Postavili ste nam slijedeća pitanja koja se pojavljuju u djelatnosti odvjetništva, a tiču se primjene Zakona o fiskalizaciji („Narodne novine“ br. 89/25) na koja vam ovom prilikom dostavljamo odgovore;
KPD Šifre djelatnosti
1. Koju šifru djelatnosti odvjetnici upisuju? KPD predviđa za izdavanje eRačuna sljedeće stavke:
Kako bi svi odvjetnici postupali na identičan način, potrebno je utvrditi pod što podvesti upravne postupke, zemljišnoknjižne postupke, ovršne postupke, sastavljanje ugovora i ostalih isprava, pribavljanje isprava za stranku, sastav opomena i dopisa, sudjelovanje na sastancima, naplate na temelju ugovora o pružanju pravne pomoći i sl.
Ukoliko u gore navedenim KPD oznakama pravnog savjetovanja i zastupanja ne pronađete oznaku koja najbolje opisuje pravnu uslugu koju pružate, možete koristiti KPD oznaku 69.10.09. Pravne usluge, d.n.
2. Ujedno, ako zbog odvjetničke tajne u eRačunima odvjetnici ne stavljaju dodatne opise (poput oznake spisa) kako ih precizirati?
Odabir na koji će način poduzetnik iskazivati proizvode i usluge na računu na njegovoj je poslovnoj odluci te uvođenje KPD oznake ne bi trebalo imati utjecaja na izmjenu i samih stavaka računa.
3. Što sve spada pod šifru 69.10.09 Pravne usluge, d. n. i obuhvaća li ta šifra sve usluge koje odvjetnici obavljaju (kad je riječ o uredima koji pokrivaju više pravnih područja)?
Navedena oznaka obuhvaća sve usluge koje spadaju pod kategoriju 69.10.0 – Pravne usluge, a ne mogu se opisati nekom od ostalih oznaka (69.10.01 – 69.10.08).
4. U odnosu na pružanje odvjetničkih usluga, je li dopušteno na fakturama naznačiti općenitu (krovnu) KPD oznaku: 69.10.0. Pravne usluge ili eventualno 69.10.09. Pravne usluge, d. n., posebno u situaciji ako se ista faktura odnosi na usluge zastupanja i/ili savjetovanja pružene iz više različitih područja prava (npr. ako je odvjetničko društvo u istom obračunskom/fakturiranom razdoblju pružilo klijentu usluge pravnog savjetovanja iz trgovačkog prava i iz autorskog prava, te zastupalo klijenta pred sudom u upravnom sporu)?
Sukladno članku 42. stavku 2. Zakona o fiskalizaciji KPD oznaka se na eRačunu iskazuje šesteroznamenkastom brojčanom oznakom, tako da nije moguće koristiti općenite KPD oznake.
Potrebno je naglasiti da eRačun možete imati veći broj stavaka te se svakoj stavci pridružuje odgovarajuća KPD oznaka. Također, više stavaka na računu može imati istu KPD oznaku ako je ta oznaka odgovarajuća za tu stavku. U slučajevima kad eRačun ima samo jednu stavku za usluge pružene iz različitih područja prava, ukoliko postoji prevladavajuća usluga predlaže se korištenje KPD oznake za tu uslugu. Međutim, ukoliko nije moguće izdvojiti prevladavajuću uslugu može se koristiti KPD oznaka 69.10.09.
5. U slučaju kada se odvjetnička faktura temelji na specifikaciji odvjetničkih usluga kao zasebnom dokumentu, mora li specifikacija biti obvezno priložena uz eRačun te mora li se specifikacija zajedno s eRačunom poslati primatelju računa putem informacijskog posrednika? Naime, specifikacija odvjetničkih usluga sadrži podatke koji čine odvjetničku tajnu, kao što su podaci o predmetu spora, strankama, podaci o transakcijama, itd., pa bi prema tome, slanje specifikacije putem informacijskog posrednika predstavljalo izrazito visok sigurnosni rizik.
Zakon o fiskalizaciji u dijelu B2B ne propisuje kao obvezu korištenje specifikacije odnosno priloga eRačunu. Ipak, ako želi, odvjetnik može specifikaciju poslati kao prilog eRačunu.
6. Mora li se jedan odvjetnički ured opredijeliti za jedan KPD za izdavanje računa ili se kod svakog izdavanja eRačuna određuje KPD?
KPD oznaka se mora odabrati za svaku stavku eRačuna, dakle ona se ne dodjeljuje računu već stavci računa. U smislu Zakona o fiskalizaciji registrirana djelatnost pri registarskom tijelu iako se uzima u obzir, nije ograničavajuća za ispravan odabir KPD šifre uz svaku stavku računa. Navedeno znači da iako ste registrirani za jednu djelatnost, a proizvod (robu ili uslugu) koju isporučujete bolje opisuje KPD šifra koja nije iz vaše registrirane djelatnosti potrebno je odabrati tu drugu KPD oznaku. Uzimajući u obzir navedeno, odvjetnički ured se ne može opredijeliti samo za jedan KPD te potom sve račune izdavati s tom oznakom.
7. Na koji način označiti šifru vrste pružene usluge kada račun sadrži niz predmeta u kojima se stranka zastupa (primjer: jednomjesečno fakturiranje svih obavljenih poslova u predmetnom mjesecu, u kojem su izvršene usluge iz više područja: npr. iz područja trgovačkog prava, zemljišnoknjižnog prava, intelektualnog vlasništva, radnog prava, i sl.)? Može li se više usluga obavljenih za jednu stranku fakturirati na istom eRačunu ako imaju različitu KPD oznaku, npr. 69.10.02 Usluge pravnog savjetovanja i zastupanja u poslovnim i trgovačkim sporovima i 69.10.09. Pravne usluge?
eRačun može imati više stavaka, a svakoj stavci se pridodaje zasebna KPD oznaka. Odabir na koji će način poduzetnik iskazivati proizvode na računu na njegovoj je poslovnoj odluci te uvođenje KPD oznake ne bi trebalo imati utjecaja na izmjenu i samih stavaka računa.
