski zavod za zapošljavanje kako bi ostvarilo novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Slijedom navedenoga, cilj je ovog članka pokušati razjasniti na temelju kakvog otkaza ugovora o radu radnik ostvaruje pravo na novčanu naknadu pri Zavodu.

1. Temeljne odrednice

2. Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti

3. Prava za vrijeme nezaposlenosti

4. Otkaz ugovora o radu kao temelj za ostvarenje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti

Razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu u pravilu, unatoč bogatoj sudskoj praksi, izazivaju nedoumice poslodavaca (a i radnika). Često se ne može s određenom sigurnošću znati je li neko ponašanje ili propust radnika u konkretnom slučaju opravdani razlog da se radniku baš izvanredno otkaže ugovor o radu, kao najteža mjera protiv radnika koji se ponaša suprotno svojim obvezama u radnom odnosu. U članku se komentiraju stajališta sudova u pojedinim slučajevima izvanrednog otkaza zaposlenika.

1. Uvod

2. Obavljanje privatnih poslova u radno vrijeme

3. Prodaja robe namijenjene za uništenje

4. Isplate računa bez priložene isprave

U sklopu mjera iz Programa gospodarstvenog oporavka, a u svrhu ušteda u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, Vlada RH je 29. srpnja 2010. uputila Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju – ZOMO1, na razmatranje i donošenje po hitnom postupku. Hrvatski sabor razmatrat će Prijedlog zakona na svojoj 20. sjednici, koja započinje 22. rujna 2010. pa u trenutku pisanja ovoga članka možemo govoriti samo o prijedlogu izmjena, a o cjelovitom pregledu izmjena ZOMO-a pisat ćemo u sljedećem broju časopisa.

1. Uvodne napomene

2. Izjednačavanje uvjeta za mirovinu s obzirom na spol

3. Novi polazni faktor za određivanje smanjenja prijevremene mirovine

4. Povećanje starosne mirovine za godine rada nakon stečenih uvjeta za starosnu mirovinu

5. Skraćenje rokova za prijave

6. Zaključak

U praksi se najčešće pojavljuju oni instrumenti osiguranja plaćanja koji nisu skopčani s posebno visokim troškovima, lako su dostupni, mogu biti prenosivi, što prodavatelju daje mogućnost ranije naplate prijenosom instrumenta, odnosno potraživanja i na prvi su pogled podjednako prihvatljivi kako prodavatelju, tako i kupcu. Stoga se u ovom prikazu usredotočujemo pretežito na dva takva sredstva – mjenicu i zadužnicu. Ipak, kako bi ovaj članak bez prikaza bankarske garancije bio ne samo nepotpun, nego imajući u obziru njezinu važnost, i nepraktičan, dane su njezine bitne crte i s tim povezani problemi.

1. Uvod

2. Bankarske garancije

3. Mjenica

4. Zadužnica

5. Zaključak

 Institut zastare, kako u obveznopravnim, tako i u javnopravnim odnosima, prisiljava pravne subjekte da se na vrijeme staraju o ostvarivanju svojih prava odnosno potraživanja kako ne bi ostali bez mogućnosti njihovog prisilnog ostvarenja. Naime, pozitivni zakonski propisi osiguravaju instrumente zaštite i realizacije ovlaštenikovih subjektivnih prava u sudskim i izvansudskim postupcima, ali je pružanje takve zaštite ograničeno određenim rokovima. Stoga je potrebno jasno razlučiti zakonske pretpostavke za zastarijevanje pojedinih vrsta tražbina, kao i znati koje radnje vjerovnik može poduzeti kako bi možebitno spriječio nastupanje zastare i uspješno namirio svoja potraživanja.

1. Uvodno

2. Prisilni karakter odredaba o zastari, mogućnost odricanja od zastare i priznanje zastarjelog duga

3. Namirenje zastarjele tražbine osigurane hipotekom

4. Zastara stvarnih prava

5. Zastara sporednih tražbina

6. Početak zastarijevanja i nastupanje zastare

7. Zastarni rokovi

8. Zastoj i prekid zastare

9. Zaključno

Posebne se pogodnosti mogu ustanoviti isključivo društvenim ugovorom, i to pri njegovu donošenju ili naknadnom izmjenom tog ugovora. Te pogodnosti mogu obuhvatiti različita imovinska ili upravljačka prava koja se dodjeljuju pojedinom članu ili članovima društva ad personam ili su vezana za određeni poslovni udio i slijede njegovu pravnu sudbinu.

1. Uvod

2. Pojam i sadržaj

3. Način davanja i ukidanja posebnih pogodnosti

4. Primjeri uobičajenih posebnih pogodnosti

5. Zaključna razmatranja

• POSLOVANJE PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA

U ovom će se praktikumu knjižiti namira potraživanja kartičnom naplatom i ispravak pogrešnog knjiženja iz prethodnih izvještajnih razdoblja. Prema načelima proračunskog računovodstva, kada se prodaja proizvoda i usluga namiruju kartičnom naplatom, prihodi u razredu 6 trebaju se iskazati tek kada su naplaćena potraživanja od kartičara. Postupanje u vezi s ispravkom pogreške nije uređeno računovodstvenim propisima i, s obzirom na to, pogreške se mogu priznati prihodima odnosno rashodima ili samo kao promjena izravno na računima razreda 9.

1. Kartična naplata obveznika obračunavanja PDV-a

2. Ispravak knjiženja u tekućem obračunskom razdoblju rashoda koji su pogrešno knjiženi u jednom od prethodnih obračunskih rashoda

• VIJESTI IZ UDRUGE

1. Pregled stanja

2. Cijene na malo

3. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima

4. Industrijska proizvodnja

5. Vanjskotrgovinska razmjena

6. Trgovina na malo

7. Turizam

8. Plaće

9. Likvidnost i solventnost

10. Zaposlenost

• Podsjetnik za zakonska plaćanja i obveze u listopadu 2010.
• Prestaje obveza plaćanja posebnog poreza 31. listopada 2010.
• Obveza ptrijave članova društva do 31. listopada
• Pregled kamatnih stopa
• Pregled srednjih tečajeva
• Mijenja se Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja

U članku autor obrazlaže računovodstveno praćenje financijske imovine raspoložive za prodaju prema zahtjevima HSFI 9 i MRS-a 39. Osim toga, u članku je obrazloženo i iskazivanje promjena fer vrijednosti te imovine u izvještaju o sveobuhvatnom dobitku čije sastavljanje zahtijeva izmijenjeni MRS 1. Budući da su zahtjevi računovodstvenih standarda u ovom dijelu prilično nerazumljivi i složeni, autor je u brojnim primjerima pokazao učinke promjena fer vrijednosti ove imovine i gubitke od umanjenja njihove vrijednosti.

1. Uvod

2. Pojmovno određenje financijske imovine raspoložive za prodaju

3. Početno utvrđivanje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

4. Naknadna prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju

5. Naknadno utvrđivanje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju po fer vrijednosti

6. Gubitak od umanjenja vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

7. Reklasifikacijske usklade za financijsku imovinu namijenjenu prodaji

8. Zaključak

• Njemačka bilančna praksa

U članku iz Njemačke poslovne prakse i najpoznatijeg njemačkog autora iz područja bilanciranja prikazuje se konsolidacija na promatranju eliminacije dobitaka proizašlih iz međusobnih transakcija kroz više razdoblja (unutargrupnih dobitaka) što se može utvrditi kad se ovo izvješće sastavlja za grupu (skupinu) subjekata koji su pod kontrolom matice. Za naše će čitatelje biti poučno vidjeti kako su u Njemačkoj bilančnoj praksi razvili tzv. „koš“ kroz koji provode konsolidacijske eliminacije u području dobitka, a ne kroz prihode i rashode.

1. Uvod

2. Koncern kao fiktivna tvorevina

3. Originarna nasuprot derivatne izrade konsolidiranog financijskog izvješća

4. Tehnika eliminacije unutargrupnih dobitaka i obuhvaćanje odgođenih (latentnih) poreza u usporedbi kroz više razdoblja

5. Pričuve iz dobitaka u konsolidiranom financijskom izvješću

6. Sažetak i zaključak

U praksi je često odobravanje zajmova između člana društva i trgovačkog društva te je stoga mnogo pitanja o tome je li to moguće učiniti i na koji način, je li potrebno ugovoriti kamatu ili zajam može biti beskamatan? Odgovore na ova i druga slična pitanja možete pročitati u nastavku članka.

1. Definiranje zajma

2. Nedopuštena primanja – zabrana odobravanja zajma

3. Ugovorne i zatezne kamate na zajmove između trgovačkog društva i člana društva

4. Odobravanje zajma članu društva

5. Odobravanje zajma trgovačkom društvu od strane člana društva

6. Pretvaranje dobitka u zajam društvu

7. Umjesto zaključka

Praksa prefakturiravanja troškova jednog društva drugom društvu u nas je vrlo zastupljena. Često je riječ o tome da društvo koje je primilo račun za neku uslugu nije tu uslugu u cijelosti ili uopće primilo. No česti su i slučajevi da društvo umjesto obavljene usluge prefakturirava dio ili ukupne troškove kao naknadu za obavljene usluge. Računovodstveno postupanje ovisi o tome je li u nekom slučaju riječ o čistoj podjeli troškova ili o tome da je društvo drugom društvu obavilo uslugu pa su troškovi koje je ono pritom imalo zapravo njegovi troškovi nastali u procesu pružanja njegove usluge drugom društvu.

1. Definiranje prefakturiranih troškova

2. Zahtjevi HSFI odnosno MSFI o evidentiranju troškova

3. Priznavanje prefakturiranih troškova s motrišta poreza na dobitak

4. Oporezivanje prefakturiranih troškova PDV-om

5. Računovodstveno praćenje „čistog“ prefakturiranja troškova

6. Nadoknada troškova koji se smatraju dijelom nove isporuke dobara ili usluga

7. Zaključak

U društvima koja se bave komunalnim djelatnostima i sl. događa se da kupci usluga moraju kupiti neko sredstvo od komunalnog društva i ustupiti ga tom istom društvu kao uvjet za isporuku dobara ili usluga toga istog društva. Pritom se pretpostavlja da društvo naplaćuje te isporuke dobara i usluga prema uobičajenim uvjetima na tržištu. Takvi su se primitci u komunalnim društvima dosada knjižili na sličan način kao da je riječ o državnim potporama, tj. kao odgođeni prihod koji se obračunavao kao prihod razdoblja u kojem se mogao povezati s troškovima uporabe tih sredstava. No IFRIC je objavio Tumačenje br. 18 – Prijenos imovine s kupca pa o tim novostima pišemo u nastavku članka.

1. Uvod

2. Koji je problem u primanju imovine od kupca

3. Kada ne treba primijeniti Tumačenje 18

4. Kada se primjenjuje Tumačenje 18

5. Prijenos novca od kupca

6. Zaključak

• Praktikum neprofitnog računovodstva

Organizacije koje primjenjuju neprofitno računovodstvo moraju poneki put i poduzetničke promjene iskazati u okviru propisanog računskog plana koji je ponajprije, s obzirom na svrhu rada neprofitnih organizacija, primjeren nepoduzetničkim aktivnostima. Stoga se knjiženja moraju prilagođavati biti poslovnih promjena. Jedna od tih prilagodbi odnosi se na knjiženje proizvodnje.

1. Obračun proizvodnje

 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 80/10.) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010. uvedene su bitne promjene u poreznom i troškovnom položaju premija osiguranja, a posebno kada je riječ o osiguranjima koje plaća poslodavac za svoje radnike. Premije osiguranja koje poslodavac uplaćuje za svoje radnike za životno osiguranje, dopunsko, dodatno, privatno zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje (samo iznad 500,00 kn mjesečno) i dalje se smatraju plaćom, ali ne više i poreznom olakšicom. Doprinos za dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje uplaćuje poslodavac uz pristanak radnika do 500,00 kn mjesečno porezno je priznati trošak poslodavca, ali ne i plaća radnika. Te se odredbe primjenjuju od 1. srpnja 2010. Stoga će se za polovinu godine priznavati olakšice na osnovi uplaćenih premija do 30. lipnja 2010., a od 1. srpnja 2010. primjenjuju se odredbe izmijenjenog Zakona koje mijenjaju njihov porezni i troškovni položaj. O tome kako postupiti s premijama osiguranja u drugom polugodištu pišemo u nastavku.

1. Pristup s poreznog motrišta

2. Pravno utemeljenje premija osiguranja

3. Razlika između različitih vrsta premija osiguranja s poreznog i troškovnog motrišta

4. Porezne olakšice s osnova uplaćenih premija osiguranja iznimno za 2010.

5. Kako treba postupiti s uplaćenim premijama osiguranja koje uplaćuje poslodavac za svoje radnike pri obračunu plaće

6. Kako treba knjižiti plaću i premiju osiguranja

7. Osiguranja za slučaj nesreće na radu

Poslodavac radniku obvezno treba uručiti obračun plaće odnosno nadoknade plaće iz kojeg je vidljivo na koji je način utvrđena svota predviđena za isplatu. Za iskazivanje tih obračuna propisan je obrazac OP o čemu smo detaljno pisali u časopisu RRIF br. 8/10. No kako iskazivanje podataka o obračunu plaće i nadoknade plaće na obrascu OP izaziva brojne dvojbe, u nastavku želimo dati neke odgovore na najčešća pitanja.

1. Tko je obveznik uručivanja obrasca OP?

2. Je li obvezna primjena propisanog obrasca OP?

3. Treba li i dalje isplatna lista?

4. Moraju li se u obračunu plaće popuniti sve predviđene rubrike?

5. Poduzetnička plaća i obrazac OP

6. Mora li radnik svojim potpisom jamčiti primitak obrasca OP?

7. Razdoblje na koje se odnosi plaća odnosno naknada plaće

8. Planirani fond sati

9. Sati pripravnosti

10. Sati u kojima radnik nije radio iz razloga za koje je sam odgovoran

11. Primitci radnika koji nisu izravno vezani za sate rada

12. Iskazivanje bolovanja kraćeg odnosno duljeg od 42 dana

13. Neoporezivi primitci (prijevoz na posao i s posla, troškovi na službenom putu te dnevnice, terenski rad, neoporezivi regres, božićnica i sl.)

14. Doprinosi koji su obračunani na plaću odnosno nadoknadu plaće

15. Iskazivanje redovne plaće i otpremnine

16. Osobni odbitak radnika

Nakon 1. srpnja 2010. poseban porez se više ne plaća na plaće, mirovine, drugi dohodak te isplate udjela u dobitku i dividende na svote koje ne premašuju 6.000,00 kn mjesečno po pojedinom primitku jer je ukinuta obveza plaćanja tog poreza po stopi od 2%. Na navedene primitke koji premašuju 6.000,00 kn mjesečno plaćat će se i dalje poseban porez na sve isplate zaključno s 30. listopadom 2010. po stopi od 4%. Poseban porez na primitke od samostalnih djelatnosti i ostale primitke čija osnovica odnosno primitak iznosi 3.000,00 kn do 6.000,00 kn mjesečno plaća se po stopi od 2% zaključno s kolovozom, a od 1. rujna do 31. prosinca plaćat će se samo još na osnovice odnosno primitke koji premašuju 6.000,00 kn po stopi od 4%. S obzirom na smanjenje vremenskog razdoblja u kojemu se poseban porez trebao plaćati, potrebno je dati tumačenja kako postupiti na kraju te obveze s posebnim osvrtom na utvrđivanje godišnje obveze posebnog poreza kod samostalnih djelatnosti koji utvrđuju osnovicu za poseban porez na temelju ostvarenog godišnjeg dohotka. O tome pišu naše suradnice iz Ministarstva financija.

1. Uvod

2. Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke

3. Kako treba obračunati posebni porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke

4. Posebni porez na primitke od samostalne djelatnosti na koje se porez na dohodak plaća paušalno

5. Posebni porez na ostale primitke

6. Način i rokovi plaćanja posebnog poreza na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke

7. Način izvješćivanja o obračunanom posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke

Zakon o porezu na dodanu vrijednost izmijenjen je od 1. siječnja 1998. nekoliko puta, ali najveće su izmjene provedene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je objavljen u Nar. nov., br. 87/09. i koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010. Tim je izmjenama napravljeno usklađivanje s pravnom stečevinom EU na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. Najveće su izmjene na području koje se odnosi na isporuke oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost, ali bez prava na odbitak pretporeza. Izmijenjen je čl. 11. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a dodan je i novi čl. 11.a s obzirom da je bilo potrebno podijeliti oslobođene isporuke dobara i usluga na one koje su od javnog interesa te na ostala oslobođenja. Ovim će se člankom razmatrati samo isporuke dobara i usluga u vezi s obrazovanjem i zdravstvenom djelatnošću.

1. Uvod

2. Porezni položaj zdravstvenih usluga u 2010.

3. Obrazovne usluge

4. Odbitak i podjela pretporeza

5. Upis i brisanje iz registra PDV-a i ispravak pretporeza

6. Zaključak

Forenzična revizija usmjerena je na otkrivanje prijevara. U pravilu angažman forenzičnih revizora započinje nakon nastanka sumnje o počinjenju prijevare, a cilj forenzičnih revizora je otkrivanje moguće prijevare. Postupak forenzične revizije nije propisan revizijskim standardima pa se forenzični revizori oslanjaju na svoju stručnost, iskustvo i intuiciju u otkrivanju prijevara. Forenzičnom revizoru nije bitno utječe li prijevara značajno na istinit i fer prikaz financijskih izvještaja, bitno mu je utvrditi postojanje prijevare bez obzira na značajnost.

