Novi broj RRiF-a

Objavljen je broj 10 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za listopad 2020.

  • Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.​

Lažna senzacija

      Nakon završetka prethodne financijske krize i relativnog oporavka, financijska slika države koja uzlijeće na krilima turizma i EU-fondova je uzdrmana. Nedavno smo zakoračili u novu krizu koja nas je sve dočekala nespremne. Nova „koronakriza“ iznenadila nas je na svim razinama, a posebno kada je riječ o zdravstvenom sustavu. Već pola godine taj sustav funkcionira kao da postoji samo COVID-19. Na jednaki način funkcionira i sustav informiranja građana. U „koronakrizi“ toliko je senzacije oko virusa da se svim ostalim, bitnim informacijama, ne pridaje skoro nikakva važnost. Postalo je normalno da se ista stvar analizira iz nebrojenih perspektiva i reciklira iz dana u dan pod različitim naslovom, pa na taj način informacija koja je trebala ostati samo informacija postaje senzacija. Pretjerivanje u predviđanju budućih događaja, preuveličavanje i seciranje svake odluke kriznog rukovodstva polako se pretvara u prvorazrednu nacionalnu vijest. U moru senzacionalnih vijesti – važne informacije ne dolaze do površine – primjerice, informacija da je dug središnje države u svibnju ove godine prvi put prešao 300 milijarda kuna! Galopirajući dug zdravstva nitko i ne spominje. U već spomenutom moru vijesti, pozornost mi je nedavno privukao članak u kojemu se, između ostaloga, spominje ideja da se „bankama nametne obveza moratorija na kredite“. Takvo komuniciranje s vjerovnicima da plaćanje obveza treba odgađati u nedogled može samo izazvati paniku kod štediša, ugroziti likvidnost sustava te dovesti do nepredvidivih posljedica u financijskom sektoru, a sve bi to na kraju trebali platiti porezni obveznici. Zaokupljenost senzacionalnim vijestima drži nas podalje od propitkivanja dugoročno važnijih tema. Koliko zaduživanja, koliko novog zapošljavanja, poticaja gubitašima i sl.? Zašto se sustavne promjene odgađaju u nedogled? Zašto se u „senzacionalnim“ vijestima ne pokaže šira slika – kakav je učinak poreznih rasterećenja na jednoj strani, opterećenja / dodatnih zaduživanja na drugoj strani – dugoročno? Još jedna senzacionalna vijest je „nadolazeća porezna reforma“ – ako ju tako možemo nazvati. Što će nam opet ta „senzacionalna“ reforma donijeti? Ne baš mnogo, ali opet je i to senzacija. Dugovna strana se smanjuje, a gdje je protustavka? Dug ili novi porez?

      Država kao „Poslodavac broj 1“ svakako bi trebala imati dugoročnu strategiju koja se temelji na racionalnom pristupu, održivosti i transparentnosti, bez senzacije i populizma. Međutim, kada slušamo poznate hrvatske znanstvenike koji govore da im je „žao što žive u vremenu i prostoru gdje se abdicira od pameti“, nisam uvjerena da ćemo u izvjesno vrijeme vidjeti značajne, racionalne promjene. Kada ćemo napokon čuti i glas s vodećih znanstvenih institucija u nas? Kao da svi čuvaju svoje pozicije u državnom proračunu – pa dokle ide, ide.

Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ, glavna urednica

Povratak na vijesti