8. Koji KPD upisati za sastav ugovora i drugih isprava?
Te usluge se ne mogu podvesti pod savjetovanje i zastupanje u određenim granama prava za koje su predviđene KPD šifre.
Ukoliko se određena pravna usluga ne može podvesti pod određenu granu može se koristiti KPD oznaka 69.10.09. Pravne usluge, d.n..
9. PREFAKTURIRANJE – na webinaru je rečeno da se uzima KPD robe ili usluge koja se prefakturira, pa u vezi s navedeno postavljaju se 2 pitanja.
Ako odvjetnik plati primjerice poštansku uslugu ili ovjereni prijevod sudskog tumača – prema informacijama s webinara, kod prefakturianja bi trebao upisati KPD: 53.10.0 - Djelatnosti pružanja univerzalnih poštanskih usluga, odnosno 74.30.01 - Djelatnosti pismenog prevođenja. Međutim, postavlja se pitanje smije li uopće odvjetnik u račune pisati KPD koji nije iz njegove grupe (69.10.)?
Odvjetnik može koristiti KPD oznake koje se ne nalaze u grupi 69.10. budući da registrirana djelatnost nije ograničavajuća kod odabira KPD oznake, međutim kod prefakturiranja troškova ispravno je navesti KPD oznaku ugovorene pravne usluge kojoj u opisu artikla može stajati „prefakturiranje poštanskih usluga.“
10. Ako odvjetnik plati sudsku pristojbu (primjerice za podnošenje tužbe) – koji KPD treba upisati u fakturu kada te iste usluge prefakturira svom klijentu?
Za ovaj konkretni primjer nismo pronašli odgovarajući KPD, pa je pitanje koju šifru izabrati ako trebamo prefakturirati sudsku ili upravnu pristojbu?
Smatramo da su sudska ili upravna pristojba prolazne stavke te se sukladno tome moraju iskazati kao trošak na razini dokumenta.
11. Kako na računu označiti šiframa iz KPD-a:
• sastav ugovora – 69.10.09 - Pravne usluge, d. n.
• sastav izjave – 69.10.09 - Pravne usluge, d. n.
• zastupanje u upravnom postupku – 69.10.03 - Usluge pravnog savjetovanja i zastupanja u radnim i upravnim sporovima
• ishođenje građevinske dozvole – 69.10.04 - Usluge pravnog savjetovanja i zastupanja u građanskim sporovima ili 69.10.09 - Pravne usluge, d. n.
• zastupanje u građanskom sporu – 69.10.04 - Usluge pravnog savjetovanja i zastupanja u građanskim sporovima
• putne troškove u određenom postupku – KPD oznaka pravnog posla
• savjetovanje u svezi s kupnjom nekretnine – 69.10.04 - Usluge pravnog savjetovanja i zastupanja u građanskim sporovima ili 69.10.09 - Pravne usluge, d. n.
• sudske i upravne pristojbe koje je odvjetnik za njih uplatio – prolazna stavka
• materijalne troškove (kao npr. poštarina, kopiranje ili slično) – KPD oznaka pravnog posla za koji su materijalni troškovi vezani
• paušal po tbr. 42 – KPD oznaka ovisi o postupku na koji se odnosi
12. Jesu li odvjetnici obvezni postupiti u skladu sa fiskalizacijom 2.0 od 1.1.2026. godine ili od 1.1.2027. godine?
Ovisno o tome jesu li u sustavu PDV-a ili nisu. Ako jesu, dužni su izdavati i zaprimati eRačune od 1.1.2026., ako nisu, onda izdaju eRačun od 1.1.2027. a zaprimaju eRačun u svakom slučaju od 1.1.2026.
13. Moraju li samostalni odvjetnički uredi koji nisu u sustavu PDV-a, a primaju uplate od fizičkih osoba putem transakcijskog žiro-računa odvjetničkog ureda, ući u sustav fiskalizacije od 1.1.2026. godine. Ako je odgovor NE, na koji se način može organizirati da odvjetnički ured u takvim okolnostima prima eRačune od države i drugih subjekta koji će biti u obvezi od 1.1.2026. izdavati eRačune? Moraju li odvjetnici u takvim slučajevima imati tzv. posrednike?
Kada govorimo o fiskalizaciji u krajnjoj potrošnji (B2C) obveznici primjene su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznici poreza na dobit. Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji od 01.01.2026. godine, prema Zakonu o fiskalizaciji, proširena je na sve oblike plaćanja odnosno provodi se neovisno o načinu plaćanja tako da fiskalizaciji računa podliježu i svi računi u krajnjoj potrošnji (koji se izdaju građanima) a naplaćuju se na transakcijski račun.
Dakle, prometom u krajnjoj potrošnji obuhvaćeni su svi računi koji se izdaju prema krajnjim primateljima odnosno građanima.
Zaprimanje eRačuna je obveza od 1.1.2026., za što se odvjetnički uredi moraju samostalno pobrinuti, a ako nisu u sustavu PDV-a mogu se koristiti besplatnom aplikacijom MikroeRačun, za što bi trebali prethodno biti i korisnici ePorezne.
14. Odvjetničko društvo koje nije u sustavu PDV-a od 1.1.2026. do 31.12.2026. ne treba izdavati eRačune drugim pravnim osobama?
