Obratili ste nam se s pitanjima vezanim za utvrđivanje obveze poreza na nekretnine. U nastavku se nalaze vaša pitanja i odgovori na njih.
Pitanje 1.:
Imamo nekretninu na području grada “X” za koju postoji troje suvlasnika. Jedan od suvlasnika vlasnik je nekretnine u gradu “Y” te plaća komunalnu naknadu za nekretninu u gradu “X”. Ukoliko taj isti suvlasnik daruje nekretninu u gradu “X” svojem bračnom partneru, koji ne posjeduje nekretnine u svom vlasništvu, postoji li obveza plaćanja poreza na nekretnine za tu nekretninu?
Prema odredbama članka 25. stavaka 1. i 2. Zakona o lokalnim porezima („Narodne novine“, br. 115/16., 101/17., 114/22., 114/23. i 152/24.; u daljnjem tekstu: ZLP) porez na nekretnine plaćaju domaće i strane, pravne i fizičke osobe koje su vlasnici nekretnina na dan 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez, pri čemu ako se ne može utvrditi vlasnik, porez na nekretnine plaća korisnik nekretnine određen prema odredbama propisa kojim se uređuje komunalno gospodarstvo. Oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine propisana su odredbama članka 27. ZLP-a, a jedno od propisanih zakonskih oslobođenja, sukladno odredbi članka 27. stavka 1. točke 1. ZLP-a odnosi se na nekretnine koje služe za stalno stanovanje.
Sukladno odredbama članka 27. stavaka 3. i 4. ZLP-a radi dokazivanja da se radi o nekretnini koja služi za stalno stanovanje, porezni obveznik dužan je na poziv poreznog tijela dokazati činjenicu stalnog stanovanja, pri čemu se činjenica stalnog stanovanja ne smatra dokazanom prijavom prebivališta na nekretnini. Porezno tijelo ovlašteno je prikupljati podatke potrebne za dokazivanje činjenice stalnog stanovanja od drugih osoba koje raspolažu tim podacima, a osobito od osoba koje raspolažu podacima o korištenju dijelova infrastrukture.
Nadalje, prilikom dokazivanja da se određena nekretnina koristi za stalno stanovanje promatra se cjelokupan dokazni materijal koji upućuje na središte životnih interesa poreznog obveznika. U tom smislu, smatra se da je središte životnih interesa poreznog obveznika koji ima užu obitelj (supružnika i/ili djecu), tamo gdje mu se nalazi obitelj i gdje ta obitelj koristi sve potrebito za svakodnevni život (mjesto odlaska na posao, doktor, škola, vrtić i sl.), dok se obvezniku koji je samac, središte životnih interesa određuje prema mjestu gdje boravi u pravilu u vremenskom razdoblju duljem od 183 dana.
Dakle, činjenica da je stambena nekretnina jedina nekretnina u vlasništvu poreznog obveznika nije sama po sebi dokaz da se radi o nekretnini za stalno stanovanje koja je oslobođena od oporezivanja porezom na nekretnine.
Pitanje 2.:
Bračni partneri imaju prebivalište npr. u Zagrebu, isti bračni par živi na toj adresi i vlasništvo je supruga. Isti bračni par ima nekretninu npr. u Prelogu, nekretnina nije za stalno stanovanje, nema ugovora o najmu i vlasništvo je od supruge. Postoji li obveza plaćanja poreza na nekretnine za nekretninu u Prelogu?
Kako je već navedeno u prethodnom odgovoru, činjenica da je stambena nekretnina jedina nekretnina u vlasništvu poreznog obveznika nije sama po sebi dokaz da se radi o nekretnini za stalno stanovanje koja je oslobođena od oporezivanja porezom na nekretnine.
Pitanje 3.:
Ukoliko nekretnina podliježe naplati poreza na nekretnine, ali se do roka bitnog za utvrđivanje podataka za naplatu (31. ožujka) adaptira, postoji li obveza plaćanja poreza na nekretnine?
Oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine propisana su odredbama članka 27. ZLP-a, a sukladno odredbi članka 27. stavka 1. točke 7. ZLP-a porez na nekretnine ne plaća se na nekretnine u slučajevima kada se iz svih okolnosti može utvrditi da je onemogućena stambena namjena nekretnine, pri čemu se stambena namjena nekretnine, u smislu odredbe članka 27. stavka 6. ZLP-a, utvrđuje na temelju postojanja infrastrukture ili opreme ili uređaja koji zamjenjuju priključak na infrastrukturu.
Ako je u poreznom postupku utvrđeno postojanje infrastrukture ili opreme ili uređaja koji zamjenjuju priključak na infrastrukturu, činjenica da je nekretnina u postupku adaptacije nije od utjecaja na utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine.
Nadalje, odredbom članka 49. stavka 1. ZLP-a propisano je da porezno tijelo donosi rješenje o porezu na nekretnine za svaku kalendarsku godinu prema stanju, namjeni i vlasništvu nekretnine utvrđenima na dan 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez, pri čemu se rješenje o utvrđenoj obvezi poreza na nekretnine izdaje svakom suvlasniku nekretnine proporcionalno njegovom udjelu u vlasništvu.
Sukladno odredbi članka 49.b ZLP-a obveznik poreza na nekretnine dužan je, do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez, poreznom tijelu prijaviti promjenu podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine, a osobito promjenu obračunske površine nekretnine odnosno promjenu namjene nekretnine koja utječe na obračun poreza ili dokaze koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine iz članka 27. stavka 1. točaka 2. do 7. ZLP-a.
Dodatno, podsjećamo da je porezno tijelo dužno zakonito utvrđivati sva prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa. Porezno tijelo dužno je utvrđivati sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, pri čemu je s jednakom pažnjom dužno utvrditi one činjenice koje idu u prilog poreznog obveznika. Koje će se radnje u postupku poduzimati i u kojem opsegu, određuje porezno tijelo. Nadalje, porez na nekretnine utvrđuje se u skladu s odredbama ZLP-a i Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), a ovim putem ukazujemo i na mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave u vezi s primjenom poreznih propisa koja se redovito objavljuju na mrežnim stranicama Porezne uprave, kao i na Pregled slučajeva primjene poreza na nekretnine od 2025. koji je objavljen na mrežnim stranicama Porezne uprave, u izborniku Porez na nekretnine.