1. Uvod

2. Definiranje analitičkih postupaka

3. Primjena analitičkih postupaka u forenzičnoj reviziji

4. Veza između znakova upozorenja i mogućih prijevara

5. Zaključak

Trgovačka društva koja su na temelju podataka iz financijskih izvješća za prethodnu godinu obveznici revizije za 2010., do kraja rujna trebaju izabrati revizorsko društvo odnosno revizora koji će revidirati financijska izvješća za 2010. Odluku o reviziji donosi skupština društva. I ove se godine obveza revizije određuje ovisno o svoti prihoda iskazanih u računu dobitka i gubitka prethodne (2009.) godine. Dioničko društvo pak ima obvezu revizije neovisno o visini prihoda. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod

2. Tko su obveznici revizije

3. Revizora imenuje skupština društva

4. Pisani ugovor o reviziji

5. Koga odabrati za revizora

6. U društvima od javnog interesa – revizorski odbor

7. Slobodno ugovaranje naknade

• POSLOVANJE IZ EUROPSKE UNIJE
• FINANCIRANJE IZ FONDOVA EU

Tri su dijela projektne dokumentacije koji se moraju ispuniti za prijavu projekata na neki od natječaja za bespovratna sredstva u programu IPA, a i za druge natječaje, primjerice programe EU fondova. Prvi i osnovni obrazac je logička matrica projekta koja sažeto pojašnjava i dokazuje projektnu logiku. Drugi dokument je obrazac projektne prijave, u kojemu se detaljno pojašnjava projektna ideja zajedno s kratkim konceptom projekta, a daju se i osnovni podatci o prijavitelju i projektnim partnerima, ako oni postoje. Treći je dokument proračun projekta koji pokazuje financijsku konstrukciju troškova i izvora sredstava. Kada je projektna prijava pripremljena za slanje na natječaj, ona obično nema manje od 80 stranica i predaje se isključivo na engleskom jeziku. Prema međunarodnoj metodologiji projektnog ciklusa koji nam je tema u ovom i sljedećim brojevima, obrasce propisuje Europska komisija. Ovo je prvi od tri članka u nizu koji će pojasniti izradu logičke matrice, zatim će se u sljedećem članku pojasniti projektna aplikacija, a u trećem članku i proračun projekta.

1. Logička matrica kao osnova projekta

2. Analize u izradi projekta

3. Obrazac logičke matrice

4. Provjera logike projekta

5. Zaključak

U sadržaju članka predočeni su prijedlozi Europske komisije koji se odnose na izmjene Direktive EU o povratu poreza na dodanu vrijednost i drugo. Osim toga pisano je i o ovome: Porez na banke u Mađarskoj, Kontroverzne ideje o europskom porezu, Klimava informacija o pravosuđu, Bolja zaštita potrošača, direktiva o sezonskim radnicima i drugo.

1. Produljen rok za podnošenje zahtjeva za povrat PDV-a

2. Mađarski porez za banke podigao prašinu

3. Bruxelles oživljava kontroverznu ideju o europskom porezu

4. S nekoliko klikova do informacija o pravosuđu

5. Bruxelles želi bolju zaštitu štediša

6. Predložena direktiva o sezonskim radnicima

7. Predloženo ukidanje uvoznih carina za 92 sirovine

Platni promet u RH prolazi kroz velike promjene koje bismo mogli podijeliti na tri dimenzije – funkcionalnu, strukturnu i sistemsku. Mijenjaju se odnosno dopunjavaju platne usluge i računi platnog prometa, ovlaštene organizacije za platni promet, pa i sam platni sustav. Promjene donosi treći po redu hrvatski Zakon o platnim prometu s primjenom od 1. siječnja 2011., koji zamjenjuje Zakon o platnom prometu u zemlji i Zakon o deviznom poslovanju. Novim Zakonom o platnom prometu nestaje razlika između domaćih i prekograničnih plaćanja, a računovodstvena obrada i financijska disciplina, odnosno osiguranje plaćanja prestaju biti dio platnog prometa. Transakcije na temelju papirnatih dokumenata i namire financijskih instrumenata nisu više platni promet. Isto se odnosi i na transakcije na temelju rješenja o ovrsi i sličnih isprava te evidencija blokiranih računa. Ove europski i tržišno orijentirane promjene kroz obvezu usklađivanja zakonodavstva RH s EU donose tržišno uređivanje usluga, institucija i sustava s namjerom da poslovni subjekti sami upravljaju svojom likvidnošću. Promjene u platnom prometu povećat će broj pružatelja platnih usluga i konkurenciju na domaćem oligopolskom bankarskom tržištu jer uklanjaju prepreke koje štite domaće tržište i proširuju vrste institucija ovlaštenih za obavljanje platnog prometa.

1. Uvod

2. Promjene kod platnih usluga

3. Dužnosti pružatelja platnih usluga

4. Proširenje vrsta institucija ovlaštenih za platni promet

5. Proširivanje platnog sustava

6. Umjesto zaključka

Krajem srpnja 2010. objavljen je Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji uglavnom, odnosno većina njegovih odredaba, stupa na snagu 1. siječnja 2011. Tim se Zakonom nastoji doprinijeti što kvalitetnijoj i koliko je moguće bržoj provedbi ovrhe kada je riječ o ovrsi na novčanim sredstvima. Detaljnije o ovom aktualnom propisu pišemo u nastavku članka.

1. Uvod

2. Prateći propisi i temeljno pojmovno određenje

3. Provedba ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika

4. Provedba ovrhe na novčanim sredstvima banke

5. Jedinstveni registar računa

6. Zabrane u uvjetima blokade

7. Postupanje u slučaju stečaja i statusne promjene

8. Osvrt na još neka bitna pitanja

9. Prijelazni režim

10. Zaključak

U ovom se članku raspravlja o inteligencijskom kapitalu koji predstavlja snalaženje u korištenju materijalnih i nematerijalnih elemenata poslovanja u cilju ostvarivanja trajne djelotvornosti poslovanja, tj. inteligencijskog djelotvoringa. Autori u članku prikazuju način utvrđivanja kvocijenta poslovne inteligencije i djelotvornosti koja iz nje proizlazi kao inteligencijski djelotvoring.

1. Uvod

2. Kvocijent poslovne inteligencije i način njegovog utvrđivanja u poduzeću

3. Inteligencijski djelotvoring poduzeća

4. Zaključak

Naša znatiželja o poslovanju najvećih trgovaca na malo je utoliko veća, ukoliko smo njihovi dnevni ili tjedni klijenti. A kako manje-više jesmo, sve nas zanima kakva im je poslovna situacija. U ovom se članku pokušalo proniknuti u tajne koje se ne objavljuju, kao što su npr. podatci o marži s kojom trgovac određuje prodajnu cijenu, o financijskoj stabilnosti i drugim zanimljivostima koje se tiču ne samo potrošača nego i njihovih dobavljača. Podatci su preuzeti iz godišnjih financijskih izvještaja za 2009.

1. Rang najvećih trgovačkih lanaca

2. Gdje se isplati kupovati ili tko ima najpovoljnije cijene

3. Tko je najviše zaradio

4. Obujam prometa – koeficijent obrtaja zaliha

5. Tko je koliko zadužen – udio vlastitog financiranja

6. Sukladnost financiranja

7. Kakve su plaće zaposlenih

8. Produktivnost najvećih trgovaca

9. Procjena poslovne izvrsnosti

10. Umjesto zaključka

Izborom iz svakodnevnih pitanja upućenih RRiF-ovim savjetnicima čitateljstvu pružamo mogućnost upoznavanja s tuđom praksom, čime će proširiti svoje spoznaje u rješavanje sve složenijih svakodnevnih problema u računovodstvu, porezu i financijama.

• RAČUNOVODSTVO
  1. Primitak imovine od kupca
  2. Raspodjela nenovčane imovine vlasnicima
  3. Kapitalizacija troškova kamata
  4. Uključivanje troškova vlastitog prijevoza u nabavnu vrijednost robe
• POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
  1. Obračun PDV-a pri ugovorenoj valutnoj klauzuli
• PDV - INO PODUZETNICI
• PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA
  Pravo na isplatu dividende – dobitka može zastarjeti
• POREZ NA DOHODAK
  Isplata dohodaka deviznim nerezidentima na račun
• JAVNA NABAVA
  Udruge u sustavu javne nabave

Mogućnost da fizičke osobe obavljaju gospodarsku djelatnost kao sporedno zanimanje ili domaću radinost uvedena je ponovo u porezni sustav prije nekoliko godina. Pritom je jedan od temeljnih uvjeta za obavljanje tih djelatnosti da se mogu obavljati samo osobnim radom te da fizička osoba nije obveznik PDV-a. U nastavku se daje cjelovit prikaz uvjeta za obavljanje navedenih djelatnosti, popis zanimanja na koje se ta odredba odnosi te porezne obveze i obveze u vezi s plaćanjem obveznih doprinosa.

1. Uvod

2. Tko može obavljati djelatnosti domaće radinosti i sporednog zanimanja

3. Koje se djelatnosti mogu obavljati kao domaća radinost i sporedno zanimanje

4. Porezni položaj fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost domaće radinosti i sporednog zanimanja

5. Uspostavljanje statusa osiguranika osoba koje obavljaju djelatnost kao domaću radinost ili sporedno zanimanje

6. Doprinosi za obvezna osiguranja osoba koje obavljaju djelatnost kao domaću radinost ili sporedno zanimanje

7. Zaključak

Zakonom o zaštiti potrošača uređuju se osnovna i skupna prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu. Iako su prava potrošača i s druge strane obveze trgovaca propisane odredbama tog zakona, još uvijek ima mnogo primjera da se najčešće trgovci ne pridržavaju propisanih obveza posebice onih koje se odnose na način isticanja cijena, ispunjenja ugovora i udovoljavanja opravdanim reklamacijama potrošača glede materijalnih nedostataka proizvoda ili neispravnosti u tijeku jamstvenog roka. U nastavku ovog članka odgovaramo na pitanja koja gospodarskim inspektorima Državnog inspektorata najčešće postavljaju ne samo potrošači već i trgovci. Podsjećamo čitatelje da smo u časopisu RRiF br. 8/10., str. 120. i dalje, objavili odgovore na pitanja iz područja poslovanja trgovaca.

1. U kojem slučaju trgovac može odbiti prodaju proizvoda ili pružanje usluga za koje je registriran?

2. Je li trgovac obvezan primiti proizvod i vratiti mi plaćenu svotu, ako sam nakon kupnje ustanovio da mi proizvod više nije potreban?

3. Zaključio sam sa stolarskim obrtnikom ugovor o izradi stepenica. Tjedan dana nakon završetka poslova oslabio je rukohvat na stepenicama. Obrtnik je odbio otkloniti nedostatak i više se ne javlja na telefonske pozive. U inspekciji su me uputili na sud jer imamo zaključen ugovor. Jesu li u inspekciji postupili ispravno?

4. Mogu li ostvariti pravo na reklamaciju za proizvod ili uslugu, ako nemam račun?

5. Kad se može smatrati da proizvod ima materijalne nedostatke?

6. Za koje nedostatke trgovac ne odgovara?

7. Odgovora li trgovac za materijalne nedostatke proizvoda koji je kupljen s greškom?

8. Tko odgovara potrošaču za proizvod koji postane neispravan u tijeku jamstvenog roka, proizvođač ili trgovac?

9. Koja prava pripadaju potrošaču na osnovi jamstva za ispravnost proizvoda?

10. Koliko iznosi najmanje trajanje jamstvenog roka?

11. Tko je dužan neispravan proizvod otpremiti u servis, potrošač ili trgovac?

12. Na koji se način mora voditi evidencija prigovora i koliko se dugo mora čuvati?

13. Izdavačka kuća dostavila mi je poštom knjigu s tiskanom narudžbenicom i uplatnicom, iako to nisam naručio. Moram li knjigu platiti ili je mogu vratiti pošiljatelju?

14. Imam registrirani automehaničarski servis. U kojem sam slučaju obvezan izdati potrošaču predračun odnosno radni nalog?

15. Koja je razlika između popusta i sniženja?

16. U kojim se slučajevima može obavljati rasprodaja robe?

17. Na koji se način ističu cijene za proizvode?

18. Kako omogućiti potrošaču provjeru točnosti izdanog računa?

19. Imamo trgovinu tehničkim proizvodima. Htjeli bismo potrošačima omogućiti plaćanje cijene u više obroka. Obvezuju li nas pritom odredbe propisa o potrošačkom kreditiranju?

Ugovor o kupoprodaji nekretnina je pravni posao kojim se prodavatelj obvezuje prenijeti kupcu nekretninu u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu. Namjena je ovoga članka ukratko prikazati oblik i osnovni sadržaj koji bi morao imati navedeni ugovor kako bi na temelju njega moglo doći do prijenosa vlasništva na kupca u zemljišnim knjigama.

1. Uvod

2. Pravni izvori

3. Pojam ugovora o kupoprodaji nekretnina

4. Oblik sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine

5. Subjekti ugovora o kupoprodaji nekretnina

6. Objekt ugovora o kupoprodaji nekretnine

7. Cijena nekretnine

8. Stjecanje vlasništva

9. Primopredaja nekretnine

10. Odgovornost za mane nekretnine

11. Troškovi sastavljanja ugovora

12. Ogledni primjer ugovora

13. Zaključak

Iako u društvu s ograničenom odgovornošću ne postoji onakva povezanost članova kakva postoji u društvu osoba, član ipak ne može istupiti iz društva niti društvo može isključiti člana kada i kako to želi. ZTD propisuje dva načina istupanja i isključenja člana iz društva s ograničenom odgovornošću – na temelju društvenog ugovora i konstitutivnom tužbom nadležnom trgovačkom sudu kada za to postoji osobito opravdan razlog propisan ZTD-om. U članku su podrobno analizirani uvjeti, postupak i posljedice istupanja i isključenja pri svakom od dva navedena načina istupanja člana iz društva s ograničenom odgovornošću.

1. Uvod

2. Pojam i načini istupanja člana iz društva

3. Isplata naknade članu koji istupa iz društva

4. Trenutak prestanka članstva u društvu člana koji je istupio iz društva i člana koji je iz njega isključen

Nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru postrožen je upis osnivanja trgovačkog društva, pri čemu članovi društva moraju dati izjavu o tome imaju li nepodmirenih obveza za poreze i doprinose te moraju dati i druge podatke radi upisa u sudski registar. Imatelji udjela većeg od 5% u temeljnom kapitalu morat će do kraja listopada 2010. dati osobne podatke sudskom registru radi evidencije. O tim i drugim novostima pročitajte u ovom članku.

1. Pregled uređenja registra

2. Novosti koje donose izmjene i dopune zakona iz 2010.

3. Upis podataka za fizičke i pravne osobe

4. Upis podataka o subjektima upisa

5. Umjesto zaključka

• Praktikum proračunskog računovodstva

U ovom će se praktikumu knjižiti kupnja dugotrajne imovine kada se istodobno s obvezom za plaćanje odobrava kupac za istu vrijednost. Pri takvim poslovnim promjenama dugotrajna imovina treba se zadužiti s punom vrijednošću, dok odobrenje može biti povezano s različitim ugovornim odnosima o čemu ovisi i način njegova knjiženja.

1. Kupnja dugotrajne imovine kada se istodobno s postojanjem obveze za plaćanje kupac odobrava za istu vrijednost

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na temelju čl. V. Odluke o namjeri sudjelovanja u osnivanju Fondova za gospodarsku suradnju donesene na sjednici Vlade RH (Nar. nov., br. 8/10., dalje: Odluka), usvojilo je Pravilnik o uvjetima i postupku sudjelovanja Vlade Republike Hrvatske u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju (dalje: Pravilnik) koji je objavljen u Nar. nov., br. 21/10. U Pravilniku su dani uvjeti osnivanja fondova, organizacija rada fondova, način odlučivanja i donošenje odluka povjereničkog odbora, postupak provođenja ulaganja Vlade RH u fondove, a i druga pitanja neposredno vezana za provođenje Odluke. No ulaganje rizičnog kapitala od strane fondova u pojedine poduzetnike, ako je jedan od ulagača država, uglavnom je vezano za postojanje državne potpore koja mora biti u skladu sa Zakonom o državnim potporama (Nar. nov., br. 140/05.) odnosno pravilima o dodjeli državne potpore u obliku rizičnog kapitala. U nastavku članka dani su osnovni uvjeti ulaganja rizičnog kapitala u poduzetnike kada takvo ulaganje predstavlja državnu potporu.

1. Pristup

2. Test ravnoteže pri ocjeni ulaganja rizičnog kapitala

3. Državna potpora na tri razine

4. Uvjeti usklađenosti

5. Detaljna ocjena potpore

6. Kumulacija potpora

7. Zaključak

U jednoj anketi provedenoj u nas, među najbitnije se obilježje kao pretpostavka uspješnog poslovnog pregovaranja svrstala kompetencija pregovarača. No ako se toj kvaliteti doda i lijepo ophođenje, učinak je na ugled tvrtke, ali i na pregovarača pozitivan. Kako sve to postići? Savjeti koje prenosimo iz Njemačke poslovne prakse, odnosno iz pravila poslovnog ponašanja primjerenih u kontinentalnoj Europi, mogu zasigurno pomoći u ostvarenju tog cilja. I ne samo to, ti su savjeti najviše potrebni i nama samima kako bismo se dobro osjećali u okružju poslovnih ljudi.

1. Pristup

2. Prvi dojam

3. Pozdravljanje

4. Predstavljanje drugih

5. Odijevanje

6. Ponašanje pri poslovnom susretu

• Pregled kamatnih stopa EURIBOR i ZIBOR od 22.7.2010. do 20.8.2010.
• Pregled kamatnih stopa LIBOR od 22.7.2010. do 20.8.2010.
• Pregled srednih tečajeva kuna za neke valute prema tečajnici HNB od 23.7.2010. do 24.8.2010.

