Učinak zabilježbe spora prema izvanknjižnom vlasniku

U članku se analizira pravni problem koji se u praksi zemljišnoknjižnih sudova javlja kad treća osoba, izvanknjižni vlasnik, knjižno upiše svoje pravo nakon što je upisana zabilježba spora drugog predlagatelja, premda je njezin materijalnopravni titulus stariji od te zabilježbe. Autor argumentira da je za primjenu čl. 86. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama odlučujući trenutak knjižnog upisa stjecateljeva prava, a ne trenutak nastanka materijalnopravnog titulusa. Iz tog pravila – koje je posljedica usklađenog djelovanja zabilježbe spora, načela povjerenja u zemljišne knjige (čl. 8.) i pravila o stjecanju vlasništva na temelju zakona, odnosno odluke suda (čl. 127. i 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) – proizlazi da izvanknjižni vlasnik koji je tijekom dugog niza godina propustio urediti zemljišnoknjižno stanje ne uživa zaštitu pred parničarem koji je svoje pravo unaprijed osigurao zabilježbom spora.

1. Uvod
2. Činjenični okvir predmeta
3. Pravno pitanje koje je u parnici već bilo razriješeno
4. Normativni okvir
5. Pogreška u prvostupanjskom rješenju zemljišnoknjižnog suca
6. Argumentacija drugostupanjske odluke
7. Šira pravna razrada: zabilježba spora kao instrument zaštite prvenstvenog reda
8. Praktične implikacije
9. Zaključak