Zastoj ovrhe po računu na novčanim sredstvima

Datum: 24.04.2020, Petak
Autor: A.V.

Kako je poznato, dana 18. travnja 2020. godine stupila je na snagu dopuna Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 47/20., dalje: dopune ZONS) kojom je propisan zastoj (moratorij) provođenja ovrha na novčanim sredstvima po računu koje provodi Financijska agencija (dalje: FINA).

Ovaj moratorij, odnosno zastoj s ovrhama na novčanim sredstvima po računu trajat će do 18. srpnja 2020. godine, dakle 3 mjeseca od stupanja na snagu dopuna ZONS-a, s mogućnošću produljenja na naredna tri mjeseca.

Pritom je važno napomenuti da se ovaj zastoj odnosi na građane, dakle fizičke osobe – ovršenike.

S motrišta poslodavca, oni su i nakon stupanja na snagu dopune ZONS-a u obvezi provoditi ovrhu kao što su i do sada:

1.    Ako poslodavac postupa po obavijesti FINA-e (G1 i G2), odnosno provodi tzv. ovrhu po računu, onda poslodavac dijeli plaću kako je i do sada:

- ako je neto plaća radnika manja od prosječne plaće (6.434,00 kn), onda  ¼  neto plaće poslodavac uplaćuje na radnikov redovni račun  a ¾ na radnikov zaštićeni račun

- ako je neto plaća radnika veća od prosječne plaće (6.434,00 kn), onda je zaštićen iznos od 4.289,33 kn i taj iznos poslodavac uplaćuje na radnikov zaštićeni račun a sav ostatak iznad 4.289,33 kn toga uplaćuje na radnikov redovni račun

Što se tiče načina na koji će radnici moći raspolagati sredstvima koja su uplaćena na njihov redovan račun, čeka se daljnja uputa FINA-e.

2.    Ako poslodavac postupa po izravnom zahtjevu ovrhovoditelja (tzv. ovrha na plaći) – tj. ako je poslodavcu na njegu adresu došlo rješenje o ovrsi, izjava o zapljeni po pristanku dužnika ovjerena od strane javnog bilježnika ili drugi valjani dokument poslodavac i dalje postupa po ovrsi, odnosno dio neto plaće radnika uplaćuje na zaštićeni račun a dio izravno ovrhovoditelju.

FINA neće zastati s provedbom ovrhe, odnosno nastavit će provoditi ovrhu na novčanim sredstvima u odnosu na:

  • ovršenike fizičke osobe ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacije),
  • druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću,
  • tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine,
  • mjere osiguranja iz kaznenog postupka,
  • slučaj ovrhe po računu specifične namjene.

O svemu detaljnije, v. u časopisu RRiF br. 5/20.

Povratak na vijesti