1. Pregled kretanja
2. Cijene na malo
3. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima
4. Industrijska proizvodnja
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Trgovina na malo
7. Turizam
8. Plaće
9. Likvidnost i solventnost
10. Zaposlenost

1. NEOPOREZIVE SVOTE NAKNADA - ZA DRUŠTVA, OBRTNIKE, SLOBODNA ZANIMANJA, NEPROFITNE ORGANIZACIJE I OSTALE KOJI OBAVLJA JU PODUZETNIČKU DJELATNOST

1.1. NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA

1.1.1. Pregled neoporezivih svota dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo odnosi se na sve pravne i fizičke osobe, proračunske korisnike i neprofitne organizacije, odnosno sve osobe koje ostvaruju prava na nadoknadu dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo

1.1.2. Plaćanje posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu

1.2. PRIJEDLOG ODLUKA ZA ISPLATU NEOPOREZIVIH SVOTA

1. PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA

2. UTVRĐIVANJE PLAĆE KOD PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA

2.1. PRIMJENA MINIMALNE PLAĆE

2.2. OSOBNI ODBITCI

2.2.1. Osobni odbitci za posloprimce

2.2.2. Osobni odbitci na području posebne državne skrbi i u brdsko-planinskim područjima

2.3. STOPE POREZA I PRIREZA IZ PLAĆA

2.4. OBRAČUN PLAĆE - DOPRINOSI I POREZI

2.4.1. Posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke

2.4.2. Preračunavanje neto plaće u bruto plaću

2.5. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME BOLOVANJA I DRUGE PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD

2.6. PREGLED SATI RADA I RADNIH DANA U 2010.

2.7. BLAGDANI I NERADNI DANI U 2010. 

2.8. UTVRĐIVANJE PRAVA NA DJEČJI DOPLATAK

2.9. OVRHA NA PLAĆI I DRUGIM STALNIM NOVČANIM PRIMANJIMA

2.10. OTPREMNINA PREMA ZAKONU O RADU

2.11. STATISTIKA - PROSJECI PLAĆA 

3. UPLATNI RAČUNI ZA DOPRINOSE, POREZ I PRIREZ IZ PLAĆA

1. OBVEZNICI, STOPE I VRSTE DRUGIH DOHODAKA

1.1. PRERAČUNANE STOPE POREZA I DOPRINOSA

1.2. UPLATNI RAČUNI ZA DOPRINOSE I POREZE

2. POREZ NA DOHODAK OD KAPITALA

1. OSNOVICE I STOPE ZA PLAĆANJE DOPRINOSA

2. POSEBNI POREZ ZA SAMOSTALNE DJELATNOSTI I OSTALE PRIMITKE

1. PRIMJENA NAJNIŽE OSNOVICE ZA PLAĆANJE DOPRINOSA

2. PREGLED NAJNIŽIH OSNOVICA ZA PLAĆANJE DOPRINOSA TE STOPA OD 1994. DO 2010.

3. OSIGURANICI, OSNOVICE, STOPE I SVOTE DOPRINOSA U 2010.

4. BENIFICIRANI STAŽ ZAPOSLENIKA

1. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1.1. UPLATA PDV-a ZA PROMET U TUZEMSTVU I PRI UVOZU

1.2. POVRAT PDV-a STRANCIMA - FIZIČKIM OSOBAMA 

2. POREZ NA POTROŠNJU

3. POREZ NA DOBITAK

4. POREZ PO ODBITKU

5. POREZ NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (OBRT I SLOBODNA ZANIMANJA)

6. KOMORSKI DOPRINOS

6.1. DOPRINOS HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

6.2. DOPRINOS HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI

7. TURISTIČKA ČLANARINA

8. SPOMENIČKA RENTA

8.1. PRIHODI OD SPOMENIČKE RENTE KOJA SE PLAĆA PREMA STOPI NA UKUPAN PRIHOD

8.2. PRIHODI OD SPOMENIČKE RENTE KOJA SE PLAĆA PREMA ČETVORNOM METRU KORISNE POVRŠINE POSLOVNOG PROSTORA

9. NAKNADE ZA KORIŠTENJE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA

1. GODIŠNJE AMORTIZACIJSKE STOPE ZA DUGOTRAJNU IMOVINU

2. ČUVANJE DOKUMENTACIJE

3. OBVEZNICI REVIZIJE

1. MOGUĆNOSTI ISPLATE U GOTOVU NOVCU

2. SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

3. PREGLED VEZNIH OZNAKA PRI POPUNJAVANJU NALOGA ZA PLAĆANJE

4. VODEĆI BROJEVI BANAKA

5. OIB U PLATNOM PROMETU

6. STOPA ZATEZNE I UGOVORNE KAMATE

6.1. PREGLED STOPA UGOVORNIH I ZATEZNIH KAMATA OD 1. I. 2010.

6.2. PREGLED STOPA ZATEZNIH KAMATA OD 1982. - 2010.

6.3. ZAJMOVI, KAMATE I POREZI U 2010.

7. DEVIZNO POSLOVANJE

7.1. STRANA GOTOVINA I ČEKOVI I KUNSKA GOTOVINA

7.1.1. Naplata

7.1.2. Plaćanje

7. 2. DEVIZNA BLAGAJNA

7. 3. UNOŠENJE I IZNOŠENJE STRANE GOTOVINE I ČEKOVA I KUNA

7. 4. ČLANCI I PROPISI IZ PODRUČJA DEVIZNOG POSLOVANJA

1. PREGLED UPLATNIH RAČUNA PO GRADOVIMA / OPĆINAMA ZA POREZ NA DOBITAK, POREZ NA DOHODAK I PRIREZ, SPOMENIČKU RENTU, ČLANARINU TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I ŠIFRE GRADA / OPĆINE ZA R-SM

2. UPLATNI RAČUNI ZA PLAĆANJE DOPRINOSA HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI

Prezentiranje izvještaja o dobitku i ostalih priznatih dobitaka i gubitaka Kako su rasprave o ovom projektu još u tijeku, a konačni prijedlog revidiranog MRS-a 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja još nije konačno uobličen (pa i u nas), u IASB-u je odlučeno da se proces izmjene strukture pojedinačnih izvještaja započne s nužnim izmjenama izvještaja o sveobuhvatnom dobitku, i to s onim njegovim dijelom koji se odnosi na ostale priznate dobitke i gubitke kojima se povećava kapital poduzeća (Other Comprehensive Income, OCI). Izmjena ovog dijela izvještaja o dobitku i ostalim dobitcima i gubitcima uskoro će biti objavljena u obliku ograničenog amandmana na MRS 1. O nekim detaljima više pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod

2. Razlozi za izmjenu izvještaja o sveobuhvatnom dobitku

3. Opseg predviđenih izmjena izvještaja o ostalim dobitcima i gubitcima

4. Nužnost promjena strukture izvještaja o ostalim dobitcima i gubitcima

5. Prijedlog izmjena prezentiranja ostalih dobitaka i gubitaka

6. Primjer izvještaja o dobitku ili gubitku i ostalom sveobuhvatnom dobitku

7. Očekivani učinci predloženih izmjena izvještaja o ostalom sveobuhvatnom dobitku

8. Zaključak

Računovodstveno praćenje potpora kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi U članku autorica obrazlaže računovodstveno praćenje potpora kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi koje čine dio državnih potpora koje se dodjeljuju u poljoprivrednoj djelatnosti. Uz to su u članku definirane vrste državnih potpora u poljoprivredi koje su propisane zakonima i pravilnicima koji uređuju to područje s detaljnijim obrazloženjima načina i uvjeta za dobivanje potpora kapitalnim ulaganjima.

1. Definiranje državnih potpora u poljoprivredi

2. Vrste državnih potpora u poljoprivredi

3. Potpora kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi

4. Računovodstvo državnih potpora u poljoprivredi

5. Primjeri računovodstvenog praćenja potpora kapitalnim ulaganjima

6. Zaključak

Obračunavanje prihoda u graditeljskoj djelatnosti Ostvarivanje prihoda u graditeljstvu u računovodstvu se najčešće povezuje s MRS-om 11 – Ugovori o izgradnji za velike poduzetnike odnosno s HSFI 15 – Prihodi koji uređuju pitanje graditeljske djelatnosti. No obračunavanje prihoda u graditeljstvu može biti slojevitije nego što se to čini na prvi pogled. U ovom članku obrađujemo različite mogućnosti obračuna prihoda u graditeljstvu.

1. Uvod

2. Obračunavanje prihoda prema MRS-u 11

3. Obračunavanje prihoda od građevinskih usluga prema MRS-u 11

4. Kad se prihod od izgradnje objekta obračunava kao prodaja robe

5. Zaključak

• POVIJEST RAČUNOVODSTVA

Razvoj gospodarstva svake zemlje primarno je ovisan o stupnju znanstvenih spoznaja koje je njezino društvo prihvatilo. Obično se misli na prirodne i društvene znanosti jer se i jedne i druge primjenjuju u životu gospodarskih jedinica. Posebno mjesto imaju znanja iz mikroekonomike. Mnogi su autori svojim samoprijegornim radom doprinijeli našim sadašnjim spoznajama i ne smijemo ih prepustiti zaboravu. U ovom su članku objavljeni radovi pedesetogodišnjeg razdoblja (1918. – 1968.) hrvatskih mikroekonomista. Ujedno je predočen kraći prikaz objavljenih radova krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

1. Uvod

2. Razdoblje 1918. – 1945.

3. Razdoblje od 1945. do 1968.

4. Zaključak

Pri isplati plaće, naknade plaće i otpremnine poslodavac radniku obvezno treba uručiti obračun iz kojeg je vidljivo na koji je način utvrđena svota predviđena za isplatu. U Nar. nov., br. 81/10. objavljen je Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (dalje: Pravilnik) kojim se uređuje sadržaj obračuna plaće (isplatne liste). Pravilnik je stupio na snagu 8. srpnja 2010. O tome više pišemo u nastavku.

1. Uvodne pripomene

2. Sadržaj obračuna plaće i naknade plaće

3. Sadržaj obračuna otpremnine (Obrazac OTP)

4. Čuvanje isprava povezanih s obračunom plaće, naknade plaće i otpremnine

5. Zaključak

Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini su ovršne isprave. Ako poslodavac po dospijeću ne isplati radniku plaću, naknadu plaće ili otpremninu, tada radnik ima pravo na prisilno ostvarenje svoje tražbine, i to u (sudskom) ovršnom postupku određenjem ovrhe na temelju isprava podobnih za ovrhu. O svemu detaljnije, u svjetlu novog Zakona o radu, novodonesenog Pravilnika o sadržaju navedenih isprava i Ovršnog zakona, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod

2. Temelj za prisilno ostvarenje tražbine u ovršnom postupku

3. Obračun plaće, naknade plaće i otpremnine kao ovršna isprava

4. Pokretanje ovršnog (sudskog) postupka protiv poslodavca koji u cijelosti li djelomično ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu

5. Rješenje o ovrsi

6. Pravni lijekovi

7. Zaključak

Plaća je oporezivi primitak bez obzira isplaćuje li se po sudskoj presudi, izvansudskoj nagodbi, nagodbi za vrijeme sudskog postupka ili u ovršnom postupku, jesu li utužene u neto-svoti ili bruto-svoti ili ih se naziva odštetom. No visina porezne obveze može se iznimno razlikovati ovisno o pojedinom navedenom slučaju, čak i bez obzira na to što je, u načelu, način obračunavanja poreza na dohodak i prireza jednak. Složenost problema najčešće proizlazi iz neispravnog poimanja strukture plaće. Plaća se sastoji iz doprinosa za mirovinsko osiguranje, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak čija visina ovisi o visini neoporezivog dijela plaće (osobnog odbitka) te neto-plaće koja ovisi o visini poreza i prireza. Ako je takav sadržaj utužene plaće, i tehnika obračuna je jednostavnija, a porezna obveza manja. O tome pročitajte u ovom članku.

1. Što se smatra plaćom

2. Kako treba postupiti kada se isplaćuje plaća utužena u bruto-svoti

3. Postupak pri isplati utuženih plaća koje isplaćuje sud u ovršnom postupku

4. Postupak kod isplate plaće utužene u neto-svoti na temelju sudske presude ili izvansudske nagodbe

5. Koja izvješća treba ispostavljati isplatitelj plaća po sudskoj presudi

Kad smo pomislili da je u graditeljstvu postalo sve jasno s novim uređenjem sadržanim u Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 147/09., dalje: Pravilnik), neočekivano su se otvorila nova pitanja i dvojbe. Ona su došla uz opću insolventnost i otežanu naplatu tražbina koje nisu mimoišle ni djelatnost graditeljstva. U članku ćemo dati osvrt na novo (staro) uređenje nastanka porezne obveze u graditeljstvu te na probleme utvrđivanja porezne osnovice kod isporuke novosagrađenih nekretnina.

1. Kako je došlo do propisivanja nastanka porezne obveze u graditeljstvu

2. Određivanje nastanka porezne obveze – koje je to obračunsko razdoblje

3. Porezni položaj podizvođača radova i kada radove ne ovjerava nadzorni inženjer

4. Osnovica za PDV kod prodaje novih građevina

5. Umjesto zaključka

Od 1. srpnja 2010. predujam za korištenje općekorisnih funkcija šuma obračunava se po smanjenoj stopi. To znači da će preostala dva predujma naknade obveznici uplatiti po stopi od 5,0525% na osnovicu utvrđenu po konačnom obračunu za 2009. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod

2. Izmjene Zakona o šumama

3. Novi pravilnik o načinu obračuna, obrascima i rokovima uplate naknade za korištenje OKFŠ-a

4. Obveznici naknade

5. Obračun i uplata naknade

I prema novim odredbama Zakona o PDV-u koje su stupile na snagu 1. siječnja 2010. strani državljani kao i strani poduzetnici imaju pravo zatražiti povrat zaračunanog PDV-a na kupljena dobra u RH. Pritom trebaju biti zadovoljeni propisani uvjeti, a za fizičke je osobe jedan od najbitnijih uvjeta da vrijednost kupljenih dobara po jednom računu treba iznositi više od 740,00 kn s PDV-om. Povrat mogu ostvariti izravno od prodavatelja, odnosno u maloprodaji gdje su dobra kupljena ili preko posrednika, a za vraćenu svotu PDV-a fizičkoj osobi prodavatelj može umanjiti poreznu obvezu. Inozemni poduzetnici ostvaruju također pravo povrata PDV-a, ali za isporuke pokretnih dobara i obavljene im usluge koje su koristili u svrhu obavljanja poduzetničke djelatnosti, međutim s nešto promijenjenim uvjetima u odnosu na „stare“ odredbe koje su vrijedile do 1. siječnja 2010. O osobitostima povrata i uvjetima koje treba zadovoljiti opširnije se može pročitati u nastavku članka.

1. Uvod

2. Povrat PDV-a kupcima u okviru putničkog prometa

3. Povrat PDV-a inozemnim poduzetnicima

4. Osobitosti povrata PDV-a prodavatelja – obrtnika „dohodaša“

5. Zaključak

Forenzična revizija usmjerena je na otkrivanje prijevara. U pravilu angažman forenzičnih revizora započinje nakon nastanka sumnje o počinjenju prijevare, a cilj forenzičnih revizora je otkrivanje moguće prijevare. Postupak forenzične revizije nije propisan revizijskim standardima pa se forenzični revizori oslanjaju na svoju stručnost, iskustvo i intuiciju u otkrivanju prijevara. Forenzičnom revizoru nije bitno utječe li prijevara značajno na istinit i fer prikaz financijskih izvještaja, bitno mu je utvrditi postojanje prijevare bez obzira na značajnost.

1. Uvod

2. Definiranje prijevare

3. Motivi prijevara i „trokut prijevare“

4. Forenzični revizori

5. Proces forenzične revizije

6. Primjer iz forenzične prakse autora

7. Zaključak

• NOVOSTI IZ MEĐUNARODNOG RAČUNOVODSTVA I REVIZIJE

Dana 24. lipnja 2010. objavljen je zajednički Prijedlog standarda (Exposure Draft – ED) Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) i američkog Odbora za standarde financijskog računovodstva (FASB) kojim će se unaprijediti i uskladiti financijsko izvještavanje o ostvarenom prihodu iz ugovora s kupcima i pripadajućim troškovima. Ako se usvoji, tekst prijedloga postat će jedinstveni tekst standarda o priznavanju prihoda u MSFI (Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja) i američkih GAAP-ova (općeprihvaćenih računovodstvenih načela) koji će se primjenjivati u svim djelatnostima i svim tržištima kapitala. Objavljivanje ovog zajedničkog prijedloga znatan je korak prema svjetskom usklađivanju jednog od najbitnijih i najprisutnijih područja financijskog izvještavanja. Ovaj bi standard trebao zamijeniti MRS 18 – Prihodi, MRS 11 – Ugovori o izgradnji i odgovarajuća tumačenja koja ih prate. U SAD-u bi on zamijenio sve upute o priznavanju prihoda u Topic 605 FASB-ovog ASC-a.

1. Uvod

2. Razlozi za pokretanje ovog projekta

3. Osnovne odrednice standarda

4. Predviđene promjene

• POSLOVANJE U EUROPSKOJ UNIJI
• Financiranje iz EU fondova

U ovom se članku daju osnovne informacije o tome što je ugovor o uslugama i koje vrste postoje, koji su sastavni dijelovi ugovora o uslugama koji se financiraju iz EU fondova, koja su osnovna pravila u provedbi ugovora o uslugama, zatim se govori o financijskom izvješćivanju ugovornog tijela te opisu posla revizora. Na kraju se spominju i primjeri najčešćih pogrešaka u financijskim izvještajima te se daju savjeti o tome kako se revizori mogu uključiti u ovo tržište i o izvorima relevantnih informacija. 

1. Uvod – revizija ugovora o uslugama

2. Pregled ugovora o uslugama

3. Posao revizora

4. Najčešće pogreške u financijskim izvještajima

5. Zaključak i savjeti za praćenje prilika za reviziju

• POSLOVANJE U EUROPSKOJ UNIJI

1. Komisija želi ujednačeno ugovorno pravo u EU

2. Informacije o nasljeđivanju na internetu

3. Uvedena najstroža pravila za isplatu bonusa

4. EU će štititi interese europskih ulagača u inozemstvu

5. Potpora europskom turizmu

6. Mađarska želi produljiti zabranu prodaje zemljišta strancima

7. U 2010. dohodak se oporezuje više, a dobitak manje

Glavni cilj restrukturiranja i sanacije trgovačkog društva jest spriječiti slom i bankrot te stvoriti potrebne uvjete za opstanak i dalji razvoj društva. Pritom je potrebno dijagnosticirati financijsko stanje i financijski (ne)uspjeh trgovačkog društva, vrstu financijske krize i locirati uzroke krize. Osim toga, treba razraditi učinkovite mjere za neutraliziranje utvrđenih uzroka krize, posebice mjere za restrukturiranje i sanaciju bilance, računa dobitka i gubitka i novčanih tijekova.

1. Uvod

2. Definiranje pojma financijske krize, financijskog restrukturiranja i sanacije

3. Dijagnosticiranje financijskog stanja i financijskog (ne)uspjeha trgovačkog društva

4. Mjere za restrukturiranje i sanaciju trgovačkog društva

5. Očekivani financijski učinci provedbe mjera restrukturiranja i sanacije

6. Provedba financijskog restrukturiranja i sanacije trgovačkog društva

7. Zaključak

Računovodstvo nije samo sebi svrha, nego je jedan od alata koji pomaže u postizanju poslovnog uspjeha i ispunjavanju zahtjeva prema poreznim vlastima u skladu s tim uspjehom. Ne postoji nešto što se može nazvati dobrim ili lošim računovodstvom, nego se računovodstvene metode trebaju ocijeniti prema tome koliko uspješno doprinose postizanju poslovnog uspjeha. Ono treba konzistentno povezati sve elemente bitne za poslovni uspjeh i treba imati veliku ulogu u postavljanju i ostvarivanju zadanih strateških ciljeva. Ova posljednja uloga čini strateški zaokret za računovodstvenu struku. U članku se to prikazuje u području menadžerskog upravljanja troškovima.

