U vezi s gotovinskim isplatama/uplatama treba voditi računa i o odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Plaćanje u gotovini drugom obvezniku fiskalizacije, moguće je najviše do svote od 663,61 €, po jednom računu (Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Nar. nov., br. 133/12. – 138/20.).
Jednako tako, prema čl. 92. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodak, pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost mogu u gotovu novcu podmiriti račun za nabavu robe i usluga u svoti od do 663,61 € po jednom računu fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 29. Zakona o porezu na dohodak. To se posebno odnosi na obrtnike, slobodna zanimanja, poljoprivrednike i fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od djelatnosti proizvodnje električne energije.
Osim toga Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. – 151/22.) u članku 86. propisuje isplatu dohodaka na račun. U nastavku se daje pregled načela isplata primitka fizičkim osobama.
Tablica 1. Način isplate primitaka fizičkim osobama u 2023.
ISPLATE KOJE SE MOGU OBAVITI NA ŽIRO-RAČUN ILI TEKUĆI RAČUN (ne u gotovini) |
ISPLATE KOJE SE MOGU OBAVITI I U GOTOVU NOVCU |
1. plaće − dohodak od nesamostalnog rada (čl. 21. Zakona) − neoporezive plaće, naknade plaće i sve što se u poreznom smislu smatra plaćom, kao dnevnice, terenski dodatak, otpremnine i dr. u visini razlike iznad neoporezive svote, te poduzetnička plaća |
1. mirovine, novčani dodatci uz mirovinu od lokalne samouprave − zajam radniku ili članu društva |
| 2. primitci od samostalne djelatnosti (obrt i slobodna zanimanja, poljoprivrednici)- preporuka je radi jednostavnosti razdvajanja privatnih od poslovnih primitaka i dalje ostvarivati primitke na odvojenim računima | 2. državne nagrade za sudjelovanje na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima koje isplaćuje lokalna samouprava |
| 3. drugi dohodak- (autorski honorari, naknade po ugovoru o djelu i ostale isplate koje se smatraju drugim dohotkom)- čl. 39. Zakona | 3. primitci osoba zaposlenih u inozemnim diplomatskim misijama i sl. |
4. primitci od kapitala (čl. 64. Zakona), − dividende i udjeli u dobitku − kamate − izuzimanje na teret dobitka tekućeg razdoblja − dohodak na osnovi opcijske kupnje dionica − kapitalni dobici (čl. 67.) |
4. primitci koji se u skladu s čl. 8. ne smatraju dohotkom koji nisu navedeni − obiteljske mirovine koje ostvaruju djeca nakon smrti roditelja, − državne nagrade i nagrade j. l. s., − socijalne potpore, − doplatak za djecu, − primitci osoba s invalidnošću, − potpore zbog uništenja imovine od elem. nepogoda, − nasljedstva i darovi, − primitci od prodaje osobne imovine, − odštete koje nisu u vezi s gospodarstvenom djelatnosti, − primitci na nagradnim natječajima i natjecanjima (samo ako su propisani pod jednakim uvjetima za sve građane), − potpore djeci u slučaju smrti roditelja, − primitci na osnovi osiguranja imovine, života i sl. |
5. primitci od najamnina i zakupnina nekretnina i pokretnih stvari − naknada za pravo građenja |
5. isplate iz čl. 9. Zakona na koje se ne plaća porez na dohodak: − svote koje poslodavci isplaćuju radnicima do neoporezive svote: − dnevnice u zemlji i inozemstvu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknade prijevoznih troškova na i noćenja na službenom putu, prijevoz na posao i s posla mjesnim i međumjesnim prijevozom, naknade za korištenje privatnog automobila za službene svrhe (0,40 € po kilometru), potpore zbog invalidnosti radnika, potpore obitelji u slučaju smrti radnika i radnicima u slučaju smrti člana obitelji, potpore zbog neprekidnog bolovanja, dar djetetu do 15. god. života ,prigodne nagrade (regres, božićnica i sl.), jubilarne nagrade, naknade za odvojeni život, pomorski dodatak, otpremnine do 862,71 € po godini staža ili jednokratno do 1.061,79 € ili zbog profesionalne nesposobnosti za rad po godini staža, potpore za novorođenče te navedeni primitci koje sebi isplaćuju obrtnici i slobodna zanimanja |