Društvo koje nije u sustavu PDV-a ima obavezu fiskalizacije računa od 1.1.2026. znači li to da se moraju fiskalizirati svi računi: i prema fizičkim i prema pravnim osobama? Fiskaliziraju li se tzv. papirnati računi i prema pravnim osobama?
Odgovor u dijelu računa u krajnjoj potrošnji (F1) dan je u prethodnom pitanju.
Što se tiče izdavanja eRačuna, ako društvo nije u sustavu PDV-a u 2026. ne treba izdavati eRačune drugim pravnim osobama. Međutim, treba fiskalizirati zaprimljene eRačune od 1.1.2026. godine.
15. Moraju li od 1.1.2026. odvjetnici svima (bez iznimke) ili tek pojedinim klijentima izdavati eRračune ?
Bez iznimke, kad se radi o tuzemnoj transakciji i o subjektu koji je primatelj eRačuna.
16. Podliježu li računi izdani za strane fizičke osobe (državljani EU) s prebivalištem u inozemstvu koje plaćaju odvjetničke usluge preko transakcijskog računa fiskalizaciji 1.0?
Odredbe Zakona o fiskalizaciji propisane su za transakcije poreznih obveznika na teritoriju Republike Hrvatske. Ako odvjetničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obavi odvjetničku uslugu stranoj fizičkoj osobi u EU, mjesto oporezivanja je Republika Hrvatska i na tu se uslugu obračunava hrvatski PDV, slijedom čega računi izdani stranim fizičkim osobama u EU podliježu obvezi fiskalizacije računa.
17. Podliježu li B2C računi za usluge za koje je mjesto oporezivanja izvan Hrvatske fiskalizaciji 1.0 ili bi se oni trebali izdati kao tzv. „papirnati računi“? Naime, riječ je o slučajevima kada odvjetničko društvo pruža stranim fizičkim osobama s prebivalištem u trećim zemljama (npr. SAD ili Australija) pravne usluge koje su (sukladno čl. 24. st. 1. t. c. Zakona o PDV-u) oslobođene plaćanja PDV-a (jer je mjesto obavljanja usluge u inozemstvu). Te fizičke osobe nisu prisutne u Hrvatskoj i račune za usluge plaćaju isključivo transakcijski. S obzirom da je mjesto oporezivanja za usluge pružene tim osobama izvan RH, podliježe li nakon 1.1.2026. račun za takve usluge tim osobama fiskalizaciji 1.0?
Za ovakve isporuke ne postoji obveza Fiskalizacije 1.0 (F1) jer se, s obzirom na mjesto oporezivanja, ne obračunava hrvatski PDV. Takvi računi spadaju u kategoriju „papirnatih“ računa, slično kao i računi za usluge pružene stranim pravnim osobama iz trećih zemalja.
Na taj način je usklađeno s praksom i tumačenjem Porezne uprave, iako Zakon o fiskalizaciji ne propisuje eksplicitno iznimku, praktična primjena prepoznaje da se računi kojima se ne obračunava hrvatski PDV ne podvrgavaju F1 fiskalizaciji.
18. Treba li i fizičkim osobama izdavati eRačune?
Ne, ako se pod pojmom fizičke osobe podrazumijevaju građani.
19. Na koji je način moguće izdati i dostaviti eRačun strankama koje nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj, odnosno primjenjuju li se na takve račune pravila o fiskalizaciji i postoji li preporučeni postupak zaprimanja/predaje eRačuna prema inozemnim klijentima?
eRačun se izdaje za tuzemne transakcije pod kojima se podrazumijeva isporuka koju izdavatelj eRačuna obavlja primatelju eRačuna i koja podliježe oporezivanju hrvatskim PDV-om, neovisno o tome je li oslobođena ili oporeziva PDV-om, te svaki predujam primljen od primatelja eRačuna prije obavljene isporuke, pod uvjetom da su izdavatelj i primatelj eRačuna porezni obveznici sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
20. Treba li izdati eRačun za klijenta stranu pravnu osobu?
Ne. Prethodno je dostavljen opširan odgovor.
21. Izdaje li se eRačun stranci koja je podružnica strane pravne osobe u Hrvatskoj?
Ne. Izdaje se običan račun.
22. Treba li izdati fiskalizirani račun za klijenta stranu fizičku osobu?
Odgovoreno u prethodnim pitanjima.
23. Je li potrebno izdavanje eRačuna odnosno fiskalizacija 2.0 za stranke fizičke osobe, a plaćanje tog računa ne vrši se u gotovini, već na transakcijski račun?
Ne.
24. Kako će se numerirati računi kada se izdaju stranim fizičkim i pravnim osobama, s obzirom na to da se oni ne fiskaliziraju?
Člankom 9. Zakona o fiskalizaciji propisana je struktura broja računa na način da se broj računa sastoji od tri dijela: numerički broj računa, oznaka poslovnog prostora i broj naplatnog uređaj. Ista obveza strukture broja računa zahtijeva se i kod računa u krajnjoj potrošnji i kod eRačuna između izdavatelja i primatelja eRačuna. Ako se radi o izdavanju računa od strane izdavatelja eRačuna, ali se ne radi o osobi koja se smatra primateljem eRačuna ili isporuka ne zadovoljava uvjete tuzemne transakcije, račun se izdaje prema odredbama ostalih propisa koji uređuju obvezni sadržaj računa. Račun se u tom slučaju može izdati kao papirnati račun ili u drugom odgovarajućem obliku. Stoga u takvom slučaju ne postoji obveza iskazivanja i korištenja KPD-a te ostalih obveznih elemenata eRačuna propisanih Zakonom jer se ne radi o računu koji uređuje taj propis.