1. Uvod

2. Strateško menadžersko računovodstvo

3. Osnovno o ABC troškovnoj metodi

4. Što potiče nastajanje troškova?

5. Koristi od ABC metode

6. Bitni čimbenici za primjenu ABC metode

7. Identifikacija troškovnih središta (poolova) i kalkulacija stopa

8. Nova – vremenska ABC metoda

9. Praktičnost vremenske ABC metode

10. Zaključak

Poduzetnicima u RH dobro je ostao u sjećanju početak kolovoza prošle godine kad su stupili na snagu tzv. krizni propisi, a sve u svrhu ograničavanja negativnih učinaka svjetske gospodarske krize na tržištu rada u nas. Osim Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, bio je donesen i Zakon o potpori za očuvanje radnih mjesta. Upravo je donesen Zakon o izmjenama Zakona o potpori, o čemu detaljnije pročitajte u nastavku članka.

1. Novosti koje donosi Zakon

2. Teret isplate potpore

Od 1. srpnja 2010. promijenjeno je oporezivanje plaća, mirovina i drugih vrsta dohodaka (dohotka od kamata, od izuzimanja imovine i usluga, od dodjele ili opcijske kupnje dionica, isplate dobitka ili dividende iz 2001. do 2004. i vraćanja doprinosa i drugih vrsta dohodaka). Promjene u oporezivanju dohotka dio su Vladinog programa kojemu je naveden glavni cilj – gospodarski oporavak i stvaranje konkurentnog gospodarstva za postizanje visokog standarda i kvalitete življenja. Tko će više, a tko manje osjetiti ove promjene ili ih uopće neće osjetiti, pokazuju neke analize u ovom članku.

1. Promjene u oporezivanju plaća

2. Kako će se ukidanje kriznog poreza odraziti na neto-plaće

• U ovom izvodu poreznih savjeta donosimo mali izbor iz bogate riznice RRiF-ovog iskustva u proteklom razdoblju. Objavljujemo ih u nadi da će pomoći u unaprjeđenju računovodstvene i porezne prakse naših čitatelja.

Pitanja i odgovori mogu se vidjeti odabirom izbornika "Propisi i stajališta - Pitanja i odgovori" ili naprednom pretragom na "napredno pretraživanje - PITANJA I ODGOVORI".

RAČUNOVODSTVO

1. Obračun prihoda u graditeljstvu

2. Računovodstveno praćenje imovine nabavne vrijednosti do 3.500,00 Kn

POREZ NA DOHODAK

1. Uporaba vozila društva od strane prokurista društva koji je umirovljenik

2. Otkup sekundarnih sirovina

POREZ NA DOBITAK

1. Isplata dividende – na žiro-račun

DOPRINOSI ZA ŠUME

1. Smanjen je doprinos za šume

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Imenovanje poreznog zastupnika

2. Podjela pretporeza

3. Oporezivanje softvera

NEPROFITNO RAČUNOVODSTVO

1. Dodatna (investicijska) ulaganja na dugotrajnoj imovini u sustavu jednostavnog knjigovodstva

2. Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca starijih od 120 dana kod neprofitnih organizacija

3. Športski klub osigurava športašu amateru korištenje stana

TRGOVINA

1. Prodaja robe pouzećem

DEVIZNO POSLOVANJE

1. Odobrenje zajma pravnoj osobi koja ima sjedište u inozemstvu

S obzirom na to da smo o poslovanju stranom gotovinom pisali u RRiF-u br. 6/10., u ovom članku upozoravamo na neke odredbe odgovarajućeg propisa koje je potrebno dodatno pojasniti. Uz navedeno, upozoravamo i na to da je prestala primjena jednog dijela Zakona o deviznom poslovanju koja je ograničavala odobravanje zajmova nerezidentima.

1. Uvod

2. Proces liberalizacije kapitalnih tokova

3. Poslovanje stranom gotovinom

4. Liberalizacija odobravanja kratkoročnih financijskih kredita nerezidentima

Bez obzira na to što gotovo da više nema ograničenja u deviznom poslovanju, postoji niz izvještajnih obveza koje su uređene raznim provedbenim propisima Zakona o deviznom poslovanju. U ovom su članku pobrojena sva izvješća koja se u području deviznog poslovanja moraju dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci. Osim njih su navedene i osobe koje su obveznici njihova sastavljanja i podnošenja te rokovi njihova podnošenja.

1. Uvod

2. Statističko istraživanje o izravnim i portfeljnim ulaganjima

3. Kreditni poslovi s inozemstvom

4. Depozitni poslovi (obrazac OU-DEP)

5. Istraživanje o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom

6. Statističko istraživanje pojedinih usluga – usluge osiguranja, građevinske, transportne i komunikacijske usluge

Odgovori na pitanja državnog inspektorata iz područja trgovine Poslovni subjekti čiju djelatnost nadziru gospodarski inspektori u skladu sa svojim djelokrugom određenim u čl. 3. Zakona o Državnom inspektoratu (Nar. nov., br. 116/08. i 123/08., dalje: ZoDI) često postavljaju gospodarskim inspektorima razna pitanja ili traže savjet o tome kako trebaju postupati odnosno obavljati djelatnost, a da je to u skladu s propisima kojima se uređuje pojedino gospodarsko područje. Odredbom čl. 32. st. 2. ZoDI-a propisano je da nakon obavljenog nadzora inspektor može obavješćivati i savjetovati nadzirane pravne i fizičke osobe o najučinkovitijoj provedbi zakona i drugih propisa ako to smatra korisnim i potrebnim. U nastavku članka dajemo odgovore na neka od učestalih pitanja koje stranke postavljaju gospodarskim inspektorima tijekom nadzora ili osobnim dolaskom u službene prostorije mjesno nadležne Ispostave Državnog inspektorata, a koji se tiču obavljanja djelatnosti trgovine.

1. Mogu li udruge obavljati djelatnost trgovine?

2. Poslujemo kao trgovačko društvo i registrirani smo za trgovinu, a zanima nas kojim uvjetima stručne spreme moraju udovoljavati zaposleni radnici u trgovini?

3. Prodajemo robu putem uzoraka, što znači da u prodavaonici imamo samo izložbene primjerke proizvoda koje prodajemo. Jesmo li obvezni pribaviti rješenje o minimalno tehničkim uvjetima za prodajni prostor?

4. Postoji li obveza pribavljanja rješenja o minimalnim tehničkim uvjetima za obavljanje trgovine na veliko u tranzitu?

5. Obavljamo direktnu prodaju putem zastupnika. Imamo li obvezu pribavljati rješenje o ispunjavanju propisanih uvjeta za skladište robe iz kojeg obavljamo isporuku robe?

6. Donesen je novi propis o minimalno tehničkim uvjetima za prodavaonice pa nas zanima jesmo li dužni pribaviti novo rješenje o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta u skladu s odredbama tog propisa jer već takvo rješenje posjedujemo od ranije?

7. Uzeli smo u zakup prodajni prostor (prodavaonicu) u kojoj namjeravamo obavljati trgovinu na malo obućom. U istom je prostoru i dotadašnji trgovac obavljao istu djelatnost. Imamo li obvezu pribavljati rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta?

8. Gdje se može obavljati prigodna prodaja i pod kojim uvjetima?

9. Je li potrebno pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta za prodaju na klupama i štandovima?

10. Proizvođači smo domaće rakije. Zanima nas na koji se način mogu prodavati vlastiti proizvodi na prigodnim prodajama?

11. Kako registrirati obavljanje prodaje robe na malo putem kioska?

12. Imamo registriranu djelatnost trgovine na malo hranom. Povremeno prodajem hranu dječjem vrtiću i školama na R-1. Moramo li se dodatno registrirati i za trgovinu na veliko te pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za trgovinu na veliko?

13. Namjeravam u optičarskoj radnji prodavati sunčane naočale i pribor za čišćenje naočala i leća pa me zanima mogu li tu djelatnost obavljati pored optičarske djelatnosti ili se moram dodatno registrirati i za trgovinu?

14. Može li se u istoj prodajnoj prostoriji obavljati trgovina na malo i djelatnost videoteke?

15. Na koji se način i pod kojim uvjetima u prodavaonici može pripremati i prodavati hrana?

16. Poljoprivredni sam proizvođač. Na koji način mogu obavljati prodaju svojih poljoprivrednih proizvoda?

17. Putem pokretnog vozila prodajem pekarske proizvode. U kojem vremenu i na kojem mjestu mogu obavljati takvu prodaju, a da je to u skladu s propisom?

18. Postoji li i dalje obveza vođenja popisa robe?

19. U kojem radnom vremenu mogu raditi trgovine?

20. Smatra li se prodaja robe po cijenama nižim od nabavnih cijena u slučaju sniženja cijene zbog isteka sezone nepoštenim trgovanjem?

• Sudska praksa

Radnici zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje 20 radnika osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanima Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09., dalje: ZR). Ovo pravo ostvaruju pretežno putem radničkoga vijeća kao općeg predstavnika svih radnika neovisno o članstvu ili nečlanstvu u sindikatu i sl. Radničko vijeće navedeni radnici ne moraju utemeljiti, dakle, to nije njihova obveza, nego samo pravo. U nastavku dajemo odluke Vrhovnog suda RH o predmetnoj problematici, uz napomenu da je ova sudska praksa aktualna i u primjeni novog Zakona o radu.

1. Uvod

2. Otkaz ugovora o radu – upućivanje odluke

3. Ništavost otkaza ugovora o radu

4. Otkaz ugovora o radu – propust savjetovanja

Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva, ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. Ovdje je zapravo riječ o institutu proboja pravne osobnosti. U ovom se članku autor bavi pojmom proboja pravne osobnosti, komparativnim pregledom instituta, hrvatskim iskustvima te uopće perspektivama instituta proboja pravne osobnosti.

1. Uvod

2. Pojam proboja pravne osobnosti

3. Usporedni pregled instituta proboja pravne osobnosti

4. Proboj pravne osobnosti u hrvatskome zakonodavstvu i sudskoj praksi

5. Perspektive instituta proboja pravne osobnosti

6. Zaključak

• Proračunski praktikum

U ovom će se praktikumu knjižiti smanjenje ulaganja u trgovačkom društvu zbog pokrića njegova gubitka i otpis sitnog inventara. Postupak pokrića gubitka trgovačkog društva propisan je posebnim zakonom. S obzirom na to da jedan od razloga za smanjenje temeljnog kapitala može biti i pokriće gubitka, ako je riječ o ulagatelju koji je obveznik primjene proračunskog računovodstva, smanjenje će iskazati u podskupini 915. Postupak otpisa sitnog inventara nije propisan računovodstvenim propisom. Stoga se tome može pristupiti na različite načine.

1. Pokriće gubitka trgovačkog društva iz temeljnoga kapitala

2. Otpis sitnoga inventara

1. Prikaz stanja

2. Cijene na malo

3. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima

4. Industrijska proizvodnja

5. Vanjskotrgovinska razmjena

6. Trgovina na malo

7. Turizam

8. Plaće

9. Likvidnost i solventnost

10. Zaposlenost

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 88/10.) stupa na snagu 1. listopada 2010. Izmjene se odnose na: - smanjenje obveze za plaćanje spomeničke rente po četvornom metru korisnog poslovnog prostora za fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno povijesne cjeline; - izmjenu obveznika u plaćanju spomeničke rente na ukupni prihoda. Detaljnije o ovim novostima pročitajte u nastavku članka.

1. Plaćanje spomeničke rente po četvornom metru korisnog poslovnog prostora

2. Obveznici plaćanja spomeničke rente na ukupni prihod

• PREGLED SREDNJIH TEČAJEVA KUNA ZA NEKE VALUTE PREMA TEČAJNICI HNB OD 24. 6. 2010. DO 22. 7. 2010.
• PREGLED KAMATNIH STOPA EURIBOR I ZIBOR OD 21. 6. 2010. DO 21. 7. 2010.
• PREDGED KAMATNIH STOPA LIBOR OD 21. 6. 2010. DO 21. 7. 2010.
• BLAGDANI U KOLOVOZU 2010.

U okviru aktivnosti, a u skladu s Programom gospodarskog oporavka kojega je prihvatila Vlada RH, jedna od najbitnijih točaka je fiskalna politika zemlje. Uvođenju novih mjera u oporezivanju dohotka i dobitka cilj je postizanje djelomične ravnoteže u poreznom teretu pojedinih kategorija poreznih obveznika, a time i pribavljanje novih sredstava u proračun države. Nove mjere u oporezivanju dohotka uređene su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. ../10.). O najbitnijim izmjenama pišemo u nastavku.

1. Uvodne napomene

2. Što je novo u oporezivanju plaća

3. Porezni položaj premija osiguranja

4. Oporezivanje dohotka od kapitala

5. Dohodak od osiguranja

6. Kako će se ukidanje poreznih olakšica odraziti na obračun godišnjeg poreza na dohodak

7. Ostale novosti u oporezivanju dohotka

8. Kako će se obračunavati godišnji porez

Zakon o porezu na dobit četvrti se put od početka njegove primjene (1. siječnja 2005.) mijenja i dopunjuje. Izmjene i dopune primjenjuju se od 1. srpnja ove godine. U nastavku dajemo kratak pregled novih odredaba Zakona.

1. Trošak na temelju premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja za zaposlenike (čl. 5. Zakona)

2. Izuzimanja i skrivene isplate dobitka (čl. 7. st. 1. Zakona)

3. Povlastice i druge imovinske koristi (čl. 7. Zakona)

4. Darovanja do 2% ukupnog prihoda prethodne godine koja se odnose na plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (čl. 7. st. 8. Zakona)

5. Isplata predujmova udjela u dobitku i dividende (čl. 10.a zakona)

6. Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore (čl. 11. Zakona)

7. Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina (čl. 12. st. 3. Zakona)

8. Plovila, zrakoplovi, apartmani i kuće za odmor u imovini obveznika poreza na dobitak

9. Porezna osnovica u poslovanju između povezanih osoba rezidenata

10. Ograničavanje prijenosa poreznog gubitka kod statusnih promjena (čl. 17. Zakona)

11. Porez po odbitku (čl. 31. Zakona)

12. Dostavljanje prijave poreza na dobitak elektroničkim putem

13. Zaključak

U članku autorica u cilju istinitog i fer prezentiranja financijskog položaja, financijske uspješnosti i novčanih tokova poduzetnika obrazlaže ulogu računovodstvenih procjena i njihovih promjena. Osim toga, u članku je definirano i računovodstveno postupanje pri promjenama računovodstvenih procjena u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda.

1. Definiranje promjena računovodstvenih procjena

2. Iskazivanje učinaka promjene računovodstvene procjene

3. Razlučivanje računovodstvenih procjena i računovodstvenih politika

4. Primjer evidentiranja promjene računovodstvene procjene

5. Zaključak

U upravljačkoj strukturi trgovačkih društava, ovisno o njihovoj veličini i složenosti ustroja, financijska izvješća priprema uprava i prosljeđuje ih nadzornom odboru odnosno skupštini društva na usvajanje. U vremenu između datuma na koji se odobravaju financijska izvješća za objavu i datuma konačnog usvajanja mogu se dogoditi određene poslovne promjene koje imaju utjecaja na financijska izvješća za prethodnu godinu.

Računovodstveni standardi koji se primjenjuju u RH (HSFI i MSFI) posebnu pozornost daju događajima koji su nastali nakon datuma na koji se sastavljaju financijska izvješća i datuma na koji je odobreno izdavanje, bilo da su ti događaji povoljni ili nepovoljni u odnosu na podatke prikazane u financijskim izvješćima. Postoje i događaji koji zahtijevaju ažuriranje objavljenih informacija, kao i događaji za koje se ne smiju usklađivati objavljeni podatci.

Danom odobrenja za izdavanje financijskih izvješća smatra se dan kada je uprava usvojila financijska izvješća i uputila ih nadzornom odboru odnosno dioničarima.

1. Uvod

2. Događaji nakon datuma bilance i objava datuma odobrenja za izdavanje

3. Objavljivanje događaja nastalih nakon datuma bilance

4. Porezno motrište događaja nakon datuma bilance

5. Zaključak

U praksi je od svih tipova skladišta koje predviđa Uredba za provedbu carinskog zakona carinsko skladište tipa „D“ poduzetnicima najzanimljivije. Koji je razlog tome, kako takvo poslovanje treba evidentirati u poslovnim knjigama poduzetnika te o kojim specifičnostima treba voditi brigu, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvodne napomene

2. Obilježja carinskog skladišta tipa „D“

3. Računovodstvo poslovanja carinskog skladišta tipa „D“

4. Zaključak

Web-sjedište predstavlja i obuhvaća više pojedinačnih internetskih stranica tvrtke, usluge ili proizvoda, povezanih u istu cjelinu na istoj internetskoj domeni, uobičajeno sadržajno vezanih za istu temu. Web-sjedište može biti portalskog tipa ako je pristup informacijama omogućen logički povezanim aplikacijama pa je web-sjedište s računovodstvenog motrišta teško razlikovati od softvera. Web-sjedište nema fizičko obilježje, može pomoći ili samostalno dovesti do ostvarivanja učinaka u poslovanju i promidžbi. Vlastito web-sjedište može se evidentirati kao nematerijalna imovina, trošak razdoblja ili pak vremenski razgraničen trošak ovisno o ispunjavanju kriterija za priznavanje. Web-sjedište društvo može kupiti ili samostalno izraditi.

U ovom članku razmatramo računovodstveno evidentiranje web-sjedišta u poslovnim knjigama i iskazivanje u financijskim izvješćima.