6. primitci na koje se ne plaća porez na dohodak (čl. 9. Zakona): − učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, − stipendije učenicima i studentima za vrijeme njihova redovitog školovanja, do propisane svote − športske stipendije, nagrade za usavršavanja i sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima do propisanih svota |
6. primitci od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 1.990,85 € godišnje |
| 7. svi primitci koji se fizičkim osobama isplaćuju iz proračuna RH | 7. isplate predujma dohotka obrtnika i slobodnih zanimanja |
| 8. nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 995,43 EUR godišnje | 8. isplate s osnove povrata pozajmica |
9. naknada troškova: − prehrane (paušalna) − smještaja (u slučaju kad se isplaćuje radniku) − redovne skrbi djece radnika |
9. povrat ambalaže i organizirano prikupljanje otpada (akcija i aktivnosti zaštite okoliša) |
| 10. primitci na osnovi darivanja za zdravstvene potrebe (čl. 8. st. 1. t. 4. Zakona) | 10. primici od otuđenja posebnih vrsta imovine (otkup sekundarnih sirovina osim ambalaže i otpada prikupljenog u okviru akcija) iz čl. 59. Zakona |
Napomena:
U prekršajnim odredbama Zakona o porezu na dohodak (čl. 91. st. 1. t. 12.) je navedeno da će se za prekršaj kazniti novčanom kaznom od 1.320,00 do 6.630,00 eura “pravne i fizičke osobe koje isplate građanima ne obavljaju na njihov račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kod banke ( čl. 86. st. 1. Zakona o porezu na dohodak).
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22., dalje: Zakon) kao obveznike primjene navodi i pravne i fizičke osobe koje obavljaju poslove u okviru sljedećih profesionalnih djelatnosti: odvjetnik, odvjetničko društvo i javni bilježnik; revizorsko društvo i samostalni revizor; društvo za porezno savjetništvo i porezni savjetnik; vanjski računovođe u obavljanju računovodstvenih poslova za druge pravne ili fizičke osobe te ako sudjeluje u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pruža pomoć u planiranju ili provođenu određenih transakcija za svoju stranku u vezi s npr. kupnjom i prodajom nekretnina, otvaranjem i upravljanjem bankovnim računima, osnivanje i poslovanje trgovačkim društvima. Svi obveznici primjene Zakona moraju imati ustrojen sustav upravljanja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Jedna od bitnih sastavnica tog sustava su i pisane politike (tzv. interni akti) upravljanja rizicima od pranja novca i financiranja terorizma. Sastavni dio politika su i dubinske analize stranke pri čemu je bitna mjera stalnog praćenja poslovnog odnosa sa strankom.
Postoje i ograničenje gotovinske naplate i plaćanja koja se odnosi se na sve pravne i fizičke osobe koje, obavljajući registriranu djelatnost, u nekim transakcijama posluju gotovim novcem.
Prema tom ograničenju u poslovanju gotovim novcem, pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj.
Primjena Zakona ne isključuje primjenu ograničenja koja su propisana drugim propisima – npr., Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dohodak i dr.
Pravni subjekti koji su osnovani na području Republike Hrvatske, a kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač (trgovačka društava, podružnice stranih trgovačkih društava, udruge, zaklade i ustanove) moraju biti upisane u registar stvarnih vlasnika koji vodi FINA. Registar se mora i ažurirati. Obveznici se ne mogu samo oslanjati na podatke iz tog registra već moraju sami provesti postupak utvrđivanja i provjere identiteta stvarnog vlasnika na temelju procjene rizika stranke.