Vezano za račune stranim fizičkim osobama, ističemo kako je u određenim slučajevima potrebno provesti fiskalizaciju računa za usluge koje se pružaju fizičkim osobama u inozemstvu. Vidjeti odgovore na pitanja broj 16. i 17.
25. Može li se i dalje izdati „papirnati račun“? Što je sve potrebno napraviti s tim računom u smislu fiskalizacije?
Papirnati račun se i dalje može izdati ako se ne radi o tuzemnoj transakciji ili o primatelju eRačuna.
26. Glede fiskalizacije 1.0; ako odvjetnik ne prima gotovinu, već se naplata provodi isključivo transakcijski, je li obvezan imati naplatni uređaj (kasu)?
Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji od 01.01.2026. godine, prema Zakonu o fiskalizaciji, proširena je na sve oblike plaćanja odnosno provodi se neovisno o načinu plaćanja tako da fiskalizaciji računa podliježu i svi računi u krajnjoj potrošnji (koji se izdaju građanima) koji se naplaćuju na transakcijski račun.
Dakle, prometom u krajnjoj potrošnji smatraju se svi računi koji se izdaju prema krajnjim primateljima odnosno građanima.
Napominjemo kako program koji omogućuje izradu i fiskalizaciju računa može biti instaliran na mobitel, tablet ili računalo, ne morate imati tzv. „fiskalnu blagajnu“.
27. Kada odvjetnik istovremeno obavlja i djelatnost sudskog tumača: postoji li obveza odvojenih certifikata, odvojenih računa? Moli se uputa općenito o načinu poslovanja.
Moguće je izdavanje eRačuna od strane fizičke osobe koja je nositelj više samostalnih djelatnosti na isti OIB izdavatelja, a s različitim nazivom djelatnosti (odvjetnik, sudski tumač) a takvom izdavatelju eRačuna svi izdani eRačuni bit će vezani za jedan OIB neovisno o nazivu djelatnosti. Važno je istaknuti da svaki izdani eRačun ovisno o artiklu robe/usluzi koja se obavlja mora imati navedenu odgovarajuću oznaku KPD a ovisno o tome za koju je djelatnost poreznog obveznika je izdan eRačun. Registrirana djelatnost poreznog obveznika prema NKD mora biti ispravno evidentirana u RPO.
28. Je li odvjetnik koji nije u sustavu PDV-a obveznik fiskalizacije 1.0 ili mu je uvođenje prolongirano do 1.1.2027.?
Kako je već u prethodno odgovoreno, kada govorimo o fiskalizaciji u krajnjoj potrošnji (B2C) obveznici primjene su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznici poreza na dobit. Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji od 01.01.2026. godine, prema Zakonu o fiskalizaciji, proširena je na sve oblike plaćanja odnosno provodi se neovisno od načina plaćanja.
29. Odnose li se odredbe Fiskalizacije 2.0. u cijelosti i na ustanovu koja je u likvidaciji, a nikada nije aktivno poslovala ili postoji kakav izuzetak?
Ovisno o poreznom statusu ustanove, ako je upisana u registar obveznika PDV-a, onda je obveznik izdavanja i zaprimanja eRačuna od 1.1.2026.
30. Je li potrebno voditi 3 odvojene slijednosti računa, za račune izdane u sustavu fiskalizacije 1.0 (B2C), za eRačune (B2B) i za papirnate račune?
Člankom 9. Zakona o fiskalizaciji propisana je struktura broja računa na način da se broj računa sastoji od tri dijela: numerički broj računa, oznaka poslovnog prostora i broj naplatnog uređaj. Ista obveza strukture broja računa zahtijeva se i kod računa u krajnjoj potrošnji i kod eRačuna između izdavatelja i primatelja eRačuna. Međutim, način određivanja što se smatra poslovnim prostorom odnosno naplatnim uređajem prepušten je odluci poreznog obveznika, koji to određuje internim aktom (odlukom koju donosi). Tako primjerice porezni obveznik može odrediti zasebnu oznaku naplatnog uređaja za račune koji se naplaćuju bezgotovinski, a zasebno za račune koji se naplaćuju u gotovini. Na taj način se može u strukturi broja računa osigurati razlikovanje računa prema načinu plaćanja. Dakle, za potrebe fiskalizacije obveznik fiskalizacije slobodan je u određivanju što se smatra poslovnim prostorom/naplatnim uređajem, ali to treba jasno propisati internim aktom.
Provedba postupka fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji te provedba postupka fiskalizacije eRačuna predstavljaju dva različita postupka koji se razlikuju u načinu provedbe, ali i obuhvatu podatka te stoga zahtijevaju različita programska rješenja. Dakle, slijednost računa treba biti zasebno određena za račune koji se izdaju u krajnjoj potrošnji, a zasebno za transakcijski račun za koji se izdaje eRačun te se to mora propisati u internom aktu. Ako se na tržištu razvije rješenje koje će u jednom postupku imati ta dva različita programska rješenja, teoretski sljednost računa bi mogla biti ista, uz uvjet da je navedeno propisano internim aktom.
Ako je obveznik fiskalizacije propisao istu sljednost za račune koji se fiskaliziraju i za one koji se ne fiskaliziraju, u postupku fiskalizacije će postojati „rupe“ u brojevima računa.
31. Kako održavati slijednost računa kada postoje tri različita sustava izdavanja računa - tzv. papirnati račun, Fiskalizacija 1.0 i Fiskalizacija 2.0? (S obzirom na to da se u aplikacijama redni brojevi računa sami automatski popunjavaju.)
Ako obveznik ne raspolaže programskim rješenjem koje će u jednom postupku imati ta tri različita programska rješenja, tada je sljednost potrebno odrediti zasebno.