1. Uvod

2. Stjecanje web-sjedišta kao nematerijalne imovine

3. Naknadni izdatci

4. Amortizacija

5. Stjecanje web-sjedišta kao rashod

6. Porez po odbitku i PDV na „ino usluge“

7. Zaključak

U Nar. nov., br. 65/10. objavljene su nove izmjene i dopune Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (dalje: MSFI) i tumačenja IFRIC-a. Ove izmjene i dopune četvrte su u nizu izmjena koje su objavljene u ovoj godini. I ove su izmjene posljedica usklađivanja MSFI i američkih US GAAP-ova koje je započelo još 2002. S obzirom da taj proces još uvijek traje, u skoroj se budućnosti očekuju i daljnje izmjene i dopune MSFI.

1. Uvod

2. Izmjene MSFI 2

3. Izmjene MSFI 5

4. Izmjene MRS-a 1

5. Izmjene MRS-a 36

6. Izmjene MRS-a 38

7. Izmjene MRS-a 39

8. Izmjene IFRIC-a 9

9. Izmjene IFRIC-a 16

• Iz Njemačke prakse

U članku se opisuje rasprava što se vodi u Njemačkoj oko problema rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore.

Poput Europskog suda je i Savezni radni sud u Njemačkoj – s presudom od 20. siječnja 2009. odnosno 24. ožujka 2009. – donio odluku o prenosivosti neiskorištenog prava na godišnji odmor zbog bolešću uvjetovane nesposobnošću za rad radnika. Smatra se da je i na najvišoj instanci Njemačke, odstupajući od dosadašnje sudske prakse Saveznog radnog suda, odlučeno da radnik svoje pravo na godišnji odmor ne gubi ako ga zbog dugotrajne bolesti ne može iskoristiti. Članak prikazuje aktualna razmišljanja o bilanciranju rezerviranja za godišnje odmore.

U prošlom broju časopisa objašnjena su prava zaposlenika i obveze poslodavca u vezi s godišnjim odmorom (v. RRiF, br. 6/10., str. 143.).

1. Veličine za određivanje bilanciranja rezerviranja

2. Porezna i trgovačkopravna rasprava o utvrđivanju vrijednosne sastavnice

3. Uzimanje u obzir proširenog prijenosa godišnjeg odmora

4. Anticipacija budućeg prava na godišnji odmor

5. Sažetak

Prema programu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 65/08.) za razdoblje od 2008. do 2012., statistička se izvješća za tromjesečno razdoblje dostavljaju na već poznatim pripadajućim tiskanicama TSI-POD, TSI-BAN, TSI-OS-RE.

1. Obveznici sastavljanja statističkog izvještaja

2. Opće napomene i specifičnosti u vezi s ispunjavanjem obrasca TSI-POD

3. Investicije u dugotrajnu imovinu

4. Način predaje izvještaja

• Praktikum proračunskog računovodstva

U ovom praktikumu dana su dva poslovna događaja: 1. podizanje gotovine karticom i 2. darivanje (donacija) vlastite dugotrajne nefinancijske imovine.

Gotovina se ne mora podići za potrebe poslovanja samo s poslovnog računa, nego i uz pomoć kreditne kartice. Ako se ona podiže s poslovnog računa, može se podići nalogom obrasca platnog prometa, ali i debitnom karticom. Uz to, podignuta gotovina se ne mora, ali i može položiti u blagajnu. Navedenim mogućnostima prilagođavaju se i knjiženja u poslovnim knjigama.

Darivanje (donacija) u proračunskom sustavu ima svoje osobitosti. Ne postoji zapreka da se daruje i vlastita dugotrajna imovina. To će biti iznimka, a ne pravilo. Naime, nefinancijska dugotrajna imovina može se stjecati kupnjom samo u opsegu potrebnom za ispunjavanje zadataka proračunskih korisnika, a ne zbog doniranja.

Propisan je način knjiženja darivanja vlastite dugotrajne imovine. Terete se i rashodi razreda 3 i odobravaju prihodi razreda 7.

1. Podizanje gotovine karticom

2. Darovanje vlastite dugotrajne nefinancijske imovine

Organizacije koje vode svoje knjigovodstvo u sustavu neprofitnog računovodstva za razdoblje siječanj – lipanj 2010. sastavljaju račun prihoda i rashoda odnosno izvještaj o prihodima i rashodima.

Taj izvještaj ne razlikuje se od istoimenog izvještaja koji se popunjavao za razdoblje siječanj – lipanj 2009.

Upozoravamo sve organizacije koje su osnovane od 1. siječnja 2009. i koje su prema svojem statusu obveznici vođenja neprofitnog računovodstva da vode dvostavno neprofitno knjigovodstvo i da su obveznici sastavljanja izvještaja o prihodima i rashodima za navedeno razdoblje. One ga neće moći predati ako neće imati svoj registarski broj iz registra koji se vodi pri Ministarstvu financija.

1. Uvod

2. Obveznici sastavljanja

3. Vrsta financijskih izvještaja koji se predaju

4. Rok predaje i ovlaštena institucija kojoj se predaju izvještaji

5. Račun prihoda i rashoda

• Računovodstvo neprofitnih organizacija

Izdatci za službena putovanja obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga kojem se obvezno prilažu i isprave kojima se dokazuju izdatci i drugi podatci navedeni na putnom nalogu.

Ako je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca uređeno pravo na naknadu za godišnji odmor, prema poreznim propisima može mu se isplatiti do 2.500,00 kn bez oporezivanja pod uvjetom da već prethodno u 2010. nije ta mogućnost iskorištena isplatom uskrsnice ili božićnice za prethodnu godinu i sl. Osim toga, postoji mogućnost davanja radniku dara u naravi do 400,00 kn vrijednosti s uključenim PDV-om, bez oporezivanja godišnje, što se može iskoristiti i prigodom godišnjeg odmora. Kako treba postupiti pri isplati regresa, kako obračunati porez i doprinose ako se isplaćuje ili daje dar u naravi u novcu i/ili u naravi iznad neoporezive svote odnosno vrijednosti te kako evidentirati u knjigovodstvu, pišemo u ovom članku.

1. Uvod

2. Porezni položaj regresa

3. Obračun poreza na dohodak i doprinosa u slučaju kada se regres isplaćuje u svoti iznad neoporezive

4. Utjecaj oporezovanog regresa na mirovinsku osnovicu i naknadu za bolovanje

5. Iskazivanje regresa u obrascu R-Sm i u obrascu ID

Od 1. siječnja 2010. u primjeni su nove odredbe Zakona i Pravilnika o PDV-u. Iako smo o tome već pisali i ranije, zbog učestalih pitanja što je porezna osnovica u određenim specifičnim situacijama te kad nastaje porezna obveza, navedenu problematiku detaljnije obrađujemo u nastavku članka.

1. Nastanak porezne obveze

2. Porezna osnovica u prometu dobara i usluga

3. Naknadna promjena porezne osnovice

4. Primjena neto ili bruto-načela pri utvrđivanju porezne osnovice

5. Utjecaj prolaznih stavki na poreznu osnovicu

6. Isporuke dobara i usluga ispod nabavne cijene

7. Zaključak

Stipendije su oblik novčane pomoći koji se dodjeljuje pojedincima za potrebe njihova obrazovanja odnosno profesionalnog usavršavanja. Mogu se dodjeljivati radi određenog visokoškolskog stupnja ili akademskog obrazovanja ili radi poticanja razvijanja posebnih talenata te športskih ostvarenja u natjecanju i športu. U pravilu, pravo na stipendiju ostvaruje se na temelju volje isplatitelja za isplatom koja je određena posebnim propisom, a s poreznog su motrišta utvrđeni uvjeti prema kojima se takva isplata može obaviti neoporezivo.

1. Uvodne pripomene

2. Vrste neoporezivih isplata sportašima

3. Obveze isplatitelja i primatelja stipendija

4. Stipendija športašima u svotama iznad neoporezivih

Načelo čuvanja porezne tajne propisano je OPZ-om i o njemu se mora voditi briga u poreznom postupku. Obvezu čuvanja porezne tajne pod uvjetima propisanim zakonom imaju svi službenici poreznih tijela te druge ovlaštene osobe koje sudjeluju u poreznom postupku.

O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod

2. Pojam porezne tajne

3. Čuvanje porezne tajne

4. Slučajevi kad nije povrijeđena obveza čuvanja porezne tajne

Troškovi plaća predstavljaju najčešće značajnu stavku u računu dobitka i gubitka poduzetnika, stoga podliježu detaljnom ispitivanju revizora. Naime, netočno iskazani troškovi plaća mogli bi rezultirati značajnom pogreškom u financijskim izvještajima poduzetnika. Troškovi plaća predstavljaju stavku u računu dobitka i gubitka koja je povezana sa stavkama iz bilance, i to sa: zalihama, novcem i obvezama prema radnicima za isplatu plaća. Prema tome, pri revizorskom ispitivanju troškova plaća potrebno je ispitati i vezane stavke.

1. Uvod

2. Računovodstveni, porezni i ostali kriteriji revizije plaća

3. Ciljevi i metodologija revizije plaća

4. Primjer revizije plaća

5. Zaključak

Na svojoj redovitoj sjednici održanoj u Londonu od 17. do 21 svibnja 2010., Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (dalje: IASB) raspravljao je o: godišnjem poboljšanju standarda, konceptualnom okviru standarda: kvalitativnim obilježjima, konsolidaciji, prodaji prava emisije, financijskim instrumentima: instrumentima zaštite od rizika, IFRIC-ovim tumačenjima MSFI, ugovorima o osiguranju, ugovorima o zajedničkim poduhvatima, najmovima, menadžerskom komentaru i priznavanju prihoda.

U nastavku se podrobnije prikazuje tijek rasprave i doneseni zaključci te odluke o najmovima i priznavanju prihoda.

1. Najmovi

2. Priznavanje prihoda

1. Ministri financija dogovorili uspostavu fonda za pomoć

2. Prijedlozi EK za dovršetak reforme financijskog tržišta

3. EU razmatra fondove za saniranje šteta od propasti banaka

4. Jednostavnije do novca iz EU fondova

5. Nova pravila tržišnog natjecanja za industriju vozila

6. Bruxelles pojačava napore na mirovinskoj reformi

Poslovni je subjekt likvidan kada je u mogućnosti svoju kratkoročnu imovinu pretvoriti u novac i novčane ekvivalente koji trebaju biti dovoljni za pokriće preuzetih obveza unutar obračunskog razdoblja koje je godina dana.

O likvidnosti i važnosti upravljanja obrtnim kapitalom pročitajte u nastavku.

1. Uvod

2. Optimalna bilančna struktura

3. Utvrđivanje potrebnih obrtnih sredstava

4. ADT model i likvidnost

5. Cash gap

Ulazak u poslovni odnos (kreditiranja ili prodaje) s poslovnim partnerom uvijek sa sobom donosi određenu količinu poslovnog rizika. U najgorem scenariju banka ili trgovačko društvo mogu imati gubitke u svom poslovanju zbog nenaplaćenih potraživanja uzrokovanih stečajem i likvidacijom poslovnog partnera. Takav se rizik u poslovanju ne može u potpunosti izbjeći, ali se njime može upravljati. Upravo u svrhu procjene vjerojatnosti blokade žiro-računa – insolventnosti trgovačkih društava oblikovan je FP RATING®, a o tome pročitajte u nastavku članka.

1. Uporaba modela za predviđanje (in)solventnosti poslovnih partnera 6. Zaključak

2. Modeli za predviđanje poslovnog neuspjeha i insolventnosti

3. FP RATING

4. Zaključak

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost izuzimaju dobra i usluge radi različitih namjera (vlastite potrebe, reprezentacija, promidžba i sl.). Ovisno o namjeri, različita su postupanja s motrišta propisa o porezu na dohodak i s motrišta poreza na dodanu vrijednost. Kada izuzimanje dobara i usluga predstavlja primitak, a kada porezno nepriznati izdatak te koje novosti u 2010. kod oporezivanja samostalne djelatnosti s osnove reprezentacije i promidžbe donosi novi Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09., dalje: Pravilnik o PDV-u) pročitajte u nastavku.

1. Uvod

2. Izuzimanje dobara i usluga prema propisima o porezu na dohodak

3. Izuzimanje odnosno korištenje dobara i usluga s motrišta PDV-a

4. Izuzimanje za nepoduzetničke namjene

5. Izuzimanje za poduzetničke namjene

6. Kada se dobra ili usluge izuzimaju za potrebe donacija

Ustavni sud RH je, odlučujući o suglasnosti Zakona o obrtu s Ustavom RH, donio Odluku br. U-I-2771/2008 kojom je ukinuo čl. 20. st. 1. Zakona o obrtu, čijom je odredbom bila uređena odgovornost obrtnika za obveze nastale u obavljanju obrta. Ovom odlukom Ustavni sud je zapravo samo potvrdio i na drugim propisima utemeljeno stajalište, prema kojem obrtnici za obveze koje nastaju u obavljanju obrta odgovaraju cijelom svojom privatnom imovinom, a ne samo unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrta.

1. Pojam obrtnika, trgovca pojedinca i trgovačkog društva

2. Odgovornost obrtnika, trgovca pojedinca i društva kapitala za obveze nastale u gospodarskom poslovanju

3. Odluka Ustavnog suda RH o odgovornosti obrtnika

4. Odgovornost obrtnika prema odredbama Ovršnog zakona

Tijekom ljetnih mjeseci pojačana je prodaja sezonskog voća i povrća, gljiva, sira, meda, riba i drugih prehrambenih proizvoda na klupama i štandovima na tržnici i izvan njih, posebice uz frekventne prometne pravce i na javnim površinama turističkih mjesta. Tema ovog članka je uputiti prodavatelje ovih proizvoda pod kojim uvjetima i na koji način mogu obavljati prodaju sezonske hrane i kojih se obveza pritom moraju pridržavati.

1. Uvod

2. Tko može i na koji način obavljati prodaju na otvorenom

3. Zabrane i ograničenja glede prodaje hrane na otvorenom

4. Označavanje sezonske hrane koja se prodaje na otvorenom

5. Obveze prodavatelja pri prodaji sezonske hrane

6. Zaključak

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, čija se objava očekuje u Narodnim novinama, izmijenjen je i dopunjen Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08. i 43/09., dalje: ZUD). Jednako tako, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, čija se objava također očekuje u Narodnim novinama, izmijenjen je i dopunjen Zakon o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07., dalje: ZOPUT).

U nastavku članka daje se objašnjenje osnovnih pitanja koja su obuhvaćena izmjenama navedenih propisa.

1. Što donose izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

2. Što donose izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu

Početkom ove godine na snagu je stupio novi Zakon o radu čijim je odredbama poslodavcima propisana obveza vođenja evidencije o radnicima. U skladu s time, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donio je i provedbeni propis novog ZR-a – Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima – koji je stupio na snagu 1. lipnja ove godine, a kojim je ova obveza poslodavaca detaljnije uređena.

U ovom se članku, stoga, daje kratak pregled odredaba navedenog pravilnika.

1. Dosadašnje evidencije

2. Evidencije o radnicima i radnom vremenu radnika prema odredbama novog pravilnika

3. Pitanja koja pravilnikom nisu obuhvaćena

4. Završne napomene

Djeca s teškoćama u razvoju kao i njihovi roditelji mogu ostvariti posebno utvrđena prava prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potrebama. Posebna prava prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju odnose se na produženje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju i nakon navršene 18. odnosno 26. godine života kao članovi obitelji, ako posjeduju odgovarajuće rješenje nadležnog tijela. Jednako tako, roditelj djeteta s teškoćama u razvoju može u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja ostvariti pravo na boravak uz dijete (dnevni ili cjelodnevni) za vrijeme bolničkog liječenja djeteta u bolnicama za liječenje akutnih bolesti kao i u bolnicama za liječenje kroničnih bolesti te pravo na naknadu plaće za bolovanje. O tome pročitajte u ovom članku.

1. Obvezno zdravstveno osiguranje djece

2. Obvezno zdravstveno osiguranje preko roditelja

3. Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja

4. Prava s osnova rodiljnih i roditeljskih potpora

5. Vremenske potpore

6. Novčane potpore

U praksi su česti slučajevi da poslodavac prouzroči štetu radniku i radnik poslodavcu. Nas ovdje posebno zanimaju slučajevi kad poslodavac prouzroči štetu radniku na radu (i u vezi s radom). Tada dolazi do odgovornosti poslodavca da tu štetu, pod zakonskim uvjetima, nadoknadi radniku. I Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09.) u čl. 103. uređuje odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku. Prema tim odredbama, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Prema st. 2. istoga članka pravo na naknadu štete ima radnik i u slučaju štete koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. Nas sada zanima šteta koju radnik pretrpi na radu ili u vezi s radom, a na koju se odnose odluke Vrhovnoga suda RH koje ćemo u nastavku prikazati. Iako su te odluke temeljene na prijašnjim propisima, one su aktualne i sada jer se odgovarajući propisi nisu bitno izmijenili.

1. Uvod

2. Obavljanje poslova suprotno propisima o zaštiti na radu

3. Podijeljena odgovornost za štetu

4. Šteta nastala radom radnika koju poslodavac nije mogao predvidjeti

Mogućnost pobijanja pravnih radnji dužnika vjerovniku pruža mogućnost pobijanja imovinskopravnih raspolaganja insolventnog dužnika. No čl. 66. Zakona o obveznim odnosima ne pretpostavlja insolventnost dužnika, nego je dovoljno da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika, što znači da dužnik nema dovoljno sredstava za podmirenje vjerovnikove tražbine. Mogu li te pravne norme doprinijeti sigurnosti gospodarskih subjekata?

1. Uvod

2. Pojam pobijanja

3. Opće pretpostavke pobijanja

4. Posebne pretpostavke pobijanja

5. Tužba kao sredstvo pobijanja

U časopisu RRiF br. 5/10., str. 141., objavljen je uvodni dio naslovne teme. Ovim člankom nastavlja se razmatranje odgovornosti članova uprave i nadzornog odnosno upravnog odbora za štetu pričinjenu dioničkom društvu i vjerovnicima društva. Razmatra se i odgovornost izvršnih direktora koji, doduše, ne čine organ, ali je zbog važnosti njihove uloge u društvima s monističkim ustrojem organa i nekih sličnosti s članovima uprave u društvima s dualističkim ustrojem organa, usprkos razlikama u položaju, radi potpunosti prikaza potrebno obraditi i njihovu odgovornost.

