Novi broj RRiF-a

Objavljen je broj 3 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za ožujak 2014.

  • Sadržaj časopisa možete pogledati ovdje.

Bit će bolje
Ova lijepa zemlja svakim danom postaje sve čudnija. Tu ne pomaže ni ulazak u EU. Čovjek se ponekad pita je li to java ili samo ružan san. Vjerujem da se većina čitatelja već našla u situaciji slanja nekog od izvješća Poreznoj upravi, pri čemu su bili suočeni s nevjerojatnim zaprekama kako bi obavili svoju, zapravo jednostavnu, obvezu. Međutim, nije baš tako kad vas na red primi java 7u51 ili njezina inačica, ovisno o internetskom pregledniku. Svaki korisnik elektroničke aplikacije trebao bi imati svog dežurnog informatičara za rješavanje svih mogućih peripetija. Koliko smo puta na telefon čuli poduzetnike, računovođe i financijaše u vapaju može li jednostavnije, zar je u ovoj zemlji postalo teže popuniti porezna izvješća, popuniti naloge za plaćanje pristojbi nego pribaviti novac za isplatu plaća. Samo usput – uplatni računi za javne prihode za tekuću godinu objavljeni su 10. veljače.
Poduzetnici se žale na poreznu presiju, rasprodaju poduzetničku imovinu i odlaze u bolju poduzetničku klimu u zemlje koje poštuju one koji stvaraju nove vrijednosti, one koji donose svoj kapital, znanje i inovaciju. Mladi odlaze i to nije ništa novo, odavde se uvijek odlazilo diljem svijeta. Ovaj nam put to objašnjavaju s it's cool ili, na lijepom hrvatskom, „koga briga“, manje problema za statistiku, manje vike zbog nezaposlenosti, manje zbrkanih ideja koje Vlada ne može kontrolirati, manje konkurencije za javne funkcije. Tko je to vidio staviti mladog neprovjerenog čovjeka za ravnatelja javnih modernih medija kad podobni starci bolje upravljaju novom tehnologijom? Ne damo mi našu kočiju tamo nekoj nepodobnoj mladeži. Ili, kako nam je jednom poručio netko iz Vlade, bolje je umjesto s faksa na posao ići s faksa u inozemstvo.
Predstečajne nagodbe idu dalje i nižu se jedna za drugom. Provedba predstečajnih nagodbi posebna je priča hrvatskog gospodarstva; bit će jednom zanimljivih podataka, a jedan je svakako zanimljiviji od drugih – koliko je javnog novca (poreza) ostalo u kanalima predstečajnih postupaka. Koliko je predstečajnih postupaka usklađeno s ciljevima naših prijatelja? Sigurno ste uočili da je direktor jedne poznate hrvatske tvrtke predložio stečaj s obrazloženjem da će ta tvrtka u budućnosti bili insolventna, a govori se da nema poreznog duga i da redovito plaća svoje obveze.
Cijene benzina ubuduće će se oblikovati slobodno, bez državne matematike. Iz budućih događaja vidjet ćemo koliko su zapravo cijene bile određene u nečiju korist. Glavna nacionalna naftna tvrtka ima gubitke od 1,5 milijarda kuna, kažu, uglavnom zbog vrijednosnog usklađenja imovine, ali to nije utjecalo na tijek novca. Blago INA-i, uštedjela je gotovinu, ali hoće li se mjerodavni sjetiti tko je platio tu imovinu kad su u nju ulagali? Samo usput, otvara se pitanje zašto ta imovina nije otpisana u godini kad je postojao veći rizik od sadašnjeg. Ili se možda već zna kupac naftnih polja u Siriji i vrijednosno usklađenih tehnologija i objekata pa će nam poslije plasirati priču o novčanom tijeku i zaradi.
Budimo realni, optimizam je za neiskusne, koji prethodnih godina nisu živjeli u Hrvatskoj. Noam Chomsky jednom reče: Ako se ponašate kao da nema mogućnosti za promjenu nabolje, vi jamčite da do tih promjena neće ni doći.

Dr. sc. Šime GUZIĆ

Povratak na vijesti