Fizička osoba obvezna je pisano prijaviti cariniku unošenje ili iznošenje gotovine u domaćoj ili stranoj valuti preko državne granice u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 10.000,00 eura ili više.
Za unošenje i iznošenje strane gotovine ne postoje ograničenja u svoti unošenja i iznošenja preko granice.
Pri prelaženju europske granice na državnoj granicama RH, a na temelju čl. 3. i 4. Uredbe (EU) 2018/1672, svi oni koji prenose gotovinu u vrijednosti 10.000,00 eura ili više moraju to prijaviti nadležnim tijelima (u pravilu carinarnici). Iako se obveza prijavljivanja gotovine u svoti od 10.000,00 eura i više ne odnosi na nacionalne granice unutar EU, uveden je poseban nadzor njezina kretanja na poziv nadležnog tijela. Pojam gotovine u obje okolnosti uključuje npr. čekove i zadužnice, kovanice s udjelom zlata od najmanje 90% i poluge s udjelom zlata od najmanje od 99,5% .
Za potrebe deviznog poslovanja vodi se nadzorna knjiga. U nju se unose kapitalni poslovi (npr., kreditni poslovi, izravna ulaganja, depozitni poslovi (uključivo poslovanje po transakcijskim računima koji su otvoreni u inozemstvu).
Statističko praćenje poslovanja inozemstvom uređeno je na različit način s obzirom na predmet statističkog istraživanja, svote promatranog prometa, izvještajne subjekte. S obzirom na to, svaki rezident treba samostalno istražiti treba li o kojem predmetu s deviznim nerezidentima izvještavati HNB. Za svakog obveznika izvješćivanja HNB-u to određenje nije trajnog karaktera već se ono može mijenjati s obzirom na promjene u prometima (vrijednostima) predmetima istraživanja kod svakog od njih.
Svote u poslovnim knjigama, godišnjim financijskim izvještajima, godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, godišnjim izvješćima, konsolidiranim izvješćima i druge financijske informacije za 2022. godinu prema čl. 26. st. 2. Zakona o računovodstvu izražavaju se u kunama.
Kada je riječ o potraživanjima, a sukladno t. 11.36. HSFI-ja 11 – Potraživanja, te o obvezama u stranoj valuti, isto treba iskazati primjenom spot tečaja na datum bilance (u pravilu 31. XII.) odnosno srednjeg tečaja HNB-a. Primjenu srednjeg tečaja HNB-a propisuje i Zakon o deviznom poslovanju u čl. 45. st. 3. (koji je bio u primjeni 31. prosinca 2022. godine) prema kojem se on koristi za iskazivanje potraživanja i obveza te za statističke potrebe.
HNB je 30. prosinca 2022. objavio tečajnu listu br. 251, a koja se primjenjuje na dan 31. prosinca 2022. godine. U nastavku su prikazane vrijednosti srednjeg tečaja pojedinih valuta iz te tečajne liste.
Tablica 2. Prikaz srednjeg tečaja pojedinih valuta na dan 31. prosinca 2022. godine
| Država | Valuta | Jedinica | Srednji za devize |
| Australija | AUD | 1 | 4,801185 |
| Kanada | CAD | 1 | 5,217798 |
| Češka | CZK | 1 | 0,312427 |
| Danska | DKK | 1 | 1,013178 |
| Mađarska | HUF | 100 | 1,879537 |
| Japan | JPY | 100 | 5,356533 |
| Norveška | NOK | 1 | 0,716630 |
| Švedska | SEK | 1 | 0,677453 |
| Švicarska | CHF | 1 | 7,651569 |
| Velika Britanija | GBP | 1 | 8,495033 |
| SAD | USD | 1 | 7,064035 |
| Bosna i Hercegovina | BAM | 1 | 3,852329 |
| EMU | EUR | 1 | 7,534500 |
| Poljska | PLN | 1 | 1,609661 |
Tečajevi iz ove liste izraženi su za pojedine valute u kunama.