3. Odgovornost za štetu prema vjerovnicima društva

4. Dužna pozornost i odgovornost članova nadzornog odbora

5. Dužna pozornost i odgovornost članova upravnog odbora

6. Dužna pozornost i odgovornost izvršnih direktora

7. Odgovornost članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora društva u vezi s osnivanjem društva

Prema podatcima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2009. koje su poduzetnici iz realnog sektora (bez banaka i društava za osiguranje odnosno bez poduzetnika iz financijskog sektora) te pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobitak podnijeli Financijskoj agenciji do 31. ožujka 2010., vidljivo je da su poduzetnici u RH u recesijskoj 2009. relativno uspješno poslovali. No ipak, s lošijim financijskim rezultatima nego prethodne 2008., koja je bila najuspješnija poslovna godina (po ostvarenom neto-dobitku), može se usporediti s 2003.

U nastavku članka prezentirani su osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika iz realnog sektora s kratkim osvrtom na poslovanje po djelatnostima i po veličinama poduzetnika.

1. Uvod

2. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2009.

3. Financijski rezultati poduzetnika po djelatnostima

4. Financijski rezultati poduzetnika po veličinama

5. U 2009. lošiji i pokazatelji uspješnosti poslovanja

• VIJESTI IZ UDRUGE 
• PROMOCIJA OVLAŠTENIH RAČUNOVOĐA

1. Ocjena stanja

2. Cijene na malo

3. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima

4. Industrijska proizvodnja

5. Vanjskotrgovinska razmjena

6. Trgovina na malo

7. Turizam

8. Plaće

9. Likvidnost i solventnost

10. Zaposlenost

Neke od statusnih promjena kod ustanova su spajanje i pripajanje. One zahtijevaju odgovarajuće računovodstvene i porezne postupke. Ne smije se zaboraviti uz njih sastaviti i odgovarajuće (godišnje) financijske izvještaje. Kako računovodstveno provesti pripajanje jedne ustanove drugoj s motrišta i one koja se pripaja, i one koja nastavlja s djelatnošću, još je jedna od rješidbi koja je dana u ovom članku. U ovom je članku riječ o pripajanju i spajanju ustanova koje vode proračunsko računovodstvo.

1. Uvod

2. Temeljne odrednice o ustanovama

3. Porezno motrište spajanja i pripajanja

4. Proračunske ustanove

5. Zaključak

Osobe koje se nalaze u sustavu proračunskog računovodstva moraju za razdoblje siječanj – lipanj 2010. predati financijske izvještaje. Izvještaji i rokovi njihove predaje nisu se mijenjali u odnosu na prethodnu godinu. Ti izvještaji su ujedno i statistički izvještaji. U članku se pojašnjavaju češći propusti pri popunjavanju financijskih izvještaja.

1. Obveza i rokovi predaje polugodišnjih financijskih izvještaja

2. Proračunski korisnici koji obavljaju poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju

3. Napomene uz predaju financijskih izvještaja

4. Način predaje financijskih izvještaja

5. Registar korisnika proračuna

6. Osobni identifikacijski broj u zaglavljima financijskih izvještaja

S obzirom na to da proračunski korisnici državnog proračuna naknadu za bolovanje isplaćuju s računa državnog proračuna i da se isplaćena naknada potražuje s istog računa, potrebno je poštovati određenu proceduru. Zbog toga se u ovom članku daje uputa za postupanja u vezi s time.

1. Uvod

2. Povlačenje sredstava za naknade na teret Zavoda iz državnog proračuna

3. Knjigovodstvene evidencije

4. Usklađenje evidencija i povrati više/manje obračunanih i isplaćenih naknada na teret Zavoda

5. Povrati naknada

6. Izvještavanje o povratima na stavku rashoda

7. Primjeri popunjavanja Naloga za preknjiženje naknade za bolovanja

U sustavu javne nabave zbile su se promjene. One uključuju i izmjenu Uredbe o objavama i evidenciji javne nabave i Pravilnika o javnoj nabavi za potrebe diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Promijenjena uredba primjenjuje se od 1. veljače 2010., a novi se pravilnik primjenjuje od 1. siječnja 2011. U nastavku pojašnjavamo promijenjenu uredbu i novodoneseni pravilnik.

1. Uvod

2. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o objavama i evidenciji javne nabave

3. Pravilnik o javnoj nabavi za potrebe diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu

Klasifikacija radnih mjesta predstavlja osnovu za uređivanje sustava plaća službenika i namještenika u LP(R)S pa će stoga pravilna procjena standardnih mjerila doprinijeti pravilnom određivanju funkcionalne i hijerarhijske razine pojedinih radnih mjesta i time objektivnom (pravilnom i pravednom) vrednovanju radnih mjesta pri određivanju koeficijenata za obračun plaće.

1. Uvod

2. Standardna mjerila za klasifikaciju

3. Klasifikacijski sustav

4. Klasifikacijski rang

5. Popis radnih mjesta

6. Donošenje Pravilnika o unutarnjem redu

7. Elementi opisa radnog mjesta

8. Rješenje o rasporedu na radno mjesto

9. Zaključak

Stupanjem na snagu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne počinje njegova puna primjena jer prije toga u JLP(R)S treba donijeti odgovarajuće opće i pojedinačne akte – odluke o koeficijentima i osnovici za obračun plaće te pojedinačna rješenja o plaći.

1. Uvod

2. Akti kojima se određuju plaće i naknade za rad izvršnih čelnika i njihovih zamjenika

3. Akti kojima se određuju plaće službenika i namještenika u upravnim odijelima i službama

4. Ogledni primjeri općih i pojedinačnih akata

U skladu s odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, ugovorene su strane imenovale Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene zaključenog Kolektivnog ugovora. U nastavku članka dajemo tumačenja spomenute Zajedničke komisije s trinaeste, četrnaeste, petnaeste i šesnaeste sjednice održane 5. ožujka, 26. ožujka, 9. travnja. i 19. svibnja 2010.

1. Uvod

2. Tumačenja zajedničke komisije

Vlada RH i sindikati javnih službi zaključili su 31. srpnja 2007. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama. Ugovorene strane imenovale su Povjerenstvo za tumačenje odredaba i praćenje primjene Temeljnog kolektivnog ugovora i obvezne su pridržavati se danog tumačenja. U članku koji je objavljen u časopisu RRiF, br. 3/08. objavljen je pregled tumačenja tog Povjerenstva danih u 2007. i dio tumačenja danih u 2008., a u Prilogu časopisu RRiF – Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika br. 4/09. nalazi se pregled tumačenja danih naknadno. U ovom se članku nalazi dio istovrsnog pregleda tumačenja danih u 2009. i 2010.

1. Uvod

2. Tumačenja TKU-a

Već je započeo proces planiranja proračuna. Iako je sam početak procesa planiranja proračuna usmjeren samo na neke osobe, njegov završetak obuhvaća sve proračunske korisnike. Usporedno se planira i državni proračun i proračuni lokalnih i regionalnih jedinica. Pri planiranju se ove godine pažnja usredotočuje na obrazloženja financijskog plana. Ona će se mijenjati. O tome i o drugim tekućim i budućim aktivnostima proračuna i proračunskih korisnika pri planiranju proračuna, uključujući i planiranja financijskih planova, pisano je u ovom članku.

1. Uvod

2. Strateško planiranje

3. Povezivanje strateških planova s procesom izrade državnog proračuna za 2011. – 2013.

4. Izrada Smjernica ekonomske i fiskalne politike i Uputa za izradu prijedloga državnog proračuna za razdoblje 2011. – 2013.

5. Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2011. – 2013.

1. NEOPOREZIVE SVOTE NAKNADA - ZA DRUŠTVA, OBRTNIKE, SLOBODNA ZANIMANJA, NEPROFITNE ORGANIZACIJE I OSTALE KOJI OBAVLJA JU PODUZETNIČKU DJELATNOST

1.1. NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA

1.1.1. Pregled neoporezivih svota dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo odnosi se na sve pravne i fizičke osobe, proračunske korisnike i neprofitne organizacije, odnosno sve osobe koje ostvaruju prava na nadoknadu dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo

1.1.2. Plaćanje posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu

1.2. PRIJEDLOG ODLUKA ZA ISPLATU NEOPOREZIVIH SVOTA

1. PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA

2. OSNOVICA ZA UTVRĐIVANJE PLAĆE I STOPE DOPRINOSA IZ I NA PLAĆE KOD PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA

2.1. PRIMJENA MINIMALNE PLAĆE

2.2. PRIMJENA NAJNIŽE OSNOVICE ZA PLAĆANJE DOPRINOSA

2.3. PREGLED NAJNIŽIH OSNOVICA ZA PLAĆANJE DOPRINOSA OD 1994. DO 2010.

2.4. OSIGURANICI, OSNOVICE, STOPE I SVOTE DOPRINOSA U 2010.

2.4.1. Pregled sati rada i radnih dana u 2010.

2.4.2. Blagdani i neradni dani u 2010.

2.4.3. Nadoknada plaće za vrijeme bolovanja

2.4.4. Beneficirani staž zaposlenika

2.5. OSOBNI ODBITCI

2.5.1. Osobni odbitci za posloprimce

2.5.2. Osobni odbitci na području posebne državne skrbi i u brdsko-planinskim područjima

2.6. STOPE POREZA I PRIREZA IZ PLAĆA

2.7. OBRAČUN DOPRINOSA I POREZA IZ PLAĆE, DOPRINOSA NA PLAĆU I POSEBNOG POREZA - OBRASCI ID I R-Sm

2.8. UTVRĐIVANJE PRAVA NA DJEČJI DOPLATAK

3. OSNOVICE I STOPE ZA PLAĆANJE DOPRINOSA ZA OBRTNIKE I SLOBODNA ZANIMANJA U 2010.

4. UPLATNI RAČUNI ZA DOPRINOSE, POREZ I PRIREZ IZ PLAĆA

1. OBVEZNICI, STOPE I VRSTE DRUGIH DOHODAKA

2. POREZ NA DOHODAK OD KAPITALA

• Pregled ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u Republici Hrvatskoj

1. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

2. POREZ NA POTROŠNJU

3. POREZ NA DOBITAK

4. POREZ PO ODBITKU

5. POREZ NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (OBRT I SLOBODNA ZANIMANJA)

6. KOMORSKI DOPRINOS

6.1. DOPRINOS HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

6.2. DOPRINOS HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI

7. TURISTIČKA ČLANARINA

8. SPOMENIČKA RENTA

8.1. PRIHODI OD SPOMENIČKE RENTE KOJA SE PLAĆA PREMA STOPI NA UKUPAN PRIHOD

8.2. PRIHODI OD SPOMENIČKE RENTE KOJA SE PLAĆA PREMA ČETVORNOM METRU KORISNE POVRŠINE POSLOVNOG PROSTORA

9. NAKNADE ZA KORIŠTENJE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA

1. MOGUĆNOSTI ISPLATE U GOTOVU NOVCU

2. SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

3. PREGLED VEZNIH OZNAKA PRI POPUNJAVANJU NALOGA ZA PLAĆANJE

4. STOPA ZATEZNE I UGOVORNE KAMATE

4.1. PREGLED STOPA UGOVORNIH I ZATEZNIH KAMATA OD 1. I. 2010.

4.2. PREGLED STOPA ZATEZNIH KAMATA OD 1982. - 2010.

4.3. ZAJMOVI, KAMATE I POREZI U 2010.

5. DEVIZNO POSLOVANJE

5.1. STRANA GOTOVINA I ČEKOVI I KUNSKA GOTOVINA

5.1.1. Naplata

5.1.2. Plaćanje

5. 2. DEVIZNA BLAGAJNA

5. 3. UNOŠENJE I IZNOŠENJE STRANE GOTOVINE I ČEKOVA I KUNA

5. 4. ČLANCI I PROPISI IZ PODRUČJA DEVIZNOG POSLOVANJA

• Prikaz čuvanja dokumentacije nastale u 2009. prema Zakonu o računovodstvu i Općem poreznom zakonu.

• Statistički podatci o plaćama 2002.-2009.

• U nastavku se daje popis banaka s pripadajućim vodećim brojevima i SWIFT adresama

• Provođenje ovrhe - predmet i svota ovrhe

• Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za 2010. godinu

1. PREGLED UPLATNIH RAČUNA PO GRADOVIMA / OPĆINAMA ZA POREZ NA DOBITAK, POREZ NA DOHODAK I PRIREZ, SPOMENIČKU RENTU, ČLANARINU TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I ŠIFRE GRADA / OPĆINE ZA R-SM

2. UPLATNI RAČUNI ZA PLAĆANJE DOPRINOSA HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI

Kupnja i prodaja robe u tranzitu je jednostavan poslovni događaj, no unatoč tome često se postavljaju pitanja kako takav poslovni događaj evidentirati u knjigovodstvu. Riječ je o nabavi robe koja se ne skladišti, nego se izravno isporučuje kupcu. Ponekad se ovaj posao u cijelosti obavi u inozemstvu. O tome koji su dokumenti pritom potrebni, kakvi se porezi moraju platiti i dr., pročitajte u nastavku članka.

1. Uvodne napomene

2. Hodogram dokumenata i robe pri kupnji i prodaji robe u tranzitu

3. Knjigovodstveno evidentiranje tranzitnog prometa robe

4. Posebnosti kod evidentiranja prodaje robe u tranzitu

5. Tranzitna trgovina s obzirom na mjesto kupnje i mjesto prodaje robe

Društvo s ograničenom odgovornošću može otkupljivati poslovne udjele od svojih članova društva čime se smanjuje njihov broj, a prava i obveze iz otkupljenih poslovnih udjela miruju. Zakon o trgovačkim društvima nije zabranio da se vlastiti poslovni udjeli otkupljuju od članova društva ako dalje ne žele biti članovi društva ili iz nekih drugih razloga. Na ovaj način dolazi do promjene u vlasničkoj strukturi kapitala društva. Način računovodstvenog praćenja otkupljenih vlastitih udjela ovisi o tome koje računovodstvene standarde društvo primjenjuje. Više o ovoj problematici u nastavku članka.

1. Pristup

2. Stjecanje vlastitog poslovnog udjela u d.o.o.-u

3. Otkup vlastitih poslovnih udjela u slučaju statusnih promjena

4. Računovodstveno praćenje otkupa vlastitih poslovnih udjela

5. Prodaja otkupljenih vlastitih poslovnih udjela

6. Zaključak

6. Zaključak

Prema zahtjevima HSFI 7 odnosno MRS-a 40 pri naknadnom vrednovanju ulaganja u nekretnine poduzetnici mogu odabrati primjenu modela fer vrijednosti ili modela troška. Ako se nakon toga prvobitno odabrani model zamjenjuje drugim modelom, riječ je o promjeni računovodstvene politike koja se provodi u skladu sa zahtjevima HSFI 3 odnosno MRS-a 8. Budući da se kao prihvatljivo rješenje prema zahtjevima računovodstvenih standarda uobičajeno ne prihvaća zamjena modela fer vrijednosti modelom troška, u praksi je češći slučaj zamjene modela troška modelom fer vrijednosti.

1. Definiranje ulaganja u nekretnine

2. Definiranje računovodstvenih politika

3. Računovodstvene politike kod naknadnog vrednovanja ulaganja u nekretnine

4. Promjene računovodstvenih politika

5. Zaključak

Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je odredbama čl. 16. Zakona o računovodstvu. Mali i srednji poduzetnici pri konsolidaciji financijskih izvješća primjenjuju zahtjev HSFI 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i oni čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnica ili se spremaju za takvo uvrštavanje primjenjuju zahtjeve MRS-a 27 – Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji. Zakon o računovodstvu ima prednost u odnosu na zahtjeve standarda te bi njegove odredbe trebale vrijediti za sve poduzetnike (velike, srednje i male), dok se zahtjevi HSFI odnosno MRS-a u vezi s obvezom konsolidacije bitno razlikuju.

1. Tko je obveznik konsolidacije financijskih izvješća

2. Iznimke od obvezne konsolidacije financijskih izvješća

3. Javna objava i revizija konsolidiranih financijska izvješća

4. Načela i postupci konsolidacije

5. Ulaganja u ovisna društva

6. Goodwill i višak stjecateljeva udjela („negativni goodwill“)

7. Pravila konsolidacije financijskih izvješća

8. Primjer konsolidacije financijskih izvješća

9. Zaključak

U ovom se članku iznosi sadržaj i pravna osnova za financijsko izvještavanje mirovinskih društava i mirovinskih fondova. Izvještajni zahtjev odnosi se na financijske izvještaje opće namjene sastavljene u skladu s primjenom odgovarajućih standarda financijskog izvještavanja. Korisnici predmetnih izvještaja su Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje: Agencija) za potrebe nadzora te Financijska agencija za objavljivanje javnosti. Dalje u tekstu iznose se najbitnije promjene u načinu prezentiranja financijskih izvještaja koje su uvjetovane izmjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

1. Uvod

2. Izvještaj o sveobuhvatnom dobitku

3. Financijski izvještaji mirovinskih društava (mirovinskih fondova)

Ako je predan godišnji financijski izvještaj za 2009. samo za statističke i druge potrebe, a riječ je o trgovačkom društvu, onda je potrebno u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 107/07.) još sastaviti i Financijskoj agenciji predati pojedinačni godišnji financijski izvještaj, do 30. lipnja, a obveznici konsolidacije i konsolidirani godišnji financijski izvještaj do 30. rujna radi javne objave. Više o navedenoj obvezi u nastavku članka.

1. Uvod

2. Sastavljanje i predaja godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije radi javne objave

3. Godišnji financijski izvještaj malih poduzetnika

4. Godišnji financijski izvještaj srednjih i velikih poduzetnika

5. Godišnji financijski izvještaj poduzetnika obveznika primjene MSFI

6. Godišnji financijski izvještaj poduzetnika obveznika revizije koji primjenjuju HSFI

7. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije

8. Provjera potpunosti i točnosti godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije

9. Javna objava

10. Zaključak

U ovom praktikumu knjižena su dva poslovna događaja: 1. prodaja dugotrajne nefinancijske imovine koja se prodaje po vrijednosti koja je niža/viša od knjigovodstvene vrijednosti te imovine i 2. primitak na dar dionica od fizičke osobe. U vezi s prodajom dugotrajne nefinancijske imovine bitno je utvrditi razliku između njezine prodajne i knjigovodstvene vrijednosti. To je svota za koju se mora knjigovodstvena vrijednost promijeniti kako bi se ujednačila s prodajnom vrijednošću. Pri primitku na dar dionica od fizičke osobe treba se, prema našem mišljenju, prikloniti biti knjiženja koje je propisao za primitak dara (donacije) dugotrajne nefinancijske imovine. Stoga treba, između ostaloga, teretiti rashode razreda 5 i odobriti prihode razreda 6.