32. Može li se imati 1 slijed računa za sve ili je preporuka da ih se ima više, odnosno 1 slijed za F1, 1 slijed za F2 i 1 slijed za ostalo?
Kao što je navedeno u prethodnim odgovorima, obveznik fiskalizacije je slobodan u određivanju pravila o slijednosti računa u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima programskih rješenja za fiskalizaciju.
33. Ako odvjetnik ima različite sljedove računa, treba li za svaki slijed biti drugačija oznaka poslovnog prostora ili uređaja za naplatu u broju računa? Ili postoji neki drugi način na koji će se moći razlikovati i raspoznavati različiti sljedovi računa?
Odgovoreno u pitanju br. 30.
Zajednički odvjetnički uredi uvijek imaju jednog odvjetnika kao nositelja tog ureda, odnosno nositelja samostalne djelatnosti.
34. Hoće li svaki od odvjetnika izdavati posebne račune ili će se svi računi izdavati pod imenom nositelja ZOU-a ili će pak račune izdavati Zajednički odvjetnički ured?
U poreznom smislu prema Poreznoj upravi obveze ispunjava nositelj. Nositelj mora u FiskAplikaciji potvrditi pristupnu točku i po potrebi dodijeliti ovlaštenje za fiskalizaciju. Supoduzetnik u tom dijelu nema posebnih obveza.
35. Navodi li se kao izdavatelj/primatelj eRačuna ime i prezime nositelja zajedničkog ureda (npr. primatelj računa: Pero Perić, odvjetnik), ili se navodi primatelj: Zajednički odvjetnički ured Pero Perić i Marko Markić?
Navodi se nositelj zajedničkog ureda.
36. Odvjetnik pod čijim OIB-om ured radi ujedno je i sudski tumač. Do sada su sve račune izdavali zajedno, one za radnje sudskog tumača kao i one za odvjetničke radnje, redom po broju koji bi došao na red. Hoće li se to i dalje tako izdavati ili će odvjetnici morati uvesti dva odvojena „sustava“ računa?
Provedba postupka fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji te provedba postupka fiskalizacije eRačuna predstavljaju dva različita postupka koji se razlikuju u načinu provedbe, ali i obuhvatu podatka te stoga zahtijevaju različita programska rješenja. Dakle, sljednost računa treba biti zasebno određena za račune koji se izdaju u krajnjoj potrošnji, a zasebno za transakcijski račun za koji se izdaje eRačun te se navedeno mora propisati u internom aktu. Ako se na tržištu razvije rješenje koje će u jednom postupku imati ta dva različita programska rješenja, teoretski slijednost računa bi mogla biti ista, uz uvjet da je navedeno propisano internim aktom.
37. Koji su preporučeni pružatelji usluge izdavanja eRačuna?
Popis informacijskih posrednika se nalazi na Javnom portalu:
https://porezna-uprava.gov.hr/hr/popis-informacijskih-posrednika/8019
38. Može li se u aplikaciji MIKROeRAČUN izraditi eRačun? Ako nije moguće izraditi eRačun u toj aplikaciji, onda ispada da odvjetnik i dalje izdaje „papirnati račun“ i u B2G (Business To Government) poslovanju između poduzetnika i države?
Od 1.1.2027. kroz navedenu aplikaciju će biti omogućeno i izdavanje eRačuna, tijekom 2026 god. omogućeno je isključivo zaprimanje eRačuna.
39. Može li se postojeća aplikacija MIKROeRAČUN unaprijediti odnosno nadograditi i kome se mogu poslati konkretni prijedlozi?
Odgovor djelomično u prethodnom pitanju, na navedenom će se tek raditi.
40. Na koji način će se dostavljati računi sudovima za obrane po službenoj dužnosti koji su se do sada dostavljali u spis u PDF obliku?
Sudski vještaci i odvjetnici su obveznici zaprimanja eRačuna od 1. siječnja 2026., a za izdavanje eRačuna, ako su u registru PDV-a, od 1. siječnja 2026. Ako sudski vještaci i odvjetnici nisu u registru PDV-a, imaju obvezu izdavanja eRačuna od 1. siječnja 2027., eRačuni se izdaju prema pravilima iz Zakona o fiskalizaciji.
Obveznik Zakona o fiskalizaciji šalje eRačun na način kako je propisano Zakonom o fiskalizaciji. eRačun se ne šalje putem eKomunikacije. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije je razvilo uslugu e-Komunikacija, koja korisnicima omogućava elektroničku komunikaciju s općinskim, trgovačkim, županijskim, upravnim sudovima, Visokim trgovačkim sudom, Visokim upravnim sudom, Visokim kaznenim sudom i Vrhovnim sudom RH. Usluga e-Komunikacija omogućava ovisno o ulozi korisnika slanje podnesaka i priloga sudu, zaprimanje sudskih pošiljaka, udaljeni uvid u sudski predmet, pregled ročišta, notifikaciju o stečajnim postupcima i notifikaciju o likvidiranim strankama. Razmjena eRačuna nije predmet e-Komunikacije.
eRačuni se šalju sudovima (kao proračunskim korisnicima državnog proračuna) od 1. siječnja 2026. ili od 1. siječnja 2027., ovisno o statusu izdavatelja eRačuna, a sud treba zaprimiti eRačun od 1. siječnja 2026. godine. eRačuni se ne šalju kroz eSpis, ako se radi o obveznicima primjene Zakona o fiskalizaciji.
41. Mogu li odvjetnici li kao samostalna djelatnost u ePoreznoj staviti radno vrijeme od 0 do 24 i izdavati račune bilo kad? Koja je praktična razlika između prijave radnog vremena od 0 do 24 i radnog vremena po dogovoru?
