Odredbe o oporezivanju kapitalnih dobitaka primjenjuju se od 1. siječnja 2016. godine, što znači da se porezom na dohodak od kapitala oporezuju isključivo kapitalni dobitci ostvareni od te godine nadalje. Konkretno, oporezivanju podliježe samo razlika u vrijednosti financijske imovine koja je stečena tijekom 2016. godine ili kasnije, a otuđena u roku od dvije godine od datuma stjecanja.
Pri otuđivanju financijske imovine potrebno je razlikovati sljedeće situacije u kojima ne nastaje porezna obveza:
Nadalje, prema odredbama članka 67. stavka 8. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. – 152/24.), kapitalni dobitci nisu predmet oporezivanja u sljedećim slučajevima otuđenja:
Definicija uže obitelji određena je člankom 14. stavcima 5. i 6. Zakona o porezu na dohodak. Djecom se smatraju osobe koje uzdržavaju roditelji, posvojitelji, udomitelji ili skrbnici, dok se uzdržavanima članovima uže obitelji smatraju bračni drug, roditelji poreznog obveznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe nad kojima porezni obveznik obavlja skrbništvo.
Na temelju navedenih zakonskih odredbi može se zaključiti da kapitalni dobitci ostvareni otuđenjem financijske imovine nakon proteka roka od dvije godine od dana njezine nabave ili stjecanja nisu predmet oporezivanja porezom na dohodak od kapitala.
Ako je financijska imovina stečena darovanjem i otuđena u roku od dvije godine od dana takva stjecanja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od kapitala kao razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti te imovine.
U slučaju stjecanja financijske imovine darovanjem i ponovnog otuđenja te iste financijske imovine unutar dvije godine, danom nabave financijske imovine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave. Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva financija (KLASA: 410-01/15-01/4725 objavljeno 6. travnja 2016., Zagreb). Dakle, ako je financijska imovina stečena darovanjem i otuđena u roku od dvije godine od dana nabave, otuđitelju se utvrđuje dohodak od kapitala kao razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti.
Jednako tako, prema čl. 67. st. 10. Zakona o porezu na dohodak, propisano je da ako se naknadno otuđi financijska imovina koja je stečena između supružnika i srodnika u prvoj liniji te drugih članova uže obitelji, ili otuđenjem između razvedenih supružnika, ili otuđenjem koje je u neposrednoj vezi s nasljeđivanjem, kapitalni dobitak koji se pritom ostvari utvrđuje se kao dohodak od kapitala, pri čemu se danom stjecanja financijske imovine smatra dan nabave pravnog prednika.
Važno je napomenuti kako se i u slučaju neoporezivih kapitalnih primitaka Poreznoj upravi treba dostaviti Obrazac JOPPD te pod 15. 1. na stranici B upisati oznaku 02- iz Priloga 4. Porezna uprava je o tome izdala vijest i primjer iskazivanja podataka u JOPPD-u koji možete pronaći na slijedećoj poveznici: Primjer podnošenja Obrasca JOPPD za primitke po osnovi trgovanja kriptoimovinom - Porezna uprava.
Više o tome možete pročitati te vidjeti i JOPPD obrazac u časopisu RRIF br. 2/26. u članku Prijava kapitalnih dobitaka ostvarenih u 2025. godini, str. 121.
Napomena: Za predaju JOPPD obrasca kao razdoblje prolazi i godina i mjesec kao što smo naveli u našem primjeru.