1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine po vrijednosti različitoj od knjigovodstvene vrijednosti

2. Primitak dara u obliku dionica od fizičke osobe

Posebnim računovodstvenim propisima iz područja neprofitnog računovodstva nije propisana obveza sastavljanja računovodstvenih politika. Bez obzira na to, osobe koje vode neprofitno računovodstvo imaju računovodstvene politike. One možda nisu sastavljene u pisanom obliku ili ih nisu donijele ovlaštene osobe, ili se razlikuju od slučaja do slučaja. U članku se daje predložak računovodstvenih politika udruge.

1. Uvod

2. Računovodstvene politike kod neprofitnih organizacija

3. Zaključak

• Praktikum neprofitnog računovodstva

U skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija članarina predstavlja prihod ostvaren od obveznih kontinuiranih uplata članova neprofitnih organizacija.

Od 1. srpnja 2010. ukida se obveza plaćanja posebnog poreza po stopi od 2% na plaće, mirovine i druge primitke, a od 1. rujna se ne plaća ni predujam posebnog poreza po stopi od 2% na primitke od obrta i samostalnih djelatnosti.

1. Posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke poslije 1. srpnja 2010.

2. Posebni porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke nakon 1. rujna 2010.

3. Zaključak

Od 1. siječnja 2010. primjenjuje se novi Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09.) kojim je utvrđena obveza poslodavca da u slučaju prekida ugovora o radu radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti treba isplatiti nadoknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Na koji način treba utvrditi tu nadoknadu te kakav je porezni položaj ove isplate u smislu propisa o porezu na dohodak i porezu na dobitak, pročitajte u nastavku.

1. Uvodne pripomene

2. Utvrđivanje i porezni položaj isplate nadoknade za neiskorišteni godišnji odmor

3. Računovodstveni položaj nadoknada za neiskorišteni godišnji odmor

4. Porezni položaj nadoknada za neiskorišteni godišnji odmor s motrišta poreza na dobitak

Snižena stopa PDV-a od 10% primjenjuje se u oporezivanju usluga smještaja u komercijalnim ugostiteljskim objektima još od 1. siječnja 2006. Od tada je Ministarstvo financija dalo nekoliko stajališta kojima su dana pojašnjenja u vezi s poreznim položajem usluga smještaja te razlike u odnosu na ostale turističke usluge. Kako se navedene usluge mogu pružati izravno gostima ili posredstvom turističke agencije, za određivanje poreznog položaja najbitnije je da se pri sklapanju ugovora između komercijalnog ugostiteljskog objekta i agencije točno navedu usluge koje će se obavljati, smještaj ili najam, kao i jasna odredba o tome u čije ime i za čiji račun agencija posluje, jer upravo o tome ovisi i porezni položaj navedene usluge. Napominjemo da smo o poreznom položaju usluga u seljačkim domaćinstvima, kao i uvjetima za obavljanje navedenih usluga s motrišta nadzora Državnog inspektorata te plaćanju boravišne pristojbe pisali u časopisu RRiF br. 5/10. U ovom broju časopisa RRiF u rubrici POREZI može se pročitati još i o poreznom položaju usluga smještaja u sobama, apartmanima i kampovima, a u rubrici TRŽIŠTE I PROPISI o uvjetima za obavljanje navedenih usluga.

1. Uvod

2. Turističke usluge – smještaj ili najam

3. Načini pružanja turističkih usluga

4. Usluga smještaja u organizaciji turističkih agencija

5. Zaključak

O uvjetima pružanja usluga smještaja u domaćinstvu može se pročitati u ovom broju časopisa RRiF u rubrici TRŽIŠTE I PROPISI, a u nastavku se pojašnjava porezni položaj iznajmljivača, prije svega „paušalista“. No osim paušalnog oporezivanja dohotka ostvarenog pružanjem ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu, ova se vrsta ugostiteljskih usluga može oporezivati i kao dohodak od samostalne djelatnosti, što je i obveza fizičkih osoba ako su obveznici PDV-a ili kao obveznici poreza na dobitak. Opširnije o posebnostima poreznog položaja ove skupine poreznih obveznika, kada uslugu pružaju izravno gostima ili posredstvom turističke agencije, može se pročitati u nastavku članka.

1. Porezni položaj pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

2. Utvrđivanje i plaćanje svote godišnjeg paušalnog poreza na dohodak

3. Način pružanja usluge smještaja gostima

4. Iznajmljivači obveznici PDV-a

5. Plaćanje članarine turističkim zajednicama

Kada trgovačko društvo obavlja djelatnost u stanu koji je u vlasništvu člana društva, član društva smatra se najmodavcem i obveznikom poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava. Obvezan je sastaviti ugovor o najmu s trgovačkim društvom i prijaviti se u registar obveznika poreza na dohodak pri Poreznoj upravi prema njegovu prebivalištu.

1. Uvodne pripomene

2. Što treba učiniti član društva

3. Kako utvrditi visinu režijskih troškova

• NOVOSTI IZ MEĐUNARODNOG RAČUNOVODSTVA I REVIZIJE 

Odbor je na svojoj redovitoj sjednici, održanoj 18. – 23. travnja 2010. u Londonu, na kojoj je vezano za neke teme prisustvovao i američki FASB, raspravljao o: konsolidaciji, prestanku priznavanja, financijskim instrumentima: klasifikacija i mjerenje, financijskim instrumentima: instrumentima zaštite od rizika, prezentiranju financijskih izvještaja, ugovorima o osiguranju i najmovima. U nastavku će se podrobnije prikazati tijek rasprave i zaključci rasprave o najmovima.

1. Najmovi

• VIJESTI IZ EUROPSKE UNIJE

Svaki uspješni predlagatelj projekta koji potpiše ugovor o financiranju projekta bespovratnim sredstvima iz EU fondova u provedbi projekta mora poštovati načela javne nabave. Često su korisnici sredstava institucije koje inače nisu obveznici domaćeg Zakona o javnoj nabavi. Čak i ako inače jesu obveznici, obrasci i procedure kojima se trebaju koristiti u provedbi projekata za nabavu usluga, opreme i radova često su im strani i komplicirani pa je ovoj temi potrebno posvetiti više pažnje. U ovom se članku govori o pravilima javne nabave u projektima koje financira EU, rizicima koje nabava predstavlja u projektu i najčešćim pogreškama u procedurama nabave.

1. Zašto javna nabava na projektima predstavlja veliki rizik

2. Načela javne nabave

3. Osnovna pravila javne nabave iz aneksa IV. Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

4. Najčešće pogreške u javnoj nabavi

5. Zaključak

Iako je donesena odluka o financijskoj potpori Grčkoj (kredit članica EMU), u članku se razmatraju uzroci i posljedice financijske nediscipline ne samo Grčke, nego i drugih članica Europske monetarne unije.

1. Porast javnog duga

2. Scenariji mogućih rješenja

3. Je li održiva EMU s ovim članicama

U Europskoj uniji donesen je program stvaranja kriznog fonda za spas eurozone od prekomjernog zaduživanja, te prijedlog mjera za gospodarsko usmjeravanje država članica. U članku su prikazane mjere: oporezivanje rizičnog kapitala, dvostruko oporezivanje, carinske informacije, zaštita investitora, financiranje projekata u RH, i drugo.

1. Sveobuhvatan program spasa eurozone od prekomjerne zaduženosti

2. Uskoro bez dvostrukog oporezivanja fondova rizičnog kapitala

3. Javne konzultacije o problemima dvostrukog oporezivanja

4. Lakši pristup do svih carinskih informacija

5. EK želi veću zaštitu investitora

6. EIB nastavlja financirati projekte u RH

7. Visa pristala sniziti naknade za kartično plaćanje

Eurostat (Statistički ured EU) u svojem priopćenju od 22. travnja 2010. (Pressemitteilung, 55/2010, dostupno na internetu) objavio je članak pod nazivom „Proračunski manjak u Eurozoni i EU 27 iznosi 6,3% odnosno 6,8% BDP-a (Stanje javnog duga iznosi 78,7% odnosno 73,6% BDP-a)“ (Öffentliches Defizit in der Eurozone und in der EU 27 bei 6,3% bzw. 6,8% des BIP (Öffentlicher Schuldenstand bei 78,7% und 73,6%)). U nastavku se daje prilagođeni prijevod tog priopćenja.

1. Stanje duga u EZ i EU 27

2. Pridržaj koji eurostat ima spram podataka koje su objavile države

3. Izmjene koje je eurostat izvršio u prijavljenim podatcima

4. BDP, proračunski manjak/višak i stanje javnog duga u EU (u valutama država)

U ovom se članku razmatra status mjenice kao vrijednosnog papira koji je u hrvatskome platnom prometu imao specifičnu i promjenjivu ulogu, s obzirom na razdoblja u kojima je taj platni promet bio uređen. Autor iznosi sudsku praksu u vezi s naplatom mjenice u slučajevima kada na računima mjeničnih dužnika nema sredstava. Na kraju se daje osvrt na novi Zakon o platnom prometu (koji uređuje platni promet u zemlji i s inozemstvom) koji stupa na snagu 1. siječnja 2011., a posljedica toga bit će potpun povratak mjenice u okvire Zakona o mjenici.

1. Uvod

2. Mjenica u platnom prometu

3. Postupak s neakceptiranim trasiranim mjenicama

4. Zadržavanje mjenice u evidenciji ili vraćanje – sudska praksa

5. Od 1. siječnja 2011. mjenica prestaje biti „osnova za plaćanje“

6. Zaključak

Nadzorna knjiga je poslovna knjiga iz područja deviznog poslovanja koja se vodi već niz godina. Već je ustaljen način njihova vođenja bez obzira na to što u nekim okolnostima postoji prijepor treba li i kako u njima iskazati neke promjene. Stoga ovima člankom podsjećamo na neke načelne odredbe i dajemo rješidbe nekih prijepora.

1. Uvod

2. Obveznici vođenja nadzorne knjige

3. Prometi koji se upisuju u nadzorne knjige

4. Vrste nadzornih knjiga

5. Sadržaj nadzorne knjige

6. Kako može izgledati nadzorna knjiga

7. O nekim vrstama vanjskotrgovačkog poslovanja

8. O nekim prijeporima

9. Vođenje nadzorne knjige

10. Rok prezentiranja deviznoj kontroli

11. Rok čuvanja

12. Zaključak

Od 29. travnja 2010. primjenjuje se nova Odluka o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci. Ona donosi neke novosti u odnosu na već uvriježeno ponašanje u poslovanju sa stranom gotovinom. Te su novosti usklađene s postojećim sustavom deviznog poslovanja. Temeljne odredbe odluke su: slobodna je naplata i plaćanje u gotovini s inozemstvom, propisan je rok za polog strane gotovine na račun u banci i postupak s deviznom blagajnom.

1. Uvod

2. Usklađivanje s propisima EU – liberalizacija kapitalnih tokova

3. Nova odluka 4. Polaganje i podizanje strane gotovine i čekova

5. Strana gotovina i čekovi u blagajni

Prijenos gotovine preko granice, bez obzira je li riječ o gotovini u stranim sredstvima plaćanja ili u kunama, nadzire se za potrebe provođenja Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Taj nadzor usko je povezan i s propisima iz deviznog poslovanja.

1. Uvod

2. Prijenos gotovine prema zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

3. Obrazac izvješćivanja

Godišnju poreznu prijavu na obrascima DOH i DOH-Z te utvrđivanje oporezivog dohotka za 2009. bili su obvezni podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave svi porezni obveznici koje se bave samostalnom djelatnošću obrta, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, kao i drugim djelatnostima koje se oporezuje kao obrtničke, a koje utvrđuju dohodak na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga. Kako se prije izdavanja rješenja provodi postupak obrade godišnje porezne prijave te usklađenje stanja poreznih evidencija iskazanih u informacijskom sustavu Porezne uprave s podatcima poreznih obveznika iskazanim u poreznoj prijavi, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod

2. Postupak zaprimanja obrazaca DOH-Z i DOH

3. Koje su porezne prijave obrtnika podnesene izvan zakonom propisanog roka?

4. Obrada i verifikacija zaprimljenih poreznih prijava

5. Verifikacija porezne prijave

6. Pravo na ispravak predane porezne prijave

7. Mogućnost odustanka od porezne prijave

8. Zaključak

Pravilnik o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga objavljen je u Nar. nov., br. 52/10., a stupio je na snagu 6. svibnja 2010. Pravilnikom se određuje način isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga pri prodaji proizvoda i pružanju usluga potrošačima. Trgovci trebaju svoje poslovanje uskladiti s odredbama Pravilnika u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu, odnosno do 6. svibnja 2011. O sadržaju Pravilnika pišemo u nastavku ovog članka.

1. Uvod

2. Na koga se primjenjuju odredbe pravilnika o isticanju cijena

3. Izuzetci od primjene pravilnika o načinu isticanja cijena

4. Općenito o obvezi isticanja cijena proizvoda i usluga

5. Posebno o načinu isticanja cijene proizvoda

6. Posebno o načinu isticanja cijene za jedinicu mjere

7. Posebno o načinu označavanja cijena usluga

8. Način isticanja cijene pri oglašavanju

9. Upravne i kaznene mjere

10. Razdoblje prilagodbe

11. Zaključak

Ugostiteljskim uslugama u domaćinstvu smatraju se usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za odmor, usluga smještaja u kampu, usluge doručka, polupansiona ili pansiona gostima. Navedene usluge može pružati fizička osoba koja nije obrtnik ili trgovac pojedinac (iznajmljivač). Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08. i 43/09., dalje: ZUD) smanjen je broj smještajnih kapaciteta (soba, postelja, smještajnih jedinica) koje iznajmljivači nude gostima u domaćinstvu, a radi sprječavanja i suzbijanja sive ekonomije propisane su upravne mjere prema koji¬ma će u roku od 30 dana fizičkoj osobi biti zabranjeno pružanje usluga ako se obavljaju bez odobrenja te zbog drugih bitnih obilježja propisanih Zakonom. Opširnije o uvjetima pružanja usluga smještaja u domaćinstvu pročitajte u nastavku.

1. Uvjeti pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

2. Obveze iznajmljivača u pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

3. Rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

4. Nadzor i upravne mjere

5. Kaznene odredbe

6. Rok usklade za građane koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu

Novi Zakon o radu, koji je stupio na snagu početkom ove godine, na bitno je drukčiji način, u odnosu na stari Zakon, između ostalog uredio i pravo korištenja godišnjih odmora. S obzirom na tu činjenicu te trenutačnu aktualnost ove tematike, autor u ovom članku pojašnjava odredbe novog Zakona koje uređuju materiju godišnjih odmora, dajući pritom odgovore na konkretna pitanja koja su se pojavila u praksi.

1. Uvod

2. Pojam godišnjeg odmora

3. Normativno uređenje instituta godišnjeg odmora

4. Trajanje godišnjeg odmora

5. Sporazum o odricanju prava na godišnji odmor

6. Stjecanje prava na godišnji odmor

7. Materijalna prava radnika vezana za godišnji odmor

8. Korištenje godišnjeg odmora

9. Mjerodavna sudska praksa i mišljenja nadležnog ministarstava vezana za godišnje odmore

U časopisu RRiF br. 5/10. pisali smo o pravima zaposlenih i samozaposlenih roditelja na rodiljni i roditeljski dopust i potpore uređene Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Istim zakonom uređena su prava na poštedu od rada i roditeljsku potporu osoba koje su stekle pravo na zdravstveno osiguranje na temelju drugog dohotka na koji su plaćeni doprinosi, poljoprivrednika koji su stekli status osigurane osobe u okviru zdravstvenog osiguranja na toj osnovi, a nisu porezni obveznici te nezaposlenih osoba, o čemu pišemo u ovom članku.

1. Uvodne pripomene

2. Prava na poštedu od rada i novčanu potporu roditelja koji ostvaruju drugi dohodak

3. Pod kojim uvjetima rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada i novčanu potporu ostvaruju poljoprivrednici

4. Pod kojim uvjetima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada stječu nezaposlene osobe

5. Način korištenja rodiljne poštede od rada

6. Način korištenja roditeljske poštede od rada

7. Novčana naknada za vrijeme korištenja rodiljne i roditeljske poštede od rada

8. Postupak ostvarivanja prava

9. Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete

U ovom se članku iznosi pravno shvaćanje Vrhovnog suda vezano za kolektivni ugovor te dvije odluke navedenog suda o vraćanju radnika na rad i bračnom pravu. Iako je riječ o primjeni starog Zakona o radu, ova je sudska praksa u cijelosti aktualna i u primjeni novog Zakona o radu, u nastavku se daje detaljniji prikaz navedenog shvaćanja i odluka.

1. Uvod

2. Kolektivni ugovori – učinci, trajanje i prestanak

3. Ostvarenje prava i obveza iz radnog odnosa

Odredbama društvenog ugovora članovi društva s ograničenom odgovornošću mogu se obvezati na dodatne uplate novca ili unos dodatnih nenovčanih činidaba u društvo. Pritom su članovi društva ovlašteni sami utvrditi opseg i vrijeme njihovog ispunjenja. Način ispunjenja isti je kao i ispunjenje obveze unosa uloga za preuzete poslovne udjele.

1. Uvod

2. Dodatne novčane uplate

3. Dodatne nenovčane činidbe

4. Osobe ovlaštene za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

5. Zaključak

S obzirom na to da se želi informirati javnost što i kako bi Državni ured za reviziju trebao raditi te na koji bi način trebao informirati javnost o svome radu, ovim se člankom žele dati odgovori na neka pitanja koja se u javnosti često postavljaju.

1. Uvod

2. Koja je uloga i svrha državne revizije u svijetu i u RH?

3. Na koji se način i prema kojim standardima obavlja državna revizija u svijetu? Što standardi određuju i zašto su oni bitni?

4. Koja etička načela moraju državni revizori poštovati u svom radu?

5. Zašto je bitno da se državni revizori pridržavaju vlastitih etičkih načela?

6. Koje su ključne osobine i vještine državnih revizora potrebne za uspješnost državne revizije?

7. Koje vrste revizija obavlja Državni ured za reviziju?

8. Koje pravne osobe mogu biti subjekti revizije?

9. Na koji se način određuju subjekti revizije?

10. Mora li Državni ured za reviziju postupiti prema zahtjevima fizičkih i pravnih osoba, u kojima se traži obavljanje državne revizije?