Pravilnikom o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji propisano je da obveznik fiskalizacije računa, u slučaju prijave podataka o radnom vremenu za internetsku trgovinu, pokretnu trgovinu ili trgovinu putem samoposlužnog uređaja, može kao radno vrijeme navesti podatak od 0 do 24 sata. Obveznik fiskalizacije računa koji obavlja djelatnost prema dogovoru, kao podatak o radnom vremenu navodi radno vrijeme po dogovoru.
42. Prefakturiranje. Moli se pojašnjenje vezano za KPD oznake kada se radi o prefakturiranju materijalnih troškova koje odvjetničko društvo plaća u okviru pružanja svojih usluga strankama (troškovi poštarine, troškovi prijevoda sudskih tumača, troškovi sudskih pristojbi i sl.). Na webinaru održanom dana 8.12.2025. istaknuto je sljedeće:
U časopisu RRIF od studenog 2025. godine napisano je:
„4. KAKO SE ODREĐUJE KPD OZNAKA ZA PREFAKTURIRANJE?
S obzirom na to da prefakturiranje nije proizvod (roba ili usluga), već se prefakturira određeni proizvod koji je povezan s ugovorenom uslugom ili isporučenim dobrom, dobro ili usluga koja se prefakturira navodi se na računu pod KPD oznakom proizvoda na koje se odnosi odnosno usluge koja se pruža, a u opisu se navodi na što se točno odnosi. Primjerice, kod prefakturiranja režijskih troškova, s obzirom na to da su oni vezani uz uslugu zakupa, koristi se KPD oznaka za uslugu zakupa. Ako se u zakup daje vlastiti poslovni prostor, odgovarajuća KPD oznaka je 68.20.02 (Usluge iznajmljivanja i upravljanja vlastitim nestambenim nekretninama ili nestambenim nekretninama uzetim u zakup (leasing)) te se navedena KPD oznaka koristi i za prefakturiranje režijskih troškova.“
Može li se na eRačunu prefakturirati trošak koji je plaćen za stranku (npr. trošak sudske pristojbe, trošak ovjerenog prijevoda i sl.)? Pod kojom KPD oznakom? Jesu li to KPD oznake za poštanske usluge, usluge prijevoda ili je to KPD oznaka pravnih usluga na koje se materijalni trošak odnosi?
Smatramo da su sudska ili upravna pristojba prolazne stavke te se sukladno tome iste moraju iskazati kao trošak na razini dokumenta.
43. Kada je odvjetnik u zakupu poslovnog prostora koji je vlasništvo zakupodavca fizičke osobe, a računi koji terete poslovni prostor (režijski troškovi) glase na zakupodavca fizičku osobu, ali ih plaća odvjetnik temeljem ugovora o zakupu, postoji li obveza da se takvi računi prenesu na zakupoprimca kao platitelja računa odnosno postoji li obveza odvjetnika kao zakupoprimca da za takve račune bude primatelj eRačuna?
Ovisno o ugovornom odnosu između zakupodavca i zakupoprimca. Radi se o obveznim odnosima koje treba odvojeno tumačiti i koje ne regulira Zakon o fiskalizaciji. Zakon o fiskalizaciji definira tko je izdavatelj a tko primatelj eRačuna.
44. U brojnim slučajevima sa strankom je ugovorena naplata troškova nakon završetka postupka i to tako da protivna stranka koja je obvezana platiti troškove postupka na temelju pravomoćne presude plaća troškove na račun odvjetnika te se tek tada izdaje račun za izvršenu uslugu koji glasi na stranku, a u računu se utvrđuje tko je i kada platio troškove. Budući da se račun izdaje nakon što je izvršeno plaćanje troškova postupka, na koji način urediti dospijeće obveze?
Napominjemo da iz postavljenog pitanja nije razvidno na što se točno misli pod pojmom „dospijeće obveze“. Ako se navedeno odnosi na obvezu obračuna PDV a, primjenjuju se sljedeća pravila. Usluge su obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se usluga obavlja stalno (kontinuirano) kroz više razdoblja oporezivanja, obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog razdoblja oporezivanja, bez obzira je li usluga zaračunana ili nije. Ako porezni obveznik ugovori plaćanje usluge koje ovisi o ishodu sudskog postupka PDV se obračunava u trenutku naplate. Navedeno je propisano člankom 36. stavkom 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 79/13, 85/13-ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19, 1/20, 1/21, 73/21, 41/22, 133/22, 43/23, 1/24, 39/24, 16/25, 68/25, 11/26).
45. Ima li odvjetnik obvezu da u aplikaciji eRačun (informacijskog posrednika) mijenja status računa u zaprimljen/naplaćen/odbijen, itd.? Vrši li se fiskalizacija automatski pomoću aplikacije eRačun (informacijskog posrednika) odnosno tko odrađuje fiskalizaciju?
Rad u aplikaciji od strane Informacijskog posrednika mora se dogovoriti sa informacijskim posrednikom, on svakako nudi navedeno kao uslugu ali način kako to radi mora se ugovoriti između korisnika i informacijskog posrednika.
46. Kako dostaviti podatke u AMS? Koja je obveza odvjetnika koji je u sustavu PDV-a u vezi s AMS-om (trebaju li sami prijaviti svoju adresu za dostavu računa u navedeni adresar odnosno na koji način pri izdavanju računa dolaze do adrese primatelja računa ako je riječ o B2B i B2G poslovanju)?