11. Na koji se način određuju kriteriji i ciljevi revizije?

12. Što je revizijski ciklus te koje su glavne aktivnosti koje ga čine?

13. Što se događa nakon što je revizija završena?

14. Zašto je bitno izraziti mišljenje o financijskim izvještajima i dati ocjenu o poslovanju subjekta revizije?

15. Koje su obveze subjekta revizije vezane za nalaze navedene u izvješću o obavljenoj reviziji?

16. Koje mjere poduzima Državni ured za reviziju ako se tijekom revizije utvrde nepravilnosti?

17. Uspoređuje li Državni ured za reviziju svoj rad s radom državnih revizija drugih zemalja i prati li razvoj profesije državne revizije u svijetu?

18. Postignuća Državnog ureda za reviziju u petnaestogodišnjem razdoblju?

19. Zaključak

• Makroekonomski podatci
• Potrošačke cijene
• Indeksi cijena
• Industrijska proizvodnja
• Vanjskotrgovinska razmjena
• Trgovina na malo
• Turizam
• Plaće
• Likvidnost i solventnost
• Zaposlenost
• Kamatne stope

Zalihe materijala evidentiraju se i obračunavaju u troškove u skladu s MRS-om 2 – Zalihe, za velika trgovačka društva i ona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organiziranom tržištu vrijednosnica odnosno u skladu s HSFI 10 – Zalihe, za mala i srednja trgovačka društva. U ovom članku autor obrađuje pitanje evidencije nabavljenih zaliha, promjene vrijednosti zaliha i metode obračuna troškova zaliha.

1. Uvod

2. Vrijednost zaliha materijala

3. Procjena vrijednosti zaliha na niže (neto utrživa vrijednost)

4. Metode obračuna troškova zaliha

5. Zaključak

Postupak s kamatama u slučaju investicijskih ulaganja doživio je promjenu. U Nar. nov., br. 136/09. objavljen je revidirani MRS 23 koji definira računovodstveno postupanje s troškovima posudbe. Cilj ovog standarda bitno je izmijenjen i zahtijeva obveznu kapitalizaciju troškova posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji kvalificiranog sredstva. S druge strane HSFI 16 kod priznavanja troškova posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji kvalificiranog sredstva dopušta i njihovo iskazivanje kao rashoda razdoblja na koje se odnose. Više o tome pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod

2. Definiranje troškova posudbe

3. Kapitalizacija troškova posudbe

4. Početak, privremeni prekid i prestanak kapitalizacije

5. Primjeri knjiženja troškova posudbe koji se kapitaliziraju

6. Primjeri knjiženja troškova posudbe koji se ne kapitaliziraju

7. Zaključak

Prolazna stavka ne predstavlja naknadu za isporučena dobra ili obavljene usluge te stoga ne podliježe oporezivanju PDV-om. No učestalo je pitanje je li nešto prolazna stavka. Stoga je u ovom članku na najčešćim primjerima iz prakse pojašnjeno što se smatra prolaznim stavkama te kako ih evidentirati u poreznim i računovodstvenim evidencijama.

1. Što su prolazne stavke

2. Evidentiranje prolaznih stavki u poreznim evidencijama

3. Najčešći primjeri prolaznih stavki

4. Prolazne stavke i „prefakturiranje“

5. Zaključak

Gubitak iznad visine kapitala samo je dio ukupnog gubitka trgovačkog društva koji se zbog uspostavljanja bilančne ravnoteže iskazuje u aktivi poduzetnika koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvještavanja. U ovom članku osvrnut ćemo se na postupke u vezi s knjiženjem i bilančnim iskazivanjem gubitka iznad visine kapitala kod malih i srednjih poduzetnika, dok se za neke poduzetnike prikazuje bilančna situacija u slučaju pojave gubitka.

1. Uvod

2. Gubitak iznad visine kapitala kao pozicija u aktivi bilance

3. Gubitak iznad visine kapitala u bilanci velikih poduzetnika

4. Zaključak

U poslovanju poduzetnika pojavljuju se brojna pitanja na koja se traže odgovori. Na neka od njih ne postoje gotova rješenja, a ni čvršća uporišta u službenim stajalištima ministarstava ili sudske prakse. Rješenja koja se nude u nas se prvi put razmatraju, odnosno daju se naputci za postupanje. Riječ je o prodaji osobnih automobila koji su nabavljeni u 2010. za potrebe prijevoza članova uprave i zaposlenika, a koji se zbog raznih okolnosti neće koristiti. Pitanja PDV-a i troškova rashoda koji mogu nastati pitanja su koja su proizašla iz primjene u sustavu PDV-a i stajališta što ga je donijelo Ministarstvo financija i Porezna uprava. Smatramo da su ponuđena rješenja u duhu donesenih propisa jer za drukčije postupanje nadležna tijela moraju dati svoje objašnjenje ili pak moraju promijeniti propise.

1. Pristup problemu

2. Prodaja osobnog automobila koji je nabavljen u 2010.

3. Prekid financijskog najma

4. Prekid poslovnog najma

5. Ostali slučajevi

6. Zaključak

Praktikum proračunskog računovodstva Osobitost ugovora o revolving kreditu zahtijeva i odgovarajući način njegova korištenja i njegove otplate ako se on može otplaćivati tijekom razdoblja njegova korištenja. S obzirom na to da se ponekad kod obveznika PDV-a pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine ne može u cijelosti priznati PDV, on postaje sastavni dio rashoda nabave i nabavne vrijednosti te imovine.

1. Revolving kredit

2. Nabava dugotrajne imovine pri čijoj se nabavi djelomično priznaje pretporez

• Praktikum neprofitnog računovodstva

Neprofitne organizacije mogu višak svojih slobodnih novčanih sredstava oročiti kod banke i ostalih financijskih institucija kod kojih imaju otvoren transakcijski (žiro) račun za redovito poslovanje.

Pravo na rodiljni i roditeljski dopust te rodiljne i roditeljske potpore roditelja i posvojitelja uređeni su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama koji se primjenjuje od 1. siječnja 2009. Tim zakonom objedinjene su odredbe svih propisa koji su do tada uređivali prava na rodiljni dopust osiguranika ovisno o njihovoj osnovi osiguranja. Način utvrđivanja naknade za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta je i nadalje uređeno Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Sve o tome pročitajte u ovom članku.

1. Tko su korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora

2. Prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora

3. Pravo zaposlenog ili samozaposlenog roditelja na rad u skraćenom radnom vremenu

4. Pravo majke na stanku ili dopust za dojenje

5. Mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta

6. Pravo zaposlenog ili samozaposlenog roditelja na dopust zbog djeteta s težim smetnjama u razvoju

7. Naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta

8. Ima li zaposleni ili samozaposleni roditelj pravo na rodiljnu ili roditeljsku naknadu u slučaju prestanka radnog odnosa za vrijeme korištenja tog prava?

9. Pravo na rodiljnu naknadu volontera i radnika koji radi u polovini radnog vremena

10. Zaključak

Na svojoj redovitoj sjednici održanoj u Londonu od 11. ožujka 2010., Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (dalje: IASB) raspravljao je o prezentiranju financijskih izvještaja, financijskim instrumentima s obilježjima glavnice i mjerenju fer vrijednosti. Njihovi se zaključci prikazuju u nastavku.

1. Prezentiranje financijskih izvještaja

2. Financijski instrumenti s obilježjima glavnice

3. Mjerenje fer vrijednosti

• Vijesti iz EU

Računovodstveni servisi koji imaju niz klijenata trebali bi biti spremni savjetovati klijente koji dobiju bespovratna sredstva ili posao ugovora o uslugama, kako u računovodstvenom smislu, tako i u smislu ostalih pravila koja nalaže ugovor. Istodobno interni računovođe institucija i tvrtki koje postaju krajnji korisnici bespovratnih sredstava ili dobavljači usluga također moraju posjedovati određena znanja da bi bili u mogućnosti računovodstveno i financijski pratiti korisnika.
U ovom članku prikazanim načini kako se računovođe i revizori mogu uključiti u provedbu projekata te osnovnim pravilima iz provedbe ugovora o uslugama i ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koje je potrebno znati.

• Vijesti iz EU

Europska komisija vezano uz europsko zakonodavstvo predstavlja prijedloge za poboljšanje europske Direktive o sprečavanju kašnjenja plaćanja. Zatim se u članku predočuju i ova stajališta: trgovanje dionicama inovativnih kompanija, izrada istraživanja i inovacija, revizija Direktive o radnom vremenu i iskorištenost europskih regionalnih fondova.

1. Muke kompanija pri naplati od države

2. Načelni dogovor o jednostavnijem plaćanju PDV-a

3. Usvojene preporuke o plaćanju gotovinom

4. Uskoro prijedlog pojačane porezne koordinacije

5. Kako je L. Brothers uljepšao bilancu

6. Manje goodwilla

7. Tko ima proračunski deficit, treba platiti i veći porez EU

Ovaj je članak nastavak prvog dijela objavljenog u časopisu Računovodstvo, revizija i financije br. 4/10.
U ovom se dijelu razmatraju ciljevi i mjere restrukturiranja i sanacije imovine u bilanci.

1. Restrukturiranje i sanacija kratkotrajne imovine

2. Ubrzanje obrtanja ukupne kratkotrajne imovine

3. Ubrzanje obrtanja pojavnih oblika kratkotrajne imovine

4. Restrukturiranje i sanacija dugotrajne imovine

5. Sanacija gubitaka u bilanci

6. Zaključak

U današnjem se poslovanju pred poduzeća kao glavni cilj postavlja maksimiziranje vrijednosti za sve njihove ulagače. Budući da poslovanje obilježava složeno i neizvjesno okruženje, pri određenju tog cilja kao primarnog cilja poslovanja polazi se od pretpostavke da će poduzeće uspjeti u maksimiziranju vrijednosti samo ako u dugom roku osigurava zadovoljstvo kupaca, pouzdanost proizvoda, kvalitetne odnose s dobavljačima i zajmodavcima te sve ono što od njega očekuju zaposlenici, lokalna zajednica ili država. Uspostava sustava praćenja poslovnih rezultata omogućit će razvoj svijesti o stvaranju vrijednosti unutar poduzeća i mogućnosti upravljanja poduzećem kako bi ono maksimiziralo svoju vrijednost.

1. Odabir mjere za praćenje poslovnog rezultata

2. EVA i stvaranje vrijednosti

3. Value Based Management koncept

Dana 14. siječnja 2010. Vlada RH donijela je Odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak. Navedenim mjerama predviđa se aktivno sudjelovanje države u financiranju gospodarskih subjekata kroz Model „A“ i Model „B“.
Cilj mjera je očuvanje postojećih i stvaranje novih radnih mjesta, poboljšati razinu likvidnosti i konkurentnosti gospodarskih subjekata te potaknuti investicije kako bi se stvorili preduvjeti za održivi gospodarski rast.

1. Uvod

2. Model „A“ – Model financiranja održivih gospodarskih projekata uz aktivno sudjelovanje države u sufinanciranju kreditnih plasmana banaka

3. Jamstveni program (Model „B”)

4. Način provedbe i pregovaranje s bankama

5. Troškovi jamstva

6. Zaključak

U RH je registrirano više od 300 seljačkih domaćinstava s tendencijom stalnog rasta radi brojnih poticajnih mjera države za investiranje u takve objekte što ima pozitivan učinak na brži razvoj seljačkog turizma. Osim uvjeta koje građanin treba zadovoljiti da bi dobio odobrenje za vođenje seljačkog domaćinstva, pri čemu treba biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, treba također voditi brigu o poreznim obvezama. O uvjetima pružanja usluga u seljačkom domaćinstvu te inspekcijskom nadzoru pišemo također u ovom broju časopisa u rubrici TRŽIŠTE I PROPISI.

1. Uvod

2. Seljačko domaćinstvo − samostalna djelatnost izjednačena s obrtom

3. Seljačko domaćinstvo − obveznik poreza na dobitak

4. Kada je seljačko domaćinstvo obveznik PDV-a

5. Plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje

6. Plaćanje članarine turističkim zajednicama

Svako novo zakonsko rješenje zahtijeva nova postupanje te određene prilagodbe kako za porezna tijela, tako i za porezne obveznike. Ipak, danas kada se svi postupci pomiču prema ubrzavanju te informatičkoj provedbi, svaki pomak učinjen u tom smjeru zacijelo će dugoročno opravdati svoje uvođenje. Učinjene promjene u OPZ-u već su tijekom jednogodišnje primjene uputile i na postignute kvalitetne pomake. Kako je riječ o nekim novim rješenjima, može se govoriti i o nekim novim pravima poreznih obveznika, stoga u nastavku članka podsjećamo na neke od zanimljivijih zakonskih odredaba.

1. Uvod

2. Uspostava sustava informiranja poreznih obveznika

3. Saznanje o upisu poduzetnika u sustav PDV-a

4. Korištenje OIB-a kao poreznog broja

5. Dostava poreznih akata

O kreditnim poslovima izvještava se i HNB. No postoje iznimke od navedene načelne odredbe. U nekim okolnostima ne treba prijavljivati kreditne poslove s inozemstvom, a u nekim okolnostima ne treba o kreditnim poslovima izvještavati. Osim toga, pojam kreditnog posla s inozemstvom je mnogo širi od istovrsnog pojma iz Zakona o obveznim odnosima. U ovom članku autorica piše o nekim okolnostima u vezi s prijavljivanjem i izvještavanjem o kreditnim poslovima s inozemstvom s posebnim naglaskom na nefinancijske institucije koje se na nalaze u uzorku HNB-a.

1. Uvod

2. Zakonski okvir

3. Vrste kreditnih poslova

4. Vrste izvješća o kreditnim poslovima

5. Izvješće o ostalim kreditnim poslovima

6. Nastanak obveze prijave kreditnog posla s inozemstvom

7. Najčešći propusti u prijavi kreditnih poslova

8. Najčešći problemi u izvješćivanju kreditnih poslova s inozemstvom putem „INOK“ izvješća

9. Zaključak

Posebnosti nabave i uporabe osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz od 1. siječnja 2010. odnose se i na fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Vozila se mogu koristiti za obavljanje djelatnosti, za prijevoz vlasnika ili zaposlenika te se na osnovi uporabe osobnih vozila za privatne namjere zaposleniku može obračunavati plaća u naravi. Ovisno o svrsi uporabe vozila, različit je porezni položaj evidentiranja nabave, ali i izdataka koji nastaju njihovom uporabom. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Uvod

2. Evidentiranje nabave i obračun amortizacije osobnih automobila

3. Uporaba osobnog automobila putem (poslovnog) operativnog leasinga

4. Ostali izdatci u vezi s uporabom osobnih automobila

5. Zatečeni slučajevi – vozila nabavljena do 31. prosinca 2009.

U svrhu daljnjeg provođenja usklađivanja unutarnjeg zakonodavstva s europskim zakonodavstvom (direktivama) tijekom 2009. i u prvom tromjesečju ove godine izmijenjeno je i dopunjeno nekoliko postojećih i doneseno novih zakona i podzakonskih propisa iz područja poljoprivrede, trgovine, kakvoće i označavanja hrane, zaštite potrošača i trošarina koji izravno ili neizravno utječu na promjene do tada važećeg načina i uvjeta pod kojima poljoprivredna gospodarstva mogu obavljati prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržištu. O tim novostima, kao i obvezama kojih se poljoprivredna gospodarstva, posebice obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, moraju pridržavati pri obavljanju prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržištu, pišemo u nastavku ovog članka.

1. Osnovne odrednice poljoprivredne djelatnosti

2. Općenito o poljoprivrednim gospodarstvima

3. Upisnici i evidencije u poljoprivredi

4. Način i uvjeti za prodaju vlastitih poljoprivrednih dobara

5. Obveze poljoprivrednog gospodarstva pri prodaji robe

6. Zaključak

Pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu noviji je oblik ponude, kojim pružatelji usluga i članovi njihove obitelji mogu gostima ponuditi raznovrsnu uslugu – smještaj u sobama i apartmanima, kampiranje na zemljištu, uslugu doručka, polupansiona i pansiona s domaćim jelima specifičnog asortimana iz vlastite kuhinje, posluživanje pića i napitaka iz pretežito vlastite proizvodnje, pripremu i posluživanje toplih i hladnih jela te kušanje vina ili rakije, posluživanje domaćih narezaka iz vlastite proizvodnje za najviše 50 osoba (izletnika) istodobno, a sve to uz uživanje gostiju u lijepoj prirodi i očuvanom okolišu turistički atraktivnog i slikovitog kraja.
Budući da preventivno djelovanje inspekcije Državnog inspektorata nije nigdje propisano, cilj ovoga članka je i upoznavanje subjekata nadzora sa svim propisima koje će gospodarski inspektori kontrolirati u inspekcijskom nadzoru te uvjetima za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu.

1. Uvod

2. Što je seljačko domaćinstvo

3. Odobrenje nadležnog ureda za pružanje usluga u seljačkom domaćinstvu

4. Vrste objekata seljačkog domaćinstva prema pravilniku

5. Minimalni uvjeti objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u seljačkom domaćinstvu

6. Kategorizacija objekata

7. Obveze pružatelja ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu

8. Plaćanje boravišne pristojbe

9. Ostale obveze u seljačkom domaćinstvu

10. Kaznene odredbe

U časopisu RRIF br. 6/09., str. 147. objavljen je članak pod nazivom „Plaćanje boravišne pristojbe u 2009. prema novom Zakonu o boravišnoj pristojbi“. Budući da je u navedenom članku dan pregled obveznika plaćanja boravišne pristojbe, visina boravišne pristojbe, godišnja paušalna svota boravišne pristojbe, rok plaćanja boravišne pristojbe, naplata boravišne pristojbe i izdavanje računa za pružanje usluga, uplata boravišne pristojbe turističkoj zajednici, prijava dolaska i odjava boravka turista, nadzor i upravne mjere, u ovom se članku daje pregled novih provedbenih propisa glede boravišne pristojbe u 2010.

1.Uvod

2. Visina boravišne pristojbe za osobe koje koriste uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost

3. Osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili seljačkom domaćinstvu

4. Vlasnik kuće ili stana za odmor

5. Vlasnici ili korisnici plovila (nautičari)

6. Popis turista i sadržaj obrasca prijave turističkoj zajednici