Podaci u AMS dolaze isključivo od pristupne točke (od vašeg Informacijskog posrednika) vi kada sklopite ugovor s njime IP nakon toga mora dostaviti vaše podatke u AMS. Nakon što IP dostavi podatke isti će se vidjeti u FISKAPLIKACIJI i kada vidite zapis morate ga odobriti (potvrditi) kako bi se u AMS-u zabilježila adresa vašeg Informacijskog posrednika (IP).
47. Zaprimaju li se eRačuni putem digitalnog poštara ili na e-adresu (ili na e-adresu samo dolazi obavijest o zaprimljenom računu)?
eRačuni se šalju i zaprimanju putem sustava za razmjenu eRačuna, to nisu ni mail niti digitalni poštar jer račun je strukturanom obliku i ima protokol (AS4) po kojem se šalje.
48. Na koji se način računi koje odvjetnik koji je obveznik fiskalizacije zaprimi u papirnatom obliku (izdavatelj nije u sustavu PDV-a) fiskaliziraju odnosno dostavljaju Poreznoj upravi?
Račun koji nije trebao biti eRačun, ne zaprima se i ne fiskalizira kao eRačun, već se s njim postupa prema Zakonu o računovodstvu. Misli se prvenstveno na račune koji se ne odnose na tuzemne transakcije.
Ako eRačun prema Zakonu o fiskalizaciji nije mogao biti dostavljen jer identifikator u AMS-u nije dostupan, može se izdati račun u papirnatom obliku, a u Sustav za fiskalizaciju dostavljaju se podaci putem eIzvještavanja iz članka 51. Zakona o fiskalizaciji.
49. Ako istim računom obračunavamo više različitih pravnih usluga, koje ne potpadaju sve pod istu šifru djelatnosti, moraju li se upisivati sve šifre (po svakoj stavci) ili samo jedna (npr. pretežita u tom računu)?
Za jednu stavku ide jedna KPD šifra.
50. Je li „izvještavanje Porezne uprave“, koje je predavačica spominjala u nekoliko određenih slučajeva, poput npr. izvještavanja o odbijanju računa i sl., radnja koju provodi odgovarajući e-sustav sam po sebi (ako se mislilo na odbijanje računa zbog nemogućnosti „prolaska“ u e-sustavu zbog tehničkih poteškoća ili odbijanje e-putem) ili to zahtjeva popunjavanje određenih „e-formulara“ ili sl.
Nisu potrebni dodatni formulari, potrebno je poslati poruku eIzvještavanja s ispravnim podacima.
51. Je li operater iz čl. 8. Zakona o fiskalizaciji, fizička osoba unutar pravne osobe ili unutar „odvjetničkog ureda“ koja konkretno radi na izdavanju računa ili je to sama ta pravna osoba odnosno sam taj „odvjetnički ured“ tj. odvjetnik koji obavlja samostalnu djelatnost koji je istovremeno i obveznik fiskalizacije ili eventualno i netko treći tko bi, teoretski, izdavao račune za obveznika fiskalizacije (poput knjigovodstvenog servisa).
U članku 2. naime, nema definicije „operater“, u smislu tog zakona; dok bi u smislu čl.8 st.1 to bila „osoba koja je izdala račun“ no ne navodi se odnosi li se to isključivo na fizičke osobe, koje to rade za obveznika fiskalizacije.
Sukladno članku 8. Zakona o fiskalizaciji oznaku operatera na naplatnom uređaju, kao oznaku osobe koja je izvršila naplatu, obveznik fiskalizacije dužan je povezati s osobnim identifikacijskim brojem te osobe.
Oznakom operatera na naplatnom uređaju smatra se oznaka osobe koja je isporučila dobro ili obavila uslugu, odnosno stvarno naplatila račun. Oznaku operatera na naplatnom uređaju koja se ispisuje na računu, obveznik fiskalizacije dužan je povezati s osobnim identifikacijskim brojem osobe (OIB) te se upravo OIB te osobe dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi kao dodatni element računa, kod fiskalizacije izdavanja računa. Dakle, na samome računu nije potrebno ispisivati osobne podatke osobe koja izdaje račune već se može staviti interna oznaka osobe, a u internom aktu popisati veze između internih oznaka i OIB-a osoba koje izdaju račune. Međutim, kada se ovaj podatak dostavlja kao element računa, radi ovjere računa, internu oznaku potrebno je povezati s OIB-om osobe. Iznimno, kao OIB operatera može se dostaviti OIB obveznika fiskalizacije računa ako se radi o djelatnostima fizičkih osoba, o izdavanju računa putem samonaplatnih uređaja te u ostalim slučajevima u kojima nije moguće dostaviti OIB operatera.
52. Moraju li odvjetnice kojima je odvjetnička služba u mirovanju zbog korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta imati već do 1. 1. 2026. izrađene certifikate i odabranog posrednika za fiskalizaciju, iako u tom razdoblju ne rade tj. ne izdaju račune? Ili te obveze mogu ispuniti tek po povratku u službu, odnosno po završetku dopusta?
Načelno se preduvjeti za prihvat i izdavanje eRačuna moraju osigurati prije izdavanja odnosno zaprimanja eRačuna, tako da ako tijekom mirovanja djelatnosti neće biti potrebe zaprimiti niti jedan eRačun niti ikome poslati eRačun, ne moraju se izdati certifikati i odabrati informacijski posrednik.
53. Je li dopušteno da obveznik fiskalizacije, koji je obvezan fiskalizirati račune u krajnjoj potrošnji (izdane prema građanima, B2C) te izdavati i fiskalizirati eRačune (prema pravnim osobama i javnopravnim tijelima, B2B i B2G), donese jedan, objedinjeni interni akt o fiskalizaciji, te u navedenom aktu odrediti da će se obje vrste fiskaliziranih računa izdavati pod brojevima računa u istom neprekinutom numeričkom redoslijedu?
Da. Donosi se jedan interni akt.
54. Fakturiranje paušalnog iznosa prema Tbr. 42. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) – „Posebna vrsta ugovaranje nagrade za rad“
Sukladno Odluci o Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske 2025. – KPD 2025. „Pravne usluge“ koju šifru proizvoda i naziv proizvoda je ispravno koristiti prilikom fakturiranja paušalnog iznosa? Može li se u tom slučaju može koristiti šifra proizvoda 69.10.09; naziv proizvoda Pravne usluge, d. n.?
KPD oznaka paušala ovisi o postupku na koji se odnosi.
55. Fakturiranje paušalnog iznosa prema Tbr. 42. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) – „Posebna vrsta ugovaranje nagrade za rad“ i pojedine odvjetničke radnje koje su poduzete
Odvjetničko društvo uz fakturiranje paušalnog iznosa, u pojedinom mjesecu zna poduzeti određenu odvjetničku radnju za istu stranku, primjerice zastupanje na raspravi.
Je li u tom slučaju potrebno izdati dva odvojena računa ili postoji mogućnost da se na jednom računu navede više različitih KPD oznaka?
Postoji mogućnost da se na jednom eRačunu nalazi više stavaka koje imaju različite KPD oznake.
56. Osim fakturiranja paušalnog iznosa, je li za ostale pravne usluge, koje se ne mogu podvesti pod neku od usluga pravnog savjetovanja i zastupanja, primjerice ovršni postupci, postupci osiguranja, zemljišnoknjižni postupci, izvanparnični postupci, registarski postupci, sastavljanje isprava, pravni savjeti i mišljenja i ostalo, ispravno koristiti šifru proizvoda 69.10.09; naziv proizvoda Pravne usluge, d. n.?
Sve pravne usluge koje nisu opisane KPD oznakama od 69.10.01 do 69.10.08. mogu se označiti KPD šifrom 69.10.09. – Pravne usluge, d.n.
57. Ugovori o zastupanju i pružanju pravne pomoći sklopljeni sa pravnim osobama
Na temelju Ugovora o zastupanju i pružanju pravne pomoći te izdanim punomoćima Odvjetničko društvo tijekom jednog mjeseca može pružiti više različitih pravnih usluga, primjerice zastupanje u građanskim postupcima, zastupanje u radnim sporovima za istu stranku.
Da li je u tom slučaju potrebno izdati dva odvojena računa ili će se moći na jednom računu navesti više različitih KPD oznaka.
Fakturiranje naknade troškova sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika – koju KPD oznaku koristiti?
Postoji mogućnost da se na jednom eRačunu nalazi više stavaka koje imaju različite KPD oznake.
58. Naš posrednik za izdavanje i zaprimanje eRačuna je FINA te ćemo od FINA-e pribaviti certifikat za fiskalizaciju 1.0, kako bismo od siječnja 2026. godine mogli fiskalizirati i račune izdane fizičkim osobama. Pitanje je slijedeće: nakon što kroz FINA eRačun fiskaliziramo račun za fizičku osobu, na koji joj ga način isti dostavljamo? Pretpostavlja se da se taj račun generira na računalo i da ga se može stranci poslati putem e-maila ili poštom, kao i dosad, samo će račun biti fiskaliziran.
Iz webinara smo stekli dojam da bismo trebali poslati eRačun putem posrednika (FINA), pa ako se vrati kao nezaprimljen ili odbijen, da tek onda kroz e-Izvještavanje to riješimo. To nam se čini previše posla oko dostave fakture, za koju unaprijed znamo da naša stranka fizička osoba ionako neće moće primiti preko FINA-e.
Provedba postupka fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji te provedba postupka fiskalizacije eRačuna predstavljaju dva različita postupka koji se razlikuju u načinu provedbe, ali i obuhvatu podatka te stoga zahtijevaju različita programska rješenja. Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji provodi se samo na strani izdavatelja računa. U postupku izdavanja računa dostavlja se fiskalizacijska poruka Poreznoj upravi. Porezna uprava vraća potvrdu u obliku Jedinstvenog identifikatora (JIR-a) te naplatni uređaj nastavlja postupak izdavanja računa na način da je na računu vidljiv JIR, ali i QR kod u kojem je između ostalog sadržan podatak o JIR-u. Račun se u B2C segmentu ispisuje i dostavlja stranci na isti način kao i do sada.
Fiskalizacija eRačuna je postupak koji se provodi odvojeno od postupka izdavanja i zaprimanja eRačuna. Fiskalizaciju provode i izdavatelj i primatelj eRačuna izdvajanjem podataka iz eRačuna i dostavom tih podataka kroz fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi. Porezna uprava vraća i izdavatelju i primatelju eRačuna potvrdu o zaprimljenoj poruci.
59. U situaciji gdje je Fina ovlaštena za fiskalizaciju i eIzvještavanje, zanima nas može li korisnik i nadalje kroz FiskAplikaciju provoditi ručni unos podataka u sustav eIzvještavanja (podaci o odbijanju i naplati računa, te podaci o računima izdanim u PDF-u radi nepostojanja adrese primatelja eRačuna), kao i ručno provoditi fiskalizaciju računa u slučaju da Fina iz bilo kojeg razloga ne fiskalizira eRačun.
Ukoliko je to moguće, je li preduvjet za to da se u polje za dodavanje ovlaštenja za fiskalizaciju, uz OIB Fine, unese i OIB samog korisnika.
Kroz FiskAplikaciju se može samostalno odrađivati Fiskalizacija eRačuna i eIzvještavanje, nije potrebno dodavati ovlaštenje u tom slučaju.
